ࡱ> XZW[Rbjbj .Zΐΐ ! 99999MMMM,yM,thhh ,,,,,,,$m.1r2,9hh2,99,%%%99 ,% ,%%:+,d+Mu ,+ +,0,6+.1 "1d+19d+hhJ%<V5hhh2,2,$hhh,1hhhhhhhhh :DIHOTOMIJE KULTURNE BA`TINE U povodu meunarodne konferencije Svjetska baatina i odrzivi razvoj odrzane od 7-9.svibnja 2008, u Vila Nova de Foz Coa, Portugal. Kolonizacija imaginarne budunosti Naaa poimanje i razumijevanje kulturne baatine istu vidi sa znakovitom ulogom u procesu odr~ivog razvoja. O uvanje, konzervacija i baatina, zapravo i nisu sinonimi, iako to esto podrazumijevamo, ve je rije  o tri sasvim razli ite paradigme. Nadalje, baatina se definira u odnosu na objekt a a ne na proces, ato dovodi do konflikta u tuma enju kulturne u odnosu na prirodnu baatinu, nematerijalnu u odnosu na materijalnu baatinu. Nevedene dihotomije uzrok su paradigmama u o uvanju kulturne baatine gdje se veli a autenti nost odreenog objekta. itava baatina je zapravo kulturna konstrukcija koja odrazava nematerijalna, neopipljiva i nevidljiva zna enja i pokuaaj da ju se druk ije definira je zapravo defokusiranje analize na izvor umjesto na baatinu, unutar koje taj isti objekt je samo instrument komunikacije. Baatina nije relikvija, artefakt ili graevina ili lokacija vezana za osobe, dogaaje ili situacije u proalosti. Isto tako, ona nije proizvod rada povjesni ara, arheologa koji se bave sa deskriptivnom rekreacijom (ozivaljavanjem) odabrane proalosti. Niti je ono ato se prenosi putem pogreaive ljudske memorije. Baatina je proces a ne stanje koje koristi lokacije, objekte ili ljudske tragove ili moduse ponaaanja kao instrument za uspostavljanje ideja kojima se zadovoljavaju razli ite suvremene potrebe (Ashworth, 1997). Kao takva ona je medij komunikacije, sredstvo transmisije ideja, vrijednosti i znanja koja podrazumijeva materijalni, nemateraijalni i virtualni svijet. Batina je proizvod sadanjosti koja polazi od pretpostavljene imaginarne prolosti i jednako pretpostavljene imaginarne budunosti (Graham, 2002). Kao i svi proizvodi ljudske imaginacije, baatina se kao i identitet mijenja tijekom vremena budui da stara sadaanjost ustupa mjesto novoj sadaanjosti koja zamialja i identificira nove proalosti i nove budunosti. Baatina i identitet nastaju uslijed trenutnih potreba, ukusa i shodno tome ne mogu postojati univerzalne i vje ne vrijednosti baatine. Sve ostale definicije su naa pokuaaj koloniziranja imaginarne budunosti i to na naaim vrijednostima koje pak temeljimo na o uvanim artefaktima. Baatina se kontinuirano stvara, ovisno o potrebama i teoretski gledano ista je beskona na, neograni ena i sveprisutna. Komercijalizacija nasuprot konceptualizaciji baatine Proces globalizacije i pojava novih oblika komunikacije i zabave, stvorili su nove imperative za o uvanje i konzervaciju baatine i airi diskurs o temi baatine. U ovoj novoj stvarnosti gdje se povijest ponovno stvara, baatina  proizvodi a tradicije se komercijalno konzumiraju, javlja se potreba za ponovnom konceptualizacijom baatine i priznanjem uloge koje hiper-tradicije igraju u novoj urbanoj okolini unutar cjelokupnog promjenjivog dinami kog procesa. S druge strane, sve vei naglasak na kulturnu baatinu kao izvor za druatveni razvoj ( bilo da je rije  o turizmu ili bilo kojem drugom aspektu experience industry) je usmjerio kulturnu baatinu u proces pretvaranja u komercijalni proizvod. Ista komercijalizacija kulturne baatine dovodi do pretjerane iskoristivosti i eksploatacije, no isto tako do idealizacije i novih definicija autenti nosti. Tradicionalni ekonomski modeli odra~avaju vrijednosti u vidu cijena koje su uspostavljene na tr~iatu. Vrijednosti baatine se shodno tome ne mogu staviti u odreeni ekonomski model niti se mogu mjeriti kroz monetarne parametre. Mnoatvo druatvenih pitanja, kulturnih procesa i politi kih ciljeva koji pridonose civilnom druatvu nisu predmetom tradicionalnog ekonomskog diskursa. Model odr~ivog razvoja ne promatra samo trenutnu vrijednost ve uklju uje vrijednosti koji se odnose na niz generacija te uzima u obzir i kulturolake parametre uz postojee ekonomske, kad je u pitanju naaa baatina. Tijekom zadnjih 20 godina pojavila se paradigmatska prekretnica koja po iva na novim vijednostima i zahtijeva nove na ine poimanja baatine pri emu se modusi odreivanja vrijednosti i zna enja baatine otkrivaju u nematerijalnim kriterijima koje je teako identificirati i razumijeti kao i pravne mehanizme za njihovu zaatitu. Baatina ima viaestruka lica: baatina kao skup ideal68:F J   6 D F v xz`aH`f(L<>РРРРhkhphfZh bh_hRqhoR6hoRhRqhH6hHh2shBh/hRqhEhRqh|6hRqhRq6 hRq6hRqh|CJaJh5".h|<8:F H J hFHNj"')V337 $da$gdk $da$gd $da$gdYJgdE $dha$gd/ $dha$gdEgdYJ>@BDFH8:26`fz| "68FHLN    , . H L V Z h j f"h"j"l"""*#,#p%r%H&J&&&&& ''2'4'@'սϽϽϽϽϽϽϽϽɮɮɮϮϮɮϮɮ hv}aJhhYJaJ he*aJ hCCaJ hBaJ hRqaJ hkaJhRqhEaJhRqhE6hEh2shHh_h bD@'<(())*2222343V33333R44444F5L5\5b5|5~55577:7>7@7F7777777 8 8,808Z8n88899"9&9f9j999ɶhB hRqhk hRqh*ahRqhk CJaJhRqCJaJhRqh*aCJaJhBCJaJhRqh~*CJaJhRqhk 6hRqh6aJ hBaJU haJ hv}aJ haJ7a i baatina kao skup predmeta, objekata. Naposlijetku, postavlja se pitanje ato ~elimo o uvati: ideje ili stvari? I koje univerzalne, vje ne vrijednosti ~elimo o uvati? Budunost, baatina i promjena Proces pretvorbe u odr~ivo druatvo utjece na metode konzervacije i o uvanja kulturne baatine. I kako se svijet oko nas nezaustavljivo i rapidno mijenja, potrebno je zapitati se: koje su promjene vrijedne, koje nisu, te kako se te promjene odra~avaju na budunost? Naposlijetku, konzervacija i jest proces upravljanja promjenom. Budunost je doista nepredvidiva, no neke se ope smjernice mogu identificirati u buduem povijesnom okoliau: Porast druatva bez granica, Demokratizacija, u eae i pristup, Dugoro ni odrzivi razvoj, Novi oblici regija, Novi u esnici na tr~istu bez granica, Kontinuirani razvoj experience ekonomije, Poveano u eae i integracija informati ke tehnologije u svakodnevnom ~ivotu, Sve vea heterogenost populacije, Promjena okolnosti u javnom sektoru. Danaanje heterogeno druatvo se oblikuje na na in da su sve viae vidljive razli ite kulture koje prati disolucija geografskih i kulturnih granica. Takva raznovrsnost podrazumijeva vee varijacije u druatvenim vizijama i vrijednostima. Velika je vjerojatnost da e kulturna baatina postati fleksibilniji instrument i da e je koristiti razli ite grupe za razli ite svrhe. Danas se kulturna baatina i povijesni ambijenti koriste za marketing regija putem stvaranja regionalnih profila. Porast informacija sa novim tehnologijama kao ato su Internet, GIS, itd., otvorile su nove mogunosti dostupnosti znanja i informacija koji se odnose na kulturnu baatinu.S druge stane navedeni porast informacija je pak stvorio problem filtriranja pravih, to nih informacija. Shodno tome, brand-ovi postaju sve va~niji i virutalni posjeti kulturnoj baatini prednja e nad fizi kim posjetima. Putovanja, poveana mobilnost, porast fizi kih i virutalnih kontakata, te mobilno druatvo bez granica otvorili su put razli itim kulturama i na inima ~ivota sa novim oblicima i vrijednostima. Danas svjedo imo viaestranom konceptu kulturne baatine, gdje su prisutne razli ite konzervatorske ideologije u koegzistenciji. No, upravo ta viaestranost koncepta kao i bogatstvo i dinami nost kulturne baatine ote~ava da se ista baatina interpretira. U visoko tehnoloakom druatvu bez granica, potreba za vizualizacijom i ostalim interpretacijama kulturne baatine postaje sve slo~enija. Dok je kulturnu baatinu donedavno uglavnom interpretirao javni sektor kulture, sada se ista interpretira od strane experience proizvodnje, turisti ke industrije, graevne industrije, privatnih vlasnika i menad~era. U krajnoj liniji stanje i potrebe kulturne baatine uvijek su vezani za razvoj druatva u cjelini, ato zna i da se veina pitanja koja su od zna enja za o uvanje kulturne baatine zapravo nalaze izvan direktnog utjecaja sektora kulturne baatine. Razli iti druatveni sektori kao ato su priroda, druatvena skrb, integracije ,itd., danas postaju ravnopravni partneri u ulozi o uvanja naae baatine. Opasnost pretvaranja naae okoline u Disneyland je viae nego prisutna, jer je sve vea potreba da se zadovolje potrebe ljudi za uzbudljivim do~ivljajima. Time se otvaraju bitna pitanja o uporabi povijesti, i utjecaju poveanog pritiska na povijesne ambijente jer kulturna baatina nam govori o nama samima, o naaem druatvu, kako je koristimo i ato ona zna i ljudima. Naaa baatina nije mrtva ljepota ve su to ~ivue prakse prepoznate u slici mobilne stvarnosti. Svakodnevni ~ivot je ono ato nas povezuje na intimnoj razini i njegova vrijednost je nevidljiva, nematerijalna baatina koja od naaeg ~ivueg konteksta ini svijet memorije (sjeanja, uspomena). Aplin, G. 2002. Heritage - Identification, Conservation and Management, UK: Oxford University Press. De Certeau, M. 1998. The Practice of Everyday Life, London: University of Minnesota Press. The Economics of Heritage Conservation: A discussion, Getty Conservation Institute Newsletter,14.1, Spring 1999. Tilley, C. 1999. Metaphor and Material Culture, Oxford: Blackwell Publisher Ltd. 7>7777088&9j99<BFI OOOOPtQRRdgdk $da$gdR $da$gdR $da$gdk $ & Fda$gdk & Fdgdk 9<<>,???????AABBCCEEEEFFFGGHHNJbJrJtJKKKLMMMMMNN OOO0OOOOOOPȹ hk aJ h\)hk hk hDXhk hRqhk hB6hRqhRq6hRqh6 hRqhhBhRq hRqhRhRqhRCJaJhRqhk CJaJhBCJaJhRqCJaJhRqhn bCJaJ4PPHQLQpQRRhk hk mH sH h>hk 6 hk 6h\)hk 6hk ,1h. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH k Heading 1,heading 13$$ & Fd*$5$7$8$9D@&H$;CJaJmH sH tH  k Heading 2,heading 23$$ & Fdhx*$5$7$8$9D@&H$6CJaJmH sH tH  k Heading 3,heading 3,$$ & Fd5$7$8$9D@&H$6CJaJmH sH tH  k Heading 4,heading 4/$$ & Fd5$7$8$9D@&H$a$CJaJmH sH tH xx k Heading 50$ & Fd<5$7$8$9D@&H$a$CJOJQJaJmH sH tH || k Heading 60$ & Fd<5$7$8$9D@&H$a$6CJOJQJaJmH sH tH xx k Heading 70$ & Fd<5$7$8$9D@&H$a$CJOJQJaJmH sH tH || k Heading 80$ & Fd<5$7$8$9D@&H$a$6CJOJQJaJmH sH tH | | k Heading 90 $ & Fd<5$7$8$9D@&H$a$6CJOJQJaJmH sH tH DA D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List rr k First paragraph&$ bd5$7$8$9DH$a$CJaJmH sH tH :B@: k Body TextxCJaJDD k Body Text Char_HmHsHtHPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ! Z>@'9PR+,7R*8@0(  B S  ?/ L / d / /  / ̲/ |h"/ !" " * * 8 !( ( 4 A A !8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType | ?@acRTkrwx34ab35MN     t z        ' ( . / 6 8 L N 4 7 Z a 'flRX_aceyz|~ 8:CFOP ck:@IPQ !!wx45 5 7 EFOP jkH I !!kl s s Z [ fg[[QRFP{cd(2:;IJ !kl s s Z [ fg[[QR{cd(2:;IJ!G b@56CJOJQJo(@^`56CJOJQJo(.@^`56CJOJQJo(..@^`56CJOJQJo(...@<^`<()@<^`<()@L<^L`<()@ <^ `<()@ <^ `<()h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH<k |! be*5"./JACCYJfZ)^*an bRqv}oRHERkp_~*B2s !!@JJ(JJ|     !hh hh(@hhhhh h2UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial?= * Courier New;WingdingsACambria Math"'eƆ'eƆ;;r4d 2qHX ?JA2!xxVIDI MOJ TEKST O PORTUGALUSandraUser  Oh+'0   @ L Xdlt|VIDI MOJ TEKST O PORTUGALUSandra Normal.dotmUser2Microsoft Office Word@@Z@Z՜.+,0 hp  Sandra;  VIDI MOJ TEKST O PORTUGALU Title  !"#$%&'()*+,-/0123456789:;<=>?@ABCDEFHIJKLMNPQRSTUVYRoot Entry F` [1Table.1WordDocument.ZSummaryInformation(GDocumentSummaryInformation8OCompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q