ࡱ> [ ,bjbj .ΐΐe|&b b 8Te,=^"<<<<<<<$@C<mmm<=$$$m<$m<$$:8<6;HX;<=0=n;E#E,8<E8<|$ S<<5$=mmmmEb k:  MEDIOLOGIJA SPONA DRU`TVA I TEHNOLOGIJE PROPOSAL FOR ESTABLISHING MEDIA STUDIES Prof. dr. sc. ore Nadrljanski Filozofski fakultet u Splitu Faculty of philosophy in Split,  HYPERLINK "mailto:djordje44@yahoo.com" djordje44@yahoo.com Dr. sc. Mila Nadrljanski Pomorski fakultet u Splitu, Faculty of Maritime Studies in Split,  HYPERLINK "mailto:milamika60@yahoo.com" milamika60@yahoo.com Sa~etak Ovim radom ~elimo ukazati na potrebu i rjeaenje modela organizacije medijskog obrazovanja. U svijetu se poklanja velika pozornost medijskom obrazovanju. Zato smo izlo~ili temeljne pojmove medijalizacije, medijske funkcije, trenutne medijske trendove i razvoj na meunarodnoj medijskoj sceni, a s tim i druatveni razvoj. Ukazali smo na probleme koji bi mogli nastati iz tih trendova, a raspravili smo i o medijskim obrazovnim pristupima, konceptima i razlozima za medijsko obrazovanje. Postavlja se pitanje ato je mediologija? To je disciplina koja prou ava kulturu u njezinu odnosu s tehni kim strukturama transmisije. Mediologija prou ava tehnologije uvjeravanja. Dalje, u radu se izla~e konceptualna osnova modela studija mediologije. Klju ne rije i: studij za medije, studenti Abstract: The basic aim of this paper is to examine the state and the tendencies in the development of education of manpower in the sphere of media and, in view of that, to suggest a feasible solution. Establishing Media Studies, patterned on the most up-to-date ways of studying in Europe, will facilitate the acquisition of high-level cultural and civilisation development, and the connection with European educational system as well as with world institutions dealing with cultural policies and development. Key words: media studies, students 1.Uvod Svijet u kojem ~ivimo obilje~ava slo~eno druatvo koje je funkcionalno podijeljeno na druatvena podru ja kao ato su gospodarstvo (ekonomija), pravo, politika, znanost, obrazovanje, umjetnost i religija, spomenut emo samo najva~nije. Sva su ta podru ja i sama slo~ena i podijeljena na potpodru ja ili podsustave. Poveana slo~enost vodi sve veoj potrebi za komunikacijom izmeu tih razli itih dijelova ime se osigurava funkcioniranje druatva kao cjeline. Proces globalizacije pridonio je toj slo~enosti. Komunikacijski se procesi sve viae odvijaju pomou medija. To se odnosi i na javnu i na privatnu komunikaciju. Javnu komunikaciju sve viae upotpunjuje komunikacija u okviru manjih ili fokusnih grupa, i to e-mailom, ra unalnom konferencijom, novinskim grupama i desktop video-konferencijama. Mediji pokrivaju gotovo sav protok informacija u druatvu. Medijske funkcije i u inci su viaestruki i uklju uju informiranje, druatvenu koheziju, zabavu, izgradnju svakodnevice, obrazovanje, oblikovanje i utjecaj na mialjenja i stavove, kontrolu, kritiku, integracije, razonodu, strukturu svakodnevnih obveza, osiguravanje tema za razgovor te postavljanje obrazaca ponaaanja. Svijet se u posljednjih nekoliko desetljea promijenio viae nego ikad dosad.  Sve vei ekonomski, tehnoloaki i, donekle, politi ki procesi globalizacije koji se odvijaju od 1980-ih godina uzrokovali su dramati ne preokrete skoro posvuda u svijetu. (Lange, 1999.) Deregulacija, u kombinaciji s ubrzanim promjenama u komunikaciji i ra unalnim tehnologijama, u vrstila je kretanje prema integriranom svjetskom tr~iatu. Istodobno se dogaaju  povijesne promjene & od centralizacije k decentralizaciji (Sanders, 1998.).  Medijska kompetencija, pojam koji se danas promatra kao kulturna tehnika i klju na vjeatina, mogao bi se definirati i kao  sposobnost kretanja u svijetu medija na kriti an, refleksivan i nezavisan na in, s osjeajem za odgovornost, uz koriatenje medija kao sredstava za nezavisno i kreativno izra~avanje. (Europski centar za medijsku kompetenciju). Odredili smo glavna podru ja i primjere prakti nog medijskog obrazovanja, glavne probleme i izazove danaanjice. Danas je mediologija hit. Na Zapadu studenti masovno studiraju komunikaciju i medije. Kod nas se o tome puno govori, a malo se radi. Iz privatne inicijative i one nevladinih organizacija dolazi interes za prou avanje virtualnog prostora novih medija. No, svijest o tome ato su radio, televizija, i novine, ne postoji. Imamo fakultete novinarstva, ali oni nisu dobro osmialjeni. Studij novinarstva optereen je nastojanjem da studenti nau e poneato o svemu, a time se ostvaruje i potvruje poznata kvalifikacija da su novinari povrane sveznalice. To je loae jer se buduim novinarima omoguuje izgovor da ne moraju ni u emu biti stru ni. U tako koncipiranom studiju nema vremena za neke stru ne predmete, pogotovo za medijske predmete. Novinarima nedostaje tih znanja. Mediologija je zahtjevna znanost, pa obrazovanju mediologa treba posvetiti posebnu pozornost. Neprestano se provla i alternativna ideja - ukinuti novinarstvo kao zaseban studij i za to zanimanje dodatno obrazovati one koji zavrae druge fakultete. To mo~da nije loaa ideja, time bi se poveala vjerojatnost da novinari budu barem u ne emu stru ni. Ipak, ne smijemo odustati od posebnog studija, s velikim brojem komunikoloakih i specijalisti kih medijskih kolegija, s manje predavanja i viae seminarskih radova i vje~bi. Poznato je da su ~iva bia predmet biologije, geometrija se bavi pravcima i povrainama, a meteorologija atmosferskim pojavama. Na prvi pogled, znanstvene grane izgledaju odreene svojim predmetom, pa bismo mogli doi u iskuaenje i rei: ,,Mediologija prou ava medije . Tada bismo bili u velikoj zabludi jer, kao ato je napisao povjesni ar tehnike Andre-}or~ Odrikur: ,,Ono ato zaista odreuje neku znanost je njezino glediate, a ne njezin predmet. U airokoj lepezi ,,humanisti kih znanosti, svaka opisuje ovjeka na svoj na in, pa zavisno od tako dobivenih presjeka, tijekom vremena, kao ljudska bia stje emo mnoatvo ,,osobnih iskaznica . Na istoj antropoloakoj pozadini ocrtavaju se, svaki za sebe, specifi ni obrisi novih disciplina kao novi referentni profili. Takvim ,,seciranjem objektivne stvarnosti (taj termin u opisivanju ovih potpodjela rabi francuski Nacionalni sveu iliani savez, NUS), jedinstven, cjelovit i integriran, ovjek svaki put dobiva novo obli je. Terminom mediologija ne ozna ava se analiza razli itih oblika medija per se, nego je to oznaka medijacij preko kojih ideja ili vizualni prikaz (une imagerie) postaje materijalnom silom. Rije  je o zamjeni onoga neizvjesnoga u transmisiji onim neizvjesnim u komunikaciji koja le~i u pozadini semiologije, pa se tako zaobilaze skolasticizmi znaka i ozna itelja. Za razliku od sociologije medija, s kojom je ponekad izjedna avaju, mediologija prou ava meuzavisnost koja je postojala u proalosti, a postoji i danas, izmeu tehnike i kulture. Rije  je o su eljavanju ili, bolje re eno, pomirenju dvaju tradicionalno suprotstavljenih podru ja. Va~nost mediologije o ituje se u isticanju potreba transmisije u odnosu na zahtjeve koje namee komunikacija. Rehabilitacija vladavine dugotrajnosti, ugro~ene opsesivnim osvajanjem prostora, postaje najva~niji civilizacijski zadatak. Medioloaki postupak tome mo~e dati doprinos. Mediologija je novo istra~iva ko podru je, ona nalazi svoja prva tuma enja, uz kriti ki osvrt na pretpostavke i okru~enje. Teorija po svojoj temeljnoj usmjerenosti razdvaja ono ato praksa sastavlja. Poslije dvostoljetnih napora uspjeli smo upoznati ovjeka kao bie koje govori (lingvistika), ~eli (psihoanaliza), proizvodi (gospodarstvo), ~ivi u grupi (sociologija), koje upravlja ili kojim upravljaju (politi ke znanosti) te koje u i ili podu ava (znanost o obrazovanju). Kojom se ovjekovom  stranom" bavi mediologija? Iako ono ato nazivamo ,,komunikacijom nije isklju eno iz mediologije, nju naro ito zanima ovjek kao prenositelj. Kako tu ovjekovu ulogu slabije poznajemo, i i naae e razmialjanje biti specifi no. Kad ka~emo specifi no, to ne zna i i nama strano. Mogui pristup ovjekovoj stvarnosti pomou transmisije nije sveobuhvatan (njime ne mo~emo obuhvatiti sve druge oblike ponaaanja i svesti ih na epifermene neke prvobitne biti, kao ato su rije , ~elja, rad, itd.). O tim se fenomenima po inje govoriti na jedan druk iji, znanstveni, ali ne i hermeti an na in. U doba slik, potpune audio-vizualne dominacije u predstavljanju zbilje, stvarnosti/realnosti, suo avamo se s jednom novom teorijskom disciplinom  mediologijom. O njoj, izmeu ostalog, govori i knji~ica, zapravo dulji tekst Nade~de a inovi . Taj tekst ne govori samo o mediologiji, ve analizira mnoga druga podru ja suvremenosti i njezina teorijska utemeljenja. `to je mediologija? To je disciplina koja prou ava kulturu u njezinu odnosu s tehni kim strukturama transmisije. Mediologija prou ava tehnologije uvjeravanja. Ljudima ne upravljaju samo rije i nego i slike. Pritom se ne te~i nekoj strogoj podjeli (koja bi zahtijevala da svaka primijeena osobina pripada samo jednoj ravnini, bez ikakva preplitanja i pro~imanja). Ista se realnost mo~e prou avati u posebnim ravninama koje ne isklju uju jedna drugu. Neki prirodni jezik se, na primjer, mo~e analizirati kao sredstvo komunikacije koje omoguava trenutnim sugovornicima da razumiju jedni druge. Meutim, taj jezik ima i funkciju transmisije, naro ito svojim grafi kim oblikom, grafijom (latinica, irilica, kineski ideogram, korejski hangul). Objekti kojima se bavi mediologija su na ini i sredstva simboli koga djelovanja. Mediologiju ne zanimaju masovni mediji niti njihova mre~a ije je gusto tkanje svuda oko nas. R.Debre takvu komunikaciju odreuje kao prijenos informacija kroz prostor (na relaciji ovdje i drugdje). Tako nastaju veze meu ljudima, odnosno tako nastaje druatvo. Meutim, ista tehnoloaka sredstva prenose informacije i u vremenu (na relaciji nekad i sad) pa nastaje transmisija znanja, odnosno kumuliraju se tekovine kulture. Prema tome, transmisija predstavlja dinamiku kolektivnog pamenja u kojoj je, uz tehnologiju, ovjek (koji je koristi) glavni prenositelj. Ukupan je proizvod kultura - svijet smisla. Taj okomiti, dijakronijski aspekt prenoaenja informacija - transmisiju (a ne komunikaciju), Debre smatra osnovnim predmetom mediologije. To ga je oslobodilo potrebe za bavljenjem medijima kao sredstvima difuzije, a omoguilo mu je tematizirati ih znatno aire, kao tehnologije, kao pokreta e povijesnih i civilizacijskih obrata, kao stvaratelje i proizvode kulture, kao orua i artefakte. Zbog toga je u okviru mediologije bilo nu~no povezati glediata umjetnosti, povijesti, etnologije i antropologije. U ovom emo radu koristiti novi koncept, izra~en pojmom ,,medijsko obrazovanje . Ovaj pojam je nije posve jasan i dopuata a priori pojavu nepovjerenja prema medijima. Zato su neki skloniji terminu ,,mediji u obrazovanju. Va~no je da se pojam jasno definira; do mnogih je nesporazuma upravo i doalo zbog toga ato se nedovoljno poznaje povijest njegove uporabe. Pojam ,,medijsko obrazovanje po eo se rabiti aezdesetih godina proalog stoljea u meunarodnim krugovima koji su se bavili istra~ivanjem problema obrazovanja, posebno u krugovima vezanim za UNESCO. U tom su razdoblju predvianja stru njaka bila usmjerena na o itu eksploziju masovnih komunikacija, u prvom redu na televiziju. Bez ikakva reda nizale su se teme (navest emo samo naj eae): mo novog magi nog sredstva u opismenjavanju airokih narodnih masa neobuhvaenih postojeim odgojnim strukturama i kvalificiranim stru njacima, oklijevanje nastavnika u prihvaanju televizije kao pristupa znanju, nu~nost kriti kog razmatranja opasnosti manipulacije medijima. U svim tim slu ajevima inilo se nu~nim stjecanje odreenih spoznaja koje bi omoguile razmatranje problema. ,,Medijsko obrazovanje je davalo mogunost odgovora na viaestruka o ekivanja. Iz niza raznovrsnih zna enja vrlo se brzo izdvojilo i jedno dominantno, koje je i danas prisutno na meunarodnom planu. Odjek tog zna enja nalazimo i u definiciji koju je 1973. godine predlo~io ,,Meunarodni savjet za film i televiziju (CICT): ,,Pod obrazovanjem pomou medija treba podrazumijevati studiranje, podu avanje i odgajanje uz pomo modernih sredstava komunikacije, koja postaju sastavni dio specifi nog i autonomnog podru ja procesa spoznaje u pedagoakoj teoriji i praksi. Takoer, treba obratiti pozornost i na razli ite na ine njihova koriatenja kao pomonih sredstava u nastavi i odgoju, ali i u drugim podru jima spoznaje. Pod ,,medijskim obrazovanjem ponajprije se podrazumijeva stjecanje sposobnosti za kriti ko ia itavanje medija, bilo kakva da je vrsta medija (tisak, radio, televizija, interaktivni medij i dr.). Cilj je smanjenje distanciranosti od medija, i to razumijevanjem njihova funkcioniranja i upoznavanjem s njihovim sadr~ajima, kao i njihovim postavljanjem u razli ite perspektive u odnosu na sustave u kojima se razvijaju. Spomenuta je definicija va~na za bolje odreenje granica naaeg rada. Mi neemo razmatrati obrazovne medije, iji je smisao pomoi predava u, nego medije openito. Obrazovni mediji o ito imaju drugu funkciju. I samom svojom definicijom oni postavljaju specifi ne probleme ( jedan obrazovni ili didakti ki audio-vizualni dokument mora voditi ra una o cjelovitom procesu u enja, ili pak o njegovim dijelovima, on mora govoriti, viae ili manje nedvosmisleno, o obrazovnim pretpostavkama institucije proizvoa a ). Njihov status ,,nastavnih sredstava postavlja ih na sasvim druk ije mjesto u odnosu na medije uope, koji nasuprot njima nemaju a priori takvu jedinstvenu svrhu. Odakle danas nu~nost medijskog obrazovanja? PR \ ^  H V X \ ^ n p ~ ɸxng^V^V^V^V^V^Vghlhl6hl6mH sH  hYBhlh hl0J6jh hl6Ujhl6U hl6hYBhl6hYBhl5 hM.khlCJOJaJmH sH  hM.khM.kCJOJaJmH sH "h+#5B*CJaJmHphsH(hYBhS 5B*CJaJmHphsHhYBh+#B*mHphsHR    * DXZmgdlgdl$a$gdl$a$gdS dhgdl$a$gdlgdl $dha$gd $dha$gdd      ( * 0 n Z nbVM?hlhl6aJmHsHh+#6mHsHhYBhS 6mHsHhYBhC6mHsH hYBhC6B* mHphsH hYBhC6B*mHphsH hYBhS 6B*mHphsH hYBh+#6B*mHphsHhYBh+#B*mHphsHhYBhB*mHphsHhYBhl6h hl0JjhlU hYBhlhljhlU BDTXXd$ϻq`O@/@ hYBhd 5B*mHphsHhYBhd B*mHphsH hYBh+#5B*mHphsH hYBhe 5B*mHphsHhl5B*mHphsHhlB*mHphsHh+#B*mHphsHhlCJmH sH hlhlaJmH sH hlhlCJmH sH &hlhlCJOJQJ\]mH sH )hlhl5CJOJQJ\]mH sH hlhlaJmHsHhlhl6aJmHsH0!$.R9>AJhOXZ`fioto"րxԂօn$ & Fdha$gdd $dha$gdd $dha$gdd $&$j**.V0j0$262B:F:AAzBB2DJD`EbErEtEHG`G.IIIIJJJJLMMMNN2P4PPP$Q&QTTVVVVXX.XмТhYBhd :jhYBhd 0JUhYBhd B* ph hYBhChYBhd 6 hYBhd hYBhd 6B*phhYBhd B*phhYBhd B*mHphsH)hYBhd B*CJOJQJmHphsH4.X4X YYZZg hXj^jnnto~~~ ">օ8:n (R(򺧺|p|ahYBhd 0JCJmHsHhYBhd 6mHsHhYBhd mHsHhYBh*)6B*mHphsH hYBhd 5B*mHphsH%hYBhd B*OJQJmHphsHhYBhd B*mHphsHhYBhd B* phjhYBhd 0JUU hYBh*)6hYBhd 6 hYBhd hYBhn"U jednom va~nom djelu, koje je usmjerilo cijelu jednu generaciju, Lin Mastermen nabraja sedam temeljnih razloga nu~nosti medijskog obrazovanja: visoka potroanja medija i prezasienost do koje sti~emo; ideoloaki karakter medija, posebno promid~benih poruka; pojava informatiziranog rukovoenja u poduzeima (vladini uredi, politi ke stranke, ministarstva, itd.); prodor medija u demokratskim procesima (izbori su ponajprije medijski dogaaji); rast va~nosti vizualne i informati ke komunikacije u svim podru jima (osim akole, koja prednost daje tiskanoj grai, komunikacijski su sustavi uglavnom vizualnog karaktera); o ekivanja mladih  ~ele obrazovanje pomou kojega e razumjeti vrijeme u kojem ~ive (koji je smisao obrazovanja i izgradnje individualne kulture ako se bri~no izbjegavaju tehnoloaka sredstva i preispitivanja vrijednosti?); nacionalni i meunarodni porast privatizacije svih informati kih tehnologija (kada informacija postane proizvod, njezina se uloga i njezine osobine mijenjaju). Tvrdnja da mediji kao ato su knjige, TV programi, radio-programi, novine, asopisi, mobilni telefoni ili Internet pro~imaju sva podru ja ~ivota, da  sve ato znamo o naaem druatvu, o svijetu u kojemu ~ivimo, znamo iz masovnih medija (Luhmann, 1996), da na naae opa~anje svijeta jako utje u konstrukcije realnosti koje pru~aju mediji, dovela je do shvaanja da su masovni mediji meu najmonijim sredstvima i pokreta ima promjena u druatvu. Zbog funkcija, modaliteta i uloge medija u druatvu, oni pokreu novo i unaprjeuju razvoj. Socioloaki koncept pluralizma, jedna od osnovnih zna ajki postmodernizma, uvelike je utemeljen na medijima. Kao rezultat gospodarskog napretka, barem u industrijski razvijenim zemljama Zapada, ljudi su suo eni s raznolikoau izbora u brojnim podru jima, od ishrane do slobodnog vremena, od prijevoza do obrazovanja, od informiranja do ~ivotnog stila, od vrijednosti do vjerskih stavova. U literaturi nalazimo (Tsekos, 1999.) da je  otkrie televizije i drugih oblika elektronske komunikacije imalo veliki utjecaj na razvoj postmoderne misli. Kultura, onakva kakvom je prikazuju masovni mediji, pretvara se u kulturu masovne komunikacije, kao i u kulturu masovne potroanje, koja se esto naziva  mekdonaldizacija i u kojoj se individualizam naj eae iskazuje u individualnom potroaa kom izboru. Danaanja je tr~iana ekonomija stvorila ideju viaestrukih realnosti i identiteta. (Ingrid-Francisca Reichmayr, preuzeto Mediji, kultura i druatvo, Austrija). 2. Stanje na meunarodnoj medijskoj sceni kao imbenik u medijskom obrazovanju Na svjetskoj se sceni javio novi komunikacijski sustav, nazvan medijamatika. Predstavlja glavnu zna ajku civilizacijskog poretka poznatog kao informati ko druatvo, a rezultat je kombinacije tehni kih, ekonomskih i politi kih trendova digitalizacije, liberalizacije, konvergencije i globalizacije u podru ju komunikacije (Latzer, 1997). U Europi, na nacionalnim razinama, donesene su strategije i politi ke mjere radi unaprjeenja informati kog druatva. To se ponajprije odnosi na liberalizaciju telekomunikacija, uspostavljanje jasnog zakonskog okvira za e-gospodarstvo, kao i za istra~ivanje i razvoj u klju nim podru jima. To je bila inicijativa za e-Europu koja  za cilj ima omoguiti online pristup svakom graaninu, svakom domu, akoli, tvrtki i upravi ,  time stvoriti digitalno pismenu i poduzetni ku Europu i  osigurati informati ko druatvo koje obuhvaa sve svoje dijelove . (Europska unija, 2000.). Politi ka i ekonomska liberalizacija, kao i deregulacija, globalno mijenjaju medijsku industriju. To dovodi do vee raznolikosti, ubrzanog smanjenja broja nacionalnih medija (elektronskih i tiskanih), mno~enja komercijalnih medija, ali i porasta medija u okviru manjih zajednica. Ukupna konvergencija u sektoru telekomunikacija, medija i informati kih tehnologija mo~e se promatrati na razli itim razinama: na tehni koj razini (digitalizacija), na poduzetni koj razini (strateako povezivanje i ujedinjavanje), na zemljopisnoj razini (prela~enje nacionalnih granica), na razini sadr~aja (zajedni ki tok i mijeaanje sadr~aja, ~anrova i tema) (Meier, 1999.). Javila se opa ekspanzija medija i medijske ponude, doalo je do sofisticirane i elaborirane tehnike prezentacija digitalnom tehnologijom, a primjer je sve kreativnija interakcija s medijskim sredstvima ili tehnikama ozvu enja i miksanja u ~ivoj i snimljenoj glazbi. Zapa~a se rastua diferencijacija, segmentacija i fragmentacija medijske publike za komunikacijske potkulture, kao i iskupljenje masovnih komunikacija u tradicionalnom smislu u individualiziranim oblicima komunikacije. Rezultat je sve vei broj interesnih grupa u svim tipovima medija i visoka individualna kombinacija uporabe medija. Koncentracije medija mo~e se zapaziti airom svijeta.. Svaki medij sve viae predstavlja i oslikava sam sebe, poziva se na vlastitu produkciju, ponekad na samoironi an na in. U novinama i asopisima postoje rubrike o medijima i komunikaciji. To je oblik samoo uvanja i stvaranja identiteta pojedinog medija u golemom medijskom prostoru. Tisak, televizija i globalne ra unalne mre~e stvaraju i emitiraju slike tipiziranih vrijednosti, nude pojednostavljenu sliku ~ivota, poru uju ato je dobro, a ato loae. Stereotipi, prilagoeni osrednjem ovjeku kao  modelu korisnika , dominiraju u takvoj jednosmjernoj komunikaciji. Kultura se sve br~e mijenja, oblikuje se medijski i univerzalno, viae nema autenti nosti. Prou avanje suvremenih komunikacijskih fenomena i obrazovanje stru njaka u tom podru ju tra~i specifi ne obrazovne paradigme i uvjete koji su nu~ni za uspjeanu realizaciju nastavnih ciljeva prilagoenih zahtjevima novog komunikacijskog doba.Razvoj informati ke tehnologije utje e i na medijsku kulturu u zemljama u tranziciji. Kako treba pristupiti obrazovanju medijskih stru njaka za informati ko doba? Jesu li ra unalna pismenost i pristup tehnologijama prioriteti? Je li va~nija svijest o postojanju i ulozi novih medija? Treba li te trendove razvijati u zemljama jugoisto ne Europe samo zato ato su oni ve dio medijske scene razvijenih zemalja ili oni mogu pomoi razvoju druatva, demokratizaciji i transparentnosti javnih djelatnosti? Kakva je dinamika razvoja novih medija u zemljama u tranziciji? Zna e li nove tehnologije necenzurirani protok informacija i znanja? Kako uspjeano u iti medijske stru njake da u~ivaju u novim slobodama, koriste nove alate u poslu i snose odgovornosti razvoja informati kog druatva u vlastitoj zemlji? Uva~avaju li postojei redovni i alternativni oblici obrazovanja sadaanje stanje i nagovijeatene promjene u novinarskom zanimanju? `to treba raditi? ovjek ~ivi u informati kom dobu. Mijenja li intenzivna informatizacija navike u svakodnevnom ~ivotu? `to se deaava s interpersonalnom komunikacijom? Koriste se novi izvori i oblici informacija  kako nau iti biti selektivan? Mijenja li se tradicionalni druatveni i organizacijski na in funkcioniranja porodice? Kako e ovjek upravljati vlastitim potrebama, kako e gospodariti radnim i slobodnim vremenom? Novi druatveni model je onaj u kojem masovni mediji predstavljaju neraskidivi dio druatvene prakse. Upravo su masovni mediji jedan od osnovnih imbenika koji na globalnoj razini doprinose istovremenom stvaranju internacionalne kulture s jedne, i daljoj individualizaciji nacionalnih kultura, nacija i etni kih grupa, s druge strane. Medijsko se obrazovanje mo~e promatrati kao podsustav obrazovnog sustava. Ono je posljednjih desetljea najviae usmjereno na djecu i mlade~. Danas se, zbog medijalizacije i ideje o  obrazovanju koje traje cijeli ~ivot, podru je medijskog obrazovanja airi. U sadr~ajnom smislu naa predlo~eni Program koncipiran je tako da studente najprije kvalitetno pripremi za potrebe suvremene medijske prakse. Istodobno, studij je koncipiran tako da osigurava kvalitetnu osnovu za znanstveno-istra~iva ki rad i nastavak studiranja na doktorskim studijima. 3.Zaklju ak Predlo~eni program studija predstavlja suvremeni, dinami an i dijelom multidisciplinarni pristup u osposobljavanju studenata za kompetentno obavljanje zadaa kompetentnog profesionalca u medijskim ustanovama. Sadr~ajno utemeljen na tradiciji zapadnoeuropskog civilizacijskog kruga, predlo~eni studij omoguava kvalitativnim pomakom u realizaciji nastave i uspostavljanjem partnerskih odnosa meu imbenicima medijskog procesa osuvremeniti tradicionalne vrednote u medijima. Na taj e se na in uspostaviti premosnica izmeu tradicije i suvremenih medijskih i druatvenih kretanja. Stoga je za provedbu predlo~enog studijskog programa kao nu~an preduvjet ostvarivanja tog cilja predviena uspostava kvalitetnog partnerskog odnosa s medijskim ustanovama (tr~iatem rada) u ijim djelatnostima mediolozi sudjeluju. Studij mediologije obuhvaa aest odjela (u okviru kojih postoje etiri usmjerenja u podru jima tiska, radija, televizije (audio-vizualni) i internetskih tehnologija studijske): Odjel za novinarstvo; Odjel za menad~ment medija; Odjel za medijsku tehnologiju; Odjel za umjetnost medija; Odjel za medijsko poslovanje. Odjel za informatiku u medijima  EMBED Visio.Drawing.11  Slika 1. Shema organizacije studija medilogije Literatura: Knjige: Latzer, Michael (1997): Mediamatik  Die Konvergenz von Telekommunikation, Computer und Rundfunk. Opladen. Latzer et. al. (1999): Die Zukunft der Kommunikation. Phnome und Trends in der Informationsgesellschaft. Studienverlag Innsbruck  Wien. Len Masterman(1985), Teaching the media, poglavlje 1, Comedia,. Lohl, Horst (1997): International Comparisons in Media Education Research: experiences with a small-scale project and perspectives for further research. In: Media Education Centre. Frankfurt Papers . Luhmann, Niklas (1996): Die Realitt der Massenmedien. Opladen, Westdeutscher Verlag. McQuail, Denis (1997): The Future of Communication Theory. In Latzer . Re~is Debre(2000), Uvod u mediologiju, CLIO, Beograd, Internet izvori: Malovi Stjepan (2001) Hrvatska gorko-slatka iskustva: edukacija novinara u hrvatskoj, CARnet Meier, Werner A. (1999): Was macht die Publizistik- und Kommunikationswissenschaft mit der Konvergenz? In Latzer 1997. Considine David (1994): Approaches to Media Education. Internet-document. URL: http://www.media-awareness.ca/eng/med/bigpict/medapp.htm#1 Council of Europe(2000): Report on Media Education. Internet-document: http://stars.coe.int/doc/doc00/edoc8753.htm European Community (2001) eEurope Initiative: An Information Society For All. Internetdocument:http://europa.eu.int/comm/information_society/eeurope/index_en.htm European Centre for Media Competence. URL: http://www.ecmc.de/ Ferguson, Robert (2000): Global Interculturalism and the Dilemmas of Universalism: Teaching the Media after 2000. A paper to be delivered to the International Congress on Communication and Education, Sao Paulo, Brazil. Internet-document: www.eca.usp.br/nucleos/nce/pdf/140.pdf Hart, Andrew (1997): Paradigms Revisited: Media Education in the Global Village. In: Media Education Centre. Frankfurt 1997. Joint Hearing between the European Parliament and the Parliamentary Assembly of the Council of Europe (2000): Media Education. Internet-document: htp://www.europa.eu.int/geninfo/whatwasnew/032000.htm. Kumar, Keval. J. (2000): Media Education in India: Strategies, Trends, Visions. Stockholm Media Education Conference. Internet-document. URL: http://home.swipnet.se/ w-52050/konf_keval_kumar.htm Lange, Bernd-Peter (1999): Media Competence in the Age of Global Communication. Internet-document. URL:  HYPERLINK "http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.html" http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.html Media Education Centre (1997): The Media Education Symposium at the European Conference on Educational Research. Frankfurt Papers 1997. Internet-document. URL: http://www.soton.ac.uk/ mec/MECWEB/ECERedit.pdf Ured visokog predstavnika, Saopatenje za atampu 2. mart 2001. god. Internet dokument: http://www.ohr.int/press/p20010302a.htm Pungente, John (1989): Eight Key Concepts of Media Literacy. Internet-document. URL: http://www.media-awareness.ca/eng/med/bigpict/8keycon.thm Sanders, Franklin (1998): The Global Rise of Ethnic Nationalism. Internet-document. URL: http://www.dixienet.org/spatriot/vol2no2/member4.html Tsekos, Mary Ellen (1999): The Rise of Postmodernism and the Globalization of Society. Internet-document. URL: http://www.wm.edu/SO/monitor/spring98/docs/#NOTE2 Walsh, Bill (2000): A brief History of Media Education. Internet-document. URL:  HYPERLINK "http://www.medialit.org/ReadingRoom/Walsh/walsh1.html" http://www.medialit.org/ReadingRoom/Walsh/walsh1.html 1) Re~is Debre, Uvod u mediologiju, CLIO, Beograd, 2000.  Len Masterman, Teaching the media, poglavlje 1, Comedia, 1985.     PAGE  PAGE 12 n &VFZd ػH>@dhgd hdh^hgd hdh^hgd~p $dha$gd $dha$gdd $dhdda$gdd $dha$gdd `ʱ̱FdȹػH۹~s~l~sds~]RjhYBh3U hYBh3hB*ph hYBh(hYBh(B*phhYBh|w!B*phhYBh\hYBh5\ hYBh*)6hYBhd B*mHphsHhYBhd 5 hYBhd hYBhd 5mHsHhYBhd B* mHphsHhYBhd mHsH1hYBhd 0JB*CJOJQJaJmHphsH 68:<>68ʼ{paSF8FahYBhfX6aJmHsHhYBhfXaJmHsHhYBhfX5aJmHsHhYBhfXB*mHphsHhYBh~pmHsHhYBh~p5\mHsHhYBh~pB*mHphsH#hYBh~p5B*\mHphsH hh~ph5B*\phhYBh~p5B*\phh hYBhd jhYBh3UjhYBh3UjI hYBh3UV hYBh38vtRBV@,&>,J $ & Fa$gdfX$a$gd~p $ & Fa$gdfX $ & Fa$gd~p8^v*rt@PR>@BpV@2,~&@>rϸxސhYBh>\mHsHhYBh~p\mHsHhYBh~pmHsHhYBh~p6mHsH hYBh~pB*\mHphsHhYBh>5mHsHhYBh>mHsHhYBh>B*mHphsHhYBh~pB*mHphsH#hYBh~p5B*\mHphsH.(*,h<Jprtv*VZ尡rkg`gXhYBmHsH hYB56hYB hYBH*OJhYBhYBB*nH phtH #jThYBh~pUmHsHhYBh~p5\mHsHhYBh~pB*mHphsH#hYBh~p5B*\mHphsH!hYBh~p0JB*mHphsH#j hYBh~pUmHsHhYBh~pmHsHjhYBh~pUmHsH JXZ $&(*, &`#$gd$gdd gdd  $ & Fa$gdfXZ\^|  "$(*,ѿ񿹿џhYBhYBB*nH phtH h0JmHnHu hYB0JjhYB0JUjhXUhXhYB6mH sH hYB56mH sH hYBmH sH hYBjhYB0JU,1h/ =!"#$% DyK djordje44@yahoo.comyK 6mailto:djordje44@yahoo.comDyK milamika60@yahoo.comyK 8mailto:milamika60@yahoo.com9 Dd ;.+ 0  # A" x?]ӜN @= x?]ӜNl1%r$OW x[ PT>.Pv}DAVd/bI: Y|dlJRI"J4Pbb+md;Miӈ:NZm&e/Tؙsys\PckTa-ݏ ]ٳcLakf00 ?mAECQۮvuAl h  xwД ú`enzt_ckqc#|p.5NhZχɹx"wf:W:29Qy :I~s /~qKSD7nB'Piw*Cv*#Dt6 4B7L2cCփ"|1f cEgGT:K@ÙEk%R Q}SK3{]ѷDz)R GB #s9 {D߰T]z.#*pcEEVȊ j> {q!tP}lsšnuƱʱ͉OmOhm>ւ|)gVp_G%EK#7j{8/;@Y4οMFF4^[\#6nL`J=Vu%*sUi),B3W}5%еgS,!xcs% 熊o$Z_yq*gN^Gd۬ԩê+#Ե+vOM4E$Z]\v,clښ`,˶Uy$bvs``'n8E̯ohX6RX<->wpǁ%'u |* MܳS:k r+ycf_iks3S?J4%}$=rg,Z 4yk pO&\씈>8ȵܻ1|84"b";MCMqIMpwД8ws.[-Űra\c3^c `o~̃6z3ë}cѭ)Gsco^z޿߯繒m|9~AܹCܫPErw҈596D%MYPג9{*ʁۑ'պ+$^fOi߄oG>+VC}/nlv5џ6 þxx>-֚,U3/6%+b3K |u_Yh¾ȇ=+RHc2U3?赫)لm8&,;@Lx=r4 c<fzPcጨ qo$=x4axc[Ka^G=rABzY,=@gЈ0.nh 4x]*-==@ ou%&t ϥ7!ȽޝH;ة 1{pO{Y*qY {˦ѳ5pܫm#\k-O`D).D`ZpӊOڣJ]Jf; t]Щ!`.06]q/sxY|bҋ>2n0k~.5|)2aXa㣄w&"3 '`O{7' q²Tj2ok5ѽ=l!瘜 'ƨg-I"_]} Ē0=f (pkV}S"TVGžB(8tJ I `eR}kEB8B 9vSm4f[=aq,% 7V|=aoxN>QsC\ҽ*x8&{MLG`=6fjC' $<4$|ªB=/=vͬ vceUYLc_$lcE@<[k >qn3PQLQ"KM׳E@<[?1@鿐6o*m'|Eo <>Jg IJIߚ! Bid~6+_8zrys]9-^'^0;]*_񾮐]R:kuw+;O,^Mb4^f{! ̛ĵ;[&m!̨%pYS5LJ7aj\w{A?`[]Bit-[%]t- 84 )Raz@ukL?dyԵ,t-Ƣ5C 0/tMoUk瞧u JZ;޷ +]=5&$4-?&Pm&4 ǾZ% v0,C |-|^sO}<=<WTKVDlQSS[A&D~m–3}rL%}Y߰ s`5?[ f{b_A~$&|Xp^Ʊ Lc±qDyK ?http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.htmlyK ~http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.htmlMDyK 6http://www.medialit.org/ReadingRoom/Wa  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz|}~Root Entry F@K6Data {WordDocument .ObjectPool 6@K6_1239605705F 6 6Ole EPRINTl1CompObjs  !"#$%&'()*+,-./12356789; FMicrosoft Visio DrawingVisio 11.0 ShapesVisio.Drawing.119q Oh+'0 X`lx Milal#IZ> EMFl1,nF, EMF+@``FpdEMF+0@?@ @ @# @$HAu2Cef6D,C!b $$=='% % V0`( (/(/( ( % % $$AAFEMF+@@4{@@H<HAHCqALGERIAN6@STUDIJ MEDIOLOGIJE?@3?@@3?@@3?!@@3?1@@3?9@@3? G@@3?ON@@3?0a@@3?dr@@3??@@3?PS@@3?P@@3?@@3?C@@3?XZ@@3?m@@3?`E@@3???   RpAlgerian5g|x5OwT4``w|x5hm|OwPw5l2|@pD w|8|2|||||2|||@d9lNw>Pw,Edv% TD`A`ALpSTUDIJ MEDIOLOGIJE    % F@4EMF++@ @$(tA@IC23B( $$=='% % V0p[  [[% % $$AAFEMF+@@4@@H<(tAB)XCB)XC@(tA@(tAB@$$==_888C% % V0 s  [[% % $$AA( FEMF+*@$BB(tA@@D8>TIMES NEW ROMAN6@pdODJEL +?3>@Y?3>`?3>`0?3>`?3>`H?3>??   ( RpTimes New RomanAlgerian 5g|x5Ow2||p|m|Z|m| C 0w|h||p|m|-wC! |-w 0w dv% TpO8`A`AO3LXODJEL  % FEMF++@ *@$BB(tA@6@ NOVINARSTVA>@fF?ѧ>@fF? ?@fF?X0?@fF?E?@fF?s?@fF?` ?@fF?`d?@fF?`0?@fF?`?@fF?`?@fF???   % T;U`A`AP LdNOVINARSTVA % F@4EMF++@ @${ԒC@23SC23B$$==% % V0%p[[[[[[% % $$AAFEMF+@@4@@H<{ԒCBnCBnC@{ԒC@{ԒCB@$$==_888C% % V0"s[[[[[% % $$AA( FEMF+*@$BB{ԒC@6@ODJEL MEDIJSKE N=3>Æ>3>3>3> ?3>1?3>X?3>h?3>̐?3>X?3>t?3>?3>?3>\?3>x?3>p@3>??   % T.8`A`A.3LlODJEL MEDIJSKE   % FEMF++@ *@$BB{ԒC@6@ TEHNOLOGIJE>@fF?>@fF??@fF?)=?@fF?ak?@fF?̌?@fF?X?@fF?t?@fF??@fF?8?@fF??@fF???   % T>;U`A`A>P LdTEHNOLOGIJE % F@4EMF++@ @$D(tA@CB$$==% % V0Op$$00$% % $$AAFEMF+@@4@@H<DBCDBCD(tAD(tADB@$$==_888C% % V0L s$00$$% % $$AA( FEMF+*@$BBD(tA6@pdODJEL <?͌>tL?͌>z?͌>ʉ?͌>V?͌>?͌>??   % Tp/`A`A*LXODJEL  % FEMF++@ *@$BBD(tA6@ INFORMATIKA >@3?@U>@3?>@3? ?@3?X5?@3?`?@3?x?@3??@3? ?@3??@3??@3??@3???   % T[1K`A`A[F LdINFORMATIKA  % FEMF++@ *@$BBD(tA6@ U MEDIJIMA>`?X>`??`?;?`?b?`?r?`??`??`?6?`??`???   % TiNh`A`Aic L`U MEDIJIMA % F@4EMF++@ @$@HC?CB( $$=='% % V0 [[![ ![ [% % $$AAFEMF+@@4@@H<@DECDECHC@HC@D@$$==_888C% % V0#[![ ![ [[!% % $$AA( FEMF+*@$BB@HC6@pdODJEL <?͌>tL?͌>z?͌>ʉ?͌>V?͌>?͌>??   % TpA`A`AALXODJEL  % FEMF++@ *@$BB@HC6@ UMJETNOST U >@3?>@3?X ?@3?@&?@3?XM?@3?pt?@3?T?@3?p?@3?`?x?`?C?`?q?`??`??`??`??`???   % T|+`A`A+L\MEDIJIMA % F@4EMF++@ @${ԒCHC23SCB$$==% % V0% [[!![% % $$AAFEMF+@@4@@H<{ԒCDnCDnCHC{ԒCHC{ԒCD@$$==_888C% % V0"#[!![[!% % $$AA( FEMF+*@$BB{ԒCHC6@pdODJEL 7?͌> f?͌>"?͌>?͌>"?͌>஽?͌>??   % Tpk`A`AkLXODJEL  % FEMF++@ *@$BB{ԒCHC6@ MENAD}MENT GX>@3?>@3??@3?ID?@3?r?@3?\?@3??@3?\?@3??@3??@3??@3???   % T:`A`A: LdMENAD}MENT % FEMF++@ *@$BB{ԒCHC6@pdMEDIJAE$?`?-]?`?"?`?>?`??`?Z?`???   % Tpc`A`AcLXMEDIJA % F@4EMF++@ @$=jDHC@CB$$==% % V0E [$[$![0![0[$% % $$AAFEMF+@@4@@H<=jDD=jADD=jADHC=jDHC=jDD@$$==_888C% % V0B #[$![0![0[$[$!% % $$AA( FEMF+*@$BB=jDHC6@pdODJEL <?͌>tL?͌>z?͌>ʉ?͌>V?͌>?͌>??   % Tp`A`ALXODJEL  % FEMF++@ *@$BB=jDHC6@ MEDIJSKO >@3??@3?A?@3?o?@3??@3??@3??@3??@3??@3???   % Tj`A`Aj L`MEDIJSKO  % FEMF++@ *@$BB=jDHC6@ POSLOVANJE@U>`?б>`? ?`?*?`?Q?`??`? ?`?S@#B:a_ReUeUeUeUeUeUePONOD`_ReUeUeUeUeUeUeUUb SR;d5OM@%>Qiq;RR*RggRAqh>Qj /#A^F' %pP3|bFp#| J| | vi?=Os<35*x,,,/HRQAmeY q]UH@QvovL__q____O@O_OOYA`,X+?Жب sUΡ̦xΟ$H")ʼ Dͥ*@dUA??ϟJ[D!e:ѵ5ѵ5ѵ5ѵ 0 0DR$#  U  Q##WbCh ͚ 2,00JDNDrqNQNNNENQN&&DNDuc7XXSKvvF4NKAD#KD#-D"#KHGHD HBNzDK%Siz4}1TP,Eu9fdhT,W'0΢U,ܮ50 fI$[OmOC%ߑE#P#HZ  E,U3Y&4Y&5&6<s9Faaj+h8 8?&!%3"DE=T;ܯ?w???8&t",'5UR^LY  Y7akKt//BJhui㠀psĝa.1DTcAcpvOpM K$KuhdX(GNiX I[EEh. yw##E,ah-50zGzpvQbaHGmc/P K{\Hʲ_ hj? pA?%?7? I?[;<t5j! OO*FQ///F/K]SEn%cOOOlE$g\Ey[EO_!_3_E_W_i_{_____VB506,HM.`e^MIa,>PbQaƒ2q? a%oXFIofdoooSEX_O-OF6EDi66Oҟ4m2HŚti;pbӏ_ `,7R[,]<bӤA69sc \Rba2TD^<C=CooErPbtΟ(+m1L^pʯܯ$6+2JbM_qVmӿ -?Qcuχϙϫ3 /ASew߉ߛ6"?# ˕k.bLb,>Pbt+ 7I[mx΀$ͩ:PL^ e1"!3EWi{{//,/>/P/b/t//:m%&///B0?b.Eb??,?>?P?b?t????? ???O{%O7OIO[OmOOOOOOOOO'('_9_K_Xsϒbd sb________o!o3oEoWoio{o:oooooo,>Pbtzq)sPё0dRtؗ!3EWi{ÏՏ%7I[mǟٟ럪*|+(:Pbt-.ž a;^p$6HZm!3EW/0p2-b@bj[3?bDbz6581/!qT=b;bASH+/=/O/a.ms)!4////Fp"bSHaJ// ??1?C?U?g?y???x??\2S?? O/a1#B:Z[xEOWOiN3~O?P?"t??Q_?????__(O:OLO^OpOOOOOO __$_6_H_"l_~__\/AUFDfP h(TPYYBUAm@ ?I?| P? tO@HZZwÒȉHq??6U!B^:  01`box,rectanglI ,;bO siK  e^ q%* iu//X|'|'0U)2!0|7u P(:{W_qDrag thuesapWonodwipe. cuTm)zdbyg*aTXslci n!z:mb?贁No?k?4 HD" # B=h50>ThP]]9 jEUAS?w?Q6 u` uBLAD@@A@U(.8BPZdMJ5 L@񣔍ֱ5 `?CopyrigTt (c). 2`03. M& c.$ os f,"!r Y!a, i n.. Alt $(sx"eL e$ v dl /`V& s__Sbb .2 hm!#4578  h:-/# '?9 B& ?L7 l>]Uhz!XJT r :y1*bCBF)D x2;BBM! NOUA%aOzO!IAQE5KFMMIE2O;2rA ]RcSRq4,b(7E?7VJ(\11"SOSM[?UViM&CU_^D0oo&]Q%kFZgg noWoi5\oVj_o i(y1e=J0Hg1e*72TA"(]ST&@qd2H'+˄ nZU"JLM%FO0A#CIqJB CM]za,@5@C93adO lPt4`,Œ_ @X%@ eB0 AJ-3:7@ODDRH<(ElO R(\OSL@?O=.PD4'Oi4( U` , LSFDTyB uhZn$T R rUA`,Œ_ @AX%o@A?858@?_P ?a<.r \u2 @?-sr u ` 4">"D"uuN); $ %&в..(sU!`& ? e 4 BuU! H~1\4 ; 4u;4n1;n18;8@;v547Pn1n11A AbuO!O!n1!A"A#A?O4/5Cn1V3\@E /5Yn1(4!|EZ?E(,@@%1@@fRo@@Q?T]U?QYA"[lHR Iy&&swbbz~0@"A#06i?r& )l0U v5^?%Ge%HuVYs~UawEH~'EHqq'E@awwP| P^\jV &x jV"ޏj|ȇ'#GËSҐUxIJ@M\POLGE0g}H%h(bDcTMDqQ'E<\$[?5_is4@B1Y:&XgB7'2 .AaVg2 _U4 '_9_K_]_o__A_VK~?@^(@@R@@4?) 3_ooa e0?b/ojqA=D HoZolopooo -?c*Ɯߖ}*η"4IXj<{0ɏi;9 6 `r9H_=OxL@uNVNA;`ܑV4v6HZ"6y Яm%E:?$6HQA^U45ǿٿV_"P!41k#9EWi{ύϟϱ /ASew5j~k&?}k. FO?Tfx?:RNq& /HL^p@Y_}__>T#JېK$ ҐE+Gok}`=% *y#5GYk}m&(//O>/P,@@B",'U]/////// ??/?A?S?e?w?O???}O?OO;OpO)OOOݟO[*o __YM__q_Ə__R__Ϳa¿ J//R&GoMbTbS0 /Aegy߂]ߩ߻'yAIAj|@ c@@3#R f3#6HZl~ 2>_Vhz/k}V }^nZ/oSewo%V/V ////VU/y/}{///>98?C1ND};1C7Q?c?_??? Ci??EA?O#O5OGOYOkO}OO9QODUOOO__,_P_bV.nP_,rX'______ oo1oCoUogoyoooooo R-?cV߇a߽/)WMq{ˏݏ%/[4\A9SK0 *71L0VN"2ǟ+pb? basͯ߯EU&U !"#t4 `,Œ_ @X%K@ HL$!C-dLUm7A@O{$NRH<(EtO$ R\O $L;$@?O$.PDfETungaH"@&>fGSendya{ (  R$fERavi"&5<fGDhenu|"{a (  R$fELath#&<fEGautmi &<fGCordia New{ (  R$fGMS Farsi{{ ( _ R$fGulim"{a (  R$fETimes NwRoanz@D$fAlgerian  $~SI&EB|S&.BS&%BlS&5BS'9B\SO'=BS'CBLS'9BS(7BBSw*8BTS*GBS*5BGuideTheDocPage-1"Gestur Fom aRectan7glViso 90Co}nectrVi}so 0Viso 01Viso 02Viso 03Viso 10Vi}so 1Viso 12Viso 13Viso 20Viso 21Vi}so 2Viso 23Viso 50Viso 51Viso 52Viso 53Viso 70Viso 80BasicBasic ShdowvisVerionRectanwgl.2Rectanwgl.3Rectanwgl.4Rectanwgl.5Rectanwgl.6Rectanwgl.7$$3LY-E3Li-G3L~-G3eK-%G3"S-G3@-A3"S-G3"S-G3#S .G3$#S$.G3D#S=.G3d#SV.G3#So.G3#S.G3#S.G3#S.G3$S.G3$$S.G3D$S/G3d$S/G3$S7/G3$SP/G3$Si/G3$S/G3%S/G3$%S/G3L/E3eK/"G3@/A3D%S0G3d%S 0G3%S?0G3%S^0G3%S}0G3%S0G3&S0G  !"#U^U U UUt4`,Œ_ @X%C@ _TK}C-iBa A%t4 iBչ A-@SAJ@tGSk4NR@GS43RH<(H<(JEHS&6 RETHS36 RUPT/Ln7 C{N } w"4FX ,h($@('㓉H\y cK_@P\BO P O4IS`L#$<|L  CeB*o@OSR$OLT!$OIlT)T ':%h1 EWSҮFS++*P2GS0]8 T?<1 s4$ PDM1 @6H%a/.HS{7Y _$MilaMicrosoft Visio@0Z*՜.+,D՜.+,X `ht  Intel Page-1e Rectangle PagesMasters(`htDocumentSummaryInformation8 1TableESummaryInformation(DocumentSummaryInformation8_PID_LINKBASE_VPID_ALTERNATENAMESAOh+'0p   , 8 DPX`hSvijet u kojem živimo obilježava složeno društvo koje je funkcionalno podijeljeno na društvena područja kao što su gospodarstvo (ekonomija), pravo, politika, znalsh/walsh1.htmlyK lhttp://www.medialit.org/ReadingRoom/Walsh/walsh1.htmlnost, obrazovanje, umjetnost i religija, spomenut ćemo samo najvažnijeMila Normal.dotmMila17Microsoft Office Word@ @zt6@{@w6 8V՜.+,D՜.+,  hp  Intel4e Svijet u kojem živimo obilježava složeno društvo koje je funkcionalno podijeljeno na društvena područja kao što su gospodarstvo (ekonomija), pravo, politika, znanost, obrazovanje, umjetnost i religija, spomenut ćemo samo najvažnije Titlex 8@ _PID_HLINKSA0  6http://www.medialit.org/ReadingRoom/Walsh/walsh1.html$6 ?http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.htmlg\mailto:milamika60@yahoo.com,mailto:djordje44@yahoo.comMsoDataStore066WMTAUY3VWE3==2066Item 0Properties4U   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89qb 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~PJ_HmH nHsH tHD`D d NormalCJPJ_HmHnHsHtHJ@J l Heading 1$$@&a$5CJ aJtH DA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List N^@N d Normal (Web)dd[$\$ mH sH tH FOF d tekstovi1;CJOJQJaJo(phf<+@< d Endnote TextCJtH >*@!> d Endnote ReferenceH*:@2: d Footnote TextCJ@&@A@ d Footnote ReferenceH*4 @R4 d Footer  !.)@a. d Page NumberNqN ~pNormal (Web) CharCJ_HmH sH tH 6U@6 ~p Hyperlink >*B*ph44 fXHeader  !HH YB Balloon TextCJOJQJ^JaJPB@P l Body Text$a$CJ OJQJaJmHsHtH >P@> l Body Text 2 CJaJtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] $4f9{~f  %%%( $.X8Z,8:;=>stvwynJ,9<ruxJu X%X'XaabeeefXX:XX !(!!8@0(  B S  ?i&yff9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace $WYZq-jvw ] W h A90Vyz R<t g!!!)$/$I$$$$@'L'`''~((w00014455_99"<<<<@===A>>>?@@AADDEEHUHNOVVTW^W`WWRX\X]XhXiXpXqXwXyXXXXXeYjYyYYYYYYYYPZeZlZwZZZZZZZZZ [[['[C[U[e[[[[[[)\C\\\\\*]3]V][]]]] ^#^+^^^ _&_I_P_____f`m`~````)a0aCaJaa b>bCbbbb cncxccccdd+ddddd/e6eBeEeeef fff=fFf\fefifpfyfyf{f{f|f|f~ffffffff(Qpqvwg h 78@Axy"#""$$((C*D*,,0011]4^44455S5T55555E6F66677t8u8@>A>>>BB4C5CDDEE;Ge S d |w!+#*)6YBM.kl~pgOs2Z$fX3vCn(Xee@_W_W8l_W_W $&(),04fXX X XXX$@XXX2XPXTXXXZX`XhX~Unknown G* Times New Roman5Symbol3. * Arial3TimesA. Trebuchet MS;SimSun[SO7.  Verdana5. *aTahomaa& rYu C Times RomanCourier New?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1hOf'̶&fM8V 48V 4!4ee 2qHX ?d 2! xxSvijet u kojem ~ivimo obilje~ava slo~eno druatvo koje je funkcionalno podijeljeno na druatvena podru ja kao ato su gospodarstvo (ekonomija), pravo, politika, znanost, obrazovanje, umjetnost i religija, spomenut emo samo najva~nijeMilaMila,        CompObj:y