Naslov
Zdravko Dizdar - Mihael Sobolovski: Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941.-1945., Hrvatski institut za povijest - Dom i svijet, Zagreb 1999., str. 790
(Zdravko Dizdar - Mihael Sobolovski:Chetnik Crimes in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1941-1945, Hrvatski institut za povijest - Dom i svijet, Zagreb 1999., pp 790)

Autori
Marko Babić

Izvornik
Časopis za suvremenu povijest (0590-9597) 32 (1999), 2; 400-403

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Četnici; zločini; Bosna i Hercegovina; Hrvatska; II. svjetski rat
(Chetniks; Crimes; Bosna and Herzegovina; Croatia; II world war)

Sažetak
Prvi dio knjige čine dvije uvodne studije (str. 25-149). Sobolevski je svoju studiju naslovio: Četnički zločini u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu (1941. - 1945.), str. 25-79, u kojoj daje pregled četničkih udruženja u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova, četničkih državotvornih programa u Drugom svjetskom ratu, četničke vojne organizacije u Hrvatskoj, četničke suradnje s Talijanima i Nijemcima te o metodama i oblicima četničkog terora i zločina u Hrvatskoj 1941.-1945. godine. Moljevićev projekt Homogena Srbija od 30. lipnja 1941. uključivao je velike prostore u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U programiranoj Velikoj Srbiji bilo je predviđeno da ostane tek oko 200.000 Hrvata. Druga uvodna studija, Zdravka Dizdara, naslovljena je: Četnički zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosni i Hercegovini tijekom Drugoga svjetskoga rata (1941.-1945.), str. 81-149. Dizdar najprije pruža pregled četničkog pokreta i njegove organizacijske izgradnje do početka Drugog svjetskog rata, zatim, izlaže o programskim spisima genocidne politike srpskog četničkog pokreta protiv Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini i provođenju četničkih zločina genocida - nad Hrvatima i Muslimanima 1941.-1945. godine. U trećem dijelu knjige nalazi se izbor Građe o četničkim zločinima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini tijekom Drugoga svjetskoga rata (1941. - 1945.), str. 151-717. Autori su izvršili izbor iz pristupačnih dokumenata, uglavnom, onih koji su im bili dostupni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Prema podrijetlu dokumenti se mogu podijeliti na šest skupina (dokumenti četničkog pokreta, vojnih i civilnih vlasti NDH i dr.). Dokumenti se donose kronološkim slijedom od 30. travnja 1941. do 10. lipnja 1946. te na kraju i Optužnica protiv Dobroslova Jevđevića od 28. travnja 1950. godine. Od 208 tj. 209 dokumenata mnogi od njih se ovdje prviput priopćavaju javnosti. Spomenuti dokumenti dokumentiraju četničke zločine ubojstava i masakriranja Hrvata i Muslimana, spaljivanje kuća, sela, pljačkanja, zatim, četničke projekte o granicama njihove zamišljene Velike Srbije i načinu ostvarivanja tih programskih ciljeva. Autor ukazuje na četničke zločine u Bosanskoj Posavini, koji se u knjizi ne spominju. Ukazivanjem na zločine koji se ne spominju u knjizi, autor nipošto ne želi umanjivati vrijednost objelodanjene knjige, nego želi samo ukazati da su četnički zločini toliko brojni da nikako nisu mogli stati u korice jedne knjige unatoč njezinih 790 stranica. Prema tomu, potreba daljnjih istraživanja po arhivskim vrelima ostaje i dalje nezaobilazna, te će biti potrebni novi svesci knjiga da se svi četnički istraže, opišu i predstave znanstvenoj, stručnoj i političkoj javnosti. Knjiga se mora ocijeniti značajnim prinosom općem hrvatskom žrtvoslovu, tim više što je hrvatski narod sustavno ocrnjivan na međunarodnoj političkoj pozornici niz desetljeća za počinjene i izmišljene zločine nad Srbima, dok su istodobno srpski zločini nad hrvatskim narodom prešućivani i umanjivani. Stoga, ovdje objelodanjeni dokumenti istaknut su prilog istini o hrvatskom narodu kao žrtvi velikosrpske politike. Iščitavajući ovu knjigu, uvodne studije i dokumente rasvjetljavaju se i bolje shvaćaju i najnovija zbivanja Drugog srpskog rata za hrvatske prostore, kojega su Srbi započeli 1991. svojom balvan revolucijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA