Pregled bibliografske jedinice broj: 361090
Utjecaj mora na zaslanjenost Rimskog bunara u mjestu Gustirni kraj Trogira
Utjecaj mora na zaslanjenost Rimskog bunara u mjestu Gustirni kraj Trogira // IV. znanstveno -stručni skup "Voda i javna vodoopskrba"
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ; Županijski zavodi za javno zdravstvo, 2000. str. 59-73 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 361090 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj mora na zaslanjenost Rimskog bunara u mjestu Gustirni kraj Trogira
(Salinity of the Roman well in Gustirna beside Trogir influenced by the seawater)
Autori
Štambuk-Giljanović, Nives ; Dumanić, Tina ; Poljak, Mirjana ; Ledić, Milica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
IV. znanstveno -stručni skup "Voda i javna vodoopskrba"
/ - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ; Županijski zavodi za javno zdravstvo, 2000, 59-73
Skup
Voda i javna vodoopskrba
Mjesto i datum
Veli Lošinj, Hrvatska, 04.10.2000. - 07.10.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
zaslanjenost vode; natrij; koeficijent K1; koeficijent K2
(salinity; sodium; coefficient K1; coefficient K2)
Sažetak
Svrha ovoga rada je praćenje posebnih hidroloških i kemijskih značajki Rimskoga bunara u mjestu Gustirni kraj Trogira za pet godina (1995.-1999.) Prikazana je količina natrija, koja je posljedica utjecaja mora na zaslanjenost Rimskoga bunara. U mjestu Gustirni kraj Trogira zahvaćena je podzemna voda, na dubini od 90 m, u tzv. Rimskomu bunaru za vodoopskrbu. Područje Rimskoga bunara sastavljeno je pretežno od propustljivih karbonatnih stijena, krede i eocena. Zbog toga oborinske vode na istraživanu području veoma brzo prodiru u podzemlje tvoreći krški vodonosnik, koji ima opći smjer kretanja prema Jadranskomu moru. Bunar se zaslanjuje zbog precrpljivanja, tj. prodiranja mora u vodonosnik. Uzorci vode uzimani su jednom mjesečno. Izračunani su koeficijenti K1 i K2 za bikarbonatnu tvrdoću. Vodu Rimskoga bunara svrstavamo u skupinu kalcijsko-bikarbonatno kloridne vode. Omjer sulfata/klorida u vodi bio je manji od 0, 38, koeficijent K1 bio je od 0, 548 do 1, 529, karbonatna tvrdoća bila je od 204 do 271 mg/l kalcijeva karbonata. Ukupna tvrdoća bila je od 260 do 497 mg/l kalcijeva karbonata.Razina natrija za petogodišnjega razdoblja ispitivanja bila je od 10 do 498 mg/l natrija. Važnost natrija proistječe iz njegove veze sa srčanim bolestima, pa se praćenjem razine natrija može proučavati njegov utjecaj na ljudsko zdravlje.
Izvorni jezik
Hrvatski
