Naslov
Strategija pridobivanja šumske biomase u Republici Hrvatskoj do 2030. godine
(Strategies for utilisation of forest biomass in the Republic of Croatia by 2030)

Autori
Domac, Julije ; Risović, Stjepan ; Sever, Stanislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Mehanizacija šumarstva 2001 - 2004. Posebno izdanje časopisa, Nova mehanizacija šumarstva, Godište 26(2005), broj 1 / Pentek, Tibor - Zagreb : "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut - Jastrebarsko, 2006, 81-86

Skup
Iskrsli problemi iskorištavanja šuma i promjene tehnologija na kraju stoljeća

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 27.09.1999. - 01.10.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
strategija; šumska biomasa; drvni ostatak; zaštita okoliša; bioenergana; energetska učinkovitost
(strategy; forest biomass; wood surplus; protection of environment; bioenergy power plant; energy efficiency)

Sažetak
Strategija razvitka energetskog sektora Republike Hrvatske obuhvaća razdoblje do 2030. godine pri čemu je od ciljeva na prvom mjestu postavljeno povećanje energetske učinkovitosti. Povećanje učinkovitosti u korištenju šumske biomase nudi neposrednu i troškovnu jednu od najprihvatljivih mogućnosti djelovanja na okoliš. Sa svojih 43, 5 % šumskoga zemljišta i oko terćine pošumnjenoga ozemlja u ukupnoj državnoj ploštini, Republjika Hrvatska pripada među zemlje sa značajnijim postotkom šuma po stanovniku.Ukupna drvna zaliha u Hrvatskoj iznosi 324 256 milijuna m3. Navedeno jamči i izglednost većeg udjela šumske biomase u ukupnoj energetskoj bilanci. Godine 1995. od ukupnoga tehničkoga potencijala (39, 059 PJ) udio šumske biomase iznosio je 24, 840 PJ ili 63, 59 %. Dosadašnja istraživanja ukazuju da dodatni potencijal biomase šumskoga podrijetla, za čije je korištenje potrebno ostvariti određene preduvjete iznosi 10, 800 PJ ili 98, 13 %. Procijenjuje se da bi udio šumske biomase kao energijskog potencijala u Republici Hrvatskoj do 2025. godine mogao iznositi 58 PJ zbog pošumljivanja i redovitih, gospodarskim osnovama propisanim djelatnostima u hrvatskim šumama. Pri spoznavanju enegetskih potreba Republike hrvatske šume kao uvjetno obnovljiv izvor biološke tvari može biti trajni izvor gorivoga drva – primarne energije. Strategija energetskoga razvitka Republike Hrvatske prepoznaje šumsku biomasu kao najvažniji obnovljivi izvor energije nakon velikih hidroelektrana. I najnovija istraživanja provedena u prvoj polovici 1999. godine potvrđuju naprijed navedeno. Povećana proizvodnja energije iz šumske biomase uz poznati i dokazani način iskorištavanja i tehnologija, teorijskih osnova i eksperimentalnih potvrda moglo bi dugoročno doprinijeti: povećanju proizvodnje energije iz šumske fitotvari, povećanju energetske učinkovitosti, smanjenju uvoza energenata i sigurnosti opskrbe, značajnom smanjenju utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u područja državne skrbi, izradbi podloga za legistativu i poticajne mjere, stvaranju slike i njenih faktora pri izgaranju za pojedinu energetsku jedinicu, jesto ili šire. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je potrebno stvoriti vlastitu energetsku politiku, kao odgovor na zahtjeve izgradnje novoga gospodarskog sustava u energetskom sektoru. Pri tome iskustva razvijenih zemalja u korištenju šumske biomase i koje imaju dobro osmišljenu energetsku politiku, mogu biti samo pomoć u traženju najpovoljnih rješenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA