Pregled bibliografske jedinice broj: 360458
Kakvoća izvorskih voda Dalmacije
Kakvoća izvorskih voda Dalmacije // Hrvatska vodoprivreda, 5 (1996), 45; 35-40 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 360458 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kakvoća izvorskih voda Dalmacije
(The quality of spring waters in Dalmatia)
Autori
Štambuk-Giljanović, Nives
Izvornik
Hrvatska vodoprivreda (1330-321X) 5
(1996), 45;
35-40
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
izvorske vode; kakvoća vode; Dalmacija
(spring waters; water quality; Dalmatia)
Sažetak
Izvorska se voda u Dalmaciji dosta razlikuje prema sadržaju ukupne i karbonatne tvrdoće. Povećana tvrdoća posljedica je povećanoga sadržaja kalcijeva sulfata u vodi Vrgorskoga polja i Baćine, kalcijeva i magnezijeva klorida u crpilištu Jelsi, a povećana količina otopljenoga ugljikova dioksida u vodama Bokanjačkoga blata. Sadržaj otopljenih mineralnih soli brojnih izvora u Dalmaciji je 200-250 mg/l. U vodi na području Imotskoga, Vrgorca i Baćine mineralizacija je 300-400 mg/l. Prema omjeru sulfat/klorid izvorska se voda svrstava u kišničku, sulfatnu i kloridnu vrstu.Izvorska voda kišničke vrste služi za vodoopskrbu. Voda sulfatne vrste pripada slijevu Imotskoga polja, Vrgorskoga polja i izvorima na desnoj obali Neretve, područje Baćine.Na vodu na otocima utječe more, utječe na povećani sadržaj magnezijeva i natrijeva klorida. U kišničkoj vodi najboljega sastava koeficijent korozivnosti K manji je od 0, 25. U sulfatnoj vodi taj je koeficijent veći, a obično je najveći u kloridnoj vodi, i to veći od 0, 65, pa ta voda pokazuje veliku sklonost prema korozivnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski