Naslov
Utjecaj načina smještaja i držanja krmača na pokazatelje proizvodnosti, zdravlje i dobrobit
(Influence of accommodation and housing of sows on production, health and welfare indicators)

Autori
Gutzmirtl, Draženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.06

Godina
2008

Stranica
122

Mentor
Vučemilo, Marija

Ključne riječi
krmače; dobrobit; industrijski način smještaja; slobodni način smještaja; stres; kortizol
(sows; welfare; industrial accommodation; free accommodation; stress; cortisol)

Sažetak
Istraživanje je obavljeno na farmi s industrijskim držanjem krmača i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu gdje se krmače drže slobodno. Krmače industrijskog držanja bile su dvostruke križanke između velikog jorkšira i švedskog landrasa, odnosno švedskog landrasa i velikog jorkšira. Krmače slobodnog držanja bile su dvostruke križanke između švedskog landrasa i velikog jorkšira ; odnosno njemačkog landrasa i velikog jorkšira. U istraživanju je bilo 20 rasplodnih krmača iz svakog uzgoja. Istraživanje je provedeno s ciljem usporedbe smještaja i držanja krmača, te kako ti čimbenici utječu na pokazatelje proizvodnosti, zdravlja i dobrobiti krmača. U tu svrhu određivani su proizvodni parametri: broj ukupno i živo oprasene prasadi, broj mrtvorođene prasadi, prosječna porodna masa, broj odbijene prasadi i prosječna masa prasadi pri odbiću. Potom je određivana razina kortizola pet dana prije prasenja, pet dana poslije prasenja i dan poslije odbića prasadi. Osim kortizola u krvi su određivani i neki hematološki pokazatelji. Određivani su i osnovni bioklimatski čimbenici (temperatura zraka, relativna vlaga zraka, brzina strujanja zraka, osvijetljenost, sadržaj amonijaka i ugljičnog dioksida te bakterije i gljivice u zraku). Mikroklimatski čimbenici u krmačarniku industrijsko &#8211; intenzivnog načina držanja bili su u granicama referentnih vrijednosti za tu kategoriju svinja. Zračna onečišćenja također su bila u dozvoljenim granicama. Ukupan broj bakterija i gljivica u zraku prasilišta slobodnog načina držanja bio je značajno (P<0, 01) viši u odnosu na zrak u industrijskom držanju. Krmače držane različitim načinima oprasile su jednak broj živorođene i mrtvorođene prasadi, dok je broj odbijene prasadi bio veći u krmača držanih na slobodan način. Prosječna masa odbijene prasadi bila je statistički značajno veća (P<0, 01) iz legala krmača držanih na slobodan način. Utvrđena je statistički značajno viša koncentracija kortizola pet dana prije prasenja u krmača držanih u slobodnom uzgoju u odnosu na krmače držane u industrijskom uzgoju (P<0, 05). Pet dana poslije prasenja i dan nakon odbića koncentracija kortizola bila je niža u krmača iz slobodnog uzgoja u odnosu na krmače industrijskog uzgoja, ali nije utvrđena značajna razlika. Razina kortizola, utvrđena u krmača držanih slobodno, tijekom suprasnosti, premještanjem u prasilišne odjeljke s uklještenjima pet dana prije prasenja, bila je značajno viša od razine kortizola utvrđene u krmača držanih na industrijski način. To je potvrda utjecaja stresnih čimbenika induciranih premještanjem u novu sredinu i stiješnjeni prostor. Razina kortizola, utvrđena u krmača držanih industrijski bila je gotovo podjednakih vrijednosti tijekom čitavog istraživanja, što ukazuje na stalno blago stresno stanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA