Naslov
130 godina organiziranog šumarstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije
(130 years of forestry in the area of Bjelolvarsko-bilogorske županije)

Autori
Prka, Marinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Bjelovarsko-bilogorska županija: Prošlost i sadašnjost – Sažeci radova sa znanstvenog skupa / Vladimir Strugar - Bjelovar : Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, 2007, 15-17

Skup
Bjelovarsko-bilogorska županija: prošlost i sadašnjost

Mjesto i datum
Bjelovar, Hrvatska, 18.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
šumarstvo; povijesni razvoj; Bjelovarsko-bilogorska županija
(forestry; historical development; Bjelovarsko-bilogorska županija)

Sažetak
Šumarstvo Hrvatske ima dugu tradiciju, na koju s pravom može biti ponosno. Šumarska je služba na teritoriju hrvatske države na različite načine organizirana već početkom XVIII stoljeća, sredinom tog stoljeća osnivaju se i prve šumarije kao teritorijalne organizacije za gospodarenje šumama. Na području Bilogorsko-podravske regije osnovane su 1874. godine Đurđevačka i Križevačka imovna općina, obadvije sa sjedištem u Bjelovaru, i od tada počinje na ovoj regiji djelovati organizirano šumarstvo. U gotovo stoljeće i pol dugom vremenskom razdoblju sa stanovišta imovinsko-pravnih odnosa i obveza gospodarenja može se razlikovati nekoliko ustrojbenih oblika nadležnosti nad šumama i šumskim zemljištima odnosno organizacija šumarske službe kao što su imovne općine, državne šume, privatne šume i veliki privatni posjedi te zemljišne zajednice. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u tom vremenskom razdoblju izmijenilo se šest državno-pravnih uređenja s nebrojenim promjenama zakonskih propisa i vlasničkih odnosa. Sagledavanje značaja šumarstva kao organizirane ljudske djelatnosti, na turbulentnom području Bjelovarsko-bilogorske županije, zahtijeva značajnije napore i studiozniji pristup no što ga jedan ovakav rad može ponuditi. Dodatnu poteškoću predstavlja činjenica da se gotovo tijekom čitavog ovog razdoblja županijske granice (koje su se kroz povijest značajno mijenjale) nisu podudarale s teritorijalnim ustrojem šumarske službe. Iz toga se razloga može govoriti o organiziranom šumarstvu ove regije u proteklih 130 godina, odnosno o šumarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije u njezinom povijesnom kontekstu. Šumarska se operativa ovoga područja, kroz dugo vremensko razdoblje, razvijala u okvirima i prema mogućnostima društveno-političkih uređenja i njihovih promjena. U samom početku organiziranog šumarstva ove regije glavna specifičnost u organizaciji šumarske operative proizlazi iz postojanja Vojne krajine na području naše županije. Uz činjenicu da je njezino (pre)dugo postojanje na ovim prostorima usporilo promjene koje se događale kako u Europi, tako i u drugim dijelovima Hrvatske, sigurno je da su vojnički ustroj i pravoužitni odnosi imali utjecaja na organizaciju šumarske službe i rad šumara na terenu. Kroz Hrvatsko šumarsko društvo, osnovano prije više od 160 godina, njegova glasila („ Trudovi“ , „ Šumarski list“ ) i Šumarsko učilište u Križevcima (osnovano 1860. godine), šumarska je struka i u ovoj županiji gradila i održala kontinuitet znanstvenog pristupa gospodarenja šumama te obrazovanja i usavršavanja domaćih šumarskih kadrova. Danas šumarstvo čini značajan, ali još nedovoljno iskorišten, dio gospodarskog potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije. Uz to šumarstvo i šumari, iako često vrlo samozatajno, neraskidivo su vezani za sve sastavnice života ovoga područja, sudjelujući u brojnim društvenim, kulturnim, turističkim i sportskim zbivanjima, kao i u izgradnji te odražavanju objekata infrastrukture. Stalnost u organizaciji šumarske operative, kroz ovo razdoblje, predstavljaju zalaganje za stručno i potrajno gospodarenje šumama, njihovu ekološku i općekorisnu komponentu te udio u ukupnom društvenom i gospodarskom razvitku ovoga kraja. Takvim su nastojanjima i radom na terenu generacije šumara cijele Hrvatske, pa tako i ovoga kraja, uspjeli sačuvati veliki dio šumskih sastojina te se one danas smatraju jednima od najbolje očuvanih, najprirodnijima te najstabilnijima u Europi. Imajući u vidu sva previranja na ovim prostorima i gospodarsku korist koja je polučena iz šuma ove regije mora se zaključiti da šumarska struka zbog toga zaslužuje našu zahvalnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA