Naslov
Sociokulturni sklop bioetičkog pitanja : Deset teza u prilog bioetičkom diskursu
(Sociocultural frame of bioethical issue : Ten theses as a contribution to bioethical discourse)

Autori
Cifrić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
7. Lošinjski dani bioetike. Bioetika i nova epoha : knjiga sažetaka / Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2008, 42-44

ISBN
978-953-164-121-8

Skup
Lošinjski dani bioetike. Bioetika i nova epoha (7 ; 2008)

Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 09.06.2008. - 11.06.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
bioetika; bioetičke orijentacije; depotenciranje prirode; hibridizacija života; kulturna evolucija; okoliš.
(bioethics; bioethical orientations; depotency of nature; cultural evolution; environment.)

Sažetak
Autor u radu problematizira povijesni i aktualni kontekst koji se reflektira na bioetički diskurs. U deset teza elaborira se odnos bioetike i okoliša pod mottom: nema biosa bez oikosa, nema ethosa bez biosa. 1. U kulturnoj evoluciji čovjek rekombinira obilježja živih bića. Proizvodio je prirodne hibridne vrste (genetske informacije teku od predaka, od prošlosti prema budućnosti) a danas genetskim inženjeringom proizvodi kulturne hibride nazvane « ; pseudo-vrste» ; (danas genetske informacije mogu potjecati od djece) ; 2. Odnos prema životu ne može se reducirati na korisnost za čovjeka. Korisnost je samo jedan od više aspekata odnosa prema okolišu i biljnim i životinjskim vrstama. Postoji emotivni, etički i situacioni motivi ; 3. Napredak se pozitivno percipira, ali ima dvojak učinak: donosi i nepoznate, neželjene posljedice, poglavito suvremeni tehnički progres i genetički inženjering. Deskaralizacija i raspolaganje s biomoći doveli su do depotenciranja prirode (razbožavanje, razduhovljenje, obesmislenje, obespredmećenje) i desakralizacije života. Projekcija napretka je bioetički izazov ; 4. Širenje antropobiotičke ekumene (kulturnog okoliša) stvaraju se i novi oblici biosa (genetički inženjering) i prilagođavanje čovjeka. Tri su motiva: znanstveni (nove spoznaje), ekonomski (profit) i zdravstveni (liječenje) ; 5. Život postaje roba na tržištu. Neki oblici života bili su i ranije tržištu (robovi, životinje). U modernom društvu nastalo je legalno i ilegalno tržište (prodaja organa, robovski rad djece i prostitutki, sportaši) ; 6. Iako je život univerzalna prirodna i kulturna kategorija, svaka kultura formira svoj odnos prema životu. Kultura - nastala utjecajem « ; prirode» ; , « ; tradicije» ; i « ; razuma» ; razvija dvojaku ulogu: komunikacije i izolacije. Potpuna otvorenost kulture utjecaju drugih kultura prijeti kolapsom ; 7. Čovjek je prekoračio granice iskorištavanja okoliša – potrebna je dematerijalizacija proizvodnje, i iskorištavanja živog svijeta - potrebna je zaštita biološke raznolikosti ; 8. U zaštiti okoliša i živog svijeta potrebna je veća kooperacija znanosti, kako « ; normalne» ; tako i « ; post-normalne» ; znanosti ; 9. Bioetika kao disciplina ima dvije opće orijentacije – antropocentrična i biocentrična bioetika, a po oblicima života različite moralne objekte ; 10. U etici općenito, pa i bioetici, prisutna je kontroverza izazvana tehničkim i znanstvenim napretkom: prilagoditi etičke norme životu ili život etičkim normama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA