Pregled bibliografske jedinice broj: 359778
Tehnike improvizacije kao psihološko-komunikacijska strategija pri usvajanju stranoga jezika
Tehnike improvizacije kao psihološko-komunikacijska strategija pri usvajanju stranoga jezika // Kompetencije i kompetentnost učitelja / Babić, Nada (ur.).
Osijek: Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Kherson State University, 2007. str. 309-316 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 359778 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tehnike improvizacije kao psihološko-komunikacijska strategija pri usvajanju stranoga jezika
(Improvisation techniques as a psychological and communication strategy in second language acquisition)
Autori
Nemet, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kompetencije i kompetentnost učitelja
/ Babić, Nada - Osijek : Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Kherson State University, 2007, 309-316
ISBN
978-953-6965-11-3
Skup
Međunarodni znanstveni kolokvij Kompetencije i kompetentnost učitelja
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 18.04.2007. - 19.04.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
strah od strahog jezika ; improvizacijski teatar ; tjeskoba ; progresivna desensitizacija ; paradoksalna psihologija ; izričaj
(language anxiety ; improvisation theatre ; progrssive desensitisation ; paradoxical psychology ; utterance)
Sažetak
U radu će se predstaviti karakteristike straha od stranoga jezika te mogućnost kontrole istoga uz pomoć tehnika improvizacijskoga teatra. Iako je prema mišljenju teoretičara uvjet za uspješno usvajanje stranoga jezika opuštenost učenika, istraživanja su pokazala da je usvajanje stranoga jezika u velikom broju slučajeva popraćeno tjeskobom koja je situacijski uvjetovana i koja se javlja pri pokušajima da se nauči strani jezik i komunicira na istom. Na nju utječu strah uvjetovan neugodnim iskustvima vezanim uz govornu situaciju, osobna percepcija učenikovih vlastitih sposobnosti u odnosu na sposobnosti drugih, i kulturološki šok, čije su posljedice simptomi kao što su panika, bijes, samosažaljenje, otuđivanje, tuga, neodlučnost, emocionalna regresija i „ reducirana osobnost“ , čimbenici koji ograničavaju kvalitetu stjecanja znanja i vještina. Pri tome je ključna uloga učitelja koji primjenom psiholoških i komunikacijskih strategija mogu bitno utjecati na rezultate unutar nastave. Prema dosadašnjim istraživanjima dokazano je da tehnike improvizacijskoga teatra, koje se baziraju na komunikaciji i u kojima se radnja odvija na licu mjesta bez scenarija i scenskih pomagala, bitno utječu na smanjivanje razine tjeskobe u govornim situacijama i u okruženjima koja nisu povezana s kazališnom umjetnošću. Naglasak u improvizacijskim tehnikama je na ljudskoj intuiciji i spontanosti, koja je prema mišljenju osnivača improvizacijskoga teatra Keith Johnstonea i Viole Spolin u suvremenom obrazovnom sustavu zanemarena zbog važnosti koja se stavlja na ulogu razuma u obrađivanju podataka i želje da se udovolji autoritetu. No intuicija je glavni katalizator radnje unutar improviziranih situacija te tako primjena ove metode dovodi do promjena u percepciji i kognitivnim procesima. Općenito, tehnike improvizacije zasnivaju se na paradoksu da gubitak kontrole dovodi do sposobnosti vladanja nepredvidivim situacijama i okolnostima. Kroz terapijsko okruženje koje se stvara pod utjecajem vježbi improvizacije u kojima se mogu naći elementi Wolpeove progresivne desensitizacije i paradoksalne psihologije dolazi do transformacije „ štetnoga“ u „ poticajni“ strah, razvijanja komunikacijske spontanosti i kvalitete izričaja, kao i poboljšanja međuljudskih odnosa unutar grupe. Iz tog razloga se vježbe improvizacije, koje su obilježene automatskim prilagođavanjem između razine osobnih vještina i težine igre, kontroliranom okolinom unutar strukture igre, i visokom razinom koncentracije te eliminacijom „ blackouta“ i raspadanja gramatičke, sintaktičke ili fonetičke strukture izričaja, preporučuju kao komunikacijska i psihološka strategija u nastavi stranoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Profili:
Željka Flegar
(autor)