Naslov
Produljenje radnog vijeka po tržišnim načelima - izazov razvoja hrvatskog gospodarstva u 2007.g
(Extension working life by market principles - challenge of grow Croatian economy 2007)

Autori
Tomek-Roksandić, S ; Skupnjak, B ; Ljubičić, M ; Ivanda, T ; Čulig, J ; Baklaić, Ž ; Babić, V

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ekonomska politika Hrvatske u 2007.godini

Urednik/ci
Jurčić, Ljubo ; Jurišić, Snježana ; Mlinarević, Mladen ; Primorac, Žarko ; Tipurić, Darko

Izdavač
Inženjerski biro

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
397-414

ISBN
953-262-003-6

Ključne riječi
starije osobe, produljenje radnog vijeka, managment za starije, tržišno umirovljenje
(elderly people, extension working life, managment for elderly, market retiree)

Sažetak
Ubrzano rastuće starenje hrvatskog pučanstva ima krucijalne implikacije na gospodarstvenu strukturu cjelokupnog stanovništva. Po procjeni od 30. lipnja 2004. godine Hrvatska broji sveukupno 4 439 400 stanovnika, od čega 738 500 starijih osoba od 65 godina s udjelom od 16, 64%. Po procjenjenim vitalno-statističkim pokazateljima Službe za ekonomiju i socijalna pitanja UN-a sadašnjih 688 miliona starijih od 60 godina u svijetu narasti će na 2 milijarde do 2050. god. Osobe u dobi iznad 65 godina narasti će sa današnjih 75 milijuna na 135 milijuna, znači udvostručiti će se. Tada će po prvi puta u povijesti svjetskog pučanstva uslijediti inverzijski odnos populacije starijih koja će biti veća u odnosu na mlađe pučanstvo od 0-14 godina. Po projekciji kretanja hrvatskog pučanstva do 2050. godine udio starijih osoba od 65 godina će iznositi 26, 8%, dok će čak 9, 7% činiti osobe starije od 80 godina i to ženskog spola. Očekivano trajanje života po procjeni za 2004. godinu u Hrvatskoj iznosi 72, 0 godina za muškarce i 79, 0 godina za žene. Međutim gerontološko- javnozdravstvena analiza u Hrvatskoj ukazuje kako na na jednog hrvatskog umirovljenika u 2006. godini dolazi nešto više od jednog osiguranika (N=1, 42) što dovodi do loše gospodarske i socijalne strukture pučanstva. U 2005. godini u Hrvatskoj oko 50% pučanstva u dobi od 15-64 godine ima status osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju što iznosi 1, 498 milijuna osiguranika. Na sadašnji broj umirovljenika prosječne starosti 57, 5 godina utjecalo je ostvarenje mirovine u zadnjih desetak godina kroz povoljnije uvjete ostvarivanja tog prava. U uvjetima integralnog tržišta nužno je postojanje i slobodnog tržišta rada ; to znači ono je u proturječju sa sadašnjim administrativnim limitom kronološke dobi razdoblja radne djelatnosti u odnosu na sadašnje produljenje životnog vijeka i očuvane funkcionalne sposobnosti osoba u ranijoj starosti od 65-74 godine. Znači jedini kriterij je funkcionalna-psihofizička osposobljenost pojedinog starijeg djelatnika sa produljenjem radnog vijeka. Nužna je objektivno utvrđena potreba za njegovim znanjem i iskustvom, te njegova voljnost za što duljim radom, uz stimulaciju poslodavca za zadržavanjem starijeg djelatnika u prijenosu znanja i vještina iz procesa rada na mlađe zaposlenike. To je osnova za razvoj gerontološkog managementa u cilju zadovoljenja socijalnih i zdravstvenih potreba starijih osoba u suglasju s tržišnim načelima osiguranjem trajne radne aktivnosti u ranijoj starosti, ali ovisno o funkcionalnoj sposobnosti starije osobe. Time se osigurava samostojnost i neovisnost starijih, omogućavajući postupno ulaženje u fazu "mirovanja", tj. dostojanstvenog izlaska iz organiziranog rada u zaslužnu mirovinu („ zaslužnicu“ ), u srednjoj i dubokoj starosti Europski smjer mirovinske reforme napušta izričito sadašnje prerano administrativno umirovljenje, u odnosu na produljenje životnog vijeka te u korist postupnog odlaska u „ mirovinu” u dobi kada je osoba funkcionalno onesposobljena za obavljanje radnih zadaća i poslova ili kada poslodavac objektivno utvrdi nepostojanje potreba za tim poslovima. Dakle, to može biti i u 70-oj godini života. Kako gerontologija i gerijatrija kao zasebne znanstvene discipline potvrđuju ne istovjetnost kronološke dobi pojedinca sa biološkom i kako starost nije sinonim za bolest, već je to normalna fiziološka pojava, opravdani su razlozi produljenja radnog vijeka, što potvrđuju i hrvatska gerontološka istraživanja sukladna europskoj gerontološkoj doktrini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA