Pregled bibliografske jedinice broj: 359075
Provedba agrarne reforme na crkvenim posjedima u Požeškom dekanatu 1945.-1948. godine
Provedba agrarne reforme na crkvenim posjedima u Požeškom dekanatu 1945.-1948. godine // ZLATNA DOLINA, GODIŠNJAK POŽEŠTINE, 7/1 (2001), 55-78 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 359075 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Provedba agrarne reforme na crkvenim posjedima u Požeškom dekanatu 1945.-1948. godine
(THE AGRARIAN REFORM ON THE CHURCH ESTATES IN THE AREA OF POŽEGA DEANERY (1945-1948))
Autori
Akmadža, Miroslav
Izvornik
ZLATNA DOLINA, GODIŠNJAK POŽEŠTINE (1330-7886) 7/1
(2001);
55-78
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
AGRARNA REFORMA; CRKVA; POŽEGA
(AGRARIAN REFORM; CHURCH; POŽEGA)
Sažetak
U teškim poratnim vremenima, kada je Katolička crkva kao i većina stanovništva živjela u veoma teškim materijalnim uvjetima, agrarna reforma bila je dodatni, iznimno težak udarac od kojeg se Crkva nije mogla dugo oporaviti. Kao i u cjeloj zemlji, tako je i na području Požeškog dekanata Katolička crkva ostala bez većine (63 %) veoma kvalitetnog zemljišta koje je bilo obuhvaćeno agrarnom reformom, koje je bilo osnovni izvor njene egzistencije. Župe i samostani Požeškog dekanata već su ionako bili pogođeni teškim bremenom rata. Dio crkvi i župnih zgrada bio je porušen ili teško oštećen bombardiranjima, a one koje nisu bile porušene bile su opustošene usljed pohoda raznih vojski. Iako su vlasti obrazlagale da agrarnom reformom pomažu siromašno seljaštvo, to isto seljaštvo je nakon provedbe agrarne reforme dodatno bilo opterećeno, doduše dragovoljno, materijalnim pomaganjem osiromašene Katoličke crkve. Gradnja crkvi, župnih zgrada i uzdržavanje svećenika u potpunosti su pali na teret vjernika koji su ionako u samoj raspodjeli zemljišta iz fonda agrarne reforme najlošije prošli (prednost kod podjele zemlje imali su pripadnici partizanskog pokreta i sama država). Bez obzira što je Katolička crkva materijalno osiromašila, u svom duhovnom poslanju, ali i u sveukupnim društvenim odnosima postala je jača nego ikad. Što je više država pritiskala Katoličku crkvu, to je njen ugled i utjecaj u narodu bio veći. Tako će Katolička crkva u uvjetima vladavine totalitarnog jednopartijskog režima, imati ulogu jedine, ali dobro organizirane institucije koja je bila u oporbi tom režimu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Miroslav Akmadža
(autor)