Pregled bibliografske jedinice broj: 359009
Politika komunističkog režima u Jugoslaviji prema vjerskim zajednicama 1945. godine
Politika komunističkog režima u Jugoslaviji prema vjerskim zajednicama 1945. godine // 1945. - RAZDJELNICA HRVATSKE POVIJESTI / Kisić Kolanović, Nada ; Jareb, Mario ; Spehnjak, Katarina (ur.).
Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2006. str. 257-270
CROSBI ID: 359009 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politika komunističkog režima u Jugoslaviji prema vjerskim zajednicama 1945. godine
(THE POLITICS OF THE COMMUNIST REGIME IN YUGOSLAVIA TOWARD RELIGIOUS COMMUNITIES IN 1945)
Autori
Akmadža, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
1945. - RAZDJELNICA HRVATSKE POVIJESTI
Urednik/ci
Kisić Kolanović, Nada ; Jareb, Mario ; Spehnjak, Katarina
Izdavač
Hrvatski institut za povijest
Grad
Zagreb
Godina
2006
Raspon stranica
257-270
ISBN
953-6324-56-3
Ključne riječi
POLITIKA, KOMUNISTIČKI REŽIM, VJERSKE ZAJEDNICE
(POLITICS, COMMUNIST REGIME, RELIGIOUS COMMUNITIES)
Sažetak
Komunistička je partija tijekom Drugog svjetskog rata nastojala prikazati partizanski pokret kao općenarodni, te je u tom smislu u partizanske redove nastojala uključiti i svećenstvo svih znatnijih vjerskih zajednica. Međutim, odaziv svećenstva bio je vrlo slab zbog neprihvaćanja ateističke ideologije komunista kao glavnih nositelja partizanskoga pokreta. Oni svećenici koji su se priključili partizanima mogli su tijekom rata u partizanskim redovima prakticirati sve vjerske djelatnosti. No vrijeme je pokazalo da je to bila samo privremena taktika komunista, jer je njihov krajnji cilj ipak bio što više suzbiti religioznost u društvu, a vjerske zajednice staviti pod svoj nadzor. Već krajem rata partizani su na područjima pod svojim nadzorom poduzimali neke mjere koje su navještavale buduću politiku komunista prema religiji i vjerskim zajednicama kad preuzmu vlast u državi. Na područjima pod partizanskim nadzorom odmah se počela provoditi politika odvajanja crkve od države. Oduzimana je crkvena imovina, vjeronauk u školama postao je izborni a ne obvezatni predmet, a potpuno je izbačen iz viših razreda srednjih škola. Veliki broj svećenika katoličke, pravoslavne i islamske vjerske zajednice ubijen je ili zatvoren bez ikakva suđenja, ili im je suđeno po kratkom postupku pred vojnim sudovima bez prava na ikakvu obranu. Kada je svršetkom rata Komunistička partija i formalno preuzela vlast u Jugoslaviji, krenula je postupno ali sustavno provoditi politiku stavljanja vjerskih zajednica pod svoj nadzor, vršeći na njih pritisak stalnim smanjivanjem vjerskih sloboda i materijalnim slabljenjem crkvi. Usporedno s tim vođen je žestoki obračun s onim predstavnicima crkvi koje je partija smatrala saveznicima okupatorskih vojski. Zatvarani su i ubijani vjerski vođe i svećenici svih vjerskih zajednica, no osobito su na udaru bili predstavnici katoličke i islamske vjerske zajednice, koji su smatrani bliskim saveznicima ustaškog režima. Komunistički je režim s vremenom sustavnim djelovanjem uspio pod svoj nadzor staviti sve vjerske zajednice, osim Katoličke crkve, koja je predvođena nadbiskupom Alojzijem Stepincom pružila odlučan otpor te se javno usprotivila politici komunističkog režima pastirskim pismom u rujnu 1945. Slijedila je osuda nadbiskupa Stepinca na višegodišnji zatvor te je nastavljen žestoki obračun s Katoličkom crkvom. Djelatnost ostalih vjerskih zajednica sve je više slabila, no s obzirom da je država nad njima imala potpuni nadzor, postavivši im na čelo režimu odana vodstva, nad njima više nije provođena represija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Miroslav Akmadža
(autor)