Naslov
Registar oboljelih od Alzheimerove bolesti i ostalih psihičkih poremećaja u starijih osoba
(Registry fof Alzheimer disease and other psyhical disoder of elderly)

Autori
Tomek-Roksandić, S

Izvornik
Hrvatski časopis za javno zdravstvo (1845-3082) 2 (2006); 10-12

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
starije osobe ; registar ; Alzheimerova bolest ; psihički poremećaji
(elderly people ; registry ; Alzheimer disease ; psychical disorder)

Sažetak
U razvijenim zemljama svijeta, odnosno svim zemljama ” starog stanovništva” (u koje se ubraja i Hrvatska) oko 50% starijih od 85 godina boluje od Alzheimerove bolesti. To je jedan od najozbiljnijih poremećaja koji pogađa starije ljude jer vodi smanjivanju ili nemogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti i glavni je uzrok funkcionalne ovisnosti u starijoj populaciji. Svaki dvanaesti čovjek, stariji od 65 godina oboli od ove bolesti, a 24% starijih od 75 godina ima neki oblik Alzheimerove bolesti. Osim progresivnosti i kompleksnosti, specifičnost Alzheimerove bolesti je i sve veća učestalost. Primjerice, u Švedskoj, na 9 miliona stanovnika, 150 000 pacijenata je dementno, a 120 000 ima tešku Alzheimerovu bolest. 90 000 pacijenata ima blagi odnosno srednji oblik Alzheimerove bolesti. Projekcija ovih podataka na Hrvatsku govori kako 24% starijih od 75 godina ima neki oblik Alzheimerove bolesti. U ovom trenutku u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu ne postoji sustavno registriranje ove dijagnoze. Alzheimerova bolest vrlo često se krije pod drugim dijagnozama, najčešće demencijama. Problem leži u nepostojanju sveobuhvatnih registara te neprimjerenim programima evidencije. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10 revizija), Alzheimerovu bolest označava šifra G30. Ta šifra po definiciji isključuje senilnu demenciju (F03) i degeneraciju mozga (G31), a upravo su to dijagnoze, odnosno šifre (uz šifru poremećaja ličnosti i ponašanja uzrokovanih oštećenjem mozga: F07) pod kojima se pri nepreciznim dijagnosticiranjima i evidentiranjima krije Alzheimerove bolest. Bitno je napomenuti kako je u MKB-u, Alzheimerova bolest i specificirana kao: Alzheimerova bolest s ranim početkom (G30.0), Alzheimerova bolest s kasnim početkom (G30.1), druga Alzheimerova bolest (G30.8) te Alzheimerova bolest, nespecificirana (G30.9). U Centru za gerontologiju ZZJZGZ registriraju se sve dijagnoze korisnika domova za starije i nemoćne, gerontoloških centara, te starijih pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na psihogerijatrijskim odjelima i gerijatrijskim ustanovama i ustanovama za rehabilitaciju i njegu. U tim ustanovama, čiji su provoditelji PZP-a (praćenje zdravstvenih potreba) gerijatrijskih osiguranika uključeni u određeni oblik trajne izobrazbe iz gerontologije i gerijatrije, utvrđena je i evidentirana Alzheimerova bolest. Međutim, zbog nepreciznog i nepotunog dijagnosticiranja i evidencije Alzheimerove bolesti ne može se prikazati niti analizirati stvarna učestalost. Nužna je izradba psihogerijatrijskih normi, algoritama uz definiranu mrežu psihogerijatrijskih postelja u Hrvatskoj. Rezultati gerontopsihijatrijsko-javnozdravstvenih analiza ukazuju na nužnost uvođenja trajne poduke iz gerontopsihijatrije kako u dodiplomskom tako i u poslijediplomskom obrazovanju doktora obiteljske medicine te subspecijalizacije iz psihogerijatrije za specijaliste psihijatre sa svrhom pravovremenog i pravilnog dijagnosticiranja i registriranja psihogerijatrijske dijagnoze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA