Naslov
Potencijalno izgubljene godine života zbog prerane smrtnosti po fokusiranim uzrocima smrti (Hrvatska, 2000.-2004.g.)
(Potential lost years of life for the untimely mortality by the aimed cause of death (Croatia, 2000-2004))

Autori
Tomek-Roksandić, S ; Lipovšćak, S ; Perko, G ; Čulig, J ; Ljubičić, M ; Strnad, M ; Baklaić Ž

Izvornik
Hrvatski časopis za javno zdravstvo (1845-3082) 2 (2006); 32-35

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
mortalitet ; godine života ; Hrvatska
(mortality ; years of life ; Croatia)

Sažetak
U promatranom je razdoblju 2000. - 2004. umrla ukupno 252 698 osoba ili prosječno godi50 540 osoba, s tim da je najveći mortalitet bio u 2003. kada je umrlo 52 575 osoba. Podaci o umrlima bez obzira na njihov varirajući broj u ovom razdoblju, ukazuju na njihov pad za 1% na kraju (2004.) u odnosu na početak promatranog razdoblja (2000.). Smrtnost je muškaraca oko 51%, premda je njihov udio u ukupnoj populaciji oko 48%. Analizira li se udio umrlih osoba starih 65 i više godina, kojih je u tom razdoblju umrlo ukupno 193 717, u odnosu na ukupan broj umrlih osoba, njihov je udio u konstantnom porastu: 75, 1% u 2000 ; 75, 5% u 2001 ; 76, 8% u 2002 ; 77, 9% u 2003. i 78, 0% u 2004.Opća stopa mortaliteta bila je najveća u 2003. (11, 8‰ ). Također je i specifična stopa mortaliteta, odnosno broj umrlih osoba starih 65 i više na 1 000 stanovnika iste dobi, bila najveća u 2003. godini ; 56, 2‰ . U ostalim je godinama ova stopa varirala i to: 52, 5‰ u 2004., 53, 4‰ u 2001., 54, 3‰ u 2002. i 55, 2‰ u 2000. Međutim, u promatranom razdoblju od 2000. do 2004. dolazi do pada za 8, 6% umrlih osoba stari od 1 do 75 godina života (5, 2% za muškarce i 11, 1% za žene). Bez obzira na pad smrtnosti ovog starosnog kontingenta, u pojedinim skupinama uzroka smrti dolazi do povećanja broja umrlih. Kontinuirano se povećavao broj umrlih s uzrokom smrti novotvorina od 11 728 u 2000. na 12 408 u 2004. ili povećanje za 5, 8% (7, 6% za muškarce i 3, 2% za žene). Udio u ukupnom broju umrlih kretao se od 23, 3% u 2000. do 24, 9% u 2004., dok se udio starih od 1 do 75 godine u odnosu na ukupan broj umrlih ovog uzroka smrti u stalnom porastu od 31, 4% u 2000. do 34, 1% u 2004. Bolesti cirkulacijskog sustava uzrokom je smrti za preko 50% hrvatske populacije s tim da se udio kretao od 53, 2% u 2000. do 50, 2% u 2004. U 2000. umrlo je 26 712 osoba od bolesti cirkulacijskog sustava, a 2003. umrlo ih je 27 872, u 2004. broj je umrlih 24 959, što znači pad od 6, 6% u odnosu na 2000. (7% za muškarce i 6, 2% za žene). Broj umrlih osoba s ovim uzrokom smrti starih između 1 i 75 godine smanjen je za 15, 6% u 2004. u odnosu na 2000. (13, 2% za muškarce i 19, 2% za žene), a ujedno se i smanjuje i njihov udio u odnosu na ukupan broj umrlih od ovog uzroka smrti (od 42% u 2000. do 38, 8% u 2004.). U proučavanom petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj godišnje prosječno izgubljeno je 324 322 godine života i to osobito u odnosu na prevalenciju uzroka smrti od bolesti cirkulacijskog sustava što fokusirano ukazuje izričitu potrebu osiguranja akcijskog javnozdravstvenog programa prevencije od bolesti cirkulacijskog sustava kao najvećeg uzroka smrti u pučanstvu Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA