Naslov
Spašavaju li hrvatski umirovljenici administarativnom pristojbom sustav zdravstva?
(If retired people in Croatia with administation charge rescue system of health)

Autori
Mihok, D ; Radašević, H ; Puljak, A ; Perko, G ; Tomek-Roksandić, S

Izvornik
Hrvatski časopis za javno zdravstvo (1845-3082) 2 (2006); 20-23

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
starije osobe ; umirovljenici ; administrativna pristojba
(elderly people ; retired people ; administration charge)

Sažetak
Od 1. listopada 2005.godine uvedena je administrativna pristojba koju osiguranici plaćaju za zdravstvenu skrb. Korisnici zdravstvenog osiguranja mjesečno plaćaju najviše do 30 kuna administrativne pristojbe. Od plaćanja pristojbe oslobođena su djeca do 18 godina i invalidi sa stupnjem tjelesnog oštećenja većim od 80 posto. Administrativna pristojba se ne plaća za preventivne preglede utvrđene Planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz članka 15. stavka 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju.Analizirajući ukupan broj korisnika mirovina prema visini mirovina u Hrvatskoj za studeni 2005. godine, uočljiv je najveći broj umirovljenika (N=638505) koji prima mirovinu u iznosu do 2000 kn (prosječno oko 1270 kn). Mirovinu u iznosu od 2000 – 8000 kn prima 386598 umirovljenika s tim da je prosjek puno bliži 2000 kn. i iznosi oko 2800 kn Najviši iznos mirovine veće od 8000 kn prima 375 korisnika, a ona prosječno iznosi 9544 kn. Veliki broj starijih osiguranika zbog navedenih niskih mirovinskih primanja svoju zdravstvenu skrb, koju su do sada uglavnom s udjelom od 80 % korištenja povjeravali primarnoj zdravstvenoj zaštiti sada su primorani koristiti hitnu medicinsku skrb. Prvi gerontološki pokazatelji primjene administrativne pristojbe za starije osobe ukazuju na povećanje poziva i intervencija hitne medicinske pomoći, što rezultira neracionalnom gerijatrijskom potrošnjom, jer se zaobilazi obiteljski liječnik. Umjesto te pristojbe hrvatski gerontolozi po ugledu na europske gerontologe predlažu unapređivanje obiteljske medicine i to legislativno reguliranom komunikacijom sa specijalističkom zdravstvenom skrbi uz koordinacijsku djelatnost sa preventivnom skrbi u gerontološkim centrima u lokalnoj zajednici gdje ti gerijatrijski osiguranici žive. Na taj način osim unapređenja obiteljske medicine za starije, bila bi osigurana i racionalnija gerijatrijska zdravstvena potrošnja.Stav i preporuka Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba- Referentnog centra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba, je uzimanje u obzir prihodovnog statusa gerijatrijskih osiguranika u odnosu na visinu njihove mirovine i sukladno tome prilagodba u primjeni plaćanja zdravstvene administrativne pristojbe. To i potvrđuje gerontološki pokazatelj o udjelu 375 korisnika koji u prosjeku primaju mirovinu u iznosu od 9544 kn u Hrvatskoj u 2005. god.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA