Naslov
Odlazak u mirovinu muškaraca sa 70 godina i žena sa 68 godina
(Leaving in retirement man with 70 years and women with 68 years old)

Autori
Tomek-Roksandić, S

Izvornik
Hrvatski časopis za javno zdravstvo (1845-3082) 2 (2006); 15-20

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Gero boom ; ekonomija ; radni staž ; umirovljenici
(gero boom ; economy ; working life ; pensioners)

Sažetak
Po procjeni od 30. lipnja 2004. godine Hrvatska broji sveukupno 4 439 400 stanovnika, od čega starijih od 65 godina sveukupno ima 738 500 (16, 64%). Spolna diferencijacija ukazuje na prevalenciju žena starijih od 65 g. kojih ima 19, 66% (452 600), dok je muškaraca 13, 38% (285 900). Očekivano trajanje života, koje mjeri očekivani ekvivalentni broj godina života od rođenja, uzimajući u obzir sadašnju strukturu mortaliteta i prevalenciju bolesti u hrvatskoj populaciji, u 2004. godini iznosilo je 72, 0 godina za muškarce i 79, 0 godina za žene. Centar za gerontologiju ZZJZGZ-a - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih ljudi predložio je produljenje radnog staža za muškarce do 70 godina, a za žene do 68 godina, uz uvijet gospodarske stimulacije za poslodavca koji zadržava starije djelatnike. Argumentacija je ne samo zbog neodrživog omjera koji ukazuje kako na na jednog hrvatskog umirovljenika u 2005. godini dolazi nešto više od jednog osiguranika (N=1, 40), nego i zbog osiguranja korisnog potencijala starijih djelatnika u prijenosu znanja, umijeća i vještina te radnog iskustva na mlađe djelatnike kako ne bi došlo do opetovanja grešaka iz prošlosti rada.Brojna gerontološka istraživanja osobito iz SAD-a, te Njemačke, Austrije i Skandinavskih zemalja potvrdila su kako se u onih starijih osoba, koje su nastavile raditi i nakon umirovljenja, pogoršavanje zdravlja pojavljuje čak dva puta rjeđe za razliku od onih starijih koji su prekinuli sa radnom aktivnošću. To potvrđuju i hrvatska i zagrebačka gerontološka istraživanja koja ukazuju na potrebu osiguranja Programa trajne tjelesne, psihičke i radne aktivnosti starijih osoba u cilju očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i unapređivanja zdravlja u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti. Europski i hrvatski gerontolozi ukazuju na nužnost primjene individualnog gerontološkog pristupa u odnosu na određivanje dobi umirovljenja pojedinačne starije osobe kao i obavezne procjene njezine funkcionalne sposobnosti. Time bi se spriječila i svojevrsna sadašnja „ dobna diskriminacija“ u pravu na rad.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA