Pregled bibliografske jedinice broj: 358463
Odnos prema predlošcima u djelima Vatroslava Doneganija i Ivana Rendića za đakovačku katedralu
Odnos prema predlošcima u djelima Vatroslava Doneganija i Ivana Rendića za đakovačku katedralu // Original u skulpturi / Pejković, Božidar (ur.).
Klanjec: Muzeji Hrvatskog zagorja, Galerija Antuna Augustinčića, 2008. str. 39-39 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 358463 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos prema predlošcima u djelima Vatroslava Doneganija i Ivana Rendića za đakovačku katedralu
(Relation to Historical Models in the Sculpture of Vatroslav Donegani and Ivan Rendić for Djakovo Cathedral)
Autori
Damjanović, Dragan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Original u skulpturi
/ Pejković, Božidar - Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja, Galerija Antuna Augustinčića, 2008, 39-39
Skup
Original u skulpturi
Mjesto i datum
Klanjec, Hrvatska, 04.06.2008. - 06.06.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Historicizam ; skulptura ; Vatroslav Donegani ; Ivan Rendić ; Josip Juraj Strossmayer ; Đakovo - katedrala
(Historicism ; Sculpture ; Vatroslav Donegani ; Ivan Rendić ; Josip Juraj Strossmayer ; Djakovo cathedral)
Sažetak
Đakovačka katedrala predstavlja jednu od najznačajnijih galerija hrvatske sakralne skulpture 19. stoljeća. Zbog težnje biskupa Strossmayera da opremi svoju prvostolnicu sa što kvalitetnijim kiparskim djelima, a ne zanatskim proizvodima, na oltare te u lunete portala ove građevine nisu postavljene skulpture naručivane u tirolskim ili minhenskim radionicama, koje su opremale većinu srednjoeuropskih crkava u to vrijeme, već je ovaj posao povjeren najvećim dijelom domaćim skulptorima: ponajprije Vatroslavu Doneganiju, te Ivanu Rendiću, dok su dio posla obavili Austrijanac Georg Feurstein, Čeh Tomo Wodička te Slovenac Alojzij Gangl. Biskup Strossmayer pokazao se najzahtjevnijim upravo u pogledu realizacija domaćih skulptora, Doneganija i Rendića, jer je od njih htio napraviti neke vrste utemeljitelja nove hrvatske sakralne skulpture uopće. Obojica, međutim, nisu do kraja ispunili biskupova očekivanja. Strossmayer je naime želio da se njihova skulptura oslanja na renesansa ostvarenja, ponajprije na djela Lucca della Robbije, Ghibertija i Donatela, na isti način kao što se suvremeno nazarensko slikarstvo oslanjalo na Raffaela i njegov krug. U slučaju Rendića biskupova očekivanja nisu ispunjena uopće, jer ovaj kipar nije htio odstupiti od tipa akademskog realizma koji je usvojio na akademiji u Firenci sedamdesetih godina. Donegani se je u puno većoj mjeri pokorio biskupovim zahtjevima, no on pak svojom produktivnošću nije u dovoljnoj mjeri odgovarao Strossmayerovim očekivanjima. Upravo zahvaljujući zahtjevima biskupa Strossmayera na skulpturi đakovačke katedrale, i u Rendićevim, a osobito u Doneganijevim djelima, može se proučavati odnos umjetnosti 19. stoljeća prema predlošku, u ovom slučaju ponajprije renesansnim skulpturama, koji je uvijek bio obilježen sukobom između težnje za oslanjanjem na prošlost te istodobnim nastojanjem za postizanjem originalnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301080-1079 - Hrvatska umjetnost od klasicizma do postmoderne (Maković, Zvonko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Dragan Damjanović
(autor)