Naslov
Dinamika natrija u alkalnim tlima istočne Hrvatske
(Sodium dynamics in the alkali soils of Eastern Croatia)

Autori
Galović, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
20.03

Godina
2003

Stranica
68

Mentor
Vidaček, Željko

Ključne riječi
dinamika natrija ; solonec ; kationska bilanca ; pNa
(sodium dynamic ; Solonetz ; cation balance ; pNa)

Sažetak
Doktorska disertacija « ; Dinamika natrija u alkalnim tlima istočne Hrvatske» ; bavi se problematikom salinizacije/alkalizacije, odnosno nepovoljnim kemijskim (alkalna reakcija, toksičan sadržaj Na+ na CEC-u uz manjak Ca2+ i višak Mg2+, visoka koncentracija aniona) i fizikalno-mehaničkim svojstvima tih tala. Utvrđena je dinamika natrija, stupanj korelacije između laboratorijskih i poljskih istraživanja, te izrađen matematički model dinamike Na+ ovisno o reakciji otopine tla, količini adsorbiranih Na+ iona, ionskoj bilanci, odnosno sadržaju kationa i aniona, SAR-u i EC-u kao pokazateljima stupnja salinizacije/alkalizacije, potencijala natrija (pNa) i ostalih kationa (pCa, pMg, pK), kvalitete podzemne vode, te bilance vode u tlu. Na temelju dvogodišnjih terenskih i laboratorijskih istraživanja dinamike natrija u alkalnim tlima istočne Hrvatske, tla sve tri istraživane lokacije svrstana su prema hrvatskoj klasifikaciji tala u odjel halomorfna tla, klasa solonec, a prema FAO/UNESCO klasifikaciji sva tri pedološka profila su u grupi Solonetz, jedinici Magnesic. Tijekom dvije godine istraživanja klimatske prilike su se bitno razlikovale što je imalo značajan utjecaj na promjenu pokazatelja salinizacije/alkalizacije pa je 2000. god. bila aridna (373, 1 mm oborina, Eto = 990, 9 mm), a 2001. god. semihumidna (912, 6 mm oborina, Eto = 823, 3 mm). Promjenom sadržaja vlage u tlu mijenjao se sadržaj kationa (naročito Na+ i Mg2+), ali i njihov međusobni omjer pa u sušnom periodu rastu vrijednosti pokazatelja salinizacije/alkalizacije, a u vlažnim razdobljima (jesen, zima) značajno opadaju. Tla solonec-solončak imala su u iluvijalnim glinasto natričnim horizontima vrlo visoke vrijednosti SAR i ESP, dok je pNa bio znatno ispod 1, 5 (ekstremna koncentracija Na+ uz gotovo potpuni manjak Ca2+), dok s dubinom SAR opada, a pNa raste. Tipični solonec ima >15% Na na CEC jedino u Bt, na horizontu, pNa > 1, 5 tek u A/E i Bt, na te G horizontu ispod 300 cm dubine, a prema vrijednostima SAR ne postoji opasnost od alkalizacije. Kationska bilanca u antropogeniziranim horizontima profila soloneca-solončaka pokazuje dominaciju Na+ iona u tekućoj fazi tla, zatim slijede K+, Mg2+ i Ca2+, dok je u iluvijalnim glinasto natričnim horizontima dominantni natrij praćen visokim sadržajem Mg2+ iona, a zatim slijede K+ pa Ca2+. U profilu tipičnog soloneca sadržaj Na+ i Ca2+ iona u A/E horizontu je istovjetan, a količina Mg2+ u tekućoj fazi je najniža, dok u Bt, na horizontu uz dominaciju natrija znatno raste sadržaj Mg2+ uz pad količine kalcija i kalija. U laboratorijskim uvjetima utvrđeno je da nakon uzastopne šesterostruke eluacije tla vodom koncentracija natrija pada približno na 1/2 do 1/3 prvobitne vrijednosti, pri čemu u Bt, na horizontu soloneca-solončaka kvocijent alkalizacije (SAR) nije pao ispod 15, a pNa ni u jednom slučaju nije narastao na 1, 8 pa samo navodnjavanje bez primjene kemijskih melioracija ne bi na solonecima dealkaliziralo tlo na prihvatljivu vrijednost, a ascedentnim tokom vode površinski horizonti vrlo brzo iznova bi postali jednako zaslanjeni/alkalizirani. Multipla regresijska analiza na solonecima-solončacima (P i Bt, na horizonti) pokazala je da potencijal natrija signifikantno ovisi od koncentracije drugih kationa. Utvrđena je potpuna nestabilnost mikrostrukturnih agregata u Bt, na horizontima soloneca-solončaka koji uz visok sadržaj gline imaju i najviši ESP. Istraživana tla imaju naglašenu retenciju vode, ali je ona ipak nepristupačna biljkama jer solonec-solončaci kod pF = 4, 2 u antropogeniziranom horizontu sadrže između 14 i 17% vol. vlage, a u Bt, na približno 23% vol.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA