ࡱ> .%`bjbjٕ x%86*r"[<1 ^!^!^!^!^!^!^$vuhwzE^[E^&Fr/$/$/$^/$^/$/$ 6D8 ^ӳnM7:l#\r0r!8Xx!XxL8Xx8Q/$_V QQQE^E^#jQQQr/8ddz"/8z PREPREKE I MOGUNOSTI ZA ODR}IVI RAZVOJ HRVATSKE Analiza indikatora odr~ivosti  ekoloaki otisak stopala i indeks ljudskog razvoja UVOD 2-8 Teorijski pristupi i koncepti odr~ivog razvoja 9 1.1. Je li mogue prijateljstvo odr~ivosti i razvoja? 9-17 1.2. Koliko je danas koncept odr~ivog razvoja relevantan? 18-21 1.3. Opa privr~enost odr~ivom razvoju 22-27 Prepreke za odr~ivi razvoj 28 2.1. Edukacija i osvijeatenost za odr~ivi razvoj 28-34 2.2. Neodr~ivost globalnog ekonomskog sustava 35-47 2.3. Klimatske promjene 47-65 2.4. Ratovi za resurse - globalna perspektiva 66-73 Analiza indikatora odr~ivosti 74 3.1. Ekoloaki otisak 76-97 3.1.1. Analiza komponenti ekoloakog otiska 97-156 3.2. Indeks ljudskog razvoja (HDI) 156-177 3.3. `to nam zajedno govore ekoloaki otisak i HDI? 177-191 Akteri za odr~ivi razvoj 192-268 Odr~ivi razvoj u Hrvatskoj  analiza 269 5.1. Ekoloaki otisak Hrvatske 269-286 5.2. Indeks ljudskog razvoja (HDI)  Hrvatska 287-295 5.3. `to nam zajedno govore ekoloaki otisak i HDI Hrvatske 295-300 ZAKLJU AK 301-317 Biljeake 318-339 Literatura 340-350 UVOD Jedan od najcjenjenijih autora s podru ja energije i koriatenja prirodnih resursa, Richard Heinberg, zapo inje svoj tekst Sumrak? (2006), gotovo prijeteim mislima:  Dobro doali u 21. stoljee. Svijet za koji nitko od nas nije spreman. Heinberg nije analiti ki amater. Njegova knjiga Powerdown - Options and Actions for a Post-Carbon World (2004), hrabro govori o smjeru kojim svijet treba krenuti ako se ~elimo iskreno posvetiti borbi protiv klimatskih promjena i nestabilne politi ke situacije u svijetu, uzrokovanoj, izmeu ostalog, i jagmom za preostalim prirodnim resursima. Heinberg u spomenutoj knjizi apelira da se okrenemo zadovoljavanju svojih potreba s manjom potroanjom i atednjom energije, ato je stav svjetlosnim godina udaljen od gotovo svih vodeih politi kih i ekonomskih institucija, koje u potrazi za spasonosnim rjeaenjem, nude nuklearne elektrane, automobile na vodik i nadoknadu emisije ugljika. Bilo bi nam lakae da Heinberg glumi prosvijeenog proroka, neshvaenog mudraca ili joa neistroaenog politikanta. Lako bismo tada odbacili njegove poruke i stavove. Ovako se moramo upitati: Zar je zaista doalo do svijeta za koji nitko od nas nije spreman? Mi si za sada ne dajemo za pravo najaviti takav svijet, ali emo kroz rad pokuaati pronai odgovore na to pitanje. Pomou indikatora odr~ivog razvoja, ekoloakog otiska i indeksa ljudskog razvoja, tra~imo odgovore o svijetu u kojem ~ivimo i koji ostavljamo buduim generacijama. Pitamo se postoje li druatveni akteri koji su spremni, koji imaju sposobnosti i odlu nosti, poslu~iti kao eventualni model odr~ivog razvoja? I, ako postoje, s kojim to politi kim strategijama, primjenjivim znanjima i prakti nim vjeatina ostvaruju odr~ivi razvoj? I tu nas posebno zanima stanje u Hrvatskoj, tranzicijskoj zemlji bogatoj bioraznolikoau i obnovljivim izvorima energije. Odr~ivi razvoj danas je jedan od najprisutnijih pojmova u znanosti, medijima i civilnom druatvu, a opet je esto nepoznanica kako odr~ivost primijeniti u stvarnosti. Kreemo u potragu za realnim i prakti nim znanjima, tehnologijama i modelima koji mogu biti najbolji reprezenti ekoloake odr~ivosti i socijalne pravde u ovom trenutku. Glavni cilj doktorskog rada jest istra~iti mogunosti aktivne primjene odr~ivog razvoja u 21. stoljeu, s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Namjera je dokazati sljedeu hipotezu: Danas za primjenu odr~ivog razvoja nije problem nedostatak znanja ili strategija kako ~ivjeti odr~ivo, ve prevlast prepreka za aktivnu primjenu odr~ivog razvoja. Naime, ve sada imamo razli ite druatvene aktere koji mogu biti reprezenti ekoloake odr~ivosti i socijalne pravde. S obzirom na sve vee iskoriatavanje resursa, zagaenje okoliaa, globalno zagrijavanje i klimatske promjene, ekonomsku i politi ku nejednakost u svijetu, airenje gladi i bolesti, energetske krize, rast populacije i druge globalne/lokalne probleme, koncepti odr~ivosti postat e u 21. stoljeu klju ni za opstanak ~ivota kakav poznajemo. Znamo za najpoznatiju definiciju odr~ivog razvoja koja isti e kako trebamo zadovoljiti sve svoje potrebe, bez ugro~avanja mogunosti zadovoljenja potreba buduih generacija. No, sve je vei broj druatvenih teoreti ara i znanstvenika koji smatraju kako emo zbog brzine klimatskih promjena i prevelikog pritiska na resurse koji osiguravaju energiju, imati sve viae problema i sa zadovoljenjem potreba sadaanjih generacija. Za razliku od prvotnih predvianja, koja su isticala najvei utjecaj klimatskih promjena na budue generacije, mnogi isti u kako sadaanji trendovi navode na zaklju ak o suo avanju s direktnim posljedicama klimatskih promjena joa za vrijeme naaih ~ivota. Globalno zatopljenje pretvara se iz opasnosti za naae unuke u stanje koje sve viae ugro~ava sadaanje ekonomske i socijalne uvjete normalnih ~ivotnih uvjeta. Jay Gulledge, viai znanstvenik iz Pew Centre on Global Climate Change to je objasnio stavom kako se razvoj klimatskih promjena to no predvidio, ali nove spoznaje i mjerenja pokazuju kako se prije podcjenjivala veli ina tih promjena. Stru njaci Goldman Sachsa istaknuli su polovicom 2006. godine kako za stabilnost globalne ekonomije veu opasnost od terorizma predstavlja nekontrolirano iscrpljivanje prirodnih resursa i poveanje cijene nafte. Strukturu rada ini aest poglavlja. Nakon uvoda u kojem se definiraju osnovni pojmovi i ciljevi doktorskog rada, slijedi prvo poglavlje u kojem se predstavljaju teorijski pristupi i koncepti odr~ivog razvoja. Ovdje smjeatamo odr~ivi razvoj unutar druatvenog konteksta u kojem nastaje i razvija se, jer je kao koncept, proizvod prevladavajuih vrijednosti u druatvu, pa i preslika odnosa moi u svijetu. Joa od prvotne definicije Brundtland komisije koje je ozna ila odr~ivi razvoj kao  proces u kojem su sadaanje generacije u stanju zadovoljiti sve svoje potrebe, ne ugro~avajui zadovoljavanje potreba buduih generacija (WCED, 1987: 46), nizale su se kritike i razli ita tuma enja odr~ivog razvoja. Od tada traju rasprave ato bi odr~ivi razvoj trebao biti, kako se manifestira, koji akteri su presudni za manifestiranje, odnosno postavlja se problem upravljanja odr~ivim razvojem. Upravo razli iti do~ivljaj stvaranja koncepta odr~ivog razvoja, pa sukladno tome i razli iti pogledi na odreivanje  upravitelja procesa implementiranja odr~ivog razvoja u druatvene politike, uzrok su i razli itih reakcija na odr~ivi razvoj. Jednima je odr~ivi razvoj kao novi termin pomirbe gospodarskog rasta i zaatite okoliaa bio alag na tortu duge borbe ekoloakih udruga i javnosti, kojim je kona no priznat njezin legitimitet. Drugi su pak primili cijelu halabuku oko odr~ivog razvoja sa skepsom te isticali kako i Brundtland komisija pa i kasnija konferencija u Riju zapravo grebu po povraini problema suodnosa ovjeka i okoliaa, te su u skladu s tim i rjeaenja koja se nude nedovoljna (de la Court, 1990; Hildyard, 1995; Sachs, 1995; Shiva, 1995). U tom kontekstu danas se isti e postojanje slabe i jake odr~ivosti, pri emu se razlikuju po  vrednovanju ljudskih i prirodnih resursa, od tehnocentrizma do ekocentrizma (Carter, 2004: 219). U kriti kim promialjanjima i razraivanju odr~ivog razvoja, ialo se tako daleko da se sama konstrukcija odr~ivog razvoja smatra neadekvatnom, jer razvoj simbolizira kretanje, a odr~ivost stati nost. Stoga emo toj dilemi posvetiti prostor u prvom poglavlju. Ve smo spomenuli kako odr~ivi razvoj predstavlja jedan od najprisutnijih pojmova u znanosti, medijima pa i politi kim odnosima. Danas je potpisano preko 200 meunarodnih plus nekoliko stotina regionalnih ugovora koji se ti u zaatite okoliaa i aire odr~ivog razvoja. U Agendi 21 od 40 poglavlja, 25 se bavi neekoloakim temama, barem kako ih se do tada uobi ajeno shvaalo. Odjel za odr~ivi razvoj UN-a prati stanje u 42 teme vezane za odr~ivi razvoj. Odr~ivi razvoj i pravo na ist okolia uali su u treu generaciju ljudskih prava. Va~an su dio Milenijskih ciljeva UN-a donesenih u rujnu 2000. godine na uvenom Milenijskom samitu. Odr~ivi razvoj predstavlja i jedan od najprihvaenijih koncepata danas. U same temelje i viziju odr~ivog razvoja zaklinju se gotovo svi presudni akteri naaih druatava. Predstavnici gotovo svih politi kih opcija, kao i oni iz poslovnog sektora natje u se u izjavama podrake odr~ivom razvoju. Time prihvaaju stav kako  ignoriranje odr~ivog razvoja danas zna i zaostajanje u osobnim horizontima (Lay, 1998). Optimisti niji e zaklju iti kako su predstavnici ekoloakih organizacija i civilnog druatva dobili dugo o ekivane partnere. Stoga prvo poglavlje zavraavamo analizom airoke prihvaenosti odr~ivog razvoja. Drugo poglavlje tematizira prepreke za odr~ivi razvoj, procese i druatvene aktere koji onemoguuju aktivnu primjenu odr~ivog razvoja. Prepreke nam je va~no izdvojiti, jer njihova ja ina i sveprisutnost stoje obrnuto proporcionalno u odnosu na deklarativno prihvaanje odr~ivog razvoja, kojim se bavimo u prvom poglavlju. Na prvi pogled je nejasno kako se, s obzirom na deklarativno prihvaanje odr~ivog razvoja kao temeljnog smjera za budunost, istovremeno stanje u okoliau pogoraava. Stoga kao prepreke za sna~niju primjenu odr~ivog razvoja mo~emo spomenuti: nedostatak edukacije i osvijeatenosti za aktivnu primjenu odr~ivog razvoja, trenutno prevladavajue obrasce globalne ekonomije gdje se profit stavlja na prvo mjesto, klimatske promjene, i sve eae ratove za prirodne resurse. U ovom poglavlju emo objasniti i na koji na in su meupovezane ove prepreke. Ovdje emo samo napomenuti kako kada govorimo o klimatskim promjenama, mislimo na sadaanje stanje gdje je prisutan i ovjekov utjecaj. Ako budemo govorili o prirodnim mijenama u klimi koje su se dogaale u proalosti, onda emo to tako i naglasiti. U treem poglavlju slijedi analiza indikatora odr~ivosti. Prvo e biti predstavljen koncept ekoloakog otiska kao najva~nijeg i najpreciznijeg oblika mjerenja odr~ivosti pojedine osobe, sela ili grada, regije, dr~ave i planeta. Definicija ka~e kako je ekoloaki otisak  zemlja i voda potrebna da podr~i materijalni standard odreene populacije uz koriatenje prevladavajue tehnologije (Chamber, N., Simmons, C. and Wackernagel, M., 2004: 177). Izra unava se u hektarima koji su nam potrebni da zadovoljimo sve svoje potrebe, troaenje resursa i gospodarenje otpadom. Uz ekoloaki otisak, provest e se i analiza indeksa ljudskog razvoja UN-a, koji mjeri kvalitetu ~ivota kroz rezultate neke zemlje u podru jima: ~ivotne dobi, pismenosti, dostignute edukacije i kupovne moi stanovnika. Ekoloaki otisak u sebi sadr~ava jaku komponentu iskoriatavanja prirodnih resursa i stanja u okoliau, a HDI socijalnu i ekonomsku dimenziju. Zajedno pokrivaju tri temeljna stupa odr~ivog razvoja  ekoloaku, socijalnu/druatvenu i ekonomsku. Ekoloaki otisak i HDI e se komparirati kako bi se dobila jasnija slika o odr~ivom razvoju cijelog planeta i Hrvatske. U tu svrhu temelj e biti podaci iz izvjeataja Living Planet Report 2006 (WWF & Global Footprint Network, 2006) i Human Development Report 2006 (UNDP, 2006). Kako e pokazati poglavlje o mogunostima za odr~ivi razvoj, ve danas imamo znanja i vjeatine, druatvene politike i strategije kako aktivno i prakti no krenuti prema ekoloaki odr~ivijem i socijalno pravednijem svijetu. Ovo nam je i klju no poglavlje dokazivanja hipoteze rada, jer postojanje aktera za odr~ivi razvoj podupiremo i obiljem mogunosti za odr~ivi razvoj koje stoje na raspolaganju tim akterima. Stoga emo i ponuditi pregled aktera koji mogu biti promotori i reprezenti aktivne primjene odr~ivog razvoja te strategije i programe te znanja i tehnologije kojima su dosegli to stanje. U tom kontekstu se nu~nom namee simbioza znanja i vjeatina za odr~ivi razvoj, prostora na kojima se prakticiraju ta znanja i vjeatine, te druatvenih aktera koji su ih voljni i u stanju promovirati i primjenjivati. Peto poglavlje posveeno je analizi odr~ivog razvoja u Hrvatskoj. Kao i na globalnom nivou, i ovdje zapo injemo s analizom ekoloakog otiska u Hrvatskoj, pri emu je iznimno va~an odnos prema prirodnim resursima kojima Hrvatska obiluje. Najva~niji odgovor za kojim tragamo ti e se pitanja  koje su mogunosti za primjenu odr~ivog razvoja prisutne u Hrvatskoj? Dalje slijedi poglavlje analize indeksa ljudskog razvoja Hrvatske. Zajedno nam ovi indikatori govore o stvarnoj poziciji odr~ivog razvoja u Hrvatskoj te u zadnjem dijelu poglavlja o Hrvatskoj analiziramo njihove vrijednosti. Time emo dobiti odgovore na pitanja o razini odr~ivosti stanovnika Hrvatske te kvaliteti njihovih ~ivota. U zaklju nom, aestom poglavlju, sumiramo teorijske koncepte empirijske podatke va~ne za temu rada te donosimo zavranu rije . Ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja, zbog svojeg airokog zahvata i teorijsko-metodoloake jasnoe i preciznosti, predstavljaju plodno tlo za analizu stanja danaanjih druatava, stoga smo se odlu ili upravo za koriatenje njih kao indikatora odr~ivog razvoja. Teorijski pristupi i koncepti odr~ivog razvoja 1.1. Je li mogue prijateljstvo odr~ivosti i razvoja? Danas e se mnogi slo~iti s Dryzekom koji zaklju uje kako je  odr~ivi razvoj brzo postao dominantom idejom ili diskursom, usmjerivai meunarodnu politiku prema okoliau (Carter, 2004: 214). Uz globalizaciju, odr~ivi razvoj je rije  koja odzvanja. Unato  tome, ne mo~emo izdvojiti jednu jedinu definiciju odr~ivog razvoja i u tom smislu on je neuhvatljiv. Upravo zbog svoje prirode, konteksta u kojem je nastao, pa ak i velikih o ekivanja, teako bi bilo nabrojati sve relevantne definicije odr~ivog razvoja. John Pezzey je nabrojao 72 definicije odr~ivog razvoja (Rogers, Jalal and Boyd, 2006). Vrlo esto definicije, a u skladu s tim i pristup odr~ivom razvoju viae govori o samim autorima, nego o odr~ivom razvoju kao takvom. Definiciju Brundtland komisije spomenuli smo u uvodu i ovdje je mo~emo samo parafrazirati kao koncept razvoja koji ne ugro~ava budue generacije. Ovdje je va~no napomenuti dvije kategorije sadr~ane u definiciji. Prva je kategorija potreba koje te~imo zadovoljiti. Druga kategorija je ideja ograni avanja, jer okolia ima ograni enja za zadovoljavanje svih naaih  potreba . Tra~i se ravnote~a izmeu poboljaanja kvalitete ~ivota i o uvanja prirodnih resursa i ekosustava. Mo~emo izdvojiti i definiciju koju su zajedni ki donijeli Svjetska unija za zaatitu prirode (IUCN), UN-ov program za okolia (UNEP) i Svjetski fond za prirodu (WWF) u kojoj se isti e kako je  odr~ivi razvoj proces unapreivanja kvalitete ljudskoga ~ivota koji se odvija u okvirima tzv. nosivog kapaciteta odr~ivih ekosustava (Lay, 1998: 35). Nosivi kapacitet ekosustava  zahtijeva kapacitet ekosustava koji podr~ava zdrave organizme odr~avajui njihovu produktivnost, prilagodljivost i sposobnost obnove . Takav na in gledanja je va~an, jer nas podsjea na va~nost ekoloakih procesa i injenice kako se nosivi kapacitet za bilo koju vrstu, uklju ujui u ljudsku, mora odrediti unutar konteksta zdravlja i produktivnosti drugih vrsta (Munro, 1995: 4). Jedna od definicija ka~e i kako se radi o  razvitku koji svojim unutraanjim strukturnim ustrojem i svojim ukupnim u incima smjera da samoga sebe dugoro no (samo)odr~ava i (samo)reproducira . Mo~emo zaklju iti kako se radi o  razvojnoj paradigmi na duge staze (Lay, 2001: 33). Upravo zbog neuhvatljivosti samog koncepta u jednu strogo definiranu ladicu, esto se isti e kako je  odr~ivost proces, a ne cilj, a odr~ivi razvoj je pristup tom procesu (Cifri, 2002: 9). Holmberg i Seabrok isti u kako je  odr~ivi razvoj vodi , a ne model, kako je katalizator, a ne precizna metodologija (Pravdi i Konrad, 1997: 13). Hajer isti e kako  inzistiranje na preciznoj formulaciji odr~ivog razvoja mo~e odbiti potencijalne simpatizere (Carter, 2004:221). Odr~ivi razvoj je poput  visinske kote . Ljestve koje smo sami sagradili da bismo dosegnuli kotu su razvoj, a kvaliteta naaih koraka po ljestvama odreuje odr~ivost. Zbog prisutne  smuaenosti oko odreivanja odr~ivog razvoja, ponekad se navode i srodni pojmovi kao ato su  obzirni razvoj ,  uravnote~eni razvoj ,  trajni razvoj ,  potrajni razvoj ,  razvoj sposoban za budunost i drugi (Lay, 1998). Ted Tryzna (1995) isti e kako se kod shvaanja odr~ivog razvoja moramo upitati tri pitanja: Odr~ivi razvoj zahtijeva suradnju i pro~imanje mnogih razli itih disciplina - kako mo~emo nadii barijere izmeu njih? Izmeu ostalog, odr~ivi razvoj je socijalni proces i pitamo se - ato djeluje? Iznad svega, odr~ivi razvoj je moralni princip - kako ga mo~emo ugraditi u procese odlu ivanja? Prvo pitanje dobro sa~ima problem opse~nosti s kojim se susree odr~ivi razvoj. Odr~ivi razvoj kao koncept zahtijeva holisti ki pristup i pogled na svijet. Samim tim je potreban multidisciplinaran pristup te znanja iz brojnih druatvenih i prirodnih znanosti. Ovdje se javlja problem ato je holisti ki pristup i pogled na svijet joa uvijek na marginama te nas se uglavnom educira specijalizirano za partikularna podru ja. Odr~ivi razvoj zahtijeva suradnju i zajedni ki rad na rjeaavanju nagomilanih problema u okoliau i socijalnoj dimenziji druatva. Kao dobar primjer mo~emo navesti Meunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) u kojem djeluje i zajedni ki daje smjernice o borbi preko 2500 znanstvenika iz preko stotinu zemalja i nekoliko desetaka znanstvenih disciplina. Drugo, socijetalnost odr~ivog razvoja dodatno  komplicira njegovu aktivnu primjenu, posebno jer se ne mo~e propisati univerzalni lijek koji e funkcionirati u svim zemljama i za sva druatva. Tree, socijalni procesi neodvojivi su od moralnih principa odreenog druatva. Procesi koji prevladavaju u naaim druatvima po ivaju na antropocentri nim i profitno orijentiranim principima. Uklju ivanje holisti kih principa i svjetonazora koji po iva na razvoju okrenutog prema poativanju prava buduih generacija bit e jedan od najte~ih zadataka pred prakti nom primjenom odr~ivog razvoja. To e zna iti kako smo zaista zakora ili nekoliko stepenica unaprijed i u emocionalno-kognitivnoj dimenziji naae vrste. Odr~ivi razvoj nije isto ato i zaatita okoliaa, ve mnogo airi koncept. Glavni cilj odr~ivog razvoja je pozicioniranje u meuodnos triju temeljnih stupova: zaatite okoliaa, druatva i ekonomije. Problem sa tri temeljna stupa odr~ivog razvoja druatvo-ekonomija-okolia jest upravo stavljanje tih dimenzija u ravnopravan i uravnote~en odnos. Problem je ato ta tri stupa u naaem svijetu ne zauzimaju ravnopravne omjere i pozicije. Ekonomski stup vrlo esto karakterizira daljnje mahnito fokusiranje na gospodarski rast pod svaku cijenu, gdje je glavna karakteristika gomilanje profita i linearni odnos prema svijetu. To je apsurd, budui da ekonomija ne mo~e funkcionirati bez druatva, a druatvo ne mo~e funkcionirati izolirano od svog okoliaa. Ekonomija je dimenzija koja ne postoji odvojeno od druatva, ona izranja iz njega. Vrlo esto zaboravljamo kako priroda postoji neovisno i od ekonomije i od druatva. Drugi pristup zastupa Levett sa svojim modelom  babuake Chambers et al., 2004), gdje je unutar koncetri nih krugova ekonomija stavljena u sredinu, ato simbolizira njezinu svrsihodnost samo onda kada osigurava kvalitetu ~ivota za ljude, kada poja ava kvalitetu ~ivota u druatvu. Oko nje je druatvo koje ostvaruje svoj razvoj bez ugro~avanja okoliaa, koje zauzima krajnji koncetri ni krug. Pogledajmo odnos izmeu triju stupova odr~ivog razvoja u ova dva razli ita pristupa:   U prvom primjeru imamo odr~ivi razvoj kako mu danas esto pristupamo. Na kraju zavrai stisnut izmeu triju temeljnih stupova, a va~no je zamijetiti kako veina njihova podru ja ostaje netaknuta odr~ivim razvojem te nastavlja ~ivjeti odvojeno od njega. Za razliku od toga, unutar Levettova modela, odr~ivi razvoj obuhvaa cijeli sustav. Danis Goulet isti e kako postoje tri vrste racionalnosti koje nas mogu voditi u naaem odnosu prema odr~ivom razvoju. Problem se javlja, ato vrlo rijetko one tri podupiru jedna drugu, ve su eae u natjecateljskom odnosu. Tri racionalnosti su: tehnoloaka, politi ka i eti ka (Tryzna, 1995). Tako imamo projekte koji su tehnoloaki efikasni, imaju politi ku podraku, ali uniatavaju svijet. Ili imamo eti ki koncipirane ideje, ali potpuno neupotrebljive ili nemaju podraku politi kih elita, organiziranih inicijativa ili javnosti. Po nama je sve ove teze i stavove o odr~ivom razvoju dobro sumirao Richard Heinberg u tekstu Five Axioms of Sustainability (2007): Bilo koje druatvo koje najva~nije resurse koristi neodr~ivo mora propasti (Tainterov aksiom). Joseph Tainter je autor klasi ne knjige The Collapse of Complex Societies (1990) i zato je Heinberg ovaj aksiom nazvao po njemu. Sli ne teze poslije je ponovio Jared Diamond u knjizi Collapse: How Society Choose to Fail or Succeed (2006). Tainter smatra kako smanjivanje socijalne kompleksnosti u nekom druatvu postaje teren pogodan za kolaps tog druatva. Pri tom se razbijaju socijetalne veze, komunikacija vlasti i naroda, te se openito parcelizira ~ivot u  pogoenom druatvu. Pod najva~nijim resursima podrazumijevamo one koji su nam esencijalni za ~ivot kao ato su voda, hrana, aume i energija. Rast populacije mora se uskladiti s rastom stope potroanje resursa (Bartlettov aksiom) Heinberg isti e kako se mora zaustaviti sadaanji rast stanovniatva, jer previae troaimo. Po sadaanjim stopama rasta 2075. godine e biti 13 milijardi ljudi na planetu. Globalni rast stanovniatva pao je s 2 posto godianje 1970. godine, na 1,2 posto u 2004. godini. Unato  tome, stanje u ekosustavima se pogoraava, ato zna i da potroanja raste neravnomjerno. Ono ato treba zabrinuti jest da e poveanje broja stanovnika biti ograni eno uglavnom na zemlje u razvoju, a veina bogatih razvijenih zemalja do~ivljava ak opadanje broja stanovnika. Ako druatvo te~i odr~ivosti, koriatenje obnovljivih resursa ne smije ii iznad stope prirodne obnove. Veliku zbrku stvara trpanje svih obnovljivih izvora u istu ladicu. Postoje obnovljivi izvori energije koji su potroaivi, kao ato su stabla, voda ili riblji fond. Naaim neodgovornim koriatenjem, mo~emo ih potroaiti viae nego ato se mogu obnoviti. Dakle, treba istra~iti maksimum iskoristivosti do to ke neugro~avanja sposobnosti obnove. Ako druatvo te~i odr~ivosti, koriatenje neobnovljivih izvora energije mora se smanjivati, a stopa smanjivanja mora biti vea ili jednaka stopi njihova iscrpljivanja. Heinberg u ovom aksiomu joa jednom s divljenjem zaziva Alberta A. Bartletta koji je sli nu tezu iznio u jednom svom radu joa 1986. godine. Ovo je i baza Protokola iscrpljivanja nafte koji je prvi elaborirao geolog Colin Campbell, a Heinberg nastavio razraivati. Premda emo se Protokolu posvetiti poslije, napomenimo ovdje kako, u skladu s njim, zemlje uvoznice nafte trebaju smanjiti uvoz nafte, a samim tim i potroanju, kako izvori nafte presuauju. Izvoznice nafte trebaju smanjiti iscrpljivanje kako se naftna polja prazne. Odr~ivost zahtijeva da proizvodi i elementi koje ljudi ispuste u prirodu budu minimalizirani i ato manje ugro~avajui za funkcioniranje biosfere. Ako se pridr~avamo aksioma 2 i 4, ovo je logi na posljedica. No, neovisno o resursima, ovdje se viae koncentriramo na otpad i njegovo zbrinjavanje. Napomenuli smo u uvodu problem koji odr~ivi razvoj ima, jer u sebi sljubljuje dvije navodno nepomirljive kategorije: razvoj koji je dinami an, odnosno promjenjiv i odr~ivost koja je stati na. Mogli bismo dihotomiju razvoj-odr~ivost smatrati i najbanalnijim pristupom kompleksnom konceptu kao ato je odr~ivi razvoj. Ovakvo gledanje na pojmove krajnje je staromodno, jer nije jasno zaato se ne bi moglo odr~ivo razvijati? Jedino ako razvoj shvatimo kao linearni pravac kretanja. No, zar je dugoro no gledano, uope i mogu razvoj koji nije odr~iv? Zar se svjetski ekosustavi, bogati ~ivotom i bioraznolikoau ne razvijaju? Antropocentri ni stav ne mo~e ui u samu dubinu pojma odr~ivosti, koji se izvodi iz odr~avanja, dr~anja na ~ivotu, a vjerujemo kako bismo se svi slo~ili da je ~ivot sve samo ne stati an. }ivot se razvija, prilagoava, mijenja, a ~ivot ekosustava u prirodi u i nas kako se pri odvijanju tih procesa zadovoljava i odr~ivost. Mogli bismo to nazvati  dinami nom ravnote~om (Capra, 2005). Kolike komplikacije stvaramo pri integriranju razvoja i odr~ivosti mogue je vidjeti i kroz razli ito shvaanja same odr~ivosti. Iz tih razloga imamo razli it pristup u aktivnom implementiranju odr~ivosti i odr~ivih politika u naaa druatva. U skladu s tim i razli ito pristupamo odr~ivom razvoju kako nam dobro prikazuje tablica razli itih faza odr~ive tranzicije koju je na inio O'Riordan: Politika Ekonomija Druatvo DiskursFaza vrlo slabe odr~ivostiPrazna obeanja za integraciju zaatite okoliaaManje aeprtljanje s ekonomskim instrumentimaNejasna svijest i slaba medijska pokrivenostKorporatisti ke diskusijske grupe; konzultacijske vje~beFaza slabe odr~ivostiFormalni zaatitari integracija i zadane meteZna ajno restrukturiranje mikroekonomskih poticaja`ire educiranje javnosti za budue vizijeOkrugli stolovi; nepristrane grupe nadzora parlamentaFaza sna~ne odr~ivostiPovezivanje integracije zaatite i vrstih meunarodnih sporazumaPuna ocjena ~ivotnih troakova; zeleni obra uni pored nacionalnih obra unaIntegracija nastavnog plana; lokalne inicijative kao dio rasta zajedniceUklju ivanje zajednice; spajanje inicijativa u razvijenom svijetu i svijetu u razvojuFaza vrlo sna~ne odr~ivosti vrste meunarodne konvencije; nacionalne du~nosti skrbi; zakonska i kulturna potpora Formalni prijelaz na odr~ivi ekonomski obra un, i nacionalni i meunarodniObuhvatan kulturni prijelaz na tehnoloake inovacije i nove strukture zajedniceInicijative pod vodstvom zajednice postaju normaIzvor: Carter, N. (2004) Strategije zaatite okoliaa  ideje, aktivizam, djelovanje, Zagreb: Barbat: 220. O'Riordan je zaklju io kako smo tek u fazi vrlo slabe odr~ivosti, gdje se zadovoljavamo smanjenjem utjecaja ateta te sprje avanjem o itih i najveih slu ajeva neodr~ivosti. Mi bismo ipak rekli kako smo ve preali prag slabe odr~ivosti, jer mo~emo svjedo iti svim karakteristikama te faze u sve etiri kategorije. To nas svakako ne mo~e zadovoljiti s obzirom na potrebe. Opet, to ne zna i kako sumnjamo u mogunosti pa i neupitnost spajanja razvoja i odr~ivosti. Kako smo rekli u uvodu, glavni cilj rada jest potvrditi hipotezu o postojanju druatvenih aktera koji mogu biti reprezenti ekoloake odr~ivosti i socijalne pravde. Ti akteri se ve danas kreu u rasponu od sna~ne do vrlo sna~ne odr~ivosti. No, u tom slu aju odr~ivi razvoj jest prakti an i primjenjiv teorijski koncept, s jasnom idejom i koracima, podru jima implementacije i, najva~nije, akterima svjesnim potrebe i osna~enima znanjem kako odr~ivi razvoj prebaciti u stvaran svijet, u stvarne potrebe ljudi. Barrow isti e kako za primjenu odr~ivog razvoja mora biti osigurano: a) odr~anje kvalitete okoliaa u smislu da druatveni i ekonomski razvoj poveavaju kvantitet resursa i kvalitetu okoliaa b) odr~anje meunarodno prihvaene kvalitete ~ivota c) odr~anje mogunosti i opcija za budue generacije d) odr~anje sustava koji je u stanju sprije iti ili umanjiti velike prirodne katastrofe (Pravdi i Konrad, 1997). 1.2. Koliko je danas koncept odr~ivog razvoja relevantan? Rekli smo kako je koncept odr~ivog razvoja vrlo brzo nakon ulaska u javnu raspravu do~ivio brojne kritike. No, u zadnje vrijeme unutar znanstvenih, pa ak i kod donedavnih zastupnika koncepta, prisutna je sumnja u opravdanost inzistiranja na odr~ivom razvoju, pa i sumnja u eventualnu mogunost za uspjeh. Dogaa se svojevrsno raslojavanje u prihvaanju odr~ivog razvoja kao presudnog koncepta u kretanju prema odr~ivijem i pravednijem svijetu. Jedna od najveih ekoloakih organizacija na svijetu The World Conservation Union (IUCN) objavila je vizionarski tekst po etkom 2006. godine: The Future of Sustainability  Re-thinking Environment and Development in the Twenty-first Century. U tekstu su zaklju ili kako  problem s odr~ivoau i odr~ivim razvojem nije u tome da su vrijednosti koje se tu zastupaju pogreane, ve da su sami ti pojmovi prevladani i umorni (IUCN, 2006: 10). Posebno se isti e da odr~ivi razvoj kako se sada definira ne mo~e odgovoriti na probleme energetskih resursa i klimatskih promjena. Mnogi isti u kako se pri naglaaavanju potreba buduih generacija, premalo bavimo konkretnim i fokusiranim koracima koje treba zapo eti sada. Iz tih razloga se svi zna ajniji koraci bacaju daleko u budunost, u 2020. godinu pa i poslije. Usuujemo se zaklju iti kako se ovdje kriju zapravo osnovni problemi oko odr~ivog razvoja. Dok je definiran kroz meugeneracijsku solidarnost, odr~ivi razvoj ostavlja dojam slobodno lebdeeg pojmovnog entiteta, neuhvatljive paradigme koja leluja iznad naaih glava i ~ivota. Tu se onda razumljivo javlja itav niz sumnji i propitkivanja o karakteru, dosezima i pravi nosti meugeneracijskog ugovora. Carter (2004: 51) navodi nekoliko problema u meugeneracijskom obrascu odr~ivog razvoja: Problem reciprociteta  zaato bismo trebali brinuti za one koji nam nikako ne mogu uzvratiti (budue generacije)? Problem znanja  kako mi mo~emo znati ato e budue generacije ~eljeti? Problem svrhovitosti  kako mo~emo imati prava i obaveze prema onima koji se joa nisu rodili? Iz ovog se mogu izvui joa dva pitanja o kvaliteti naae obaveze prema buduim generacijama te o veli ini ~rtve koju je potrebno danas podnijeti da bi budue generacije mogle ostvarivati ista prava. No, ako odr~ivi razvoj pojmimo u kontekstu naae sadaanjosti koju okru~uje  nosivi kapacitet odr~ivih ekosustava , stojimo vrsto na zemlji. U potonjem slu aju, bavimo se naaim sadaanjim vrijednostima i ~ivotnim stilom koji generira odr~ivi ili neodr~ivi razvoj, i mi emo se od prostora apekulacija i nagaanja. Ako svedemo odr~ivi razvoj na nas same, buduim generacija ostavljamo slobodu izbora, ali slobodu koja se nee odvijati u svijetu zagaenih i poremeenih odnosa u ekosustavima. Poremeenost ekosustava uvijek vu e za sobom i poremeenost ljudskih odnosa, ali kao i u klasi noj dilemi jajeta i kokoai, vrijedi i obrnuto. Budue generacije bi nam zasigurno bile zahvalnije kada bismo se, umjesto naklapanjem o njihovim potrebama i uvjerenjima, viae bavili time kako da svoje vrijednosti i potrebe zadovoljavamo u okvirima odr~ivosti. U ovom kontekstu mo~emo tra~iti nit poveznicu izmeu odr~ivog razvoja i teze o granicama rasta. I dok je danas, unato  svim kritikama, odr~ivi razvoj prihvaen kao va~an i svrsishodan koncept, teorija o granicama rasta (Meadows et al., 1972) do~ivjela je brojne kritike u '80-ima i '90-ima zbog pretjerivanja i  mizantropskog pesimizma . Mnoge teze iz knjige o iscrpljivanju resursa, smanjenju proizvodnje hrane i sli no, pokazale su se neto nima, a autorima je zamjerana pretjerana sumnja u sposobnost, znanje i prilagodljivost ljudi. Teza o granicama rasta uvijek je imala dobre temelje, ali je nadgradnja pucala upravo u naaoj nespremnosti da scenarije budunosti shvatimo uvjetno. Djelomi no su sami autori olakaali kriti ku oatrinu prema sebi, jer su se upustili u nevjerodostojne prognoze za koje nisu mogli imati potpune podatke, a i prevelik broj varijabli utje e na naa rezultat ato ga smjeatamo dalje u vremenski prostor. Naravno, veinu kritika proizveo je nerealan tehnoloaki optimizam nakon naftnih aokova '70-ih i mo~emo rei kako je tezi o granicama rasta vanjska patina obnovljena tek posljednjih godina s prihvaanjem teze o dosezanju vrhunca iskoriatavanja nafte i drugih resursa. Ina e bi zasigurno granice rasta ostale tavoriti na dnu kakve akrinje kao da pripadaju ropotarnici povijesti, umjesto zdravorazumskom razmialjanju o ograni enosti prirodnih resursa i naaem ~ivotnom stilu. Premda mu klju na postavka zapravo potje e iz teze o granicama rasta, odr~ivi razvoj nije do~ivio takvu sudbinu, i to mo~emo shvatiti kao ironiju povijesti pa i politi kih odnosa moi, jer ne treba zanemariti niti tu komponentnu u prihvaanju odr~ivog razvoja. Sama ideja da sadaanja generacija mora zadovoljiti svoje potrebe bez ugro~avanja istih mogunosti buduih generacija, implicira da prihvaamo granice rasta, odnosno ograni enost prirodnih resursa kojima treba pristupiti/potroaiti na odr~iviji i odgovorniji na in. U tom kontekstu, odr~ivi razvoj mnogo viae prezentira ve spomenuta definicija koju su kreirali WWF/IUCN/UNEP, a koja povezuje kvalitetu naaeg ~ivota s nosivim kapacitetom odr~ivih ekosustava. Iz tih razloga, u spomenutom tekstu IUCN-a o potrebi dublje reforme koncepta odr~ivog razvoja, David Orr predla~e princip kako  niti jedna osoba nema prava ugro~avati ~ivot i dobrobit druge osobe, tako niti jedna generacija nema pravo ugro~avati ~ivot i dobrobit niti jedne generacije koja nadolazi (IUCN, 2006: 13). Zajedno s definicijom odr~ivog razvoja koja pozicionira unapreivanje kvalitete ljudskog ~ivota unutar nosivog kapaciteta ekosustava, Orrov pristup zaobilazi teorijske dubioze i natezanja oko pojmovnih raa aravanja. Mo~emo se usuditi zaklju iti ovaj dio poglavlja stavom kako jedino takav odr~ivi razvoj danas mo~e biti relevantan. U tome je veliko bogatstvo izvjeataja Living Planet Report 2006, jer se po prvi put ekoloaki otisak neke zemlje stavio u odnos prema indeksu ljudskog razvoja UN-a, koji mjeri kvalitetu ~ivota u pojedinoj zemlji. Taj suodnos jedan je od va~nijih temelja naaeg rada i posvetit emo mu zna ajnu pa~nju u poglavljima koja slijede. 1.3. Opa privr~enost odr~ivom razvoju Kako smo prije spomenuli, unutar politi kih i poslovnih krugova, odr~ivi razvoj je neupitan kao koncept koji se prihvaa kao po~eljni smjer. Time su takve izjave u skladu s raspolo~enjem stanovniatva. Ekoloake teme ve od '70-ih godina zauzimaju visoko mjesto na ljestvicama va~nosti u ispitivanjima javnog mnijenja. Taj trend se nastavio i do danas. Podaci Eurobarometra o odnosu graana EU prema okoliau iz 2004. godine, pokazuju kako skoro 90 posto graana i graanki EU smatra da briga za okolia treba biti uklju ena u pitanja koja se ti u politike zapoaljavanja i ekonomije. Po istra~ivanju koje je u o~ujku 2006. godine provela Opinion Research Corporation ak 75 posto stanovnika i stanovnica SAD-a smatra kako vlada te zemlje mora viae raditi na pitanju klimatskih promjena. Takoer, 88 posto ih smatra kako u nedostatku te volje, treba podr~ati savezne i lokalne vlasti u njihovim naporima za smanjenjem emisije stakleni kih plinova. U nedavnom istra~ivanju BBC-a na svjetskom nivou, 65 posto anketiranih izrazilo je stav o potrebi za vrlo brzim i znatnim mjerama u borbi protiv klimatskih promjena, dok sljedeih 25 posto svjetskog stanovniatva smatra kako je to potrebno u nadolazeim godinama. Danas ne postoji korporacija koja dr~i do sebe i svog imid~a, a da nema odjel za odr~ivi razvoj, javno se isti u uspjesi u zaatiti okoliaa, borbi protiv klimatskih promjena i unapreenju ~ivota lokalnih zajednica. Biotehnoloaka korporacija DuPont objavila je kako je ve smanjila vlastitu emisiju CO2 za 72 posto u odnosu na 1990. godinu. Google je u listopadu 2006. godine objavio kako na sjediate korporacije blizu San Francisca namjerava instalirati 1,6 MW solarnih modula, ato e pokriti treinu potroanje struje. David Radcliffe, potpredsjednik Googlea za nekretnine istaknuo je:  Nadamo se da korporativna Amerika gleda. }elimo vidjeti mnogo ovakvih kopija . Direktor britanske podru~nice Shella piae pismo premijeru Tonyju Blairu u kojem se zahtijeva  jasno liderstvo u domaem pristupu klimatskim promjenama (Monbiot, 2006: 1). ak su iz Exxon Mobilea, najvee naftne korporacije na svijetu, poznate po negiranju klimatskih promjena, po etkom 2007. godine izjavili:  Trebamo kao druatvo krenuti putem smanjenja emisije u smjeru isplative efikasnosti i odr~ivosti (Gunther, 2007: 1). Mo~emo zaklju iti kako svjedo imo i odreenom natjecanju unutar poslovnog sektora, pa se osniva i itav niz koalicija koje objavljuju ljestvice predanosti odr~ivom razvoju aktera u poslovnom svijetu. CERES je koalicija korporacija i nevladinih udruga koje isti u predanost borbi protiv klimatskih promjena. Meu ostalima tu su i Baxter, Coca Cola, Ford, General Motors, McDonald s, Nike i drugi. U o~ujku 2006. godine izdali su izvjeataj u kojem su zaklju ili kako e u budunosti vee aanse za uspjeh i poziciju na tr~iatu imati korporacije koje su ve danas zapo ele programe i projekte smanjivanja emisije stakleni kih plinova i potroanje energije. U o~ujku 2007. godine CERES je predlo~io vladi SAD-a donoaenje zakona koji e regulirati korake i smjerove borbe protiv klimatskih promjena. US Climate Action Partnership je koalicija nevladinih ekoloakih udruga i ameri kih korporacija. Od prvih tu su Environmental Defense, World Resouce Institute, Natural Resources Defence Council, a od drugih DuPont, BP (British Petrol), Caterpillar, PG&E, GE i ostali. Njihova politika mo~e se sumirati pod pet principa: priznavanje globalnog karaktera klimatskih promjena, inzistiranje na va~nosti tehnologije u zaustavljanju klimatskih promjena, naglasak na efikasnosti, potreba da se stvore ekonomske mogunosti i prednosti za proizvode i usluge koji ne uzrokuju klimatske promjene, ~elja da se ima razumijevanja za sektore kojima je te~e izvraiti prilagodbu, te prihvaanje potreba za hitnom akcijom. Zeleno podru je, koje okuplja obnovljive izvore energije, zdravu hranu i drugo, sve viae budi interes i velikih ulaga a. Goldman Sachs, JPMorgan Chase & Co., kao i ostale najvee svjetske banke i investicijski fondovi investiraju u solarne i vjetroelektrane, tvornice za proizvodnju etanola i druge primamljive sektore. Jedna od najveih fondacija na svijetu, Rockefeller Foundation, polovinom 2007. godine objavila je kako namjerava u sljedeih pet godina investirati u Aziju i Afriku 70 milijuna dolara u projekte za prilagoavanje na posljedice klimatskih promjena kao ato su suae, poplave i ostalo. To je zaista ogromna promjena, jer nema niti jedno desetljee kako su sklapane koalicije poslovnog sektora s potpuno suprotnim ciljem. Primjerice, Global Climate Coalition (GCC) je bila koalicija brojnih korporacija s ciljem dezavuiranja Kyoto protokola. Njezine lanice poput BP-ja, DuPonta, Shella i drugih, danas su na polo~ajima zastupnika potrebe djelovanja protiv klimatskih promjena uz iznoaenje podataka o vlastitom doprinosu odredbama iz Kyoto protokola. Tu promjenu trenda unutar poslovnog sektora mo~emo pratiti od Konferencije o okoliau u Riju 1992. godine da bi sve kulminiralo masovnim izlaskom iz gore spomenute koalicije GCC u drugoj polovici '90-ih. Od tada unutar poslovnog sektora zapo inje trend podrake odr~ivom razvoju i zaatiti okoliaa. No, od tada su sve ja e pukotine i unutar samog ekoloakog pokreta pa i cijelog civilnog druatva u odnosu prema novim obrascima poslovnog sektora. Dio pokreta, posebno organizacija za zaatitu prirodnih divljina prihvatile su novu korporativnu etiku i krenule u partnerski odnos na brojnim projektima, dok su druge organizacije zadr~ale skepti an stav prema tim promjena smatrajui kako se radi uglavnom o marketinakom triku. Ovdje nam je va~no napraviti pregled ekoloakih organizacija i tema kojima se bave kako bi nam bilo i lakae odrediti njihov odnos prema  reformi poslovnog sektora. Kako su se pojavljivali odreeni problemi, unutar ekoloakog pokreta su prevladavale sukladne teme, a u skladu s tim se razvijalo i ekoloako civilno druatvo. Neil Carter (2004) dijeli taj razvoj u tri generacije: Prezervacija i konzervacija (do '60-ih godina) s najprisutnijim temama: zaatita divljeg ~ivota i prirodnih staniata, erozija tla i lokalno zagaenje.  Moderni pokret za zaatitu okoliaa (od '60-ih do kraja '70-ih) s najprisutnijim temama: rast stanovniatva, tehnologija, airenje pustinja, pesticidi, smanjenje prirodnih resursa i smanjenje zagaenja. Globalni problemi (od kraja '70-ih nadalje) s najprisutnijim temama: kisele kiae, oateenje ozonskog omota a, povla enje praauma, promjena klime, gubitak bioloake raznolikosti i genetski modificirani organizmi. Konzervacijski pokret je po etak aktivne zaatite okoliaa na lokalnom nivou. Karakterizira ga anga~man uglavnom osoba iz srednje klase, a glavna ideja isti e kako je potrebno zaatititi divlja  netaknuta podru ja kako bi i budue generacije mogle u~ivati u njima. Tek s drugom generacijom pokret se airi i ekoloake teme postaju dio politi kog diskursa. Druga generacija okuplja vei i raznolikiji broj ljudi te zahvaa airi broj tema. Dodatna razlika pojavila se u zahtjevu druge generacije za temeljitijim promjenama  vrijednosti i strukture druatva (Carter, 2004: 5), ato se za prethodnu generaciju ne mo~e rei. Treu generaciju najviae odreuje pojava potrebe za globalnim pristupom i rjeaenjima. Uglavnom su partnerski odnos prihvatile organizacije prve generacije, dok se posebna kriti ka oatrina zadr~ava na temama koje su razvidno pod jakom kontrolom i utjecajem globalnih korporacija poput genetski modificiranih usjeva, kemijskih sredstava u poljoprivredi, smanjenju prirodnih resursa i sli no. U tom kontekstu treba gledati i debatu koju je pokrenuo polemi ki tekst objavljen 2004. godine, The Death of Environmentalism, autora Michaela Shellenbergera i Teda Nordhausa. Kritika ekoloakog pokreta na Zapadu kretala se u okviru zapravo otprije poznatih teza kako je u pokretu prevladala bijela muaka ekipa srednje klase, pretjeran fokus na legislativu koja je esto neefektivna, povrainsko tretiranje ekoloakih problema, neuspjeh u osvajanju vrijednosti i stavova kod prosje nih Amerikanaca u trenutku kada ekoloaki problemi postaju sve vidljiviji, izolacijske sentimente u pokretu koji su ga odvojili od ostatka progresivnih struja u druatvu. Mo~emo zaklju iti ovo poglavlje zaklju kom da unato  snazi ekoloakog pokreta koji nisu previae ugrozile suane '80-e unutar aktivizma zapadnih zemalja, i unato  proklamiranom zagovaranju odr~ivog razvoja predstavnika politike i ekonomije, koraci prema odr~ivom razvoju su spori i esto se napravi nekoliko koraka unatrag. Potpuno je u pravu John Coeguyt, energetski analiti ar u Greenpeaceu kada ka~e kako se  trenutno ini da otapanje ledenjaka na Greenlandu ide br~e od pregovora (The Globalist, 2007: 1) oko klimatskih promjena. Problem s ugovorima koji reguliraju pitanja odr~ivog razvoja, u inkovitoau brojnih konferencija i strategija o odr~ivom razvoju je nepostojanje jasnog i preciznog vremenskog roka kada bi se odreene aktivnosti i programi trebali i ostvariti. Preciznije, aktivnosti i programe ne prati nikakav obvezujui dokument koji onda za sobom povla i i odreenu odgovornost, da ne ka~emo kaznu zbog neispunjavanja obeanja i odredbi potpisanih dokumenta. Tako je mogue da se 1992. godine na konferenciji u Riju potpiae Deklaracija u kojoj Princip 15 isti e kako  u zaatiti okoliaa, pristup predostro~nosti treba biti koriaten od strane dr~ava s obzirom na njihove mogunosti. Gdje god postoje rizici za ozbiljne i nepovratne atete, manjak znanstvene sigurnosti nee biti koriaten kao razlog za odgodu efektivnih mjera za sprje avanje degradacije okoliaa (Mobbs, 2005: 66). Danas, 15 godina nakon Rija i dalje se gubi energija na osporavanje kvaziargumenata o nejasnosti znanstvenih podataka koji potkrepljuju ovjekom uzrokovane klimatske promjene, a dragocjeno vrijeme prolazi. Primjerice, Kyoto protokol je potpisivanjem Rusije krajem 2004. godine postao meunarodno va~ei ugovor, jer je broj zemalja potpisnica dosegao 55 posto emisije industrijaliziranih zemalja. Ipak, nema nikakvih mehanizama da se pozove na odgovornost zemlje koje ga nisu htjele potpisati. Zapravo, nema nikakvih obvezujuih mehanizama niti za 163 zemlje potpisnice, a koje nee uspjeti zadovoljiti potpisano. Prepuateni smo dobrovoljnim akcijama vlada i korporacija. 2. Prepreke za odr~ivi razvoj 2.1. Nedostatak edukacije i osvijeatenosti za odr~ivi razvoj Premda su informiranje, obrazovanje, osposobljavanje i osvjeaivanje za odr~ivi razvoj uali u Lokalnu agendu 21 kao njezin integralni i va~an dio, prili no je jasno kako obrazovanje za odr~ivi razvoj ne mo~e ostati na razini deklarativnih izjava i priopenja (Keating, 1994). Svjesni va~nosti prepoznavanja educiranja za odr~ivi razvoj i na opoj razini politi kih ugovora, napominjemo kako je to tek eventualni prvi korak. Eventualno ovdje nije slu ajno, jer smo i danas svjedoci kako dobro sro eni ugovori i deklaracije ostaju mrtvo slovo na papiru. Obrazovanje za odr~ivi razvoj mora slu~iti svrsi, mora ui u prostor ispunjavanja potreba danaanjih druatava, jer kako e nas cijelo poglavlje uvjeriti, te potrebe realno postoje. Edukacija za odr~ivi razvoj postaje klju ni alat u pokuaaju implementiranja prakti nih i primjenjivih rjeaenja koje mogu ubla~iti utjecaj klimatskih promjena, koje, kako danas tvrde sve relevantne znanstvene institucije, mo~e dovesti u pitanje sposobnost svjetskih ekosustava da podr~e i jednostavniji ~ivotni stil od onog kakav danas prevladava u ekonomski razvijenim zemljama. To je vizionarski objasnio joa polovinom '90-ih Cifri (1994: 8) stavom kako  duhovne vrijednosti hedonisti ke kulture mogu mijenjati samo iskustvo i pouke katastrofe ili dugotrajna ekoloaka edukacija . U tom kontekstu, edukacija za odr~ivi razvoj ima ulogu sprje avanja ili makar ubla~avanja razvijanja scenarija  u enja iskustva kroz prirodne katastrofe. Najvea prepreka za odr~ivi razvoj upravo je neznanje i nedovoljna razina svijesti za njegovo prihvaanje i primjenu, posebno meu elitama koje upravljaju naaim druatvima. Odavde sve po inje. Apsurdno je koliko je odr~ivi razvoj prisutan kao pojam u javnosti, a koliko se esto obi ni ljudi osjeaju bespomono i nesposobno za prakti nu primjenu odr~ivog razvoja. Nikada nam kao danas nisu bili dostupniji mediji, i nikada kao danas nismo bili izlo~eni tolikoj koli ini informacija, a opet nema jasne i kontinuirane javne diskusije o brojnim rjeaenjima za najozbiljnije probleme danaanjeg svijeta. Mnogi su najavu Europske unije da e do 2020. godine uatedjeti 20 posto energije u odnosu na predvieni i o ekivani rast potroanje opisali  kopernikanskim obratom , jer je prvi put na tako visokoj razini stavljen vei naglasak na uatedu energije, a ne na nove planta~e vjetrenja a, solarnih modula ili biogoriva. Ipak, mediji su mnogo viae pozornosti posvetili najavi EU da e smanjiti emisiju stakleni kih plinova za 20 posto u odnosu na 1990. godinu, pa i do 30 posto, ako se pridru~e i druge razvijene zemlje, a to jest povezano s ulaganjima u obnovljive izvore energije. Pri tome se javnosti namee preveliki teret, jer se katastrofa esto predstavlja kao neizbje~na. Kolumnist Newsweeka, Robert J. Samuelson (Globalist, 2007: 2) je istaknuo kako  u debati oko globalnog zatopljenja postoji velika provalija izmeu retorike javnosti, koja je na rubu histerije i ponaaanja javnosti, koje je na rubu indiferentnosti . Institute for Public Policy Research (IPRR) iz Britanije istaknuo je kako se govor medija, ekoloakih udruga i britanske vlade o budunosti planeta mo~e nazvati  klimatskom pornografijom ili kako se joa naziva i  holivudizacijom klime . Provela se analiza na 600 novinskih lanaka, kao i TV vijesti i reklama. U izvjeataju se izrazio protest ato se prenaglaaavaju problemi, a umanjuju rjeaenja. No, bez svijesti o problemu nema niti znanja o rjeaenjima istoga. Obrazovanje Lay (1998: 55) definira kao  proces sustavne proizvodnje i airenja novih znanja , a u tom smjeru odgoj i obrazovanje za odr~ivi razvoj jest  proces sustavnog stvaranja i airenja vrednota i znanja u funkciji mijenjanja mialjenja i ponaaanja suvremenih socijalnih aktera prema viaoj odr~ivosti, obzirnosti i uravnote~enosti (1998: 59). Razvijanje svijesti predstavlja  toplu silnicu , a airenje znanja predstavlja  hladnu silnicu u tom procesu. Va~ne su i jedna i druga, a ta se simbioza vrlo esto se previa. Za praksu odr~ivog razvoja potrebna nam je povezanost znanja i vrijednosti. Toplina nam je potrebna u smislu razvijanja emocija i vrijednosti za planet, njegovu budunost i stanje njegovih stanovnika.  Hladna znanja su nam potrebna za realiziranje projekata i programa za odr~ivi razvoj tamo gdje su najpotrebniji i gdje e dati najplodnije rezultate. Radi uspjeanog realiziranja edukacije i osvjeaivanja za odr~ivi razvoj biti e nam potrebno usvojiti na ela  ekoloake pismenosti (Capra, 2005), iji  segmenti bi mogli biti znanje, vjeatine, osjeaji i ponaaanja, odnosno osobna uklju enost, odgovornost i aktivnost (Lay, 1998: 164). Iz hladnih silnica znanja i vjeatina, te toplih silnica osjeaja i vrijednosti proizlazi i odreeno ponaaanje i djelovanje u smjeru odr~ivog razvoja. Ekoloaka pismenost mora tra~iti aktere koji e je prigrliti: znanstvenike, druatvene aktiviste, politi are, poslovne ljude, ali mora nai i prostore svoje primjene: u ionice i akole, urede i tvornice, gradove i dr~ave. Jedan od najcjenjenijih ekoloakih mislioca, Fritjof Capra, zadovoljava svoje potrebe za praksom odr~ivog razvoja radei na Institutu za ekoloaku pismenost u Berkeleyu (SAD), gdje isti e da podu avaju  pedagogiju koja facilitira razumijevanje u enja osnovnih principa ekologije i duboko poatovanje za ~ivi svijet kroz eksperimentalni, participativni i multidisciplinarni pristup (2005: XIV). Za to je potrebno promijeniti percepciju na sljedeim razinama: Od dijelova prema cjelini. Ekosustavi se ne mogu rascijepati na odijeljene dijelove i promatrati izolirano. Niti ih se mo~e iskoriatavati izolirano s o ekivanjem kako se to nee reflektirati na cijeli sustav. Od stvari prema odnosima. Ekosustav nije samo puko nabrajanje vrsta, ve povezana zajednica, gdje postoje odnosi izmeu razli itih dijelova. Postoji itav niz mre~a odnosa. Od objektivnog znanja do znanja odreenog kontekstom Stvari mo~emo shvatiti samo unutar konteksta, ime osiguravamo da objaanjavamo stvari unutar njihova stvarnog okru~ja, a ne prema naaim vlastitim vrijednostima ili osjeajima. Od kvantitete do kvalitete. Unutar stare znanosti i unutar opsjednutosti linearnim kretanjem profita, za sve se te~i odrediti koli ina, ali se odnosi i kontekst ne mogu izvagati Od strukture do procesa Sustavi se razvijaju i mijenjaju, pa je zato va~no shvatiti obnavljanje, promjenjivost i transformiranje. Od sadr~aja prema primjerima. Kada iscrtamo mapu odnosa, pronaemo one koji se ponavljaju i njih zovemo primjerima ili obrascima. Umjesto da isklju ivo prou avamo od ega se sastoje ekosustavi, pokuaavamo shvatiti te obrasce (2005: 20-21). Dakle, Capra i njegovi kolege, u svrhu prakti ne primjene odr~ivog razvoja, za airenje svijesti i dobar model edukacije zagovaraju koncepte: mre~a, povezanosti, raznolikosti, kru~enja i tokova, razvijanja i dinami ne ravnote~e. I edukacija i osvijeatenost zahtijevaju promjenu naaeg svjetonazora i vrijednosti, ato je puno zahtjevnije od potrage za tehnoloakim rjeaenjem energetske krize ili klimatskih promjena. Tryzna isti e kako najvei izazov odr~ivog razvoja nije znanstveni ili tehnoloaki, ve onaj koji zahtijeva promjenu ljudskog ponaaanja. Steven Viederman smatra kako je to moralni princip, gdje je manje va~no ato, a puno viae kako. James Kunstler, autor najpoznatiji po svojoj  proro ko crnoslutnoj knjizi Long Emergency, na konferenciji Local Energy Solutions, odr~anoj polovinom 2006. godine u New Yorku, sam je apelirao da se u razgovorima o energetskoj krizi pa~nja stavi na  psiholoaku dimenziju , a manje na tehnoloaku ili geopoliti ku. Po njemu, treba se pronai  vokabular i sintaksu koju e moi razumjeti i prihvatiti i najvei ignoranti (Frel, 2006: 2). Zna i kroz osvijeatenost do jasne i precizne edukacije za prakti nu primjenu odr~ivog razvoja. Na to mo~emo nadovezati i stav kako e najvei problem u kretanju prema odr~ivijem svijetu biti  kulturna inercija (Frel, 2006). Frel pri tome misli kako je prevelik broj ljudi i dalje uljuljkan u obeanja ili politike ili tehnologije. Opet, kako e nam pokazati cijelo ovo poglavlje, prepreke za odr~ivi razvoj su zaista jake i meusobno povezane. Izvjeataj organizacije Union of Concerned Scientist pokazao je kako je naftna korporacija Exxon, 2004. godine financirala ak 29 organizacija koje negiraju klimatske promjene potroaivai na njih milijune dolara. Dapa e, American Enterprise Institute, kao jedan od najveih primatelja financijske donacije Exxona s 1,6 milijuna dolara, nudio je i 10.000 dolara znanstvenicima ili ekonomistima koji bi pristali zagovarati teze neprihvaanja ovjekovog utjecaja na klimatske promjene. U pismu koje je AEI slao potencijalnim partnerima iz svijeta znanosti, isti e se kako IPCC kao UN-ovo tijelo znanstvenika koji promialjaju o klimi, ima stav  protivan razumnoj kritici te su skloni zaklju cima koji su slabo poduprijeti analiti kim radom (Sample, 2007: 1). Sli no, Heritage Foundation, konzervativni think-tank, koji financira radove negiranja ljudskog utjecaja na klimatske promjene, nakon pobjede republikanske strane na predsjedni kim izborima, poslalo je listu ljudi koje bi bilo dobro zaposliti u dr~avnoj administraciji. Tijekom prvog mandata, s tog popisa zaposleno je preko 200 ljudi u razli itim dr~avnim agencijama i ministarstvima (Mobbs, 2005). Philip Cooney, kao lobist American Petroleum Institutea, doaao je na polo~aj voditelja Vijea za kvalitetu okoliaa Bijele kue, te je u lipnju 2005. godine uredio vladin dokument koji negira vezu izmeu emisije CO2 i globalnog zatopljenja. Tjedan dana nakon toga dobio je novi posao u Exxonu. Trebamo dakle biti svjesni kako svjedo imo stalnim opstrukcijama razvoja osvijeatenosti u javnosti o problemima koje donese smanjenje dostupnosti fosilnih energenata i klimatske promjene. Ako ih se i prizna kao probleme na kojima treba raditi, zaklju ak je da se sve prepusti stru njacima koji e pronai tehnoloako rjeaenje. Koliko je neutemeljeno uvjerenje kako e biti dovoljno pronai novi izvor energije, koji e i dalje omoguavati nekontrolirani rast potroanje kao ato je omoguavala jeftina nafta, dovoljno govori injeni no stanje kako se u SAD-u naj eae govori o etanolu ili vodiku kao zamjenskim gorivima, a manje o potrebi smanjenja ovisnosti o automobilima i ulaganjima u gradski prijevoz. Tu su po Kunstleru posebno ranjiva uobi ajena ameri ka predgraa, u kojima osim samih kua za spavanje niata nije stacionirano, te stanovnici tih dijelova grada u potpunosti ovise o automobilu za bilo koju potrebu. Kunstler (2007: 3) takav dizajn grada smatra  najgorim rasporeivanjem resursa u povijesti svijeta . Stanley Cohen je, ~ivei pod aparthejdom u Ju~noj Africi, tra~io odgovore zaato su ljudi spremni okretati glavu od injenica i pravite se da ih ne vide. Cohen je izdvojio tri vrste negiranja: doslovno, interpretativno i implikativno. Mo~e se manifestirati na osobnom, slu~benom i kulturalnom nivou. U kontekstu klimatskih promjena, doslovno negiranje bilo bi nepriznavanje klimatskih promjena. Interpretativno negiranje manifestira se kao priznavanje problema, ali mu se daje manja va~nost, daje mu se druga ija interpretacija. Primjerice, postoje klimatske promjene, ali to je dio prirodnih procesa. Implikativno negiranje priznaje problem, ali nismo u stanju prepoznati va~nost problema i potrebu da se reagira. Tada mislimo kako klimatske promjene postoje, ali isti emo kako to nema veze s nama i kako mi tu niata ne mo~emo u initi. Stvaranje stanja negiranja najefikasnija je prepreka za osvjeaivanje ~elje za promjenom i usvajanjem novih znanja. 2.2. Neodr~ivost globalnog ekonomskog sustava Ne mo~emo tvrditi kako projekti koji promoviraju aktivnu primjenu odr~ivog razvoja nisu korisni i u ekonomskom smislu. Dakle, ne stoji tvrdnja da se aktivnom primjenom odr~ivog razvoja ne ostvaruju zna ajne ekonomske uatede i profiti. Uostalom, tome su dokaz i sve vea ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije te energetske u inkovitosti. No, kako e nam pokazati ovaj dio poglavlja, profit koji se ostvaruje djelovanjem protiv odr~ivog razvoja i socijalne pravde joa je uvijek daleko vei, odnosno nemjerljivo vei u ekonomskom smislu. Primjera za to imamo nebrojeno, ak i kod druatvenih aktera koji deklarativno izjavljuju predanost odr~ivom razvoju. Navedimo samo neke od njih. Primjerice, Svjetska banka se obavezala 2005. godine kako e poveati ulaganja u obnovljive izvore energije do 20 posto u sljedeih pet godina. U 2005. godini svega 9 posto od ulaganja u energetske projekte Svjetske banke odlazilo je na one koji se ti u obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Godinu poslije, 2006., pohvalili su se sa 47 posto veim ulaganjima, ato je zna ilo 871 milijun dolara u projekte obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Ali istra~ivanje koje je provela ekoloaka udruga Friends of the Earth pokazalo je kako su tu uklju ena i ulaganja u velike hidroelektrane koje se ne smatraju ekoloakom energijom s obzirom na utjecaj na okoli, ekosustave i lokalne zajednice. Od 4,4 milijarde dolara ulaganja u energetske projekte u 2006. godini, Svjetska banka je za projekte obnovljivih izvora energije kao to su vjetar, sunce i geotermalna energija izdvojila svega 4 posto. Brazilska vlada provodi 40 milijarde vrijedan projekt Avana Brazil (Napredni Brazil) u kojem planira izgraditi autoceste, plinovode, hidroelektrane, proairiti kanale u podru ju Amazone. Istovremeno e u zaatitu Amazone ulo~iti 135 milijuna dolara. Britanska vlada ula~e u borbu protiv klimatskih promjena 45 milijardi funti, a samo u projekt proairenja autoputa M1 potroaila je 3,6 milijarde dolara (Monbiot, 2006). Naftna korporacija Shell investirala je milijardu dolara u posljednjih pet godina u  istu energiju kao ato su biogoriva, vjetar i sunce te vodik. No, to je manje od jedne petine od investicije u samo jedan projekt iskoriatavanja katranskog naftnog pijeska u Kanadi, u suradnji sa Chevron Texacom. Najvea fondacija na svijetu Billa i Melinde Gates je bez premca najvea karitativna organizacija na svijetu, s ukupnim godianjim sredstvima od gotovo 70 milijardi dolara. Iza njih slijedi Ford Foundation sa  svega 11,61 milijarde dolara. Gates fondacija, koja se najviae reklamira borbom protiv zaraznih bolesti i pomoi siromaanima, upravo najviae zarauje na poslovima koji te probleme stvaraju. Novine Los Angeles Times su u velikoj pri i objavile po etkom 2007. godine kako Gates fondacija ima udjele u najveim svjetskim zagaiva ima te u biotehnoloakim korporacijama koje odbijaju pojeftiniti lijekove protiv AIDS-a. Gates fondacija je u Globalni fond za borbu protiv AIDS-a ulo~ila 651 milijun dolara, ato je s ulaganjima od po etka rada fondacije zaokru~ilo ukupnu sumu na 2 milijarde dolara ulo~enih u borbu protiv zaraznih bolesti. U biotehnoloake korporacije Gates fondacija ima ulo~enih 1,5 milijarde dolara vrijednih dionica, od ega u korporaciju Abbott Laboratories 169 milijuna dolara. Spomenuta korporacija je proizvoa  visokovrijednog lijeka protiv AIDS-a Kaletra, koji ne treba spremanje u hladnjake, ime je lako primjenjiv u zemljama u razvoju, ali iju cijenu Abbott Laboratories dr~i previsokom da bi si je siromaani oboljeli mogu priuatiti, ato se u lije ni koj struci naziva  farmaceutskim aparthejdom . Na isti na in kojim je Microsoft atitio svoj monopol na podru ju kompjuterskih programa, biotehnoloake korporacije atite svoj na podru ju proizvodnje lijekova i hrane. asopis Business Ethics ve osam godina objavljuje popis  100 najboljih korporativnih graana , gdje izlistava najodgovornije korporacije. Ono ato u popisu za 2005. godinu upada u o i jest prevlast visokotehnoloakih korporacija na najviaim mjestima. Business Ethics je visokotehnoloake korporacije postavio sljedeim redom: Hewlett-Packard (2. mjesto), Advanced Micro Devices (3.), Motorola (4.), Cisco Systems (8.), Dell Inc. (9.), Texas Instrument (10.) i Intel (11.). No, nevladina udruga Silicon Valley Toxics Coalition (SCTV) koja upozorava na ugro~avanje okoliaa kompjuterskim otpadom u kalifornijskoj Silicijskoj dolini, isti e kako su na njihovu kampanju za recikliranje materijala iz visokotehnoloakih proizvoda pozitivno odgovorili samo Dell i Hewlett-Packard. U Vodi u za zelenu elektroniku koju je Greenpeace objavio u kolovozu 2006. godine objavljen je popis elektronskih korporacija s obzirom na izbacivanje toksi nih materijala iz svojih proizvoda te stupanj recikliranja koji zastupaju. Manje toksi nih materijala i recikliranje su zapravo u meusobnoj vezi, jer se proizvodi koji imaju manje toksi nih materijala lakae recikliraju. Zanimljivo je kako su najviae bodova dobili Nokia i Dell. Zatim slijede Hewlett-Packard, Sony Ericsson, Samsung, Sony i LGE. Slabi su Panasonic, Toshiba i Fujitsu-Siemens, a najgori su Apple, Acer, Motorola i Lenovo. U testiranju prijenosnih ra unala, najgori toksi ni materijali pronaeni su kod HP-a i Applea. Dapa e, pronaeni su toksi ni materijali poput PBDE-a, za koje HP ve nekoliko godina na svojim internetskim stranicama tvrdi kako su ih prestali koristiti. Zbog tih otkria HP je pao na Greenpeaceovoj ljestvici sa treeg na aesto mjesto. Time se javljaju i sumnje u objavljivanje lista eti kih i ekoloaki svjesnih korporacija kada one to same rade. Primjerice, lista Business Ethicsa se uglavnom bavi ponekim ekoloakim pomakom, dok odnos korporacija prema radnicima i radnicama gotovo uope ne ocjenjuje. U trenutku kada je HP bio stavljan visoko na listu, u korporaciji su se bavili nelegalnim nadgledanjem i nadzorom zaposlenika. Wal-Mart, najvei maloprodajni lanac na svijetu, 2006. godine objavio je spremnost poveati energetsku efikasnost za 20 posto do 2013. godine te dvostruko poveati efikasnost potroanje goriva u njihovim vozilima do 2015. godine. Pri tom su ih javno podr~ale neke od najpoznatijih ekoloakih organizacija u SAD-u kao ato su Natural Resource Defense Council i Environmental Defense. Objavili su i javno priznanje kako njihovi duani u SAD-u godianje emitiraju 15,3 milijuna metri nih tona CO2, od ega tri etvrtine otpada na proizvodnju struje za njihove megaduane. Iznad megatrgovine u McKinleyu u Texasu stavili su vjetrenja u i solarne fotovoltai ne module te objavili javno priopenje o svojoj predanosti borbi protiv klimatskih promjena. Taj sustav im pokriva svega 5 posto potreba za strujom, a Wal-Mart ima 5200 trgovina po cijelom svijetu. No, Wal-Mart izbjegava uklju iti u svoju odgovornost samu neodr~ivost velikih duana i njihovu dislociranost u odnosu na uobi ajeno kretanje ljudi. Kada bi uklju ili emisiju zbog vo~nje njihovih kupaca do duana, imali bi dvostruko veu emisiju uglji nog dioksida. Vrlo esto se u te svrhe koristi i novac graana i graanki koji u svim relevantnim ispitivanjima javnog mnijenja isti u privr~enost i nu~nost zaatite okoliaa. Svake godine u svijetu se na ekoloaki destruktivne aktivnosti kao ato su sagorijevanje fosilnih goriva, iscrpljivanje rezervoara pitke vode, neodr~ivo kr enje auma i pretjerano iscrpljivanje mora, potroai 700 milijardi dolara dr~avnih subvencija koje plaaju porezni obveznici. Samo industrije fosilnih goriva godianje dobiju 210 milijardi dolara. Lako je tvrditi kako energija sunca ili vjetra ne bi mogla zadovoljiti naae potrebe, kada im se nikada niti nije dala prava ansa. Primjerice, EU je 2005. dodijelila 18 milijardi dolara subvencija energetskim korporacijama. Od toga je na obnovljive izvore energije otilo svega 330 milijuna, dakle svega 1,8 posto. Nuklearnoj industriji je otilo 1,3 milijarde dolara, a ostatak industriji fosilnih goriva. Istovremeno, kako bi ih se udobrovoljilo, korporacijama se smanjuju obveze davanja i plaanja poreza. Svi ovi primjeri govore nam kako je teako iskreno se opredijeliti za odr~ivi razvoj unutar sustava baziranog na linearnom rastu potroanje. Jedan od veih problema u prihvaanju odr~ivog razvoja jest prevlast voluntaristi kog pristupa. I politi ki predstavnici i poslovni sektor, joa od prvog summita o okoliau u Riju, inzistiraju na dobrovoljnim projektima i akcijama u borbi protiv zagaenja i klimatskih promjena, dok se ~estoko protive bilo kakvom stvaranju regulatornih i zakonskih prava i odgovornosti. Mnogi se sa pravom pitaju zaato se za korporacije prihvaaju druga iji standardi nego za obi ne ljude (Mattera, 2006). Hoemo li za plja kaae rei kako su odgovorni graani ako recikliraju papir? Hoemo li roditelju koji zlostavlja svoje dijete izrei pohvalu, jer sudjeluje donacijama u humanitarnim akcijama? Od ljudi o ekujemo da slijede sve zakone i norme, a ne samo one koji im u tom trenutku odgovaraju. Zaato to isto ne mo~emo u initi s korporacijama? Danaanje stanje u naaim ekosustavima pokazuje nam kako nam upravo treba zakona koji bi transparentno i jasno propisivali oblike iskoriatavanja prirodnih resursa, ali i vee odgovornosti. Svjetski financijski i trgovinski sustav okrenuti su prema opsesivnoj utrci za gomilanjem novca. Korporacijama raste vrijednost dionica na burzama ako otpuste radnike ili ostvare profit bez obzira na posljedice u okoliau. Ako se posti~e da koli ina zarade raste i da se novac okree, sustav funkcionira. Na svjetskim burzama 95 posto svih transakcija odnosi se na obi no apekuliranje vrijednostima valuta i nekretnina, a svega pet posto ulaganja ima veze sa stvarnom ekonomijom. Kad bi se zaustavio linearni ekonomski rast, sustav bi pokazivao znakove bolesti, jer nije stvoren da funkcionira u ravnote~i. U tom smislu, ekonomski sustav vrlo esto dolazi u sukob za zaatitom okoliaa i poativanjem ljudskih prava, odnosno s odr~ivim razvojem. Ovdje nam je va~no objasniti na koji na in zapravo funkcionira globalni ekonomski sustav, sustav gdje je profit iznad svega, a gdje se oni koji s njim upravljaju kockaju budunoau svijeta, a vrlo esto mi u znanosti samo promatramo. Mo~emo istaknuti kako takav sustav podupiru tri obrasca: 1. Ovisnost cijelog svijeta o nafti. 2. Ovisnost cijelog svijeta o dolaru. 3. Pretjerani konzumerizam u SAD-u, a posljedi no i u ostatku svijeta. Svijet je danas povezan kao nikada prije, a posebno je povezan sa samim SAD-om kao najveom i najmonijom zemljom na planetu. Ako SAD do~ivi ozbiljniju recesiju ili ekonomsku krizu, posebno ako do nje doe u kratkom razdoblju, s obzirom na ekonomsku i financijsku, pa donekle i politi ku povezanost svijeta, ostatak svijeta bi i viae nego osjetio negativne posljedice takvog scenarija. Ako ~elimo neato kupiti na svjetskom tr~iatu, postoji 70 posto aanse da e nam za to trebati dolari. Najva~niji resurs danaanjice, nafta, na svjetskom tr~iatu u potpunosti se plaa u dolarima. Zemlje u razvoju trebaju dolare da bi otplatile dugove stranim bankama sa Zapada. Dolari se uvaju u rezervama sredianjih nacionalnih banaka zbog eventualnih intervencija na tr~iatu i kao osiguranje konkurentnosti domaih valuta. Ina e, sve druge zemlje na svijetu, ako pretjerano tiskaju svoju valutu, a to nema pokria u realnom rastu ekonomije, valuta gubi na vrijednosti i otvara se prostor za inflaciju. Samo SAD ima pravo tiskati svoju valutu koliko god ~eli, jer je tu cijeli svijet da pokupi viaak. Zemlje gomilaju dolare i njima kupuju naftu te ostale energente, robe i usluge. Sada zemlje koje izvoze naftu, druge energente, robe i usluge ostaju s ogromnim koli inama dolara. Ako bi zamijenile dolare za svoju valutu, podigli bi joj vrijednost i time smanjili konkurentnost izvoza. Dio uvaju u svojim sredianjim bankama kako bi imale tvrdu vrijednu valutu za reakcije na tr~iatu, ali jasno da ne uvaju sve, jer je isplativije ulo~iti i dodatno zaraditi. Gdje e sa svim tim dolarima kako ne bi postali prili no bezvrijedne hrpe papira? Tko na ovom planetu mo~e ponuditi najbolje uvjete, najvei stupanj oploivanja, najpovoljnije kamate za dolare? Zemlje pune dolara vraaju ih nazad u SAD, gdje kupuju vrijednosne papire, obveznice, dionice, nekretnine i ostale vrijednosti u SAD-u. To je svih ovih godina i omoguavalo graanima SAD-a da imaju veu potroanju i ~ivotni standard, nego da su je pokrivali vlastitim prihodima. Ovako vanjski prihodi postaju njihovi. Financial Times je objavio kako je kupovina vrijednosnih papira stranih centralnih banaka, osigurala pokrivanje bud~etskog deficita SAD-a 2003. godine za ak viae od 80 posto. Koje god gore nabrojane vrijednosti kupovali, veina novca na kraju zavrai u ameri kim bankama. Samo tako je mogue osigurati najmanje kamate u SAD-u za airoku potroanju po principu  kupi, potroai i baci. To je savraena ironija danaanjeg svijeta  cijeli svijet je garant, bankovni jamac neodr~ivom na inu ~ivota u SAD-u i jedno drugo ohrabruje. Zato i mogu biti najzadu~enija dr~ava na svijetu s najveim trgovinskim deficitom. Do po etka 2007. godine javni dug SAD-a je povean za 3 bilijuna dolara u aest godina, pa sadaanji nacionalni dug stoji na 8,4 bilijuna dolara, a trgovinski deficit na gotovo 800 milijardi dolara godianje. Koliko su SAD sve ranjivije zbog ovisnosti o uvezenoj nafti, dovoljno govori podatak kako uvoz nafte u godianjem trgovinskom deficitu zauzima treinu iznosa. Problem SAD-a je ato previae troae, a premalo proizvode. Trenutno u SAD-u potroanja zauzima nevjerojatnih 76 posto ukupnog godianjeg ekonomskog rasta. Cijeli SAD se pretvara u jedan veliki trgova ki centar. Dok je 1970. godine 30 posto radne snage radilo u proizvodnom sektoru, danas je taj broj pao na 11 posto. To je cijena utrke prema dnu, gdje tvornice odlaze u zemlje s ni~e plaenom radnom snagom, nepostojanjem regulative o zaatiti okoliaa i osloboenjem od poreza. U tom kontekstu SAD je posebno ovisan o Kini. 2006. godine SAD su imale trgovinski deficit od 763,6 milijarde dolara, od ega sa Kinom treinu - 232,5 milijarde dolara. Slijedi EU koja ima viaak sa SAD-om od 15 posto, i Japan koji ima 11 posto. Nakon njih dolazi itav niz zemalja, uglavnom iz jugoistoka Azije i Srednje Amerike od kuda SAD uvozi veinu robe airoke potroanje. ak viae od petine kineskog izvoza zavrai u SAD-u, gdje ih gladni potroaa i razgrabe i, prije nego prestanu biti trend, zamijene novima. Tako Kina ima najvei trgovinski suficit sa SAD-om. Rekli smo kako neodr~ivo potroaa ko druatvo koje jako malo proizvodi ovisi o ulaganju izvana, jer ameri ki potroaa i nisu sami dovoljni da ga odr~e dovoljno napuhanim. A Kina sa svojom ogromnom zaradom i zalihama dolara koje nagomilaju od izvoza, igra veliku ulogu u recikliranju dolara. Doali smo do sustava u kojem Kina ima pohranjeno u stranim valutama i nekretninama ak bilijun dolara. U SAD odlazi najviae, ne samo iz Kine, nego i iz svih drugih zemalja koje negdje moraju s velikim koli inama zaraenog novca. Kina i Japan trenutno posjeduju 1,7 bilijuna dolara u valuti i nekretninama SAD-a. Uostalom, da je problem SAD-ova deficita isklju ivo u preniskoj vrijednosti drugih valuta, ne bi imali deficit i s Europskom unijom, ija je valuta ja a od SAD-a. SAD ima trgovinski deficit, jer, kao ato smo rekli, samo troae bez ikakvih obzira, a sve manje proizvode. Ako bi se prisililo Kineze da oja aju yuan, onda bi Kinezi manje zaraivali i manje ulagali u ameri ko tr~iate. Tko bi onda pokrivao dug koji SAD namee cijelom svijetu? Taj dug i deficit mogui su samo u okviru prevladavajueg politi kog, financijskog i ekonomsko-trgova kog sustava. Svaki dan svijet treba ulo~iti u SAD 2,8 milijardi dolara kako bi se odr~avao neodr~ivi sistem. Dolaru vrijednost pada, jer je u padu i cijeli sustav koji mu umjetno odr~ava vrijednost. Svijet sve viae pokazuje znakove umora od spaaavanja SAD-a. Ako vrijednost dolara nastavi s padom, Kina i ostale zemlje mogle bi dodatno smanjiti svoju kupovinu na ameri kom tr~iatu kapitala, pa e vrijednost dolara joa viae pasti, a kamate porasti, upozorio je 31. svibnja ove godine UN-ov Ured za ekonomske i socijalne odnose (DESA). Dok god se nafta plaa dolarima, sredianje banke e ih ~eljeti posjedovati. No, svijet se mijenja i nije viae isto mjesto kao prije 10, a kamoli 30 godina. Dolar je joa uvijek broj jedan, ali donedavno neprikosnovena pozicija ini se sve manje takvom. 2003. godine su sredianje banke dr~ale 70 posto svojih rezervi u dolarima, a krajem proale godine 66 posto svjetskih rezervi u sredianjim bankama bilo je sa uvano u dolarima. Bank for International Settlements (BIS) objavila je 2004. godine kako su zemlje OPEC-a smanjile svoje dolarske rezerve u sredianjim bankama sa 75 posto u 2001. godini na 61,5 posto u 2004. godini. Sve to treba povezati i s po ecima sumnje u trgovanje naftom isklju ivo dolarima i razmialjanjima o koriatenje eura. Taman kad se zaustavilo Irak agresijom, po eli su javno izra~avati sli ne ideje Iran, Venezuela, Rusija i drugi. Mnogi komentatori smatraju kako bi airoko odbijanje trgovanja naftom u dolarima, imalo utjecaj na ekonomiju SAD-a, izmeu ozbiljnog i fatalnog. Kada bi zemlje OPEC-a zamijenile kao valutu za trgovanje naftom dolar eurom, prestale bi uvati dolar u svojim rezervama i zamijenile ga eurom ato bi uzrokovalo daljnji pad dolara za nekih 20-40 posto. Ne treba smetnuti s uma kako zemlje OPEC-a uvoze iz EU-a gotovo 40 posto svoga uvoza, a zemlje OPEC-a su glavni opskrbljiva i naftom EU-a. Danas EU trguje sa zemljama OPEC-a viae nego te zemlje sa SAD-om. U razdoblju 2001-2005, vrijednost dolara pala je za 28 posto u odnosu na euro, a kliznue se nastavilo. I dok se veina zemalja OPEC-a i dalje premialja s tom odlukom, Rusija je joa 2004. godine pristala prodavati Njema koj plin u eurima te se razmatra takva transakcija za cijelu EU. Ako to postane globalni trend, onda se niti obveznice, nekretnine i ostalo ne bi toliko kupovale u SAD-u. Kako e padati potra~nja za obveznicama i dionicama u SAD-u, u FED-u e biti prisiljeni poveati kamate da bi i dalje ostale interesantne, ali e to imati utjecaj na te~u otplatu kredita graana i graanki SAD-a. A njima i na bankovnom ra unu ionako ostaje sve manje i nivo atednje je dosegao gotovo nulu, ato se nije zabilje~ilo desetljeima. Jednostavno, stanovniatvo ima previae kredita, a troakovi ~ivota su sve vei. Posebno je ozbiljno stanje u sektoru nekretnina, a kupovina kua je u sije nju pala na najni~u razinu u posljednjih 13 godina. Sektor nekretnina, kupovina kua i stanova je posebno va~an za ocrtavanje snage ameri ke ekonomije, odnosno potroanje. Podaci govore kako je za izlazak iz recesije 2001. godine, sektor nekretnina i sve ato se ve~e za njega (graditeljstvo, instalacije, trgovci, pokustvo, selidbe& ) zaslu~an za ak 30-40 posto svih novih poslova. Ako opadne potroanja na ameri kom tlu, cijeli sustav do~ivljava probleme, jer tko e onda neodr~ivo kupovati. Uspjeaan izvoz, pa onda i zarada dolara, a onda i vraanje tih dolara u SAD, ovisi i o tome da sami potroaa i i potroaa ice SAD-a ostanu takvima kakvi jesu. A to ne postoji bez uspjeanog dolara. Da je tome tako, dovoljno govori i kratka recesija u 2001. godini uzrokovana padom dionica internetskih kompanija i pridru~enih sektora te teroristi kim napadom na SAD. Te godine je zbog recesije uvoz SAD-a pao za 79 milijardi dolara, ato je  svega 6,3 posto tadaanjeg uvoza. No, i to je bilo dovoljno da se izvoz roba u toj godini na svjetskom nivou smanji za 4 posto, ato je bilo najvee smanjenje od 1982. godine. Tih sitnih 4 posto imalo je mnogo ja i utjecaj na zemlje koje ~ive od izvoza, mnogo ja i nego ato izgledaju na prvi pogled. Izvoz je opao u 11 od 16 najja ih izvozni ki orijentiranih zemalja, a u svim na jugoistoku Azije. Dajemo podatke o postocima pada izvoza 2001. godine za pojedine zemlje, a to je za njih zna ilo unutraanju recesiju i probleme koje ona donosi: Tajvan (-17,1 posto), Filipini (-15,6 posto), Japan (-15,6 posto), Ju~na Koreja (-12,5 posto), Malezija (-9,8 posto), Indonezija (-8,7 posto), Tajland (-7 posto), Kina (-5,9 posto), Meksiko (-4,7 posto) i tako dalje (Williams, 2006). Radi se o desetinama izgubljenih milijardi dolara, a nije se radilo o dugotrajnoj recesiji. Danas smo joa i povezaniji. Rekli smo kako od kineskog izvoza ameri ki potroaa i pokriju ak petinu. Gdje bi Kina naala dostojnu zamjenu kada bi se u SAD-u pojavila ozbiljna recesija? Koliko je SAD ovisan o potroanji, toliko je Kina ovisna o proizvodnji za van. Kineska ekonomija iznimno je ovisna o izvozu i stranim ulaganjima okrenutima preko izvoznom sektoru, na ato otpada preko 80 posto kineskog BDP-ja (Roach, 2007). Isti je slu aj i s drugim izvozno orijentiranim zemljama u jugoisto noj Aziji i Ju~noj Americi. Europa i neki drugi krajevi trebali bi manje patiti u tom slu aju, ali i mi bismo osjetili lepet krila ruaenja  ekonomskog Iraka koji sada lebdi nad planetom. Zato financijski sustav, sustav koji se temelji na linearnom gospodarskom rastu, odnosno ostvarivanju sve veih i veih koli ina profita bez osvrtanja na posljedice, zahtijeva globalni pristup, isto kao i klimatske promjene. Cijelo vrijeme sti~u upozorenja iz najuglednijih ekonomskih krugova kako je sadaanji put SAD-a opasan ne samo za njih same, nego i za cijeli svijet. SAD je zasigurno i dalje najvea svjetska sila, ali koli ina posrtanja i prepreka koje do~ivljavaju, po inju malo mutiti sliku neprikosnovenosti. Premda i dalje kontroliraju gotovo etvrtinu svijeta svojom vojskom, sve je te~e pokretati nove ratove i odr~avati postojee stanje vojne sveprisutnosti. Trenutno smo u fazi odgaanja panike. Logi no, jer kako smo probali pokazati, svi su ovisni jedni o drugima. Nitko od uklju enih ne ~eli povui prvi nagao potez kako ne bi izazvao paniku, ali nitko ne ~eli biti posljednji i izgubiti sve. Ovo je sada masovna klackalica i, premda se svi i dalje igraju, mnogi gledaju kako da jednom nogom dosko e na tlo i pritom se ato manje ozlijede. 2.3. Klimatske promjene Klimatske promjene zaslu~uju biti istaknute kao jedna od veih prepreka za odr~ivi razvoj, jer se odr~ivost, a i socijalna pravda smanjuju uslijed djelovanja globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Mo~emo gledati i obrnuto, klimatske promjene su i posljedica nedostatka odr~ivog razvoja i socijalne pravde na globalnom nivou. Pored svih ostalih problema koji mu e svijet, njima dajemo posebnu va~nost, jer su zaista globalnog karaktera. One su najbolji dokaz teza o globalizaciji i procesima koji nas  skupljaju u jedan svijet, u jedno globalno druatvo (Cohen and Kennedy, 2000). U skladu s tim, niti jedna zemlja na svijetu ne mo~e samostalno rijeaiti problem klimatskih promjena. S obzirom na to da sudjeluju u emisiji CO2 s ak 25 posto, mo~emo rei kako je nemogue raditi na uspjeanoj borbi protiv klimatskih promjena bez promjene stavova politi ke i ekonomske elite u SAD-u. Upravo SAD i ekonomski najrazvijenije zemlje doprinose klimatskim promjenama u najveoj moguoj mjeri. Ipak, u SAD je 1997. izglasana rezolucija u Senatu s 95 glasova za i niti jednim protiv, u kojoj se isti e kako e SAD odbiti sve ugovore o smanjenju emisija stakleni kih plinova koji nee na isto obvezivati i zemlje u razvoju. Nevladina organizacija Germanwatch opisuje Climate Change Performance Indeks (CCPI) kao  inovativan instrument koji donosi veu transparentnost u meunarodnoj politici klimatskih promjena , a ra una odnos prema klimatskim promjenama za 53 zemlje s najveim emisijama stakleni kih plinova. U izra un CCPI-ja ulaze brojne varijable, a podijeljene su u tri sektora: 1. Trendovi emisija  ra una emisije u pojedinim sektorima: energetika, transport, domainstva, i industrija. 2. Razine emisija  ra una emisije po glavi stanovnika, emisije u odnosu na BDP, te udio primarne energije po jedinici BDP-ja i emisiju CO2 po jedinici primarne energije. 3. Politiku djelovanja prema klimatskim promjenama  ra una koliko se odreena zemlja trudi unutar nacionalnih i meunarodnih okvira u borbi protiv klimatskih promjena. U krajnjem rezultatu s obzirom na njihovu va~nost trendovi emisija sudjeluje s 50 posto, nivoi emisija sa 30 posto, a politika djelovanja s 20 posto. Najboljim se pokazao Island, a na listi prvih 10 slijede Latvija, Britanija, Litva, Njema ka, Argentina, `vedska, Maroko, Brazil i Indija. Hrvatska je na 26. mjestu, pretposljednje 52. mjesto zauzima SAD, a posljednje Saudijska Arabija. Po CCPI-ju razvijene industrijalizirane zemlje bi trebale smanjiti emisiju za 80 posto, a zemlje ubrzanog razvoja u koje se esto ubrajaju Kina, Indija, Brazil, Meksiko, Indonezija i sli ne, za 45-60 posto. Druga iji pristup ima Humanitarna organizacija World Development Movement iz Britanije, koja je po etkom objavila 2007. godine Klimatski kalendar unutar kojeg su sve zemlje dobile svoj dan u godini u odnosu na emisiju CO2 u Britaniji. Tako primjerice, ve na 1.1. smjeateni su ad i Afganistan, ato u  klimatskom kalendaru zna i da ove zemlje imaju godianju emisiju CO2, kao Britanija u jednom danu. Brazil je, s obzirom na svoju potroanju, smjeaten na 10. o~ujak, ato zna i da u godinu dana Brazil emitira CO2 koliko Britanija u 69 dana. Prosje na osoba u Hrvatskoj emitira godianju emisiju do 2. srpnja prosje ne osobe u Velikoj Britaniji. Globalni godianji rast emisije CO2 je 1,4 posto. Trenutna globalna emisija CO2 po stanovniku je 4,2 tone, a trebala bi do 2050. godine pasti na 1,3 tone, s obzirom na o ekivan rast stanovniatva. Za razliku od uzroka, posljedice klimatskih promjena uglavnom padaju na teret najsiromaanijih. Prema podacima britanskog Ministarstva za meunarodni razvoj, 94 posto prirodnih katastrofa i 97 posto smrti uslijed djelovanja tih katastrofa dogode se u zemljama u razvoju (Christian Aid, 2006). Isto vrijedi i unutar najbogatijih zemalja kada ih pogodi vremenska nepogoda. Nakon razornog uragana Katrina na jugu SAD-a u kolovozu 2005. godine najviae su nastradali upravo najsiromaaniji slojevi stanovniatva koji se nisu na vrijeme sklonili ili im nekretnine nisu bile osigurane. Kako smo vidjeli u prethodnom poglavlju, klimatske promjene odli an su primjer naae sklonosti negiranju o itog. Ovo je posebno zanimljivo, jer upozoravanja znanstvenika o mogunosti utjecaja ljudskih aktivnosti na klimatske promjene nisu tek novijeg datuma. Svante Arrhenius je prva osoba koja je joa 1895. godine upozorila na opasnost razvijanja klimatskih promjena uslijed pretjeranog koritenja fosilnih goriva. Arrhenius je nagovjetavao kako bi moderna industrija temeljena na potronji fosilnih goriva mogla uzrokovati klimatske promjene (Simms, 2005). Jo prije njega 1827. godine, Jean Baptiste Joseph Fourier shvatio je i objasnio zna enje  efekta staklenika za naa planet. Takoer, John Tyndall je 1859. godine istaknuo kako plinovi poput vodika i kisika propuataju toplinu, dok je vodena para i uglji ni dioksid zadr~avaju. U danaanjem smislu utjecaja klimatskih promjena na naa planet, prvi su 1957. godine posumnjali istra~iva i s Instituta za oceanografiju Scripps u SAD-u, Roger Revelle i Hans Suess. No tada se nije marilo za takve strahove. Naaa vjera u nemogunost da neato ato smo sami proizveli dovede u pitanje naa opstanak, prije ila je put aktivnoj borbi protiv klimatskih promjena u fazi kada se joa nisu razvijale takve posljedice kakvima svjedo imo danas. Stvaranje stakleni kih plinova zbog ljudskih aktivnosti mo~emo podijeliti na sljedee omjere: uglji ni dioksid CO2 53 posto, metan CH4 17 posto, povrainski ozon 13 posto, duai ni oksid N2O 12 posto, CFC klorofluorovodici i halogeni ugljikovodici 6 posto. IPCC je u izvjeataju iz 2001. godine rasporedio globalnu emisiju uglji nog dioksida po sektorima: industrija  viae od 40 posto, zgrade (uredi, stanovi, kue i ostalo)  oko 31 posto, transport  oko 22 posto i poljoprivreda oko 4 posto. Emisiji CO2 emo se dodatno posvetiti u dijelu rada o ekoloakom otisku. 70 posto emisije metana potje e od ovjekovih aktivnosti, a od toga ak 2/3 ima uzrok u poljoprivredi zbog emisije koju proizvode goveda. Po etkom 2007. godine Drew Shindell, znanstvenik s NASA Goddard Institute for Space Studies, napisao je rad u kojem je istaknuo kako je utjecaj stakleni kih plinova vjerojatno i vei nego ato se trenutno smatra i mjeri. Tu je dao primjer upravo metana, jer se trenutno njegov utjecaj na klimatske promjene prati samo u atmosferi. Po Shindellu, to ne daje precizne i to ne podatke, jer metan ima utjecaj i u ni~im slojevima, a u atmosferi se mijeaa i spaja s drugim plinovima. Po njegovim istra~ivanjima, metan ima znatno vei utjecaj u zraku blizu tla i u troposferi. Primjerice, metan sudjeluje u stvaranju smoga blizu tla, pa esto, okrivljujui smog kao izvoz zagaenja zraka, nismo svjesni da je uzrok metan. Globalno zagrijavanje opasno je i zbog otapanja ledenih podru ja Sjeverne Amerike i Rusije koja sadr~avaju velike koli ine metana, pa ako se globalno zatopljenje nastavi sadaanjim rastom, doi e do oslobaanja ogromnih koli ina ovog plina. Zapadno-sibirske mo vare koje su se po ele otapati 2005. godine sadr~e u sebi 70 milijardi tona metana, pospremljenog ispod leda stoljeima stvaranog od truljenja organskih materijala ispod povraine. Emisija iz ovog izvora imala bi devastirajue posljedice na klimu, posebno ako bi do nje doalo u kratkom roku. 80 posto emisije N2O takoer potje e od poljoprivrede od umjetnih gnojiva. Godianje se proizvede 150 milijuna tona umjetnog gnojiva, ato je jednako ukupnoj koli ini koju ekosustavi kroz prirodne procese proizvedu. Globalno zatopljenje funkcionira sli no efektu staklenika. Sunce prolazi kroz atmosferska polja i oblake. Od toga se 30 posto odmah vrati reflektiranjem od oblaka, praaine ili tla, posebno ledenih bijelih povraina. Viae od 20 posto zadr~i se u atmosferi oblacima ili vodenom parom. Zna i oko pola se apsorbira na Zemljinoj povraini  tlu, aumama, oceanima, plo nicima i ostalom. Od tih 50 posto, sve vea koli ina se zadr~ava, jer je poveana koli ina plinova u atmosferi, koji djeluju poput staklenika i vraaju toplinu, odnosno ne puataju je da ode u svemir. Napomenimo kako pored globalnog zatopljenja postoji i teorija globalnog zahlaenja, koja isti e da e se, primjerice, zbog smanjenja prolaska sun evih zraka planet prije ohladiti nego zagrijati. Ne trebamo zanemariti kako je samo jedan vulkan Krakatau 1883. godine prilikom erupcije, izbacio materijala i estica da umanje prolaz sun evih zraka dovoljno za smanjenje temperature od 1C u sljedeih godinu dana. Isti efekt je nastao i nakon erupcije vulkana Mount Pinatuba 1991. godine. Vulkanske erupcije se i navode kao glavni razlog hlaenja planeta u proalosti, posebno se tu misli na vulkane pod morem, jer u sebi sadr~e metahidrat. Svijet je zaista do~ivio hlaenje od 1940-ih do 1970-ih, ali uglavnom na sjevernoj polutci, jer je tu bila vea emisija plinova koji stvaraju takav efekt. Zahlaenje se kao mogunost navodi i za Veliku Britaniju zbog slabljenja Golfske struje. Ina e topla Golfska struja dolazi do britanskog oto ja i grije ga, a tek kod arkti kog podru ja izmeu Grenlanda i Barentsova mora postaje hladnija i guaa te tone na morsko dno. Globalnim zatopljenjem i topljenjem leda dolaze vee koli ine slatke vode u more, ime se reducira gustoa i salinitet mora pa Golfska struja gubi na snazi i utjecaju svog kretanja. Dugoro no bi mogla i nestati, ime bi se temperatura u Velikoj Britaniji smanjila za 5 do 10C. U razdoblju 1992-2006., Golfska struja je oslabila za 30 posto. Vrlo esto se brkaju termini globalnog zagrijavanja i smanjenja ozonskog omota a, ali radi se o razli itim pojavama. Kako smo rekli, ozonski omota  nas atiti od atetnih ultraljubi astih zraka. Rupe u ozonu otkrivene su 1985. godine i napori da se smanji emisija CFC-a (kloroflourokarbonati) jedna je od uspjeanijih akcija protiv naaeg negativnog utjecaja na okolia. Ve 1987. godine dogovoren je Montrealski protokol, kojim je dogovoreno postupno smanjivanje koriatenja CFC-a u hladnjacima, sprejevima i drugim proizvodima ijim ga se koriatenjem emitiralo. Zamjena je naena u HCFC-ima i sli nim plinovima koji su zamijenili CFC, jer se, s obzirom na to da sadr~e vodik, br~e razgrauju. Ipak, ne treba zanemariti kako su i oni opasni stakleni ki plinovi, 10.000 puta gori od CO2. Ako se nastavi sadaanje koriatenje, HCFC i HFC e do 2015. godine emitirati 2 do 3 milijarde tona CO2 u atmosferu. Ozon blizak povraini planeta iznimno je atetan plin za udisanje. To ne treba brkati s ozonom u donjem sloju stratosfere koji je va~an kao zaatita od prejakih ultraljubi astih su evih zraka. Kao primjer, izdvojit emo pet naj eaih argumenta kroz koje se blokira aktivniji pristup klimatskim promjenama: 1. Negiranje klimatskih promjena Suma argumenata: nedovoljni i kontradiktorni dokazi bez znanstvenog konsenzusa. Najslabiji argument koji danas napuataju i najvei protivnici priznavanja utjecaja ovjekovih aktivnosti na klimu. Brojna istra~ivanja i mjerenja koja su proveli Nasin Goddard Institute for Space Studies i Climatic Research Unit School of Environmental Sciences sa Sveu iliata East Anglia pokazuju kako se klima mijenja i kako prosje na globalna temperatura raste. Klimatske promjene priznate su i u izvjeataju Pentagona iz 2003. godine te su opisane kao prijetnja globalnoj sigurnosti. Isto pokazuju i brojni podaci dobiveni iz promatranja otapanja ledenjaka, podizanja razine mora, otapanja podru ja vje nog leda, satelitskih podataka, radiosondi i ostalog. 10 najtoplijih godina, poredale su se u posljednjih 15 godina, a svaka godina od 1992. godine bila je toplija od nje (Beck, 2006). Sir David King, glavni znanstveni savjetnik britanske vlade, objavio je 2004. godine rezultate istra~ivanja ledene kore na Antarktiku u kojem je njegov tim dokazao kako se i do unazad nekoliko stotina tisua godina mo~e pratiti usporedan rast koncentracije CO2 u atmosferi i rasta temperature. Tijekom 20. stoljea razina mora je porasla 15 centimetara, a IPCC isti e kako bi u 21. stoljeu mogla porasti za nekoliko metara do nekoliko desetina metara. 2. Postoje klimatske promjene, ali im ne mo~emo odrediti to an uzrok Suma argumenata: modeli i znanstveni dokazi ne ukazuju na sigurnog  krivca za globalne promjene. Znanstveni podaci za: promjene temperature, atmosfere, ekstremne vremenske uvjete, kriosferu, oceane i druge kategorije koje ve~emo za klimu, nisu dostatni i vjerodostojni. Ovdje se vrlo esto povla i argument kako mjerenje temperature od 150 godina nije dovoljno da se iznose dalekose~ni zaklju ci. Istra~ivanja sedimenata vaenih iz rupa u ledenim podru jima kako bismo odredili stanje u proalosti, govore nam kako do danaanjih dana nije bilo tako konzistentno visokog rasta temperature. Danas ~ivimo u razdoblju toplijem nego bilo kada u posljednjih 500 godina (Beck, 2006). Donedavno se smatralo kako su sli ne temperature vladale planetom i za vrijeme holocena, ato se u stru noj literaturi naziva holocenskim klimatskim optimumom. No, posljednji podaci izra~avaju sumnju u tu tvrdnju, te pokazuju kako je prije 6000 godina izra~eniji topliji periodi bili samo u ljetnim mjesecima i to na sjevernoj polutci. Ispitivanja ledene kore na Antarktiku pokazuju kako isti zaklju ak mo~emo istaknuti i za posljednjih 100.000 godina. Posljednje istra~ivanje Royal Society of London, objavljeno krajem srpnja 2007. godine isti e kako se broj uragana na Atlantskom oceanu poveao dvostruko u zadnjem stoljeu kao posljedica toplijeg mora i promijenjenih strujanja vjetra. Ovdje mo~emo spomenuti i toliko este teze kako je globalno zatopljenje posljedica ja eg zra enja sunca. No, znanstvenici iz britanskog laboratorija Rutherford Appleton i avicarskog centra Claus Froehlich of the World Radiation objavili su u srpnju 2007. godine kako kretanja sun evih zra enja ako su i imala ikakav utjecaj na Zemlju, to je moglo biti jedino hlaenje, jer im se snaga u tom razdoblju smanjila. Nadalje se kao presudnima za klimatske promjene spominju varijacije u Zemljinoj orbiti oko sunca. Svaka od tih orbitalnih varijacija u Zemljinoj povijesti imala je utjecaj na klimatske promjene, jer o njima ovisi kada i koliko sun evih zraka dolazi do planeta. Tri su varijacije koje utje u na orbitu naaeg planeta. Nagib naaeg planeta varira od minimalnih 21,8 stupnjeva do 24,4 stupnjeva. Trenutno se vrti oko svoje osi na 23,4 stupnjeva i to je zapravo i glavni razlog promjene godianjih doba. Vrijednosti se do krajnjih iznosa mijenjaju svakih 41.000 godina. Varijacija je trenutno u smjeru prema minimalnom iznosu ato zna i da idemo prema hladnijim godinama, jer slabije ljetno sunce nema snage otopiti snijeg i led od ja ih zima. Kada je situacija obrnuta i varijacija bli~a veem iznosu, onda imamo ja e ljetno sunce i slabije zimsko, te, kao posljedicu, globalno zagrijavanje, posebno na sjevernoj polutci. Naaa orbita oko Sunca nije u potpunosti kru~na, ve elipti na. Trenutno to uzrokuje bli~u poziciju Suncu za 3 posto po etkom sije nja (perihel) od po etka lipnja (afel) pri emu 7 posto viae solarne energije dolazi do Zemlje tijekom perihela. Imamo dva glavna kruga u razmaku od 100.000, pa zatim svakih 400.000 godina. Kada je ekscentri nost manja, manje su i razlike u udaljenosti Zemlje od Sunca. Kada je ekscentri nost velika, sun eve zrake koje dolaze na Zemlju ja e su za 20 posto tijekom perihela, nego tijekom afela. Postoji i trea varijacija Zemljine orbite, revolucija rotacijske Zemljine osi koju nazivamo precesijom. Mijenja se svakih 26.000 godina i pomi e datume perihela i afela. Za 13.000 godina Zemlja e biti najbli~a Suncu u lipnju, a ne u sije nju kao sada. To e uzrokovati vee promjene u dolasku solarne energije na sjevernoj polutci, a oslabiti ih na ju~noj. Ove varijacije ili ciklusi nazvane su po srpskom matemati aru Milutinu Milankoviu koji ih je po etkom 1900. godine otkrio i definirao. Premda krugovi zasigurno imaju utjecaj na klimu planeta, joa uvijek traju rasprave meu znanstvenicima koji faktori dodatno utje u na klimatske krugove. U svakom slu aju, ne mo~emo zaklju iti kako imaju jedinstven i presudan utjecaj na sadaanje klimatske promjene (Henson, 2006). Takoer se kao kontraargument klimatskim promjenama isti e da je emisija stakleni kih plinova iz prirodnih izvora gotovo 30 puta vea nego ona proizvedena ovjekovim aktivnostima. Ovdje se zanemaruje kako priroda odr~ava ravnote~u u svom sustavu, a upravo smo mi svojim aktivnostima naruaili taj krhki balans, koliko god to bilo malo u odnosu na ukupnu emisiju. Od kada smo prije 150 godina po eli emitirati velike koli ine stakleni kih plinova u atmosferu, koncentracija tih plinova u atmosferi, stabilna do tada tisuama godina, poveala se za 35 posto. Emitiramo uglji ni dioksid br~e i u veim koli inama nego ato ga oceani i ~iva biomasa mogu upiti. U sumnji prema nesklonosti znanstvene zajednice da neato ocijeni sa 100-postotnom sigurnoau, ostaje nam upitati se zaato se to zahtijeva ovdje, a ne u itavom nizu drugih problema s kojima se ovje anstvo suo ava? Ako znamo da neki problem ima 10 posto vjerojatnosti pojavnosti, i ako smo svjesni da e pojava tog problema imati negativne posljedice, u init emo sve da ga umanjimo ili eliminiramo. Ipak, danas postoji itava kampanja o nevjerodostojnosti utjecaja ovjeka na promjenu klime, jer se ne mo~e znanstveno 100-postotno dokazati takva veza. Ovdje je va~no napomenuti kako se sve relevantne znanstvene institucije sla~u oko postojanja klimatskih promjena i presudnog utjecaja ovjeka na njihovo trenutno stvaranje. Dapa e, ovo je jedno od rijetkih pitanja s kojima se suo ava danaanji svijet, a da su znanstvenici gotovo postigli konsenzus. 3. Postoje klimatske promjene, ali one su dio uobi ajenih prirodnih mijena Suma argumenata: klimatske promjene su dio prirodnih ciklusa, a dogaale su se i prije zna ajne ovjekove emisije CO2. U tu svrhu se isti e stalno otapanje i nanovo stvaranje ledenjaka. Ovdje se zanemaruje kako je otapanje ledenjaka samo jedna od posljedica globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Uobi ajeno je u svrhu ignoriranja borbe protiv klimatskih promjena izvla iti parcijalne i pojedina ne podatke koji zapravo ne mogu odgovoriti na glavno pitanje: utje e li ovjekova aktivnost na promjenu klime?, ve slu~e kako bi zamaglili raspravu. Nitko ne mo~e negirati kako naa planet poznaje razdoblja izmjenjivanja temperature, ali sadaanji trendovi su zaista globalni i dogaaju se u kratkom razdoblju, u svega nekoliko godina, dok su prije promjene u temperaturi imale mnogo sporiji ritam, i to oko 30 puta sporiji (Flannery, 2005). Danaanje promjene dogaaju se tako brzo da je biolog sa Stanford Universityja agan Sekerciouglu istaknuo kako se ak ni ptice ne stignu adaptirati, a one imaju veu sposobnost prilagodbe na promjene, jer imaju najvei radijus kretanja od drugih ~ivotinja. Stoga nam je, kada pri amo o klimatskim promjenama, pored njihova opsega, va~no obratiti pa~nju i na brzinu promjena. 4. Klimatske promjene se dogaaju, ali imaju brojne pozitivne posljedice Suma argumenata: klimatske promjene su dobra stvar, jer e u hladnijim krajevima biti toplije. To no za odreene dijelove svijeta, no ne odgovara na pitanje o posljedicama spore prilagodbe karakteristi ne za biljni i ~ivotinjski svijet, jer nisu navikli na ovako nagle promjene. Takoer nije jasno ne temelju ega dijelovi svijeta koji e postati zna ajno topliji trebaju prihvatiti ulogu kolateralne ~rtve proizvodnje klimatskih promjena. Pacifi ka oto ja zaslu~uju da ih spomenemo ovdje, jer e ona biti meu prvim ~rtvama klimatskih promjena. Promjena koje smo stvorili mi na Zapadu. Mo~emo to shvatiti kao metaforu nepravedne raspodjele klimatskih promjena, koje e prvi osjetiti oni koji ili nisu ili su jako malo odgovorni za njih. Prije su slu~ili kao odlagaliate za nuklearne pokuse velikih sila, a sada slu~e kao odlagaliate potroanje fosilnih resursa. Skriveni deponij zapadnja kog ~ivotnog stila. Proizvodnja hrane, turizam, cjelokupni ~ivot ovih otoka smjeaten je u priobalnoj zoni, koja prva dolazi na udar sve eaih uragana i poveanja razine mora. Na Fid~iju je 90 posto sela u priobalnom podru ju, na Samoi 60 posto akola. Obli~nja Indonezija mogla bi izgubiti oko 2000 otoka. Obala je va~na i s obzirom na ribarsku djelatnost zna ajnog dijela stanovniatva, a i kao prostor koraljnih grebena i auma mangrova, iznimno bogatih i vrijednih ekosustava. Na otoku Tuvalu su se pomirili sa sudbinom koju smo im namijenili i ve imaju potpisan sporazum s Novim Zelandom o prihvatu svih stanovnika i stanovnica otoka kako e utjecaj klimatskih promjena napredovati, a razina mora u initi ~ivot na Tuvalu nemoguim. U obli~njoj Australiji 2006. godine je bilo najtoplije otkad se mjeri temperatura, sa itavim nizom suaa i po~ara. Ne samo to, ve je Australski ured za meteorologiju istaknuo kako svi podaci govore da se podru je Australije zagrijava br~e od ostatka planeta. Ve sada se airom svijeta mogu zabilje~iti negativne posljedice klimatskih promjena na poljoprivredu. Svaki porast temperature od 0,5 C uzrokuje pad uroda za 3 do 5 posto. Za ri~ina polja na svaki porast od 1 C, smanjenje prinosa iznosi 15 posto (Henson, 2006). Scenariji predviaju kako bi se eventualno poveanje prinosa 90 posto odrazilo u samo dvije zemlje, Rusiji i Kanadi (Flannery, 2005). Teako bismo, s obzirom na sadaanje odnose moi u svijetu, mogli o ekivati pozitivnu posljedicu od ostvarenja tih predvianja. Posljednja istra~ivanja pokazuju kako se zbog poveane emisije stakleni kih plinova smanjila sposobnost biljaka da upijaju vodu, ato onda poveava opasnost od poplava. Takoer, time biljke manje vraaju nazad vodu kroz proces evaporacije te se ote~ava uobi ajeno kru~enje vode u prirodi. Prosje na temperatura na planetu porasla je za 0,8 C u posljednjih 100 godina, ali viae na sjevernoj polutci, a Europa je zabilje~ila poveanje temperature od 1 C. 2003. godine, za vrijeme iznimno toplog ljeta, poljoprivredni urod u ju~noj Europi opao je za 30 posto, a viae od 20.000 ljudi je umrlo. Ako se nastave sadaanji trendovi, predvianja isti u poveanje temperature na globalnoj razini od 1,4-5,8 C, a u Europi 2-6,3 C. Utjecaji klimatskih promjena sve su eai i razorniji. UN je 2000. godine proveo istra~ivanje u kojem su ustvrdili kako se utjecaju klimatskih promjena mo~e pripisati ak 150.000 smrti te godine. Troakovi prirodnih katastrofa, od kojih mnogi imaju uzrok u klimatskim promjenama, preali su 225 milijardi dolara u 2005. godini, gotovo duplo u odnosu na 118 milijardi dolara godinu prije. 5. Klimatske promjene postoje, ali se niata ne mo~e u initi Suma argumenata: nemogue je raditi na smanjivanju klimatskih promjena, a da ne ugrozimo ekonomsku i politi ku stabilnost sadaanjih druatava. Ovdje se vrlo esto napada Kyoto protokol, jer navodno ugro~ava ekonomsku stabilnost. Pri tom se zanemaruje kako je Kyoto protokol meunarodni mehanizam kojem je cilj zapo eti sustavno bavljenje klimatskim promjenama te da je u sadaanjem stanju tek prva faza nakon koje bi trebali uslijediti mnogo ozbiljniji napori da se klimatske promjene zaustave. Mo~emo joa spomenuti kako se borba protiv klimatskih promjena u kontekstu Kyoto protokola osporava, jer u Kyoto protokol nisu uklju ene zemlje u razvoju i siromaane zemlje, kao ato su Kina, Indija i druge. Ovakav argument je upitan, jer su, kako nam pokazuje  klimatski kalendar , upravo danas industrijski najrazvijenije zemlje najviae doprinijele klimatskim promjenama, pa bi i trebale povesti borbu protiv njih. 15 lanica EU (prije proairenja 2004. godine) obavezalo se unutar Kyoto protokola na smanjenje emisije stakleni kih plinova od 8 posto do 2012. godine u odnosu na 1990. godinu. Izmeu 2003. i 2004. godine ta emisija je bila vea za 0,3 posto. Nakon proairenja na 25 lanica, rast se poveao na 0,4 posto. Od toga najviae otpada na porast emisije u transportu. Najviae su svoju emisiju poveale `panjolska i Portugal, a uspjele su smanjiti Njema ka, Velika Britanija, `vedska i Francuska. Polovinom studenog 2006. godine francuski premijer Dominique de Villepin predlo~io je  porez na ugljik , koji bi se proveo protiv zemalja (poput SAD-a, Kine i drugih) koje ne ~ele potpisati Kyoto protokol. Sve su eae i tu~be kojima su razlog posljedice uzrokovane klimatskim promjenama. Krajem 2006. godine u SAD-u je bilo 16 razli itih tu~bi na federalnim i saveznim sudovima koji su kao temu imali posljedice klimatskih promjena. Protivljenje prihvaanja potrebe borbe protiv klimatskih promjena zbog neupitnosti ekonomskog rasta, zanemaruje kako bi nas odugovla enje s aktivnom borbom protiv klimatskih promjena koatalo joa viae, nego bilo kakvi troakovi takvih napora. Mo~emo zaklju iti kako je jedina dilema hoemo li promijeniti svoj ekonomski sustav, utemeljen na nekontroliranom stjecanju profita, dobrovoljno ili emo pustiti promjenama u klimi da to u ini umjesto nas, s daleko pogubnijim posljedicama (Barnes, 2006). U izvjeataju s po etka 2006. godine Britanski Royal Society je istaknuo kako imamo svega 20 godina da smanjimo utjecaj stakleni kih plinova na klimu. Dodatni je problem kumulativno djelovanje stakleni kih plinova kada dou u atmosferu. Ostaju gore desetinama godina tako da bi se dananje pozitivo rjeavanje prevelikog utjecaja na klimu, mogli osjetiti tek iza 2050. godine. Sternov izvjetaj objavljen na 700 stranica krajem listopada 2006. godine, nazvan po njegovu voditelju, bivem ekonomistu Svjetske banke Nicholasu Sternu, aokirao je svijet zaklju kom kako bi klimatske promjene mogle smanjiti globalnu ekonomiju za 20 posto. Upozorenje je poja ano dodatkom kako bi se radom na klimatskim promjenama danas moglo sprije iti takav scenarij, i to za svega 1 posto godianjeg globalnog BDP. U protivnom bi troakovi pasivnog ekanja i posljedica klimatskih promjena dosegnuli 5 posto godianjeg globalnog GDP, a dugoro no ak i do 20 posto. U izvjeataju se isti e kako nas svaka emisija jedne tone CO2 koata u atetama 85 dolara, dok bi emisiju te jedne tone mogli smanjiti s investicijom od 25 dolara po toni. Ipak u izvjeataju je dozvoljena granica za emisiju CO2 stavljena na puno veu razinu (500 do 550 ppm  estica na milijun) od granice koju znanstvenici preporu uju za istinski rad na klimatskim promjenama ispod 450 ppm. Sternov izvjeataj takoer zagovara  trgovinu ugljikom , ato je, kako smo vidjeli u prethodnom poglavlju, potpuno neu inkovita metoda borbe protiv klimatskih promjena. Po etkom 2007. godine Meunarodni panel znanstvenika za klimu (IPCC) iznio je podatak kako se kona no sa 90-postotnom sigurnoau mo~e zaklju iti da je ovjek uzrok klimatskih promjena s kakvima se sada suo avamo. Nakon ato je ovo tijelo, koje je osnovao UN i u kojem je okupljeno 2500 znanstvenika iz 130 zemalja, istaknulo ovakav podatak, to je odjeknulo kao aok za neupuene, posebno kad uzmemo u obzir da je ovo velik skok u odnosu na 2001. godinu, kada je kroz njihov, s jedne strane strog i detaljan, pristup istra~ivanjima, a s druge strane od politike filtrirane izvjeataje, istaknuto da je ovjek  vjerojatno , dakle sa 60-postotnom sigurnoau odgovoran za klimatske promjene (IPCC, 2007). IPCC je na sastanku u Bangkoku po etkom svibnja 2007. godine istaknuo kako bi za zaustavljanje emisije CO2 na granici 445-535 ppm-a zahtijevalo izdvajanje od 3 posto godianjeg BDP-a do 2030. godine. Razli ite su procjene troakova borbe protiv klimatskih promjena. Od suludih brojki diskreditiranog danskog znanstvenika Bjrna Lomborga koji tu brojku stavlja na 37,63 bilijuna dolara do onih koji isti u kako emo se time i bogatiti. IPCC isti e kako bi  energetska tranzicija trebala usporiti globalnu ekonomiju za svega 0,12 posto godianje. To zna i sporiji rast za 3 posto do 2030. godine. Dok s potpunom sigurnoau mo~emo rei kako individualni napori (ili oni na malom omjeru) u smanjivanju ekoloakog otiska zaista nam mogu i financijski pomoi, promjene koje su potrebne da cijelo druatvo, pa i svijet po ne ~ivjeti odr~ivije sigurno e zahtijevati zna ajnija financijska ulaganja, barem u po etku, jer je potrebno promijeniti cijeli sustav. Europska komisija tako isti e kako bi emisija ispod 550 ppm-a do 2100. godine koatala izmeu 1 i 8 bilijuna dolara, dok, ako granicu emisije spustimo na 450 ppm-a, to bi zahtijevalo troakove izmeu 2,5 i 18 bilijuna dolara (Monbiot, 2006). I na prvi pogled vidljive su ogromne razlike u sumama, i tu se nalazi velika aansa za ovje anstvo da iskoristi postojea znanja i tehnologije kako bi ukupne troakove pribli~ili manjoj cifri. Jasno, tu nisu ura unate ogromne ekonomske koristi koje bi donijela uspjeana borba protiv klimatskih promjena. Ponovno naglaaavamo kako nespremnost suo avanja s potrebom ubla~avanja posljedica klimatskih promjena, donosi, pored drugih, i vee financijske troakove dugoro no. Najvea svjetska reosiguravajua kua Munich Re procijenila je troakove od klimatskih promjena do 2050. godine na 500 milijardi dolara. Trenutno se kao granica zaustavljanja porasta temperature odredilo 2 C iznad temperature prije Industrijske revolucije. Radi se o 1,4 C iznad sadaanje temperature, a rok je godina 2030. kada se predvia da emo dostii tu visinu ako se nastavi sadaanji trend. Tome se dodaje granica emisije CO2, no ona je prili no razli ita od izvora do izvora. Ranije smo vidjeli kako IPCC stavlja granicu na 445-530 ppm-a, a britanska vlada, koju se kolokvijalno navodi kao jednu od predanijih u borbi protiv klimatskih promjena, di~e tu granicu ak do 550 ppm-a, ato je maksimalan iznos i u Sternovu izvjeataju. Mnoge ekoloake organizacije kritiziraju to podizanje emisije te isti u kako nema aanse da se s tako visokom koncentracijom mogu zaustaviti klimatske promjene. Primjerice, Simon Rettalack s Public Policy Research instituta isti e kako bi tolika koncentracija uglji nog dioksida smanjila aanse za zaustavljanje rasta temperature do 2 C na svega 10-20 posto (Monbiot, 2006). Andrew Weaver sa Sveu iliata Victoria iz Kanade isti e kako je nemogue ciljati na granicu od 2 C do 2050. godine i smanjenje od 50 posto emisije CO2, odnosno kako ekonomski razvijene zemlje trebaju ispuniti smanjenje emisije CO2 do 90 posto. Nesposobnost naaih druatava da se suo e s klimatskim promjenama jedna je od posljedica kombinacije nedovoljne osvijeatenosti i educiranosti za odr~ivi razvoj. Pri tom se mnogo viae raspravlja o tome koliko smo mi ljudi odgovorni za sadaanje promjene, umjesto da se suo imo s posljedicama klimatskih promjena. Neovisno o uzroku, klimatske promjene uglavnom negativno utje u na kvalitetu ~ivota ovje anstva i kao takve zahtijevaju prilagodbu i svijet koji je spreman reagirati. 2.4. Ratovi za resurse - globalna perspektiva Brojni slu ajevi koje smo spominjali u proalom podpoglavlju rada, govore o sve veoj va~nosti najva~nijih resursa danaanjice. Naae civilizacije uvijek su stvarane pomou prirodnih resursa. I uvijek se za njih ratovalo. esto nismo svjesni koliki utjecaj prirodni resursi imaju na naae ~ivote i koliko usmjeravaju i druge procese. Worldwatch Institute isti e kako je zbog konflikata kojima je glavni ili jedan od glavnih uzroka bila borba za resurse, preko pet milijuna ljudi ubijeno u '90-ima, a izmeu 17 i 21 milijun ljudi je raseljeno. Borba za kontrolu nad naftom, drvnom graom, dragim kamenjem i drugim prirodnim resursima, uzrokovala je oko etvrtine svih ratova posljednjih godina. Zapravo se ratuje za ~ivotni stil ljudi u bogatijim zemljama, jer su to sve resursi koje oni uglavnom koriste. Neki autori idu ak tako daleko pa spominju  energetski faaizam (Pfeiffer, 2007). Ovdje emo pokuaati, pregledom stvarnih dogaaja i politi kih kretanja, prikazati kako se odnosi moi u svijetu kroz pozicioniranje i ratove za resurse prelamaju i na politi ku i socijalnu situaciju te uniatavanje prirode i okoliaa. Propitujemo kako se u razli itim dijelovima svijeta, regijama, dr~avama, odnose prema energiji  toj klju noj temi naaeg opstanka. Vjerujemo kako je razlo~na dublja analiza ratova za resurse, jer time zalazimo i na podru je moguih druatvenih aktera koji djeluju kao prepreka ili s druge strane kao podraka odr~ivom razvoju. Kada govorimo o resursima, jasno je kako svako doba karakterizira prevlast jednog resursa koji je presudan za gospodarski rast. Ugljen je pogonio 19. stoljee, nafta 20. stoljee. Nafta i plin e i dalje biti uzrok mnogih ratova i sukoba i u 21. stoljeu, pogotovo u prvoj polovici. Agresija na Irak, nestabilnosti na Bliskom istoku, kavkasko-kaspijskoj regiji u srednjoj Aziji, zapadnoj Africi i drugdje, uvjeravaju nas u ispravnost takvog stava. Jasno je zaato su nafta i plin tako pogodni za izazivanje sukoba. Naaa druatva su prakti ki nesposobna funkcionirati bez tih dvaju resursa. Zajedno osiguravaju 56 posto energije u svijetu. Naravno, ~elja za koriatenjem je globalna i raste. Radi se o fosilnim gorivima izrazito neravnomjerne rasporeenosti po svijetu. Posebno e u godinama koje dolaze, biti teako u podru ju Sredianje Azije i Bliskog istoka. Zajedno s Rusijom, te dvije regije ine  strateaku elipsu , podru je, gdje se nalazi 75 posto naftnih i 65 posto dokazanih plinskih nalaziata. Upravo se zato i radi o podru jima koja karakteriziraju politi ke nestabilnosti i sukobi oko kontrole nad resursima ili izrazito totalitarni oblici vladanja u pojedinim dr~avama, gdje se vrstom rukom osigurava politi ka stabilnost. Mo~emo rei kako svjedo imo pravom klackanju politi kih saveza i opcija, pri emu SAD na elu sa svojim saveznicima ~eli okrenuti smjer va~nih resursa prema zapadu, a Rusija, Kina te Iran prema Aziji. Na euroazijskom podru ju najizrazitije je rivalstvo SAD-a i Rusije, posebno od kada je Rusija donekle povratila snagu iz '90-ih i po ela koristiti svoje energetsko bogatstvo za politi ke ciljeve. Philip Stephens, kolumnist neoliberalnog magazina Financial Times, ka~e kako e  sljedea faza globalizacije najvjerojatnije imati azijsko lice. Amerikancima i Europljanima to sigurno nee biti ugodno . I jedni i drugi su svjesni da azijski kontinent dobiva sve viae na va~nosti i moi. Pogledi su posebno usmjereni prema dvije rastue ekonomije, Kini i Indiji. Kina je 2003. godine postala drugi najvei potroaa  nafte iza SAD-a. U izvjeataju World Energy Outlook 2006 Svjetska agencija za energiju upozorava kako e s obzirom na sadaanji rast, Kina prestii SAD u emisiji stakleni kih plinova 2009. godine, ak 10 godina prije predvienog roka. Kineske emisije CO2 rastu br~e od svjetskog prosjeka s godianjom stopom od 3,7 posto, dok je za cijeli svijet rast 1,4 posto. Ve sada Kina koristi viae ugljena nego SAD, EU i Japan zajedno. Pri tome emitira sumporni dioksid (SO2) dvostruko viae od SAD-a. Joa 2005. godine, prema podacima instituta Earth Policy, pretekli su SAD u potroanji ~ita, mesa, ugljena i ~eljeza. Pan Yue, zamjenik direktora Dr~avne agencije za zaatitu okoliaa, priznaje kako ak petina kineskog gospodarskog rasta svoj uspjeh duguje uniatavanju okoliaa, od kojih su najizrazitiji zagaenje zraka i rijeka te opadanje plodnih povraina i airenje pustinja. Unato  ogromnim lokalnim problemima, koji su posljedica nekontroliranog i neodr~ivog ekonomskog rasta ovisnog o fosilnim gorivima, Kina se ne osvre previae na ta upozorenja i zajedno s drugim vodeim zemljama sumanuto juriaa u posljednjem napadu na prirodne resurse. Prepuna gotovine od svog ogromnog trgovinskog suficita, sve je uspjeanija u natjecanju sa SAD-om za buduu naftu, ne samo u Aziji, ve i u Africi i Ju~noj Americi. To nas ne treba uditi  ostvaruju ogromne zarade od trgovine, nafte trebaju sve viae, a pokrivaju jedva polovinu svojih potreba vlastitim izvorima. Indijski gospodarski rast takoer ovisi o opskrbi energetskim resursima, a sa sve skupljom naftom i manjim zalihama ugljena, dugoro ni planovi rasta su upitni. S obzirom na veli inu i zna aj Kine i Indije, gotovo je nemogue o ekivati ikakvu stabilniju i mirniju opskrbu energentima u Aziji, ako se nastave sadaanje razine potroanje. Razvoju i progresu Azije mo~emo suprotstaviti kontinuirano zapuatanje i pogoraavanje situacije u Africi. No, bilo bi pogreano zaklju iti da, kada govorimo o resursima, u Africi nema ni ega zanimljivog. Koliko je Afrika siromaana u novcu, toliko je bogata u resursima. Kontinent je bogat brojnim rudama, dragim kamenjem, trgovina drvom cvate, te imaju dvije gurmanske poslastice - kakao i kavu. Jasno, nafta kao najva~niji resurs zauzima presudno mjesto u izvozu mnogih zemalja, posebno u zapadnom dijelu. Stanje u okoliau sve viae erodira i dodatno ugro~ava o ajno zdravstveno stanje ljudi, posebno sa sve veim utjecajem klimatskih promjena, a bilo kakav dugotrajni razvoj je ote~an, s obzirom na to da veina zemalja od godianje zarade viae izdvaja za otplatu dugova, nego za ulaganje u akolstvo, zdravstvo i druge sektore bitne za visoku kvalitetu ~ivota svakog druatva. `to se Latinske Amerike ti e, taj kontinent zadnjih godina karakterizira manja orijentiranost na sjevernog susjeda, a viae na zajedni ke programe i suradnju, pa neki isti u kako je sve viae poziva da se, po uzoru na EU, organiziraju politi ki, ekonomski i drugi oblici meudr~avnih odnosa. Za sada je to joa uvijek u sferi apekulacija, ali i takve misli donedavno bi bile potpuno izvan bilo kakvih realnih okvira. Ne treba previae nabrajati razli ita prirodna bogatstva Latinske Amerike. Ono ato svakako treba izdvojiti je to da su po eli koristiti resurse za vlastiti razvoj (Venecuela  nafta, Brazil  hrana), ali i za globalno pregrupiranje i ostvarivanje pozicija moi. Prema Latinskoj Americi su uvijek uperene o i cijelog svijeta, jer predvode trojstvo  svjetskih plua sa svojim amazonskim aumskim podru jem, zajedno s jugoisto nim i srednjoafri kim tropskim kianim aumama. Iz tih razloga e biti potrebno ulo~iti dodatne napore da se to svjetsko bogatstvo sa uva, jer je pored iskoriatavanja za drvnu grau, uvelike pod pritiskom iskoriatavanja zbog povraina za paanjake i proizvodnju mesa te povraina za uzgoj kultura od kojih se proizvode biogoriva. Kao ato emo vidjeti u poglavlju o ekoloakom otisku, kada bismo svi na planetu ~ivjeli kao prosje na osoba u SAD-u, trebalo bi nam pet planeta. Dakle, kada bismo svi na ovom, joa uvijek jedinom planetu, ~eljeli imati takvu potroanju energije, vozili takve aute, troaili toliko drva i ostalih prirodnih resursa, jeli takvu hranu, imali tolike kue, bacali toliko smea, te, ukratko, imali takav ~ivotan stil, trebala bi nam joa etiri planeta kao ato je ovaj naa. Samim tim je zanimljivije ato je to ~ivotni stil koji se promovira kao najpo~eljniji za cijeli svijet, kao i stav ameri ke elite na elu sa sadaanjim predsjednikom, kada odbijaju prihvatiti  minorni Kyoto protokol stavom kako  ameri ki na in ~ivota nije za pregovaranje . Zadnjih par godina primjetno je koliko je neodr~iv s obzirom na nastale okolnosti, toliko i neodr~iv ne samo za cijeli svijet, ve i za ekonomiju SAD-a, rast slijevanja novca u vojni sektor. Prema podacima organizacije National Prioriteties Project (NPP) koja nadgleda u koje sektore od prikupljenog poreza graana vlada SAD-a ula~e, u 2007. godini je gotovo 40 posto poreznog novca odlazilo na vojsku i sektore koji podr~avaju vojsku. Sljedei dio otpada na zdravstvo (21 posto) i otplaivanje kamata za nacionalni dug (19 posto). Op injenost globalnom kontrolom i vojskom rezultira sa ak 737 vojnih baza SAD-a po itavom svijetu. Glavni cilj simbioze biznis-politika-vojska je osigurati prijeko potrebne koli ine najva~nijeg resursa na planetu  nafte. Jedan od vodeih energetskih teoreti ara Michael Klare, to no isti e kako se vojska SAD-a zapravo pretvara u  uslu~ni servis za zaatitu nafte . Od oko 84 milijuna barela nafte, koliko se godianje u svijetu proizvede, samom SAD-u (oko 5 posto stanovniatva) treba otprilike etvrtina da dosegnu  ~ivotni stil koji nije za pregovaranje . Najva~niji energent je potrebno namiriti ak 65 posto iz uvoza i taj omjer e se poveavati i u narednim godinama, jer je SAD do~ivio vrhunac iskoriatavanja nafte na svom teritoriju joa u '70-ima. A predvianja isti u kako e SAD-u trebati sve vei unos nafte. Zato je nevidljivo malen korak izmeu misli sadaanjeg predsjednika o ~ivotnom stilu koji nije za pregovaranje i ratu protiv terorizma kao presudnoj ideoloakoj borbi 21. stoljea. S druge strane Atlantskog oceana, EU trenutno odli no stoji na prognozama suo avanja s energetskom krizom, ali joj se prognoziraju veliki rizici u daljnjem osiguranju prijeko potrebnih resursa. To je donekle kontradiktorna tvrdnja, pa zaslu~uje da je pojasnimo. EU je u ovom trenutku definitivno ovisna o uvozu najva~nijih resursa, a posebno zabrinjava ato Rusija tu zauzima poziciju glavnog opskrbljiva a. EU je o Rusiji posebno ovisna zbog opskrbe plinom. Radi ispunjavanja obaveza iz Kyoto protokola, europski trend je gradnja elektrana na plin, koje emitiraju manje stakleni kih plinova od onih na ugljen i naftu, ali to je uzrokovalo poveanje koriatenja plina i veu ovisnost o uvozu tog resursa. Europa uvozi viae plina nego SAD, Kanada, Indija i Kina zajedno. ak pet zemalja EU, 100 posto ovise u opskrbi plinom od Rusije, a deset za viae od polovice svojih potreba. Svjetski energetski gigant iz Rusije, Gazprom, opskrbljuje Europu s treinom plina, s godianjom prodajom od 25 milijardi dolara. Svjedo imo kraju jedne ere i, ako se ne promijeni smjer i na in kretanja u iskoriatavanju resursa, sve je izvjesnija tranzicija puna nemira. Gotova sva podru ja koja se trenutno navode kao zamjena bliskoisto noj nafti ili kao nova nalaziata, a tu mo~emo spomenuti: ANWR na Aljaski, kolumbijske d~ungle, sjeverni Sibir, Ugandu, ad, Sakhalinsko oto je na krajnjem istoku Rusije  locirana su u podru jima koja su ili udaljena, ili je do nafte teako doi ili se radi o podru jima obilje~enim nemirima i moguim ratnim sukobima. Mo~emo slobodno zaklju iti kako e osiguranje energije i borba za resurse, odrediti svijet u godinama koje dolaze. Kako se Hrvatska snalazi u tim okolnostima i u takvom svijetu, vidjet emo pri kraju rada. Glavni cilj ovog poglavlja bio je objasniti strukturu i zna enja prepreka za odr~ivi razvoj, kao i njihovu meusobnu povezanost i utjecaj. Naime, neosvijeatene politi ke i ekonomske elite podr~avaju sustav koji se bazira na gomilanju profita, unato  tome ato vrlo esto rezultira i pogoraanjem stanja u okoliau i kraenjem osnovnih ljudskih prava. Takav sustav o ekivano rezultira ratovanjem za resurse s jedne strane, odnosno klimatskim promjenama s druge strane. Javnost koja nema informacija i nije educirana za prepoznavanje prepreka, odnosno nije educirana za djelovanje u korist odr~ivog razvoja, dozvoljava nesmetano funkcioniranje autodestruktivnog sustava i eka tehnoloako rjeaenje za problem globalnog zagrijavanja. Javnost niti nema dovoljno osvijeatenosti za potrebne promjene, jer bi zahvatile velik dio neodgovornog komoditeta. Ovdje emo naglasiti kako ne smatramo potrebitim zagovarati asketizam ili neato sli no, ve ukazati na itav niz neracionalnih i nepotrebnih potroaa kih navika koje nemaju veze niti s kvalitetom ~ivota niti sa zadovoljstvom u ~ivotu. Zato smo i stavili problem osvijeatenosti i edukacije na prvo mjesto, jer e bez pomaka u vrijednosnim orijentacijama i horizontima te promjene vladajuih odnosa i druatvenih prioriteta, biti nemogue ostvariti relevantan i svrsishodan odr~ivi razvoj. 3. Analiza indikatora odr~ivosti Najvei uzrok sporijem kretanju prema odr~ivijem svijetu jest nesrazmjer u moi izmeu triju temeljnih stupova koji bi ga trebali poduprijeti. Do sada smo u radu pokuaali pokazati prepreke odr~ivom razvoju, prepreke koje, u veoj ili manjoj mjeri, ne mimoilaze ni Hrvatsku. Iza svih prepreka stoji zajedni ka opsesivna utrka za sve veim profitom, koja uzrokuje situaciju u kojoj su na gubitku prirodni resursi, pa i druatvo u dugoro nom smislu. U tom smislu bruto druatveni proizvod (BDP) ostao je temeljnom odrednicom uspjeha odreene zemlje. BDP-om se mjeri vrijednost proizvedenih dobara i usluga u nekoj ekonomiji. No, upravo se tu javlja problem  podcijenjenosti prirode i resursa, pa i kvalitete ~ivota ljudi u odnosu na profit. BDP e ra unati kao pozitivne mnoge  proizvode i usluge , odnosno dogaaje i situacije koje zasigurno ne poveavaju kvalitetu ~ivota ljudi na nekom podru ju. Ekoloake nepogode kao ato su uragani, izljevi nafte iz tankera u more, smanjivanje bioraznolikosti, kao i nepogode u socijalnoj dimenziji druatva kao ato su kriminal, lije enje teakih bolesti, neplaeni rad u kui koji obavljaju uglavnom ~ene, pozitivno se gledaju u ra unanju BDP-a, jer donose zaradu i profit. No, rijetki bi se slo~ili da se time poveava kvaliteta ~ivota ljudi. Iz tih razloga razvijaju se indikatori koji ne zanemaruju va~nost ekonomske dimenzije svakog druatva, ali pokuaavaju izbalansirati ekonomsko stanje odreene zemlje s ekoloakim karakteristikama i socijalnim pokazateljima. Uostalom, u pokuaaju spajanja odr~ivosti i razvoja to bi trebao biti i glavni cilj koncepta odr~ivog razvoja. Carter (2004: 217) je izdvojio iz Brundtland izvjeataja klju ne elemente odr~ivog razvoja koji ide po liniji razvoj - odr~ivost: Zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba i razumnih standarda blagostanja za sva ~iva bia. (Razvoj) Postizanje jednakih ~ivotnih standarda unutar i meu globalnim stanovniatvom. (Razvoj) One se moraju provoditi s velikim oprezom prema njihovu sadaanjem ili moguem prekidu bioloake raznolikosti i regenerativne sposobnosti prirode, i lokalno i globalno. (Odr~ivost) Koje treba postizati bez ugro~avanja mogunosti buduih naraataja da postignu sli ne ~ivotne standarde i sli ne ili bolje standarde jednakosti. (Odr~ivost) Carter (2004: 217) definira razvoj kao  proces preobrazbe koji, kombiniranjem ekonomskog rasta sa airim druatvenim i kulturnim promjenama, omoguuje pojedincima da ostvare svoj puni potencijal . Odr~ivost pak  sadr~i priznanje da razvoj mora dr~ati se fizi kih granica koje nameu ekosustavi, tako da se ekoloaki razlozi moraju ukorijeniti u svim sektorima i podru jima zaatite . Ovdje mo~emo zapravo sumirati glavno obilje~je odr~ivog razvoja  potreba da se pove~e ostvarenje krajnjeg cilja (kvalitetnog ~ivota za sve) i krajnjeg uvjeta (ograni enosti prirodnih resursa). Tu dolazimo do klju nog dijela naaeg rada: analizirati indikatore odr~ivog razvoja  ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja (HDI), uz posebni osvrt na Hrvatsku. Joa nam uvijek ostaje odgovoriti na tri pitanja, koja je joa 1973. godine postavio Herman Daly: 1. Kako ~ivjeti na Zemlji ograni enih resursa? 2. Kako ~ivjeti kvalitetnim ~ivotom na Zemlji ograni enih resursa? 3. Kako ~ivjeti kvalitetnim ~ivotom na Zemlji ograni enih resursa bez destruktivnih radnji? Ekoloaki otisak nas u i o ograni enim resursima, a HDI odreuje kvalitetu ~ivota neke zemlje. Zajedno nam daju odgovor o stupnju i opsegu odr~ivog razvoja na nekom podru ju. Prvo emo se upoznati s ekoloakim otiskom. 3.1. Ekoloaki otisak U '80-ima je avedski tim pod ravnanjem Karla-Hendrika Robrta okupio najbolje znanstvenike kako bi ustanovili zajedni ke uvjete za odr~ivost: 1. Kako bi druatvo bilo odr~ivo, vaenje resursa iz Zemlje ne smije porasti do razine ugro~avanja funkcija i raznolikosti prirode. 2. Kako bi druatvo bilo odr~ivo, proizvodnja otpada nekog druatva ne smije porasti do razine ugro~avanja funkcija i raznolikosti prirode. 3. Kako bi druatvo bilo odr~ivo, fizi ke intervencije, pretjerano iskoriatavanje i drugi oblici manipulacije ekosustavima ne smiju porasti do razine ugro~avanja funkcija i raznolikosti i prirode. 4. U odr~ivom druatvu ljudi ne ~ive u uvjetima koji sistematski potkopavaju njihovu sposobnost zadovoljavanja njihovih potreba (Heinberg, 2007). Mogli bismo ove uvjete za odr~ivost upisati i kao glavne temelje ekoloakog otiska. Spomenuli smo u uvodu definiciju ekoloakog otiska koja isti e kako se radi o  zemlji i vodi potrebnima da podr~e materijalni standard odreene populacije uz koriatenje prevladavajue tehnologije (Chamber, N., Simmons, C. and Wackernagel, M., 2004: 177). Dakle, imamo etiri kategorije: prirodne resurse, ~ivotni stil, populaciju i tehnoloaku efikasnost. Ove kategorije koriste se u ra unanju optereenja okoliaa joa od po etka '70-ih u radovima Paula Ehrlicha i Johna Holdrena. Glavna poruka jest kako porast bilo koje od triju kategorija: ~ivotnog stila, populacije i tehnologije mora zavraiti poveanim optereenjem na okolia, odnosno na prirodne resurse. Ideja koja se nalazi u pozadini ovakvog ra unanja isti e kako ne mo~emo ii preko granica nosivog kapaciteta ekosustava. Nosivim kapacitetom definiramo maksimalnu koli inu populacije odreene vrste koja mo~e obitavati na nekom podru ju. Primjerice, zna se to an broj jelena koji mogu obitavati u odreenoj aumi s obzirom na raspolo~ivu hranu i resurse. Poljoprivrednik tako zna koliko stoke mo~e pasti na odreenoj povraini, dakle poznaje nosivi kapacitet okoline. Postavlja se problem prebacivanja teorije nosivog kapaciteta na ljude, jer je naae ponaaanje odreeno i kulturnim obrascima, simbolima i vrijednostima koje su promjenjive. Ljudi imaju sposobnost mijenjati svoje navike, ~elje, ~ivotne stilove i ostalo ato utje e na naa odnos prema nosivom kapacitetu prirode. Izra un nosivog kapaciteta samo za ~ivotinjske vrste prili no je lak posao, jer njihovo optereenje okoliaa odnosi se uglavnom na hranu. Mi kao ljudska vrsta imamo puno vee zahtjeve, ali smo u stanju izvoditi i promjene na nosivom kapacitetu kao niti jedna druga vrsta. Stoga ekoloaki otisak modificira koncept nosivog kapaciteta u smislu postavljanja druga ijih prioriteta u optereenju/otisku koji ostavljamo na okolia. Nosivi kapacitet najviae se koncentrira na brojnost populacije odreene vrste na nekom podru ju. Ekoloaki otisak, premda ne umanjuje zna aj brojnosti populacije i utjecaja velikog broja ljudi na neko podru je, isti e kako je cilj ekoloakog otiska  ne mjeriti broj glava, ve veli inu stopa (Chambers et al., 2004: 59) koje te glave ostavljaju. Analiza ekoloakog otiska e pojasniti ato se pod tim misli. Logi no bi bilo da vei broj populacije ima ja i utjecaj na iskoriatavanje resursa, no trebamo napomenuti kako je posljednjih godina sve jasnija premo odreenog ~ivotnog stila u odnosu na kategoriju populacije i tehnoloake efikasnosti. U knjizi Sharing Natural Interest  ecological footprint as an indicator of sustainability (2004) autorskog trojca Chambers, Simmons i Wackernagel, daje se dobar primjer u korist naae tvrdnje: Imamo dva gradia s 1000 ljudi, Blacktop i Parktown. U Blacktopu ljudi voze veoma efikasne automobile s potroanjom benzina od jedne litre na 15 kilometara i godianje prosje no prijeu 20000 kilometara. Premda imaju manje efikasne automobile koji s jednom litrom benzina prijeu 10 kilometara, stanovnici Parktowna imaju razvijen javni transport i s upola manje automobila godianje u prosjeku prijeu 10.000 kilometara. Formula: Populacija x }ivotni standard x Tehnologija = Optereenje okoliaa (Glava , 1999) u naaem slu aju daje sljedei rezultat: Blacktop 1000 x 20000 x 0,0667 = 1 334 000 litara godianje (emisija od 3150 tona CO2) Parktown 500 x 10.000 x 0,1 = 500.000 litara godianje (emisija od 1181 tona CO2) Dakle, unato  veoj tehnoloakoj efikasnosti automobila u potroanji goriva, stanovnici Blacktopa imaju vei utjecaj na okolia, jer posjeduju viae automobila i imaju vei konzumerizam. ak i da imamo isti broj automobila, i dalje bi emisija CO2 bila vea u Blacktopu, jer stanovnici tog gradia imaju neodr~iviji ~ivotni stil. Naa utjecaj na okolia ovisi o koli ini prirode koju zahvaamo da se odr~i naa ~ivotni stil. Ovakvi rezultati su jasniji ako se podsjetimo kako danas uslijed svjetske povezanosti i globalizirajuih procesa ljudi koji nastanjuju odreeno podru je ne troae biokapacitet samo tog podru ja, ve i resurse udaljene tisuama kilometara, dakle troae biokapacitet drugih ljudi. Mo~emo rei kako je i zbog meunarodne trgovine, ne samo robom i proizvodima, ve i otpadom,  hektari odreene populacije mogu biti bilo gdje u svijetu (Kitzes et al., 2007:1). Dakle, u kontekstu ekoloakog otiska, biokapacitet je kapacitet ekosustava da proizvede korisne bioloake materijale i apsorbira otpad koji proizvode ljudi koristei prevladavajue tehnologije. Odr~ivost zahtijeva  ~ivljenje unutar regenerativnih kapaciteta biosfere (Wackernagel et al., 2002: 9266). Iz ovoga je jasno da je ekoloaki otisak koji ra unamo za cijeli planet, precizniji, dok kod ra unanja ekoloakog otiska dr~ava, regija, gradova i manjih druatvenih aktera uvijek postoji opasnost da se dio ukupne potroanje ili otiska negdje zagubi. Ekoloaki otisak svoj razvoj duguje Mathisu Wackernagelu koji ga je obraivao u doktorskom radu 1990. godine i shvaao blisko formuli optereenja okoliaa. Poslije je cijeli koncept razvijao William Ress koji je i stvorio ime ekoloaki otisak, a njih dvojica po inju suraivati i razvijati koncept. Plod njihove suradnje je prva knjiga na tu temu objavljena 1996. godine pod nazivom Our Ecological Footprint - Reducing Human Impact on Earth. Od 1998. godine, najvea ekoloaka organizacija na svijetu World Wide Fund for Nature (WWF) objavljuje sa suradnicima Living Planet Report, dvogodianji izvjeataj o globalnim kretanjima ekoloakog otiska. Imamo dvije metode ra unanja ekoloakog otiska: 1. Metodu mjeaavine Sastoji se od izra una triju dijelova: energija potrebna za koriatenje 50 proizvoda iz prirode (kava, meso, duhan, ~itarice, povre, voe, drvo itd.) ra unanje potroaene energije i utjelovljene energije (engl. emergy) za preko 100 naj eaih proizvoda airoke namjene na kraju se sumira ekoloaki otisak za aest komponenti po glavi stanovnika. Ekoloaki otisak unutar LPR 2006 se ra unao za preko 200 proizvoda i materijala koje koristimo. 2. Metoda ra unanja komponenti Izra unavamo razli ite komponente ili dijelove odreenog procesa. Primjerice, ekoloaki otisak odreenog putovanja dobili bismo ra unanjem potroanje goriva, energije potrebne za proizvodnju i odr~avanje auta i energije utroaene u izgradnju infrastrukture potrebne za taj put. Ovu metodu mo~emo nazvati i metodom ~ivotnog kruga odreenog ciklusa, procesa ili proizvoda. U prednosti je zbog lakaeg ra unanja i koriatenja za javnu upotrebu, ali javljaju se problemi neusklaenosti podataka, ime su ote~ane usporedbe. Ekoloaki otisak izra unavamo u usporedivoj jedinici, globalnim hektarima. Zna i, izra unavamo koliko nam je povraine u hektarima potrebno da zadovoljimo sve svoje potrebe u proizvodnji hrane, energije, graevinama u kojima ~ivimo i radimo, transportu, brojnim uslugama, odlaganju otpada te drugim va~nim kategorijama. Ekoloaki otisak nam pokazuje na koji na in ~ivimo. Ra unamo ga za cijeli svijet, kontinente i regije, gradove i sela, korporacije i sveu iliata, a mogue je izra unati i osobni ekoloaki otisak. Izra un ekoloakog otiska po iva na pet pretpostavki: 1. Putanju veine resursa koje ljudi konzumiraju i veinu otpada koji proizvode mogue je pratiti. Veina tih podataka nalazi se razbacana po statisti kim tablicama. 2. Veinu putanja tih resursa i otpada mogue je pretvoriti u bioloaki produktivno podru je potrebno da podr~i te putanje. 3. Ta razli ita podru ja mogue je izraziti u istoj jedinici (hektarima), nakon ato uravnote~imo razli it stupanj produktivnosti tih podru ja. Dakle, svaki hektar mo~emo prevesti u standardiziranu mjeru ekvivalentnu prosje noj svjetskoj produktivnosti tla. 4. Podru ja koja koristimo za razli ite aktivnosti i standardizirane jedinice u hektarima zajedno daju ukupan zahtjev ljudi. 5. Podru je koje zahtijevamo za ljudske potrebe mogue je usporediti s uslugama koje je ekosustav u stanju osigurati (Redefining Progress, 2007). Dakle, svu proizvodnju, potroanju i gospodarenje otpadom pretvaramo u hektare, nakon ato standardiziramo odnose izmeu bioloaki produktivnih vrsta tla. Planet Zemlja ima povrainu 51 milijardu hektara, od ega veina otpada na vodu. Prema posljednjem izvjeataju Living Planet Report 2006, 2003. godine u svijetu je bilo 11,2 milijarde hektara bioproduktivnog podru ja, ato je oko etvrtina povraine planeta. Bioproduktivno podru je dalje se dijeli na 2,4 milijarde hektara vode (oceani i slatke vode) te 8,8 tla. Povraina tla planeta dijeli se u sljedee kategorije: aume i poaumljena podru ja (33 posto), paanjaci (23 posto), poljoprivredno plodno tlo (10 posto), tlo na kojem su graevine i prometna infrastruktura (2 posto) te druge vrste tla kao ato su podru je pokriveno ledom, stijene i pustinje - 32 posto (Chambers et al., 2004). Komponente ekoloakog otiska uklju uju aest podru ja na planetu koje koristimo za razli ite potrebe i aktivnosti, a koja zauzimaju bioloako produktivno podru je na planetu: 1. Usjevi Koriste se za ljudsku prehranu, potrebe uzgoja ~ivotinja, odjeu, ulja i gume (kau uk) i to je najproduktivnije podru je. Na plodnoj povraini gotovo polovica otpada na uzgoj ~itarica. FAO isti e kako smo 2003. godine imali 1,5 milijardi hektara povraine na kojoj smo proizvodili hranu. Za ekoloaki otisak na globalnoj razini ra una se produktivnost 74 najva~nija poljoprivredna usjeva. 2. Paanjaci Koriste se za proizvodnju mesa, mlijeka, sireva, vune i dr. U svijetu je 2003. godine bilo 3,5 milijarde hektara paanjaka i livadnih podru ja. 3. `ume Koriste se za graditeljstvo, namjeataj i kao ogrjevno drvo. Ovdje je uklju ena i potroanja drva za energiju. Od 5,1 milijarde hektara pokrivenih aumama, 3,4 milijarde hektara klasificira se kao tropske kiane aume, presudne za o uvanje bioraznolikosti i stabilnost klime na planetu, pa ih je zato i najva~nije zaatititi. `ume su dom za dvije treine svih vrsta na planetu (Chambers et al. 2004). Prema podacima FAO-a, u posljednjih pet godina svijet je izgubio 37 milijuna hektara auma. Bioproduktivno podru je koje ljudi iskoriatavaju zauzima 3,9 milijarde hektara. Za prosjek apsorpcije CO2 uzima se srednja vrijednost iz 26 auma airom svijeta. 4. Ribarenje i druge aktivnosti iskoriatavanja vodenih povraina Premda je 71 posto naaeg planeta plavo, 90 posto ulova ribe odvija se na svega 8 posto mora, to jest na 300 kilometara od obale. Radi se o 1,9 milijardi hektara plus joa 0,4 milijarde hektara slatkovodnih voda. Sposobnost regeneracije ribljeg fonda opada u najveem broju  morskih vrtova . 5. Graevinska infrastruktura Tu ulaze sve potrebe za izgradnju stambenih objekata, potrebe za sektor transporta (autoceste, ceste, putevi). U ovo podru je ubrajaju se i hidrocentrale zbog iznimnog utjecaja na okolia i ekosustav prilikom izgradnje. Radi se o podru ju najveih nepreciznosti zbog nepotpunih podataka i satelitskih snimki koje bi pokrile sve ceste i graevine koje koristimo. Podaci do kojih se trenutno mo~e doi govore o 0,2 milijarde hektara graevinskog podru ja. 6. Podru je ugljika Ovdje ra unamo koliko nam je podru je potrebno da upije emitiranu koli inu CO2. S obzirom na to da oceani upiju oko 35 posto emisije ugljika, ra unamo podru je za preostalih 65 posto. Moramo znati kako ekosustavi auma nemaju dovoljno snage niti sposobnosti apsorbirati sadaanje emitirane koli ine CO2. S obzirom na porast emisije CO2 i smanjenje povraine pokrivene tropskim kianim aumama, kapacitet upijanja ovog podru ja je sve manji. U 2003. godini prosje na auma godianje je mogla apsorbirati emisiju CO2 jednaku sagorijevanju oko 1450 litara benzina. Takoer, istra~ivanje koje su po prvi put proveli Lawrence Livermore National Laboratoy i Carnegie Institution Department of Global Ecology pokazalo je kako stabla svoju funkciju apsorbera CO2 zaista efektivno obavljaju unutar tropskih kianih auma, dok je ta funkcija mnogo slabija u kontinentalnim aumama. Unutar ove komponente uklju ena je i energija dobivena iz nuklearnih elektrana (Redefining Progress, 2007) zbog emisije stakleni kih plinova prilikom rudarenja, procesuiranja i transporta. Uvijek se ostavlja 12 posto bioproduktivnog podru ja za druge biljne i ~ivotinjske vrste, odnosno za bioraznolikost. Dakle, kapacitet bioproduktivnih podru ja ra unamo na 88 posto teritorija neke zemlje, regije ili planeta. Vrlo esto spominjemo bioproduktivno podru je. Mo~emo izrei definiciju ekoloakog otiska i kao  potrebno podru je na kojem biomasa uz pomo procesa fotosinteze mo~e proizvesti odreenu koli inu energije i materijala dovoljno da nadoknade ljudsku potroanju (Kitzes et al., 2007: 2). Utjecaj komponenti na ekoloaki otisak u prosjeku rangiramo sljedeim nizom po va~nosti: iskoriatavanje i potroanja fosilnih goriva 47 posto; poljoprivreda i paanjaci, odnosno proizvodnja hrane utje e sa sljedeih 29 posto; odnos prema aumama 9 posto, ribarstvo 6 posto, zemlja prekrivena razvojem/infrastrukturom (ceste, zgrade, parkiraliata...uklju ujui hidroelektrane) 5 posto; i nuklearna energija 4 posto. Svih ovih sedam komponenti ra unamo i u ekoloakom otisku dr~ava. Kretanje komponenti ekoloakog otiska od 1960. godine mo~emo vidjeti u sljedeoj tablici:  Izvor: Global Footprint Network & WWF (2007) Living Planet Report 2006, Gland: WWF:15. Iz ovih podataka jasno je kako nam najvei posao u smanjenju ekoloakog otiska predstoji unutar dviju komponenti: potroanje, odnosno emisije fosilnih goriva i proizvodnje hrane. Upravo su to i komponente ekoloakog otiska s najveim rastom od 1960. godine, ato zna i podru ja o kojima najviae ovisi naa ~ivotni stil. Zbog iznimne va~nosti, vratit emo im se poslije u radu. Nasuprot komponenti ekoloakog otiska stavljamo komponente biokapaciteta. Ovdje, kako smo ve naveli, koristimo aest komponenti biokapaciteta, jer komponentu za nuklearnu energiju ubrajamo u komponentu emisije CO2. Za podru je ugljika trenutno se ne mo~e izdvojiti zasebno podru je biokapaciteta. Radi se zapravo o komponentama ponude (biokapacitet) i potra~nje (otisak). Donosimo odnos ekoloakog otiska i biokapaciteta po komponentama: Ekoloaki otisakBiokapacitetUsjevi3.040.0003.305.000Panjaci914.0001.683.000Ribarenje936.000859.000ume1.438.0004.898.000Ugljik7.263.000Graditeljstvo483.000483.000UKUPNO14.073.00011.198.000Izvor: Kitzes et al. (2007) Current Methods for Calculating National Ecological Footprint Accounts, u Science for Environment & Sustainable Society Vol4, No.1, 2007: 3. Posljednji javni primjer svjetskog i nacionalnog ekolokog otiska mo~emo pronai u izvjeataju Living Planet Report 2006, koji su napravili najvea ekoloaka organizacija na svijetu World Wide Fund for Nature (WWF) i organizacija specijalizirana za praenje ekoloakog otiska, Global Footprint Network uz suradnike. U ra unanjima nacionalnih ekoloakih otisaka koriste se podaci: Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), Meunarodne agencije za energiju (IEA), Statisti kog odjela UN-a (Baza podataka UN-a za trgovinu robom) i Meunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC). U Living Planet Reportu imamo izra unate ekoloake otiske za 150 zemalja u kojima ~ivi viae od milijun ljudi. U odnosu na ukupni biokapacitet koji je 2003. godine bio 11,2 milijarde hektara na tadaanjih 6,3 milijarde ljudi, dobivamo kako je dozvoljen otisak po osobi 1,8 globalnih hektara. Zna i, svi mi na planetu, s obzirom na ono ato nam on mo~e pru~iti, trebali bismo zadovoljiti sve svoje potrebe u energiji, hrani, stanovanju, transportu i ostalome na 1,8 hektara. Va~no je napomenuti kako ovdje nismo uklju ili prije spomenutih 12 posto za druge vrste. Dakle, ekoloaki otisak nam pokazuje kako ~ivimo iznad granica globalnog nosivog kapaciteta ekosustava, iznad mogunosti ekosustava da regenerira potroaeno i pospremi otpad koji proizvedemo. Ovdje je va~no naglasiti kako ne sudjeluju sve dr~ave, regije, gradovi i druatveni slojevi na isti na in u stvaranju takvog neodr~ivog otiska. Pogledajmo prvo ekoloaki otisak po kontinentima/regijama za 2003. godinu: Podru jeEkoloaki otisak (u globalnim hektarima)Broj stanovnika (u milijunima)Afrika 1,2847Azija-Pacifik 1,33489Srednji istok i Centralna Azija 2,1270Ju~na Amerika i Karipska oto ja 3,1535Centralna i Isto na Europa 3,8349Zapadna Europa 5,1454Sjeverna Amerika 9,2326Izvor: LPR 2004, URL:http://www.footprintnetwork.org (08.05.2005). Vidimo iz tablice kako najvei ekoloaki otisak ostavljaju stanovnici SAD-a i zemalja Zapadne Europe, veine starih lanica EU prije proairenja 2004. godine. Zanimljivo je joa jednom naglasiti kako najmnogoljudnija podru ja na planetu imaju manji ekoloaki otisak od podru ja gdje ~ivi manje ljudi, ali je vea potroanja resursa i promoviraju se neodr~iviji ~ivotni stilovi. Najvei ekoloaki otisak na planetu imaju Ujedinjeni Arapski Emirati (11,9gha), zatim slijedi SAD (9,7gha), Finska (7,6gha), Kanada (7,6gha), pa Kuvajt (7,3gha). Europska unija je prije proairenja 2004. godine imala ekoloaki otisak 5,1gha. Ve smo istaknuli kako po glavi stanovnika na planetu imamo 1,8 globalnih hektara. Zna i, kada bismo svi ~eljeli ~ivjeti kao prosje na osoba u SAD-u, trebalo bi nam preko 5 planeta kao ato je naa, s trenutnim bogatstvom ekosustava i resursa. Kada bismo htjeli ~ivjeti kao prosje an stanovnik EU-a prije proairenja 2004. godine, trebala bi nam gotovo tri planeta. Kao ovje anstvo imamo velik problem ato se ~ivotni stil upravo tih stanovnika globalno promovira kao po~eljan za sve stanovnike. Podaci koje nudi ekoloaki otisak govore nam o ogromnim razlikama i nejednakostima u svijetu. SAD, Kanada i zemlje Zapadne Europe imaju vei otisak nego sve zemlje svijeta zajedno. Tako se kroz ekoloaki otisak mogu objasniti i brojna negativna stanja danaanjeg svijeta. Dakle, najvei utjecaj na nosivi kapacitet i resurse u prirodi nema veina stanovniatva koje je siromaana, nego bogata manjina. To vrijedi i na razini dr~ava  ekoloaki otisak pokazuje kako bogatiji slojevi imaju znatno vei ekoloaki otisak od siromaanijih. Od famoznog Samita o okoliau u Riju po do sljedeeg u Johannesburgu, 27 najbogatijih dr~ava povealo je svoj ekoloaki otisak za 8 posto, unato  svim deklaracijama o planetu i zaatiti okoliaa. Istovremeno, u ostatku svijeta, ekoloaki otisak je smanjen za istih 8 posto. U ve spominjanoj knjizi Sharing Nature's Interest (2004) isti e se kako bi otisak kakav imaju SAD bio dovoljan za svega 1,2 milijarde ljudi: 12,5 milijarde ha na planetina planetu  x 88% = 1,2 milijarde ljudi 9,6 ha ekoloakog otiska Ista ra unica ako, na primjer, pogledamo kineski otisak bila bi 7,9 milijarde ljudi (Chambers et al.: 2004: 129). Izazov cijelog ovje anstva u kontekstu potroanje resursa i klimatskih promjena je problem kretanja Kine prema SAD-u, a ne obrnuto. Ekoloaki otisak nam pokazuje koliko odreena dr~ava optereuje planet i ~ivi iznad dozvoljenog biokapaciteta. U posljednjem izra unu iz 2003. godine ekoloaki otisak je bio 14,1 globalnih hektara, odnosno 2,2 hektara po osobi. Kada oduzmemo ekoloaki otisak od dozvoljenog biokapaciteta dobijemo minus od 0,4 hektara po osobi. Danas ~ivimo 25 posto iznad biokapaciteta prirode. To zna i da prirodi treba otprilike godina i tri mjeseca da nadoknadi sve ato mi potroaimo u godinu dana. Kada oduzmemo ekoloaki otisak od nosivog biokapaciteta odreene dr~ave, dobivamo njezin ekoloaki minus (ako je otisak vei od biokapaciteta) ili ekoloaki plus (ako je biokapacitet vei od otiska). Mo~emo rei da smo globalno u ekoloakom minusu za 0,4 hektara po stanovniku. Ekoloaki minus zna i potroanju resursa i gomilanje otpada iznad mogunosti obnove u ekosustavu. Kao planet smo uali u ekoloaki minus krajem '80-ih, ato se vidi iz sljedeeg grafikona: Stupanj ekoloakog minusa nazivamo  overshootom ili prekora enjem. Mnogi se pitaju kako je mogue da ~ivimo iznad odr~ivosti planeta, no kao ato u ekonomiji mo~emo jedno vrijeme troaiti iznad naaih realnih kapaciteta, isto je i s ekoloakim otiskom. Sve vee zadu~ivanje prema prirodi e kad-tad doi na naplatu, a po sve veem broju prirodnih nepogoda i nesrea mo~emo zaklju iti kako je naplaivanje po elo. Odnos izmeu ekoloakog otiska i biokapaciteta vodi nas do odgovora koje su zemlje kreditori u kontekstu ekosustava i osiguranja resursa, a koje su du~nici. Pogledajmo poredak nekih zemalja u sljedeoj tablici: Populacija (u milijunima)Ekoloki otisak (u gha po glavi stanovnika)Biokapacitet (u gha po glavi stanovnika)Ekoloki deficit (-) ili suficit (+) (u gha po glavi stanovnika)SAD2919,74,7-5,1Velika Britanija59,15,41,5-3,9Japan127,54,30,8-3,6Nizozemska16,14,40,8-3,6Italija57,541,1-2,9Njema ka82,44,41,8-2,6Francuska59,85,63,2-2,4Kina1302,31,60,8-0,8Meksiko1022,41,7-0,7Indija1049,50,70,4-0,4Hrvatska4,42,92,6-0,3Indonezija217,111-0,2Rusija144,14,47+2,6Australija19,5711,3+4,3`vedska8,95,59,8+4,3Argentina382,26,7+4,5Kanada31,37,514,3+6,5Brazil176,32,110,1+8Svijet6,2252,21,8-0,4 Izvor:  HYPERLINK "URL:http://www.footprintnetwork.net" URL:http://www.footprintnetwork.net (13.09.2007.). Vidimo da unutar skupine najva~nijih dr~ava na planetu (u smislu politi ke moi, ekonomske snage, brojnosti populacije i bogatstva resursima), najvei ekoloaki minus imaju SAD, Velika Britanija, Ju~na Koreja, Japan, Nizozemska, Italija, Njema ka i Francuska. Ovdje moramo napomenuti kako je va~no obratiti pa~nju na oba podatka: i ekoloaki otisak i ekoloaki minus/plus. Primjerice: pojedina zemlja mo~e biti u ekoloakom plusu, a imati prevelik ekoloaki otisak na globalnom nivou, jer ima bogat biokapacitet na nacionalnom nivou. To ne zna i da ~ivi odr~ivo, ve da bogati biokapacitet joa uvijek dozvoljava ekoloaki plus ili je mogue da doti na dr~ava  krade biokapacitet drugih dr~ava. U mapi ato slijedi gledamo airinu/razvu enost dr~ave, kao i boju. Razvu enost ozna ava udio dr~ave u ukupnom globalnom otisku  ato je dr~ava na mapi vea, vei je i njezin udio u globalnom ekoloakom otisku. Ako boja ide prema tamnijim nijansama, posebno tamnocrvenoj, zna i da je i velik ekoloaki otisak po glavi stanovnika.  Izvor: Global Footprint Network & WWF (2007) Living Planet Report 2006, Gland: WWF:16. Mo~emo si ovdje postaviti retori ko pitanje: ako neka dr~ava ili skupina ljudi ne mo~e zadovoljiti sve potrebe na teritorijuna kojem ~ivi, ato slijedi? Ako bi svi prihvatili prehranu kakva je prisutnija u SAD-u, trebao bi nam urod ~itarica etiri puta vei nego ato je sada ukupna svjetska godianja proizvodnja. U SAD-u se troai trostruko viae hrane i drvnih preraevina nego ato je globalni prosjek. Jasno je kako neodr~ivi ~ivotni stil zahtijeva unos resursa iz drugih biokapaciteta, no time se direktno uskrauje ljudima tog podru ja da koriste lokalne resurse za svoje potrebe. Time oni gube svoju suverenost kao zajednice i narodi (Moore, 2006). Tako se siromaanim ljudima cementira siromaatvo. Konzumerizam bogatih uniatava mogunost za razvoj i budunost siromaanih bez obzira na to ato u siromaanijim zemljama ~ivi vei broj stanovnika. Heinberg (2005) isti e kako bi bez fosilnih goriva ogromni globalni rast stanovniatva bio nemogu. Nejasno je ato pod tim misli, jer se veina jeftine nafte ne potroai u zemljama u razvoju koje imaju najviae stanovnika, ve upravo u najbogatijim zemljama koje su uglavnom stabilizirale rast stanovniatva. Izvjeataj LPR 2004 isti e kako je ekoloaki otisak u razdoblju 1961-2001 rastao br~e od broja stanovniatva, te se isti e kako je dokazan pad rasta populacije u podru jima gdje se ~enama omoguava edukacija, vlastita ekonomska neovisnost i zdravstvena zaatita. Zemlje koje su to u inile, uspjele su usporiti prekomjeran rast populacije bez nasilja nad ljudskim pravima. Nama je najva~niji podatak globalnog ekoloakog minusa od 0,4ha. U razdoblju 1961-2000 ekoloaki otisak na globalnom nivou porastao je za 150 posto. Istovremeno smo svojim djelovanjem smanjivali raspolo~ivi biokapacitet. U razdoblju 1991-2001 smanjili smo biokapacitet na globalnom nivou za 12 posto. Proizvodimo shizofrenu situaciju u kojoj se od sve manjeg kola a ~elimo viae najesti. Trend ide prema tome da emo morati zadovoljavati svoje potrebe na sve manjoj povraini ako ne promijenimo ponaaanje. Dakle, vraimo dvostruki napad na planet: poveavamo svoju potroanju, a sustavu koji bi nam to trebao omoguiti smanjujemo operativne i regenerativne funkcije. Premda je trenutno najpreciznija mjera za izra un naaeg utjecaja na okolia, ekoloaki otisak ne daje rezultate koji uklju uju naa ukupni utjecaj na planet i u tom smislu ga podcjenjuje. Razloga je nekoliko: ne uklju uje ljudske aktivnosti za koje ne postoje dovoljno jasni i relevantni podaci svako podru je koje se ra una u ekoloakom otisku, uzima se u obzir samo jednom kako bi se izbjegla opasnost dupliranja istih podataka, no time se izbjegava ra unanje svih usluga koje odreeno podru je osigurava kada postoji nedoumica, uzimaju se konzervativnije procjene, zna i manje, ali sigurnije uklju uje emisiju CO2, ali ne i drugih stakleni kih plinova (duaikov dioksid, metan& ) ra unanje poljoprivrednih aktivnosti ne podrazumijeva direktnu neodr~ivost proizvodnje hrane uz zagaenje tla i okoliaa te ovisnost o fosilnim gorivima koja se pribli~avaju svom vrhuncu crpljenja ne uklju uje aktivnosti u kojima se koriste spojevi i materijali koji imaju predugi period razgradnje kao ato je radioaktivni otpad, plinovi PCB, CFC i sli no, premda njihovo koriatenje uniatava regenerativne sposobnosti biokapaciteta ne uklju uje procese koji trajno i nepovratno uniatavaju biosferu kao ato su: nestanak vrsta, deforesterizacija, airenje pustinja, premda smanjuju biokapacitet dostupnost pitke vode nije uklju ena u ekoloaki otisak, jer koriatenje vode i nedostatak vode u odreenim podru jima ne mo~e biti izra~eno u ekvivalentnim omjerima kao ostali indikatori koje ekoloaki otisak ra una postoji trenutni problem i kod ra unanja ekoloakog otiska za meunarodnu trgovinu, jer ako se, na primjer, auto proizvodi u Njema koj i proda te koristi u Francuskoj, ekoloaki otisak e se ra unati za Francusku, a ne za Njema ku. Time se javlja opasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli manji ekoloaki otisak nego ato bi trebala imati s obzirom na utjecaj odreene proizvodnje na prirodu isto je i s turizmom  ra una se utjecaj turista samo za zemlju koja dobiva turiste, a ne i za zemlju iz koje oni dolaze i vrlo esto svojim neodr~ivim na inom ~ivota ostavlja otisak u zemlji gdje su doali. Ove  manjkavosti ekoloakog otiska zapravo nam govore kako je naa kona ni utjecaj na planet najvjerojatnije joa i vei nego ato je ekoloaki otisak u stanju to izra unati. Postoji i problem ato ponekad statisti ki podaci za istu temu daju razli ite rezultate, a ponekad i same dr~ave i dr~avne agencije daju nepotpune ili neto ne podatke da bi prikrile realno stanje stvari. Ipak, kako smo ve i naveli, ekoloaki otisak je trenutno najpravedniji i najto niji pokazatelj naaeg utjecaja na planet. Izra uni ekoloakog otiska napreduju u svakom novom izvjeataju. U odnosu na izvjeataj LPR 2004, u posljednjem su unaprijeena mjerenja ukupno utroaene energije (emergy) za trgovinu odreenim proizvodima, podaci o paanjacima, recentni podaci o sekvestriranju CO2 i produktivnosti auma i emisiji CO2 od Meunarodne agencije za energiju (IEA). Takoer, stru njaci koji koriste ekoloaki otisak priznaju kako on ne bi trebao biti jedini indikator koji daje sliku danaanjeg svijeta, ali da sigurno popunjava prazninu u ra unanju naaeg utjecaja na ekosustave i planet. Prihvaenost i primjena ekoloakog otiska kao jednog od najboljih indikatora odr~ivosti sve je raairenija. Sama organizacija Global Footprint Network ima preko 70 organizacija partnera airom svijeta. Sve je viae zemalja (`vicarska, Japan& ), regija (Wales, Ju~na Australija i Victoria& ) i gradova (Calgary, London, Cardiff, Santa Monica, Haag& ) koje prihvaaju ekoloaki otisak kao mjeru vlastite odr~ivosti te pripremaju planove i strategije kako ga smanjiti (Wackernagel et al., 2006). Santa Monica ima poseban program prihvaanja ekoloakog otiska kao mjere razvoja. Sa svim programima i odlukama u tom smjeru smanjila je svoj otisak u razdoblju 1990-2000. Sli nim putem kree i gradi Almada blizu Lisabona. UN je u studiji State of the World Population 2001 ukalkulirao ekoloaki otisak, Europski parlament je tiskao studiju za vlade koja im treba poslu~iti kao alat za izra unavanja ekoloakog otiska. Od 2002. godine mo~emo na Internetu izra unati vlastiti osobni otisak. Iako sporije, dobivaju se pozitivne reakcije i unutar poslovnog sektora. Trei po redu najvei distributer struje u Kanadi BC Hydro i jedna od najveih kompanija za gospodarenje otpadom SITA iz Francuske neki su od, za sada rijetkih, ali hvale vrijednih primjera iz poslovnog svijeta, koji su prihvatili ekoloaki otisak kao indikator vlastite odr~ivosti. Od nabrojanih  manjkavosti ekoloakog otiska, jedna zbog svoje va~nosti zaslu~uje poseban osvrt i objaanjenje u ovom dijelu rada - pitka voda. Kao ato je re eno, dostupnost pitke vode nije uklju ena u ekoloaki otisak, jer joa uvijek postoji problem izraziti taj indikator u ekvivalentnim omjerima - globalnim hektarima, kako ra unamo u ekoloakom otisku. Uklju ena je tek indirektno preko energije potrebne da se voda dostavi i podru ja na kojem su rezervoari i tankovi. Takoer, pretjerano iskoriatavanje vode ogleda se u slabijem biokapacitetu nekog podru ja. Zato se dostupnost pitke vode posebno ra una i prezentira. Sli no kao i kod ekoloakog otiska i ovdje koristimo indikator koji stavlja u odnos godianje povla enje vode u odnosu na sposobnost obnavljanja koli ine pitke vode na nekom podru ju u godinu dana. Taj indikator se naziva wta (water to availability)  povla enje u odnosu na dostupnost, i ato je vei indikator povla enja, vei je problem s dostupnoau pitke vode. Ako je indikator povla enja vode vei od 40 posto, mo~emo govoriti o situaciji koja predstavlja ozbiljan i zna ajan problem za druatvo. Trenutno se 23 dr~ave nalaze u stanju opasnog povla enja vode, a veina ih se nalazi u Africi i na Bliskom istoku. Dalje slijedi skupina od 21 dr~ave gdje je indikator povla enja 20-40 posto. Na globalnom nivou, godianje gubimo 4000 kilometara kubnih pitke vode. Rekli smo kako na ekoloaki otisak planeta, neke dr~ave, pa ak i nas osobno najviae utje e potroanja fosilnih goriva i emisija CO2 te proizvodnja hrane. Prva komponenta ekoloakog otiska utje e na njegovu kona nu vrijednost s gotovo polovinom, a proizvodnja hrane utje e na kona nu vrijednost s treinom. Mo~emo sa sigurnoau zaklju iti kako je nemogu ikakav napredak u kretanju prema odr~ivijem svijetu, borbi protiv klimatskih promjena pa i veem miru, stabilnosti i boljim meuljudskim odnosima, ako ne u inimo neato da se smanji otisak potroanje fosilnih goriva i proizvodnje hrane. Ovime ne ~elimo umanjivati potrebu rada i na drugim komponentama ekoloakog otiska, posebno iskoriatavanju auma (proizvodnja hrane je esto povezana sa smanjivanjem povraina pod aumama), ali s obzirom na utjecaj na ekoloaki otisak ove dvije komponente zaslu~uju posebnu pozornost. Sada emo se upoznati s komponentama ekoloakog otiska. Bez toga niti ne mo~emo govoriti o programima i strategijama koje druatveni akteri za odr~ivi razvoj koriste. 3.1.1. Analiza komponenti ekoloakog otiska S obzirom na to da se energetski otisak od 1961. do 2001. godine poveao za gotovo 700 posto, ne trebamo previae razmialjati ato zna i gotovo 50-postotni utjecaj fosilnih goriva na ukupan otisak. To je oru~je za masovno uniatenje. Ratovi za resurse i sve vea nestabilnost u podru jima s najva~nijim izvorima energije pokazuju nam kako zapravo njome loae upravljamo. Trenutno energiju koristimo na nepravedan na in; neki troae previae, a drugi nemaju za osnovne potrebe. Troaimo je i neefikasno s obzirom na velike gubitke i rastroanost, pa ak i u podru jima gdje su nam dostupne jeftine i primjenjive alternative. Vrlo esto nismo svjesni kako energija uvijek ima izvor. Koncentrirani smo i svjesni samo izlaza energije  svjetla koje gori kada pritisnemo prekida , hrane koja je ve na tanjuru, goriva koje nas eka na benzinskim crpkama, toplih radijatora u stambenim objektima i sli no. Ne pitamo se od kuda je ta energija doala, iz kojih izvora? Koji su ukupni troakovi da se uope proizvede? Jesu li prekraena ne ija ljudska prava da doe do nas? Emergy je kratica na engleskom za  embodied energy , dakle energiju utjelovljenu u odreeni izvor energije ili proizvod. Tu podrazumijevamo ra unanje energije potrebne da proizvedemo, procesuiramo i distribuiramo odreeni izvor energije, proizvod ili uslugu. Jednom mesnom odresku potrebna je, prije nego stigne na naa tanjur, odreena koli ina paanjaka, energija za obradu mesa i procesuiranje, skladiatenje, cesta i energija za transport te energija za kuhanje. Emergy nam ra una koliki je zapravo troaak koriatenja odreenog izvora energije. Joa jedan od indikatora koji nam pribli~ava ukupnu sliku je EROEI  energy returned on energy invested, dakle usporeuje dobivenu energiju s onom utroaenom. Kod ra unanja energetskog ~ivotnog kruga ili ukupno ulo~ne energije u odreeni proizvod ili uslugu trebamo biti oprezni. Naime, rijetko se susree da su razli iti autori koristili istu metodu ra unanja i iste faktore. Koristi li se kod ra unanja  emergyja za naftu i energija potrebna za vojsku koja nadzire sigurnost naftnih polja, rafinerija i naftovoda? Koristimo li u ra unanju EROEI indikatora za biodizel energiju potrebnu da se proizvedu umjetna gnojiva ili pesticidi koji se koriste u masovnoj proizvodnji uljarica? Stoga nije neuobi ajeno da za mjerenje istog energetskog izvora, posebno u razli itim dijelovima svijeta, dobijemo druga ije rezultate. Ako nam je EROEI manji od jedan, zna i da smo ulo~ili viae energije u odreeni izvor nego ato smo dobili. Primjerice, kada je nafta tek otkrivena, trebalo je ulo~iti jedan barel nafte da dobijemo ak 100. Danas se u SAD-u, zbog poveanih troakova i sve te~eg iskoriatavanja nafte u gornjim dijelovima tla, od jednog utroaenog barela dobiju tek tri, a u Saudijskoj Arabiji 10 barela. Prema podacima IEA-e u ukupnoj proizvodnji energije raspored resursa je sljedei: nafta (34,3 posto), ugljen (25,1 posto), plin (20,9 posto), drvo i druga biomasa te otpad (10,6 posto), nuklearna energija (6,5 posto), hidroenergija (2,2 posto) i novi obnovljivi izvori energije (vjetar, sunce, geotermalna) 0,4 posto. Ovi podaci jasno pokazuju koliko nas veliki posao o ekuje u transformaciji naaih druatava prema manjem koriatenju fosilnih goriva s obzirom na to koliko smo ovisni o njima. Michael Klare ispravno zaklju uje kako je  globalno zatopljenje ekoloaki problem, ali i energetski, o emu se manje govori (2007:1). Nedovoljna osvijeatenost o potrebi ve spomenute aktivne i prakti ne primjene odr~ivog razvoja, glavni je uzrok i nerazumijevanja povezanosti izmeu resursa i energije. Pri tome vrlo esto brkamo dvije razli ite stvari; tehnologiju s energijom, zavaravajui se stavom da e sve probleme s energijom rijeaiti tehnologija. Dobar primjer za to dolazi iz sektora transporta, gdje je trenutno najpromoviranije tehnoloako rjeaenje koriatenje vodika kao pogonskog goriva. Nade se pola~u i u krajnji cilj  koriatenje vodika za proizvodnju energije. Dok vozila rade na gorive elije, jedino ato se emitira je voda, stoga se kao pozitivno u koriatenju vodika isti e i rjeaavanje energetskih problema i klimatskih promjena. Velika su ulaganja korporacija i pojedinih vlada u tehnologiju vodika. Vlada SAD-a je 2003. godine odlu ila financirati industriju proizvodnje vodika s 1,7 milijardom dolara. Island je objavio svoju kandidaturu za prvu zemlju koja koristi hidrogensku energiju. BP i General Electric su u rujnu 2006. godine najavili 15 novih zajedni kih elektrana na vodik. Kalifornija je u rujnu 2006. godine imala 23 opskrbne stanice vodikom (uz najavu izgradnje 14 novih) te 137 automobila i 9 autobusa. To je zna ajno viae i od Islanda koji je do ljeta 2005. godine imao svega jednu opskrbnu stanicu koja puni vozila vodikom i 3 gradska autobusa. Problem s vodikom je ato isto ne proizvodi energiju, ve je samo nosioc, kao i struja. Da bismo ga koristili, prvo trebamo nekako proizvesti energiju i dobiti vodik. Kao i s drugim tehnoloakim rjeaenjima za opskrbu energijom, ovdje se slabo shvaa kako je svijetu potrebniji druga iji pristup shvaanju, proizvodnji i potroanji energije, a manje novi nosioc energije. Polovina danas proizvedenog vodika kao glavni izvor energije ima prirodni plin, a sljedeih 20 posto proizvodi se pomou ugljena (Morris, 2003). U SAD-u se ak 90 posto vodika dobiva iz prirodnog plina, pri efikasnosti od 72 posto, ato zna i da izgubimo 28 posto energije u plinu. Ekoloaka varijanta bi bila kada bismo vodik dobivali elektrolizom vode, a za to koristili energiju vjetra ili sunca. Premda je dobivanje vodika skupo i koriatenjem fosilnih goriva, tehnologija dobivanja pomou obnovljivih izvora energije joa je i skuplja, a dodatni je problem ato je i iznimno energetski zahtjevna. Samo 4 posto danaanjeg vodika dobiva se elektrolizom iz vode (Friedemann, 2004). U Britaniji bi za prebacivanje svih automobila na vodik trebalo izgraditi 100000 vjetrenja a ili 100 nuklearnih elektrana. Neato viae su obeavajua predvianja za dobivanje vodika tzv. drvnim plinom, ali se na tome jako malo radi i sve je joa u planovima. U britanskom Ministarstvu transporta izra unali su kako bi 4 milijuna hektara proizvelo 20 tona biomase od vrbinih grana. Gasifikacijom biomase nastaju plinovi, meu kojima i metan iz kojeg se mo~e dobiti vodik. Ta bi povraina ak bila dovoljna da zadovolji sve trenutne potrebe u gorivu u sektoru transporta (Haggis, 2007). Od drugih iskoristivih stabala moglo bi se joa dobiti oko 6 tona po hektaru. Problem je ato je trenutno u Britaniji imamo 2,8 milijuna hektara auma, zna i za relevantnu proizvodnju vodika iz biomase trebalo bi poaumljeni dio Britanije dignuti na bar 8 milijuna hektara. Time bi Britanija doala na 33 posto svog teritorija pod aumama, ato je situacija i u nekim drugim zemljama (Njema ka 31 posto, Italija 34 posto), no to nije lako ostvariv cilj s obzirom na povraine potrebne za iskoriatavanje biomase za dobivanje vodika. Pored vodika, kao rjeaenje za sektor transporta nude se i hibridna vozila, vozila s dvostrukim pogonom. Sastoje se od uobi ajenog motora sa sagorijevanjem te baterija koje se uglavnom pune ko enjem. Koriatenje struje u hibridnim vozilima pogodno je za sporije gradske vo~nje, gdje se puno ko i. Zajedni ka istra~iva ka koalicija GM-a, BMW-a i DaimlerChryslera objavila je u kolovozu 2006. godine kako namjeravaju ulo~iti dodatnih jednu milijardu dolara u hibridna vozila kako bi im poboljaala performanse. Problem je takoer njihova skupoa, te joa viae mala kilometra~a koja se mo~e prijei s punim baterijama. Mnogo nade za tehnoloako rjeaenje energetskih problema pola~e se u nanotehnologiju, koja ima utjecaj na sve vei broj komponentni ekoloakog otiska i openito sektora u naaim druatvima. Nanotehnologija nije izvor energije, ali je vrsta tehnologije koja pospjeauje energetsku efikasnost, jer se koriste nevjerojatno mali elemenati ve postojeih materijala, proizvoda, strojeva, lijekova i ostalog. Nanotehnologija nudi velika obeanja: nahranit e svijet, donijet e jeftinu energiju koja ne zagauje okolia, pojeftiniti proizvodnju, izlije it e bolesti. Toby Shelley (2006) isti e kako nas iskustvo u i da iza takvih obeanja dolazi zagaenje okoliaa, glad, joa vee siromaatvo i joa vee razlike izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju. Do 2003. godine najmanje trideset zemalja krenulo je s financiranjem istra~ivanja u nanotehnologiji. Najviae je ulo~ila vlada Japana (800 milijuna godianje), SAD-a (774 milijuna godianje) i EU (650 milijuna, od ega na Njema ku, Francusku i Veliku Britaniju odlazi viae od polovice te svote). Zatim slijede Kina, Tajvan, Ju~na Koreja, Indija, Singapur i Izrael. Kada bi se tim brojkama pridru~ile one iz privatnog sektora, radilo bi se o milijardama dolara investicija u nanotehnologiju. Prvi patent dobiven koriatenjem nanotehnologije odobren je 1988. godine. Do 2003. bilo ih je skoro 500, a pri kraju 2004. godine preko 5000. U ovom trenutku ve se koriste proizvodi za iju je proizvodnju zaslu~na nanotehnologija: 1. Kreme za sun anje i kozmetika  titanijev dioksid i cinkov dioksid dvije su komponentne danaanjih krema sa zaatitnim faktorom koji se sve eae upotrebljavaju protiv utjecaja sun evih zraka. Istovremeno su dovoljno sitni i transparentni za svjetlost, a opet dovoljno jaki da odbiju ultraljubi aste zrake. }eljezni oksid koristi se u pojedinim ru~evima za usne kao pigment. 2. Industrija odjee, posteljine, tapetiranja i mekih igra aka  znanje iz nanotehnologije osigurava proizvode koji mogu disati i prozra ni su, a opet su otporni na znojenje, vodu i vlagu. 3. Industrija prozora i garnitura  i ovdje se pojavljuje titanijev oksid kao element koji odbija vodu i otporan je na stvaranje bakterija. 4. Industrija boja  koristi se opet titanijev oksid koji mo~e pretvoriti otrovni natrijev dioksid iz zraka u duaikovu kiselinu koja se lako opere i mi e. Boje bi trebale neutralizirati emisiju iz automobila. Isti princip koristi se i u bojama otpornim na grafite. 5. Autoindustrija  GM je od 2002. godine po eo s ubacivanjem materijala temeljenima na nanotehnologiji u svoj model Impala. Radi se o glini koja u sebi ima nano elemente koji se ubacuju u plasti nu smolu te je tako auto u koji se ugrauje dobiveni materijal lakai, ato atedi gorivo. 6. Naftna industrija  nano elementi se koriste pri obradi i rafiniranju nafte. Zeoliti koji se pri tom koriste toliko su efikasni da su od 1998. godine kada ih se po elo koristiti, sa uvali SAD-u 8-16 milijardi uvezene nafte. 7. Industrija kompjutera i visoke tehnologije  koristi se u proizvodnji ipova koji postaju sve manji sa sve veom mogunoau memorije. 8. Nanodijelovi kalcijeva fosfata koriste se za ubacivanje unutar malih prostora izmeu zubi koji esto bole uslijed konzumiranja hladne hrane ili pia. (Shelley, 2006: 17-20). Najvea obeanja nude se u energetici, medicini i visokoj tehnologiji. U energetici se vrae istra~ivanja za koriatenje pri pretvaranju katranskog pijeska u naftu. Ispod povraine se utiskuju enzimi bakterija koji vrae pretvaranje bez potreba za ekoloaki degradirajuim miniranjem. Ve smo spomenuli koriatenje u konstrukciji materijala ime vozila postaju lakaa, ato utje e na manju potroanu goriva. Takoer se nanoelementi mogu koristiti u aditivima za goriva i motorna ulja. Nanotehnologija bi trebala joa viae poja ati efikasnost i sniziti cijenu atedljivim ~aruljama i solarnim elijama, te olakaati skladiatenje vodika kao pogonskog goriva (Shelley, 2006). U medicini najvea nada se pola~e u antitijela koja bi napadala stanice raka ili trulo tkivo. Flouroscentnom bojom bi davali na ekranu jasne pozicije podru ja koje bi trebalo operirati. Informacijske tehnologije su najopasnije podru je primjene nanotehnologije, jer ih uvelike kontrolira vojna industrija. Do 2004. godine Pentagon je potroaio 300 milijuna dolara na istra~ivanja u nanotehnologji. Ameri ka vojna sila jedan je od najaktivnijih aktera u patentiranju otkria dobivenih pomou nanotehnologije. Ve do sada nabrojane primjene nameu mogunost specifi nost koriatenja za vojne svrhe: uniforme koje se ne mo e, lagana a neprobojna borbena vozila. Posebno se upozorava na opasnost od koriatenja u teroristi ke svrhe, a spominje se i opasnost od nano ratova. Predvianja koriatenja proizvoda dobivenih nanotehnologijom mogu se podijeliti u: a) one ije koriatenje e po eti ili e se dodatno ustaliti do 2010. godine ( ipovi u kompjutorima i visokoj tehnologiji, solarne elije, boje, odjea, konstrukcijski materijali u vozilima, efikasnost goriva te proizvodnja hrane) b) one ije koriatenje e po eti u razdoblju 2015-2020 (glavnina razvoja, naziva se i nano dobom  medicina, autoindustrija, vojska, sektor sigurnosti, kompjutorske tehnologije i elektronika, solarne elije i energija vodika uvelike koriste nanotehnologiju u tom razdoblju - vrijednost cijelog nanotehnoloakog sektora procjenjuje se na ak 1 bilijun dolara 2015. godine) c) te one ija primjena se~e u godine iza 2020. godine (svemirski letovi). Trenutno najvei problem nanotehnologije je vrlo slaba regulacija i nadzor nad istra~ivanjima, kao i slaba transparentnost prema javnosti. Time mnogi kriti ari stavljaju nanotehnologiju uz bok biotehnologiji koja pati od istih problema. Kritika se ne ti e toliko same nanotehnologije, koliko kontrole nad njom, koja se nalazi kod istih onih korporacija (biotehnoloakih, prehrambenih, vojnih, visokotehnoloakih) koje i danas upravljaju svijetom. Mnogi kriti ari iz tih razloga i predviaju sudbinu nano dijelova kao  azbestne praaine 21. stoljea (Shelley, 2006: 86). ETC isti e kako nema niti jednog zakona koji nadgleda unos nanoelemenata u prehrambenu proizvodnju. Takoer se postavljaju pitanja tko nadgleda ispuatanje nanoelemenata u okolia, te njihov utjecaj na ekosustav? U kontekstu teme naaeg rada najviae nas zanimaju mogunosti nanotehnologije u podru ju energetike i proizvodnje hrane i u tom smjeru se nanotehnologija uvijek ve~e za veu energetsku efikasnost. No, u trenutku nedostatka energije, energetska efikasnost nee biti dovoljna. Problem s fokusiranjem energetske politike isklju ivo na energetsku efikasnost je ato to ne mora rezultirati smanjenom potroanjom same energije. Energetska efikasnost nije isto ato i smanjenje energetske potroanje. Ako se povea konzumerizam, kao ato je trenutno slu aj u bogatijim zemljama, mogue je da energetska efikasnost rezultira poveanom potroanjom energije, odnosno fosilnih goriva. Primjer: napredak u atednji goriva u automobilima u posljednjem desetljeu uatedio je godianje 0,5 milijuna toe-a (tonne od oil equivalent  vrijednost ekvivalentna toni nafte) u Velikoj Britaniji, ali je istovremeno poveana kupovina automobila i vea udaljenost koju danas voza i automobilom u prosjeku prijeu, ato je donijelo poveanje u tom istom razdoblju od 0,9 toe-a godianje. Prema tome, poveana potroanja i koriatenje automobila uniatili su sve prednosti energetske efikasnosti. Sli no, Britanija je zadovoljila svoje obaveze iz Kyoto protokola, jer je zamijenila elektrane na ugljen s onima na plin. Budui da je plin iae gorivo s manjom emisijom stakleni kih plinova i zagaenja, isklju ivo tom odlukom Kyoto protokol je zadovoljen. No radi se o tek privremenom uspjehu, jer se mo~e postaviti pitanje ato e biti s rastuom potroanjom energije u Britaniji, a posebno nakon ato zalihe plina u Sjevernom moru, odakle Britanija dobiva glavninu plina, dosegnu vrhunac iskoriatavanja za nekoliko godina? Jasno, sigurnija budunost bila bi osigurana zadovoljavanjem Kyoto protokola uatedom energije. Ovakav pristup borbi protiv klimatskih promjena u Velikoj Britaniji rezultirao je poveanjem emisije CO2 za 1,25 posto u 2006. godini. Nedavna studija pokazala je kako bi zbog o ekivanog porasta potroanje, smanjenje emisije u kuanstvima i zgradama za 25 posto, rast ekonomije u potroanji goriva s prosje nih 8 na 4 za 2 milijarde automobila, poveanje koriatenja energije vjetra za 50 posto, a solarne energije za ak 700 posto, bilo dovoljno da 2050. godine odr~i emisiju CO2 na danaanjem nivou (GFN & WWF, 2007). Zato je uvijek pored energetske efikasnosti va~no imati na umu potrebu da kroz bolji dizajn i uatedu energije zaista iskoristimo potencijal same energetske efikasnosti. Prijeimo sada na analizu komponenti ekoloakog otiska kako bismo mogli detaljnije vidjeti ato se zapravo sve ra una u svakoj od komponenti. Energija/emisija CO2 Tri resursa trenutno osiguravaju proizvodnju i potroanju u svijetu: nafta, plin i ugljen. Sve ih opisujemo kao fosilna goriva i njihova potroanja, u veem ili manjem opsegu, emitira ugljik te utje e na klimatske promjene. S obzirom na udio ugljika u svakom od resursa, najveu emisiju uglji nog dioksida ima ugljen, pa nafta i najmanji plin. Za istu koli inu energije, elektrana na ugljen emitira 70 posto viae CO2 od elektrane na plin i 50 posto viae CO2 od elektrane na naftu. S obzirom na najveu mogunost koriatenja i ulogu koju ima u svijetu, kako je pokazalo poglavlje o ratovima za resurse, po et emo s naftom. Naftu, pored elektrana, zna ajnije koristimo joa kao pogonsko gorivo za transport. Takoer, naftni derivati osiguravaju obilje proizvoda zna ajnih za naaa druatva: plastiku, sinteti ka sredstva u poljoprivredi, boje, lijekove i brojne druge. Moderna industrijalizirana poljoprivreda nezamisliva je bez velikog unosa fosilnih goriva. To je neato ato nas najviae treba zabrinuti kada govorimo o svijetu skupe nafte, jer je hrana, uz vodu, energija potrebna nama ljudima da ~ivimo. S obzirom na to da nafta osigurava viae od treine ukupno potroaene energije, a u transportu preko 90 posto, jasno je zaato zapo injemo s naftom kao najva~nijim resursom danas. Kako smo rekli prethodno, prema podacima IEA-e, nafta sudjeluje u ukupnoj proizvodnji energije s 34,3 posto, a u emisiji CO2 sa ak 42 posto. Od 2002. do 2004. godine, svjetska potra~nja za naftom porasla je za 5,3 posto. U Kini za 26,4 posto, Kanadi 10,2 posto, Velikoj Britaniji 6,3 posto i SAD-u 4,9 posto. Naftu kao resurs koristimo odavno, premda je obilje~ila 20. stoljee i osigurala nam pogodnosti u ~ivotu i razvoj kakav danas poznajemo. Mojsijeve koaare od trske bile su prevu ene smolom, a papuanska plemena su sakupljala naftu koja bi se probila na povrainu i mazali svoja tijela za vrijeme rituala. Prva samostalna iskapanja po eli su raditi stari Burmanci, koristei za to bambusove atapove. Stari Rimljani i Kinezi koristili su naftu u medicinske svrhe. Prvo aire koriatenje, pa onda i trgovinu, mo~emo nai zbog potreba za svjetlom iz kerozinskih lampi. Sljedei velik korak dogodio se 1882. godine kada je Karl Benz pokrenuo svoj prvi automobil pomou motora s unutraanjim sagorijevanjem koji je Nicholas Otto napravio etiri godine prije. Pojava takvih automobila zna ila je po etak ere nafte. Prve buaotine napravljene su na kaspijskom podru ju 1848. godine, a u SAD-u u Pennysylvaniji 1859. godine. Ve tada su istra~iva i, znanstvenici i poslovni ljudi dali i danas vrijedeu formulu:  Nafta je bituminozna tekuina koja potje e od dekompozicije morskih i kontinentalnih biljaka (Campbell, 2005: 55). Radi se o talo~enju od prije milijun godina. Zato imamo gust izvor energije i nafta daje tako puno u malom volumenu. No kao ato smo rekli, svijet je pretjerano ovisan o nafti, a posebno se to odnosi na ekonomski razvijene zemlje. Potrebno je da se okrenemo oko sebe i uo imo koliko proizvoda koje koristimo u sebi sadr~e naftu te se preispitamo bez kojih bismo mogli, ili za koje su nam alternative lakae dostupne. Mnogi geolozi i stru njaci za energiju smatraju kako je nekad energija bila politi ka kategorija i lako se bilo igrati krizama, ali danas, pored politike, geologija igra odlu ujuu ulogu. Ne temelju smanjivanja zaliha rezerve nafte razvila se  peak oil teza, odnosno teza o dosezanju vrhunca iskoriatavanja ili crpljenja nafte. Pionir teze ameri ki geofizi ar M. King Hubbert, joa je 1956. godine predvidio to no kako e SAD vrhunac iskoriatavanja nafte dostii po etkom  70-ih. Sve do  70-ih SAD su proizvodile najviae nafte na svijetu. To je i glavni razlog zaato su SAD najpretra~enije podru je na planetu, jer probuaena naftna polja u toj zemlji premaauju broj polja u svim ostalim zemljama svijeta. Premda tada ismijavan, Hubbert je bio u pravu, jer su SAD vrhunac iskoriatavanja nafte na svom teritoriju do~ivjele 1973. godine. Hubbert je to ra unao pratei kretanja iskoriatavanja nafte na razli itim nalaziatima SAD-a. Hubbertova krivulja, nazvana njemu u ast, ozna ava danas rast proizvodnje nalaziata nafte, dostizanje vrhunca i stagnaciju te pad koji slijedi. Nadalje je usporedio tadaanju potra~nju za naftom u SAD-u s novim otkriima nalaziata. Nova otkria su gubila korak sa sve veom potra~njom. Iz toga je slijedio zaklju ak kako e zbog poveane potra~nje, nalaziata u SAD-u sve te~e osiguravati dovoljne koli ine nafte. Takav na in ra unanja danas prakticiraju i zastupnici  peak oil teze kada isti u dosezanje svjetskog vrhunca iskoriatavanja nafte. Potroanju nafte trebaju pratiti i nova otkria. Krivulju otkria novih nalaziata, krivulja potroanje treba pratiti u razmaku od 30 godina, ina e se potroanja ne mo~e zadovoljiti. S obzirom na to da je vrhunac otkria naftnih nalaziata u svijetu dosegnut u '70-ima, vrhunac potroanje bi se trebao dogoditi vrlo brzo. 80 posto nafte koja se danas koristi, dolazi iz naftnih polja otkrivenih prije 1973. godine. Od etiri najvea naftna polja, ve tri su slu~beno dosegnula vrhunac iskoriatavanja: meksi ki Cantarell, ruski Samotrol i kuvajtski Burgan. Jedino Saudijska Arabija isti e kako najvee naftno polje na svijetu Ghawar i dalje radi uzlaznim trendom. Od 23 najvee proizvoa ice nafte, 15 ih je ve doseglo vrhunac iskoriatavanja na svom teritoriju. Od zna ajnijih proizvoa a tu su SAD, Venezuela, Velika Britanija, Norveaka i druge zemlje. U konzultantskoj kui Art Smith of Herold, upozoravaju kako svijet troai dva do tri barela nafte za jedan pronaen. U tom duhu, Michael Rodgers iz PFC Energyja zaklju uje kako  danas ~ivimo na lotu koji smo osvojili prije 30 godina (The Economist, 20.04.2006). Svijet bi po sadaanjem rastu potroanje, proizvodnje i otkrivanja novih naftnih polja trebao svake godine nadoknaditi rast od 2 milijuna barela dnevno, a kapacitet postojeih naftnih polja smanjuje se dnevno za 4 milijuna barela. Geolog Colin Campbell jedan je od najpoznatijih i najuglednijih  peak oil zastupnika. Upravo mu je vlastita karijera, tijekom koje je tragao za naftnim nalaziatima po cijelom svijetu radei za naftne korporacije, donijela iskustvo i spoznaje kako era lake nafte nee vje no trajati. Campbell je ve 1996. godine napisao knjigu Coming Oil Crisis, no tada je malo tko njegove teze ozbiljno shvaao. U reizdanju knjige 2005. godine nikome viae nije bilo udno ato je izostavljen prefiks nadolazea, te je reizdanje dobilo primjeren naslov Oil Crisis. Campbell je i jedan od osniva a The Association for the Study of Peak Oil and Gas (ASPO), znanstvene organizacije osnovane 2001. godine, koja je meu prvima po ela upozoravati na globalno pribli~avanje vrhuncu iskoriatavanja nafte. Ovdje treba dodati kako je i u svjetskoj javnosti problem energetske krize i vrhunca iskoriatavanja nafte bio malo problematiziran sve do po etka novog stoljea. O tom konceptu po elo se zna ajnije razmialjati i pisati nakon teroristi kih napada na SAD, odnosno nakon agresivnih ratova iza kojih stoji borba za osiguranje energetskih resursa. Campbell dijeli razdoblje nafte u etiri epohe: 1. pionirsko doba (1850-1950) 2. epoha rasta (1950-1970) 3. tranzicija (1970-danas) 4. pad (od danas prema budunosti) Pionirsko doba karakteriziraju prva istra~ivanja i razvoj. Epohu rasta obilje~ava najvei uspon i pozicioniranje nafte kao glavnog resursa. U epohi tranzicije pojavile su se po prvi puta naftne krize, tada uzrokovane politi kim razlozima, premda Campbell isti e kako se ve tada moglo nazrijeti dolazak epohe pada. Danas je on jedan od rijetkih, ak i meu zastupnicima  peak oil teze, koji isti e kako se vrhunac iskoriatavanja nafte ve dogodio. Razli ite su procjene kada e se dogoditi vrhunac iskoriatavanja nafte. Obi no se autori i druatveni teoreti ari dijele u dvije skupine: pesimisti niju koja taj dogaaj procjenjuje u razdoblju 2005-2015, dok optimisti nija skupina o ekuje taj dogaaj u razdoblju 2020-2035. No, ono ato je danas zaista promijenjeno, pa ak ako gledamo i na razdoblje od svega pet godina unazad, kako nema znanstveno i politi ki relevantne institucije koja vrhunac iskoriatavanja nafte ne smjeata u godine polovice ovog stoljea. Istovremeno se tvrdi kako je nafte, pa i plina, sve manje, ato e u viae ili manje doglednoj budunosti uzrokovati i pad energetske potroanje, a predvianja vodeih institucija isti u rast potroanje energije. Tako primjerice, ameri ko Ministarstvo energetike o ekuje rast potroanje fosilnih goriva u SAD-u za 35 posto do 2030. godine. U skladu sa svjetskim trendovima o ekivanih poveanja potroanje fosilnih goriva, globalne emisije stakleni kih plinova do 2030. godine e porasti za nevjerojatnih 75 posto. S druge strane, optimisti nija skupina isti e kako raznih oblika nafte ima dovoljno za sljedeih nekoliko desetljea, a razvoj tehnologije iscrpljivanja i deriviranja e poboljaati efikasnost iskoriatavanja. Isti u kako se kraj supremacije nafte spominje od '70-ih godina, ime i danaanja upozorenja gube na vjerodostojnosti, te smatraju takve stavove znanstveno neutemeljenim floskulama kojima je cilj zaplaaiti javnost. Ve spominjani Hubbert je nakon ra unanja ameri kog vrhunca, prognozirao i svjetski za 1996. godinu. Hubbert je o ekivao kontinuirani rast '80-ih i '90-ih, ato se nije dogodilo zbog ondaanjih naftnih kriza i smanjenje potroanje. Naftna korporacija BP isti e kako e rezerve nafte osigurati dovoljno energenta za sljedeih 40 godina po sadaanjoj potroanji. U Cambridge Energy Research Associates (CERA), konzultantskoj tvrtki za energiju tvrde kako je do 2015. godine mogue poveati naftnu proizvodnju za 18 posto (The Economist, 20.04.2006). Campbell pak isti e kako e se 2020. godine proizvoditi svega 65 milijuna barela na dan. Pesimistom se smatra i Kunstler (2007) koji isti e kako smo dosegnuli vrhunac iskoriatavanja nafte krajem 2005. godine te da se to mo~e uo iti malo pa~ljivijim itanjem podataka Ministarstva energetike SAD-a. Tada je po njemu proizvodnja dosegla 85 milijuna barela dnevno, da bi krajem 2006. godine bila na oko 84 milijuna barela dnevno. Paul Mobbs (2005) isti e kako se vrhunac iskoriatavanja nafte mo~e o ekivati oko 2015. godine, nakon ega bi na naftnom tr~iatu trajao period izmjene stabilnijih razdoblja s onima kada cijena nafte raste. Te~e nedostatke nafte na tr~iatima ne bi trebalo o ekivati sljedeih 20 godina, posebno ako neminovni rast cijena uzrokuje smanjenje potra~nje. Odreivanje kada bi se trebao dogoditi vrhunac iskoriatavanja nafte, uvelike ovisi i o procjenama sadaanjih rezervi. O ekivano, velike su razlike u procjenama. asopis Oil & Gas Journal isti e kako konvencionalne nafte ima joa 1.276 milijarde galona. Oni svoje podatke temelje na povratnim informacija od privatnih naftnih korporacija te nacionalnih naftnih kompanija. Postavlja se pitanje vjerodostojnosti tih podataka, jer je nemali broj puta uo eno namjerno pumpanje rezervi i privatnih i dr~avnih naftnih korporacija, posebno ovih posljednjih. Razlog je ato veinu svjetskih nalaziata posjeduju dr~ave, a ne privatne korporacije. Najvee naftne korporacije poput Exxona, BP-ja, Shella i drugih zarauju ogromne svote novaca na uvozu i rafiniranju nafte za industrijalizirane zemlje Zapada. 60 posto svjetske nafte kontroliraju dr~avne kompanije. Zato o realnom bogatstvu mnogih svjetskih nalaziata mo~emo samo nagaati ili jednostavno vjerovati dr~avama koje ih kontroliraju i kojima je u interesu da ta brojka bude ato vea. Mnoge dr~ave smatraju podatke o naftnim nalaziatima koje kontroliraju dr~avnom tajnom i to i budi sumnju u njihove brojke. Cambell isti e kako su podaci Oil & Gas Journal asopisa pretjerani te da mo~emo govoriti o najviae 764 milijarde galona. Isti e se problem  politi kih rezervi (Campbell, 2005). Naime, OPEC dijeli svakoj svojoj lanici kvote koliko nafte smije proizvoditi, s obzirom na rezerve koje prijavi. U interesu je svakoj lanici prijaviti ato vee rezerve, jer e tako dobiti i vee kvote za proizvodnju i trenutnu pripadajuu zaradu od prodaje. Krajem '80-ih godina 6 od 11 lanica OPEC-a diglo je svoje rezerve nafte za ukupno ak 304 milijarde barela. Poveanje vlastitih rezervi objavile su lanice OPEC-a: Kuvajt za 26 milijarde barela 1985. godine (porast od 48 posto), Saudijska Arabija za 88 milijarde barela 1990. godine (porast od 52 posto), Iran za 44 milijarde barela 1988. godine (porast od 90 posto), Irak za 54 milijarde barela 1988. godine (porast od 113 posto), Venezuela za 31 milijarde barela 1988. godine (porast od 124 posto), Dubai za 2,6 milijarde barela 1988. godine (porast od 186 posto) i Abu Dhabi za 61. milijarde barela 1988. godine (porast od 197 posto). Na temelju ega su ova poveanja opravdana, ako je poznato da u tom razdoblju niti jedna od gore spomenutih zemalja nije objavila niti jedno zna ajnije novo nalaziate nafte, nije poznato. Ne samo da postoji interes u poveanju vlastitih rezervi zbog dobivanja veih kvota od OPEC-a, ve zemlje imaju interes  poja ati vlastite rezerve, jer tako lakae i povoljnije dobivaju kredite i investicije meunarodnih banaka i fondova za iskoriatavanje nafte. IEA je krajem '90-ih prognozirala dostizanje vrhunca iskoriatavanja konvencionalne nafte na globalnom nivou 2014. godine. Svjetske rezerve takve nafte procijenjene su na 2300 milijardi barela. No, IEA je 2001. godine promijenila stajalite i preuzela prognoze US Geological Surveya o 3345 milijardi barela konvencionalne nafte. Ve spomenuta CERA tu brojku di~e do 3740 milijarde barela nafte. Sukladno tome, svjetski vrhunac iskoriatavanja nafte pomaknut je na razdoblje izmeu 2020. i 2035. godine. Problem sa stajaliatima USGS-a je ato su u svoju prognozu svjetskih rezervi nafte uklju ili budua otkria nalaziata nafte, te razvoj poboljaanih tehnologija crpljenja nafte. Takoer su u tu brojku uklju ena i nalaziata nekonvencionalne nafte, ato nije za usporedbu, jer je takva nafta financijski i energetski zahtjevnija za iskoriatavanje. Takoer, USGS u svoju brojku uklju uje budua nalaziata nafte te od ukupnih 3345 milijarde barela, na joa neotkrivena nalaziata otpada ak 674 milijarde novih barela do 2025. godine. To bi zna ilo kako godianje u prosjeku trebamo pronai novih 22,5 milijarde barela, a do sada je u godinama koje su uslijedile nakon objave prognoze, godianje otkrivano novih 10 milijarde barela (Mobbs, 2005). Kredibilitet IEA-e kao jedne od va~nijih institucija za energiju na svijetu dodatno je naruaen, jer su u spomenutom izvjeataju iz 2001. godine najavili kako cijena nafte do 2010. godine nee prijei 21 dolar po barelu. Time se pokazuje kako sve prognoze, posebno one dugoro ne, stoje na nesigurnim nogama. Pored razli itih odreivanja rezervi nafte, problem postoji i zbog usporeivanja razli itih tipova nafte. Paul Mobbs (2005) to pojaanjava, nabrajajui tri tipa nafte: Primarni tip  esto opisivana i kao konvencionalna ili laka nafta. Rezervoari ovog tipa nafte su po teoreti arima  peak oil teze na izdisaju. Sekundarni tip  naziva se i nekonvencionalnom naftom ili teakom naftom. Radi se o nafti zarobljenoj u mineralnim stijenama koju kao i svaku rudu moramo na sli an na in izdvajati. Tercijarni tip  ovdje se nafta uglavnom proizvodi izdvajanjem iz prirodnog plina. Zastupnici  peak oil teze, naglaaavaju kako kada govore o vrhuncu iskoriatavanja nafte misle na prvi tip, koji je do sada osiguravao stabilnost ekonomskog rasta. Sekundarnog tipa nafte ima dovoljno, i viae nego dovoljno, ali je ograni en velikim troakovima vaenja te gomilanjem ogromnih koli ina smea i zagaenja lokalnog okoliaa te poja ane emisije stakleni kih plinova, ime se ubrzavaju klimatske promjene. Mo~emo zaklju iti kako prvi rezultat dostizanja vrhunca iskoriatavanja nafte nee biti nestanak tog resursa, a posebno prestanak koriatenja nafte za naae potrebe. Prvi rezultat e biti rast cijena nafte i naftnih derivata, dakle ekonomski utjecaj. Naai ~ivoti bi izgledali druga ije kada bi nafta koatala 100 dolara po barelu. Svaki proizvod prati istu nit: ako ga ima malo, puno koata. Utjecaj rasta cijena nafte ovisit e i o tome koliko je odreena zemlja ovisna o nafti u ukupnoj energetskoj potroanji. Pogledajmo tablicu udjela potroanje nafte za pojedine zemlje u odnosu na ukupnu energetsku potroanju: Prvih 10 Posljednjih deset Ostale va~nije zemljeSingapur (88 posto)Bugarska (22 posto)15. `panjolska (53 posto)Ekvador (78 posto)Turkmenistan (22 posto)18. Italija (51 posto)Ostatak Bliskog istoka (68 posto)Ju~na Afrika (21 posto)20. Nizozemska (49 posto)Kuvajt (65 posto) eaka (20 posto)24. Danska (47 posto)Ostatak Ju~ne Amerike (63 posto)Slova ka (19 posto)33. SAD (40 posto)Hong Kong (62 posto)Kazahstan (19 posto)37. Njema ka (38 posto)Portugal (62 posto)Rusija (19 posto)41. Francuska (36 posto) Filipini (61 posto)Katar (14 posto)43. Velika Britanija (34 posto)Gr ka (61 posto)Uzbekistan (13 posto)49. Indija (33 posto)Republika Irska (60 posto)Ukrajina (10 posto)59. Kina (23 posto)Izvor: Mobbs, P. (2005) Energy Beyond Oil, Leicester: Troubador Publishing Ltd: 24. (izvorno BP, 2004) Jasno je kako e zemlje ovisnije o nafti u zadovoljavanju svoje ukupne energetske potroanje biti i pogoenije s rastom cijena uslijed dostizanja vrhunca iskoriatavanja nafte. No, isto je tako jasno da SAD-ovih 40 posto zna i puno viae u koli ini nafte od portugalskih 62 posto. Faktori koji utje u na cijenu nafte su: koli ina svjetskih rezervi vjerojatnost iskoriatavanja nafte iz razli itih tipova nafte, posebno onih sekundarnog i tercijarnog tipa promjene u cijenama, jer utje u na potroanju. Ako cijena previae naraste, past e potroanja, kako je bilo i u '80-ima, a to za sobom dalje povla i joa vei rast cijena promjene u valutnim te ajevima, posebno dolara, jer se gotovo sva nafta u svijetu plaa dolarima. Ako dolar izgubi mnogo na vrijednosti, cijena nafte e porasti kako bi dr~ave koje izvoze naftu namirile gubitak promjene u oporezivanju nafte. Na primjer, zemlje EU-a nagovjeatavaju kako e poveati poreze na naftu, s ciljem smanjenja koriatenja koli ina investicija u poslove istra~ivanja i iskoriatavanja nafte. Ako se smanje ulaganja u ovaj sektor, to e isto biti nagovjeataj blizine vrhunca iskoriatavanja nafte, i cijena e porasti. Cijena nafte varira s obzirom na podru je gdje je vaena, jer to zna i o kojem tipu nafte govorimo i koliki su troakovi crpljenja nafte i pretvaranja u gorivo. Mnogi isti u kako e prije na smanjenje potroanje utjecati visoka cijena nafte, a ne osvijeatenost ljudi o potrebi atednje energije ili ~elja za odr~ivijim na inom ~ivota. Primjerice, kupovina velikih neekonomi nih terenaca od 1975. godine sko ila je sa 16 posto na 56 posto svih prodanih vozila u SAD-u 2004. godine. Godinu poslije udio terenaca je pao na 55 posto, a 2006. godine na 53 posto, zbog veih cijena nafte. Tom pesimisti nijem pogledu na ljude i njihovu sposobnost promjene suprotstavljaju se pri e iz gradova koji su u inili pojedine sektore odr~ivijima, uglavnom kroz politiku informiranja i investiranja. Michael Klare ispravno zaklju uje kako podosta zastupnika  peak oil pokreta grijeai kada najavljuje oatar rez, strmoglavi pad, nestanak nafte prakti ki preko noi. Klare meutim tvrdi kako je izvjesnije da emo u narednih deset ili neato viae godina svjedo iti viae platou u naftnoj proizvodnji, gdje e se izmjenjivati padovi proizvodnje s veim cijenama, s razdobljima dovoljne koli ine nafte na tr~iatu s manjim cijenama na benzinskim crpkama. Klare isti e kako e potonja razdoblja biti sve kraa prilagoena trenutnim politi kim potrebama i interesima. Po Cambellu je jeftina nafta izgradila svijet onakvim kakvim ga danas poznajemo, ali nje nakon 150 godina nestaje. Predsjednik operacija u Kanadi francuskog Totala, Jean-Luc Guizou priznaje:  Neotkrivena laka nafta je sve rjea. Trebamo prihvatiti realnost geoznanosti koja nam pokazuje kako e sljedea generacija naftnih resursa biti te~a (Gold, 2006: 1). Nekonvencionalna nafta ili teaka nafta je skupa nafta i tu ubrajamo: naftu od ugljena ili akriljevca, naftu od katranskog pijeska ili bitumena, naftu iz dubokih dubina i polarnih podru ja, te bilo koje druge oblike teake ili jako teake nafte. Trenutno se dnevno proizvodi oko 16 milijuna barela teake nafte. Vrlo esto se i u optimisti nim krugovima priznaje kako lake nafte viae nema, ali kako e rast cijena u initi konkurentnom onu teaku. Tako Kenneth Rogooff, profesor na Harvardu i bivai glavni ekonomist MMF-a isti e:  Mo~da gubimo naftu od 20 dolara, ali imamo dovoljno one od 60 dolara u desetljeima koja dolaze (The Economist, 20.04.2006). Potpredsjednik Chevrona sli no tvrdi kako su  cijene naa prijatelj (The Economist, 20.04. 2006), mislei pri tom na nova istra~ivanja i iskoriatavanja teakih oblika nafte. U The Economistu (20.04.2006) su ak zaklju ili kako ne trebamo biti zabrinuti, jer e se uslijed globalnog zatopljenja ubrzati otapanje leda te e tako i nedostupna podru ja na Arktiku postati lako iskoristiva za crpljenje nafte. Trenutno se najviae teake nafte iskoriatava kroz bitumenski ili katranski pijesak. Pored Kanade i Venezuele, vea nalaziata katranskog pijeska postoje i u Rusiji, s tim da je, kako smo naveli u poglavlju Ratovi za resurse, kanadska pokrajina Alberta postala najpoznatija u svijetu po iskoriatavanju tog resursa. Ono ato je zanimljivo, a povezano je i s tezama o vrhuncu iskoriatavanja nafte je ato se unazad nekoliko godina zaista velika nalaziata katranskog pijeska unose u podatke o naftnim rezervama neke zemlje, unato  tome ato se radi o potpuno druga ijem resursu od nafte u Saudijskoj Arabiji ili Nigeriji. No, na slu~benim statistikama Oil & Journal Magazinea stoji kako je Kanada trea na svijetu u naftnim rezervama. No, za iskoristiti naftu iz katranskog pijeska, mora se iskopati dvije tone tla da bi se dobio jedan barel nafte. Proces rafiniranja bitumena energetski je zahtjevan i emitira tri do etiri puta vee emisije stakleni kih plinova, nego vaenje nafte iz tradicionalnih polja. Time se prokazala i iluzija pojedinih ekologa kako e se djelomi nim poskupljenjem nafte svijet brzo preorijentirati na obnovljive izvore energije. No, skupa cijena lake nafte, samo je u inila konkurentnijom i zanimljivijom onu teaku, ije e deriviranje i iskoriatavanje emitirati joa viae CO2 i doprinijeti klimatskim promjenama. Na sastanku vodeih naftaaa i politi ke elite SAD-a i Kanade po etkom 2006. godine, predstavnici SAD-a zatra~ili peterostruko poveanje proizvodnje nafte u Alberti kako bi se namirili rastui apetiti SAD-a. Ugljenu se za sada ne  prori u vrhunci iskoriatavanja i na globalnom nivou tog resursa imamo dovoljno za sljedeih 200 godina sadaanjom potroanjom. SAD imaju zalihe ugljena za sljedeih 250 godina u skladu s trenutnim iskoriatavanjem. Ne zovu ih bez razloga  Saudijskom Arabijom ugljena . Iza njih u zalihama slijedi zanimljiva etvorka: Rusija, Kina, Indija i Australija. Ugljen je donedavno bio energent koji je pao u drugi, ili to nije re eno trei plan, jer se njegovim iskoriatavanjem emitiraju vee koli ine ugljika u odnosu na iskoriatavanje plina i nafte. Sagorijevanje jedne tone ugljena emitira 3 tone CO2. Prosje na elektrana na ugljen od 1000 MW emitira u godinu dana oko 6 milijuna tona CO2. Elektrana na ugljen od 500 MW troai godianje preko 7,5 milijardi litara vode, samo za stvaranje pare potrebne za pokretanje turbina. Ugljen je odgovoran za polovinu emisije CO2 od proizvodnje struje. Ako bismo pokuaali ugljenom zamijeniti sadaanju potroanju nafte i plina, rast emisije CO2 ubrzao bi razoran utjecaj klimatskih promjena. No, upravo zbog sve veih cijena i nafte i plina, te zbog injenice da ga imamo zaista u izobilju, ugljen se sve viae koristi, unato  svim opasnostima za lokalni okolia i globalnu klimu. Do 2012. godine kako bi zadovoljile svoje rastue energetske potrebe, svega tri zemlje planiraju izgraditi elektrane na ugljen koje e uniatiti cjelokupno svjetsko smanjenje emisije CO2 koje zahtijeva Kyoto protokol. Kina sama planira izgraditi 562 nove elektrane na ugljen, Indija 213, a SAD 72. S obzirom na sadaanje najave, tri spomenute zemlje planiraju do 2012. godine izgraditi ak 847 novih elektrana na ugljen, ato e uzrokovati novih 2,7 milijarde tona CO2 u atmosferu. To je prili no obeshrabrujue, jer ispada da klju  rjeaavanja problema klimatskih promjenama le~i u rukama svega par zemalja. Ako one ne poduzmu aktivnu politiku u smjeru odr~ivosti, drugi napori nee imati nikakav utjecaj na globalnom nivou. Ugljen sada sudjeluje s oko 50 posto u opskrbi energijom SAD-a, a do 2030. godine mogao bi doi do 57 posto. Ugljen osigurava Kini ak 79 posto potreba za strujom. Kao da to nije dovoljno, 58 drugih zemalja najavljuje izgradnju dodatnih 340 novih elektrana na ugljen, a meu njima su i one za koje se donedavno mislilo da napuataju ugljen kao energent, poput Njema ke. Britanija je poveala udio ugljena u energetskoj potroanji i otvorila ponovno neke ugljenokope te poveala uvoz ugljena. Glasnogovornik vlade je pokuaao umiriti javnost kako se koriatenje ugljena u proizvodnji energije doista povealo, ali kako oni plaaju drugim europskim zemljama nadoknadu i projekte smanjenja emisije. Premda je za o ekivati kako se nee ispuniti sav planirani broj izgradnji, radi se o planovima koji e imati dugoro no negativan utjecaj na okolia i klimu. Kao ato se za daljnje nesmetano i nekontrolirano iskoriatavanje nafte spas pokuaava pronai u tehnoloakim rjeaenjima poput dubljih buaotina i te~ih vrsta nafte, tako se kratkoro no i pogreano nudi rjeaenje i pri tezama za nesmetano koriatenje veih koli ina ugljena. Novi trend rasta iskoriatavanja ugljena za proizvodnju energije esto se opravdava nadom u tehnoloako postignue  skladiatenja ugljika ili  sekvestracije (zapljene ili uklanjanja) ugljika iz atmosfere i konceptom nadoknade ugljika. Objasnimo prvo skladiatenje ugljika. Tu se krije odgovor ato Jeroenu van der Veeru, direktoru Shella zna i najava  zelenih fosilnih goriva (The Economist, 20.04.2006). Ideja je da se uobi ajena emisija uglji nog dioksida iz elektrana uhvati i uskladiati. Trenutno je nekoliko projekata ovog tipa u fazi istra~ivanja. Proces nazvan Integrated Gasification Combined Cycle (Integrirana plinifikacija kombiniranog kruga) ima za cilj uloviti uglji ni dioksid prije nego napustiti elektranu, ali otvorenje elektrane s takvom tehnologijom najavljuje se tek 2010. godine. Takoer, u Sjevernom moru norveaka kompanija Statoil ubacuje milijun tona ugljika u svoja bivaa plinska polja na dnu mora. injenica kako e dvije treine koriatenja ugljena 2004. godine dolaziti od elektrana koje e se tek graditi usmjerila je jednu od najveih ekoloakih organizacija u SAD-u, National Resources Defence Council, u podraku ideji izdvajanja ugljika. Druge organizacije poput Greenpeacea isti u kako bi se trebao uvesti moratorij na koriatenje ugljena u energetici. Kriti ari isti u nekoliko problema sa skladiatenjem ugljika duboko u morima te u napuatene naftne buaotine i ugljenokope: dugoro nost te strategije je upitna jer se postavlja pitanje mogu li ti spremnici dr~ati ugljik dovoljno dugo  zato enim , opasnost za ljude koji bi ~ivjeli u blizini ako doe do ispuatanja plina zbog potresa, i trei problem je koli ina prostora koja nam stoji na raspolaganju za tu svrhu s obzirom na koli ine CO2 koje emitiramo. IPCC s druge strane isti e kako je minimalna opasnost od izlaska ugljika iz prirodnih spremnika u Zemlji, te kako mo~emo o ekivati svega 1 posto izlaska plina u razdoblju od 1000 godina. Opasnost od potresa namjerava se rijeaiti skladiatenjem u podru jima gdje nema rizika od tih prirodnih nepogoda. Takoer, britansko Ministarstvo trgovine i industrije isti e kako ima viae nego dovoljno prostora za uskladiatenje svog ugljika. Drugi izvori ka~u kako je za sadaanju emisiju CO2 prostora za skladiatenje dovoljno tek za 45 godina (Haggis, 2007). Kritika isti e i kako bi po sadaanjim emisijama CO2 iz elektrana na ugljen, ako ~elimo skladiatiti tu emisiju, trebali ubacivati nazad u Zemlju 50 kubnih kilometara tekueg CO2 svaki dan sljedeih dva stoljea, ato je suluda ideja (Flannery, 2005). Dodatno se pojavljuje problem ato se zna ajan dio tih prostora pogodnih za skladiatenje nalazi prili no daleko od elektrana koje bi trebale pospremiti svoju emisiju ugljika, a vea udaljenost zahtijeva vee troakove. I u ovom trenutku postoje ozbiljna neslaganja oko troakova skladiatenja ugljika, od Meunarodne agencije za energiju (IEA) koja maksimalni iznos stavlja na 100 dolara po toni do IPCC-a koji taj iznos maksimalno di~e na 270 dolara po toni, ako skladiatimo ugljik iz elektrana na ugljen. Mnoge ve izgraene elektrane nalaze se predaleko moguim skladiatima ugljika, pa uz trenutne velike troakove skladiatenja to ini cijeli proces iznimno skupim. To je sve natjeralo i samu IEA-u da zaklju i kako skladiatenje ugljika u nekim airim razmjerima nije mogue u sljedeih desetak godina, a u ekonomski razvijenim zemljama najvjerojatnije e se moi koristiti kao alat u borbi protiv emisije CO2 tek od 2030. godine (Monbiot, 2006). Flannery (2005) isti e kako e u najboljem scenariju biti mogue uskladiatiti tek 10 posto emisije iz elektrana na ugljen. Problem koji se posredno pojavljuje je isplativost skladiatenja ugljika isklju ivo u velikim elektranama, tako da manje elektrane ne bi bile uklju ene u ovaj proces. Drugi primjer naae nesposobnosti da se suo imo s realnim stanjem u okoliau i klimi jest pretjerana vjera u svrsishodnost  nadoknade ugljika , pri emu bogati ljudi, korporacije i zemlje ~ele otkupiti svoju emisiju uglji nog dioksida. Saenje stabala kao nadoknada za emisiju CO2 samo je jedan od modela tr~iata ugljikom. Na inili su od ugljika vruu i po~eljnu valutu. Ako ~elite letjeti bez gri~nje savjesti ili  izbalansirati bilo koju vrstu vlastite potroanje energije, dovoljno je da uplatite odreenu svotu novaca koja e se ulo~iti u projekte zaatite okoliaa ili koriatenja obnovljivih izvora energije, a mo~ete uplatiti i sadnju stabala u zemljama u razvoju. Svi su odjednom  carbon neutral . Mnoge glazbene zvijezde poput Iron Maidena, Dido, Rolling Stonesa koriste ovu tehniku kako bi izrazili svoju predanost u borbi za iai okolia i zaatitu klime. G8 sastanak u Velikoj Britaniji 2005. godine, Svjetsko nogometno prvenstvo u Njema koj 2006. godine i sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, medijske grupacije poput News Corporation, najvea europska banka HSBC ili koled~ Maine u SAD-u svoje poslovanje deklariraju  karbon neutralnim ili se taj cilj najavljuje. Norveaka vlada je najavila nadoknadu ugljika za sve letove avionom dr~avnih slu~benika. Cijela pri a s nadoknadom ugljika ima vremenski problem. Naime, utjecaj emisije iz aviona i drugih vozila ima trenutni u inak na klimu. Nije rije  samo o stakleni kim plinovima, ve avioni ispuataju i vodenu paru koja ima zna ajni efekt zadr~avanja topline u atmosferi te i na taj na in stvara ja i efekt globalnog zatopljenja. Stablima treba vremena da narastu i predstavljaju privremeno skladiate ugljika, jer podlije~u bolestima, po~arima, sje i i prirodnom prestanku ~ivota. Naftu pod zemljom smatramo trajnim skladiatem ugljika, jer bi bez naae aktivnosti tamo i ostala. Dodatni problem s nadoknadom ugljika sadnjom stabala je taj ato se uglavnom sade monokulture eukaliptusa i bora, a onda slijede mnoge negativne posljedice: ugro~avanje rezervoara pitke vode, poveano kiseljenje tla, smanjenje bioraznolikosti, vee koriatenje pesticida, a sve eae radi se o genetski modificiranim stablima. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) dozvoljava koriatenje genetski modificiranih stabala kao nadomjestak za emisiju ugljika. Nije udno da ih pojedina plemena u Amazoni nazivaju  vra~jim stablima . Upravo zato sadnja stabala kao nadomjestak nije dozvoljena unutar EU sheme za trgovanje emisijom, ve samo ulaganja u projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Ovdje treba naglasiti takoer kako se vrlo esto dogaa koriatenje novca dobivenog nadoknadom ugljika za projekte koji ve imaju zaokru~enu financijsku konstrukciju i realizirali bi se i bez sredstava iz tog izvora, ime ideja nadoknade gubi smisao i iz tog razloga. Zavaravanje nadoknadom ugljika nas ne treba uditi, jer ima jasnu financijsku ra unicu. Svjetska banka procjenjuje kako je globalno tr~iate ugljikom vrijedilo 11 milijardi do kraja 2005. godine, ato je 10 puta viae od prethodne godine. European Union Emissions Trading Scheme zauzimala je 2006. godine ak dvije treine ukupne trgovine ugljikom, ato je bilo jednako 20 milijardi dolara. BP je u kolovozu 2006. godine objavio kampanju Targetneutral u kojoj su ponudili voza ima da izra unaju godianju emisiju iz svojih vozila te da uplate ekvivalent u novcu kako bi to pokrili. BP se obvezao ulo~iti dobiveni novac u pet projekata s obnovljivim izvorima energije u Indiji i Meksiku koji bi tijekom svog rada anulirali emisiju stakleni kih plinova. Ako projekt uspije, BP e proairiti investicije s obnovljivim izvorima energije i drugdje po svijetu. Cestovni promet zauzima 22 posto od ukupne emisije CO2 u Britaniji. Prosje ni auto u Britaniji prijee 16000 kilometara u godinu dana te emitira 4 tone uglji nog dioksida i po BP-ju to vrijedi 20 funti na godinu. Poznati ekoloaki borac Sir Jonathon Porritt, lan nezavisnog odbora stru njaka koji nadgleda cijeli projekt koji je i osobno podr~ao, na kritike kako bi moglo biti rije i o joa jednom  zelenom promid~benom spotu naftne korporacije, odgovara:  Ako budete ekali da radite sa istom korporacijom, neete nikada niata u initi (The Guardian, 23.08.2006). Mnoge korporacije rade sli nu stvar. British Airways surauje s organizacijom Climate Care i omoguava putnicima da plate svoju emisiju CO2. Tako se za put od Londona do Sydneya mo~e nadoplatiti 28,83 funti. Australska firma Climate Friendly obeaje kako  u svega par minuta, za cijenu jednog kapu ina tjedno, mo~emo postii neutralni utjecaj na klimu . Ameri ki Drive Neutral ima reklamu u kojoj poru uju kako  za cijenu jednog spremnika goriva, mo~emo neutralizirati svoju emisiju CO2 za cijelu godinu (Ma'anit, 2005: 6). Unutar UN-ova Clean Development Mechanisma (CDM) pod Kyoto protokolom, najviae se ula~e u projekte vezane za bioenergiju koji zauzimaju viae od polovice svih projekata, uglavnom vezanih za industrije aeera, ri~e, kukuruza i palmi. U programima trgovanja ugljikom UN-a svega 2 posto projekata uklju uje investicije u obnovljive izvore energije i projekte o uvanja auma. Polovinom 2007. godine WWF je objavio izvjeataj Emission Impossible u kojem su zaklju ili kako je i Program EU za trgovinu kvotama (ETS) ugljikom poslu~io kao paravan za nesmanjivanje emisije stakleni kih plinova, jer je odobreno previae kvota europskim korporacijama kojima one kupuju emisiju ili od poslovnog sektora ili od dr~ava koje imaju manju emisiju. David Morris s Institute for Local Self-Relience isti e probleme nadoknade ugljika: 1. Kupovanje nadoknade ohrabruje osjeaj samodopadnosti Usporedba sa srednjovjekovnim otkupljenjem grijeha. SAD koji trenutno emitira 20 posto svjetske emisije stakleni kih plinova, mogle bi, ako uzmemo prosje nu cijenu od 10 dolara nadoknade za tonu ugljika, nadoknaditi svoju ukupne emisiju za svega 50 milijarde dolara. To je manje od polovine utroaenih sredstava za okupaciju Iraka i neato malo viae od 5 posto godianjeg bud~eta Pentagona. 2. Trgovina ugljikom inherentno ve~e prijevare i manipulacije Kao i na svakom tr~iatu, i ovdje je cilj kupiti jeftinije i prodati skuplje, ato bi trebalo posebno isklju iti u odnosu prema prirodi i va~nosti ekosustavima. 3. Trgovina ugljikom ohrabruje male kozmeti ke promjene Kako smo vidjeli, trgovina ugljikom olakaava savjest bez da preispitamo neodr~ivi ~ivotni stil, a posebno se time potkopava zna ajnija promjena unutar samog druatva, jer se promoviraju rjeaenja koja to nisu. 4. Trgovina ugljikom potkopava lokalni holisti ki pristup Ignoriranje da lokalna elektrana na ugljen sadnjom stabala po Africi ne ukida emisiju ostalih toksi nih i opasnih plinova koji ugro~avaju kvalitetu lokalnog zraka (Morris, 2007). Ako je se i koristi, trgovina ugljikom po Morrisu treba biti lokalna, s ulaganjima u projekte na licu mjesta, gdje se i emitira ugljik.  Trgovina ugljikom vodi ka privatizaciji atmosfere . Bogati su zagadili atmosferu i sada sa zaraenim novcem nastavljaju isti ~ivotni stil te peru savjest. Daljnjim neodgovornim koriatenjem fosilnih goriva samo emo poja ati utjecaj klimatskih promjena i potpomognuti da se stabla koja sadimo u ime nadoknade emisije te~e odr~e. Dapa e, poveavamo vjerojatnost da umru i time dodatno doprinesu emisiji stakleni kih plinova. Ovo jasno ne zna i kako nije korisno saditi stabla, dapa e. Ali to nam ne smije biti lavor za pranje savjesti zbog neodr~ivog ponaaanja. Najbolje je cijelu pri u opisao Oliver Rackham, botani ar s Cambridgea:  Govoriti ljudima kako e sadnja stabala rijeaiti klimatske promjene je isto kao uvjeravati ih kako trebaju piti viae vode kako bi zaustavili dizanje nivoa mora (Ma'anit, 2005: 4). No najvei problem i skladiatenja i nadoknade ugljika je uporno bavljenje posljedicama, a ne uzrokom. Skladiatenje ugljika ne rjeaava prekomjerno koriatenje fosilnih goriva, ratove za resurse i ugro~avanje politi ke stabilnosti u svijetu, kraenje ljudskih i uroeni kih prava zbog grabe~i za teritorijem na kojem su nalaziata, lokalno zagaenje zraka te brojne druge (TI, 2006). Udio prirodnog plina u potroanji raste, a predvianja EIA-e za 2030. godinu stavljaju plin na drugo mjesto iza nafte s 25 posto udjela u ukupnoj potroanji energenata. Razlog je, kao ato smo naveli, vea istoa plina, odnosno manja emisija stakleni kih plinova prilikom koriatenja plina. Problem koji se pojavljuje s plinom je njegovo sve u estalije koriatenje, posebno u elektranama, gdje zamjenjuje ugljen i naftu kao energent. Openito je trend, posebno meu zemljama na Zapadu, da je veina novosagraenih elektrana na plin. Time se viae atiti okolia, ako se usporedi s koriatenjem druga dva oblika fosilnih goriva, ali se zalihe plina br~e iscrpljuju. Premda se o nafti viae govori u kategoriji vrhunca iskoriatavanja, plin je vrlo blizu. Autori koje svrstavamo u  peak oil skupinu isti u kako e i plin vrlo brzo nakon nafte, 10 do 15 godina, dosegnuti vrhunac iskoriatavanja. SAD je ve dosegnuo vrhunac iskoriatavanja plina na svom teritoriju prije par godina, a isti e se kako e isto biti i sa zalihama u Sjevernom moru, pa je britanski Parlamentarni ured za znanost i tehnologiju odredio 2020. godinu kao godinu nakon koje e plina u Sjevernom moru biti manje, dok kritika (Mobss, 2005) isti e kako e se to dogoditi u sljedeih par godina. Ovdje isto geopolitika igra va~nu ulogu i ne treba zanemariti kako se veina zaliha zemnog plina nalazi na podru ju Rusije (45 posto), a nakon toga u ostalim zemljama Centralne Azije te Bliskog istoka. U skladu s takvom geografijom, problem sa plinom je ato se ne transportira tako lako kao nafta, ve su potrebni plinovodi koji su povezani. Dakle, najjeftiniji i najefikasniji oblik transporta plina je kopnom. Prevoenje posebnim tankerima tzv. ukapljenog plina (LNG), ato se posljednjih godina od populariziraju dr~avni i korporativni krugovi, samo e ubrzati vrhunac koriatenja plina, jer se 15 posto vrijednosti plina izgubi u procesu pretvaranja plina u tekue stanje kako bi se mogao prevesti u posebnim kontejnerima. Takoer, cijeli proces kota puno vie nego to je prijenos plinovodima. Time ponovno imamo prevlast tehnolokog rjeenja, premda bi bilo korisnije razmisliti kako utedjeti na potronji. Prije nego zavrimo s analizom komponente energije, odnosno emisije CO2, potrebno je spomenuti joa jedno podru je sve vee potroanje, a koje s obzirom na mjesto svog nastajanja ima zna ajniji utjecaj na klimatske promjene nego ato bi se moglo initi s obzirom na udio u ukupnoj emisiji stakleni kih plinova. Sve vei udio emisije u transportu zauzima avioprijevoz, a s obzirom na utjecaje na okolia i klimatske promjene trebali bismo ga izbjegavati koliko god je mogue. Zbog emitiranja stakleni kih plinova na velikim visinama, efekt je puno vei od emisija s tla, i to za ak tri do etiri puta. Najproblemati nije je stvaranje posebne vrste cirus oblaka, koji nastaju kristaliziranjem vodene pare i sitnih estica koje izlaze iz aviona. Time smanjuju povratak su evih zraka s tla te takoer poja avaju efekt staklenika. Avioprijevoz je najbr~e rastui izvor emisije stakleni kih plinova u transportu. Vjerojatno su to razlozi ato se jako sporo napreduje u uklju ivanju emisije iz avioprometa u godianje emisije dr~ava, a ovakvo stanje mogue je samo zbog ogromnih subvencija koje aviokorporacije dobivaju kako bi mogle imati niske cijene letova. Britanska avioindustrija svake godine dobije 9 milijardi dolara subvencija kako bi osigurala niske aviokarte i jeftinu robu u duty free shopovima. Posebno zabrinjava rast zra nog prometa, jer se vrlo esto avionom putuje radi odlaska u prili no bliska odrediata, ato uzrokuje i veu emisiju po prijeenom kilometru od dalekih letova. U EU se ak 45 posto svih letova odvija na udaljenostima ispod 500 kilometara. Prema izra unima Centra za alternativnu tehnologiju (CAT) iz Walesa, osobna godinja emisija CO2 ne bi trebala prelaziti 2,5 tone na godinu. Za vrijeme jednog leta avionom od Londona do New Yorka emitira se 1,2 tone CO2 po putniku. Na putu dugom 300 kilometara, automobil emitira 36,6 kilograma ugljika po putniku, vlak 5,2, a autobus 4,3. Avion po putniku na istoj udaljenosti emitira 63,9 kilograma CO2. Letovi sve viae predstavljaju osjeaj slobode, kao nekad automobili, samo su danas apetiti vei. }elimo osjeaj kako u svakom trenutku mo~emo otputovati jeftino u bilo koji kutak planeta. Premda je, kao i mnogi drugi, i taj osjeaj prili no upitne raspodjele. Svega 5 posto svjetskog pu anstva je ikada letjelo. Prema podacima iz Britanije, ljudi koji spadaju u ni~u srednju klasu ili su u kategoriji malo iznad siromaanog sloja populacije, kupuju svega 6 posto karata. Bez obzira na sve vei broj jeftinih letova, uglavnom putuju najbogatiji ljudi i oni iz srednje klase. To je i jasno, jer siromaani ljudi ak i kad bi bili u mogunosti platiti jeftinu kartu, uglavnom nemaju novaca za boravak u zemlji u koju bi otputovali. S obzirom na rast koriatenja aviona, smanjenju emisije nee pomoi niti najava Boinga u srpnju 2007. godine kako njihov novi model aviona 787 Dreamliner emitira 20 posto manje CO2. Isti e se manja potroanja aluminija za isti iznos, titana 15 posto, metala 10 posto i ostalih materijala za 5 posto. Problem s avionima je ato su dugotrajni. Boing 747 koji je proizveden 1970. godine i dan danas leti, a dugovje nost se s novim modelima i produ~uje. Danas proizveden Airbus A380, uz odreene modifikacije, moi e letjeti do 2070. godine (Monbiot, 2006). Prili no je nevjerojatno za o ekivati da e se postojea flota umiroviti i staviti na recikla~u ili odlagaliate, jer su iznimno skupi i vrijedni. Time i neka danaanja eventualna poboljaanja u potroanji goriva ili materijalima u konstrukciji teako da e imati pozitivan efekt u dogledno vrijeme kada je najbitnije u initi neato po pitanju prevelike emisije stakleni kih plinova. Uzgoj i proizvodnja hrane Rekli smo kako uzgoj i proizvodnja hrane jednom treinom utje e na ekoloaki otisak. Utjecaj je joa i vei, jer se energija potrebna za proizvodnju umjetnih gnojiva, pesticida, herbicida i drugih zaatitnih sredstava uklju uje u komponentu energije. Doduae, sve viae istra~ivanja daje vei udio poljoprivrednom i prehrambenom sektoru u ukupnoj potroanji energije, vei i od drugih sektora u druatvu. Posljednji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) izneseni u izvjeataju Livestock's Long Shadow (2007) isti u kako je proizvodnja mesa, odnosno sto arstvo, odgovorna za 9 posto emisije CO2, 37 posto metana, 64 posto amonijaka, i 65 posto duai nog dioksida. Kad su uzme u obzir kumulativni u inak ove emisije, to zajedno daje 18 posto ja i efekt nego emisija od transporta, naglaaavaju autori izvjeataja. Zaklju ak je kako  sektor proizvodnje mesa ima duboke i airoke utjecaje na okolia koji bi trebali zauzeti jedno od prvih mjesta politike zaatite okoliaa (Steinfeld et. al., 2006: 26). Sli no, asopis New Scientist je polovicom srpnja 2007. godine objavio rad japanskih znanstvenika s National Institute of Livestock and Grassland Science iz Tsukube koji su takoer dobili rezultate vee emisije stakleni kih plinova od proizvodnje mesa nego od transporta. Njihovo istra~ivanje pokazalo je kako se za proizvodnju jednog kilograma mesa govedine emitira stakleni kog potencijala zagrijavanja jednakog 36,4 kilograma CO2. Dodatno se zbog otpada iz klaonica, koji zagauje vodu i tlo, emitira 340 grama sumpornog dioksida, 59 grama fosfata te se potroai 169 megad~ula energije. To je zajedno jednako emisiji stakleni kih plinova koje dobijemo uslijed vo~nje automobilom tri sata (250 kilometara otprilike), dok nam sve ~arulje u stanu ili kui gore upaljene. Studija je raena na primjeru velikih farmi i klaonica u Japanu, ali bi rezultati bili blizu za bilo koju od visokoindustrijaliziranih zemalja, jer je proizvodnja mesa prili no standardizirana. Treba istaknuti kako se u ovoj studiji nije ra unala emisija od upravljanja infrastrukturom farmi, kao niti od transporta mesa i mesnih preraevina, pa ovi podaci ne donose ukupni otisak proizvodnje mesa (Fanelli, 2007). Jedan od veih autoriteta na podru ju energije, ve spominjani Richard Heinberg (2005), nabrojio je trenutne trendove u globalnoj proizvodnji hrane, koji po njemu trebaju dobiti svoje odr~ive alternative: 1. Povraina za proizvodnju Stoljeima se plodno tlo proairivalo raznim metodama: kr enjem auma, navodnjavanjem i drugim  nasilnim metodama. Taj trend dosegnuo je vrhunac i sada zasoljeno tlo zbog pretjeranog navodnjavanja, proairivanje urbanih podru ja na teret plodnih povraina, airenje pustinja, opadanje kvalitete tla uslijed prekomjernog unoaenja umjetnih gnojiva i zaatitnih sredstava uzimaju svoj danak, smanjujui ukupnu plodnu povrainu na kojoj je mogu uzgoj hrane. 2. Plodno tlo Povrainski sloj tla, koje je najodgovornije za uspjeanu proizvodnju hrane, sve viae nestaje. Naj eae su uzroci vjetar i erozija zbog voda, a uzroci tome su duboko preoravanje zemlje ime joj se razbija struktura i uniatava ~ivot te openito masovni konvencionalni uzgoj hrane koji ostavlja tisue i tisue nepreglednih hektara s jednom kulturom bez prirodnih barijera. Na preko polovice poljoprivrednog tla u SAD-u stupanj erozije je 27 puta vei od sposobnosti prirode da ga obnovi. Trebamo uvijek imati na umu kako su gotovo sve civilizacije u povijesti nestajale u trenutku nemogunosti prehrane stanovniatva. Krajem 2005. godine objavljeni su satelitski podaci koji pokazuju kako nestaje sve viae plodne zemlje. Godianje 100.000 kvadratnih kilometara nestane i pretvori se u pustinje. Od 1950. do 1975. godine Kina je u prosjeku godinje gubila 1560 kvadratnih kilometara plodne zemlje, koja je zbog industrijalizacije i loe poljoprivredne politike nestajala i pretvarala se u pustinju. Do 2000. godine godinje se u pustinju pretvaralo 4056 kvadratnih kilometara plodnog tla. To uzrokuje i velike ekonomske trokove. Brazil zbog irenja pustinje godinje gubi 300 milijuna dolara. Sve zemlje centralne Azije gube plodno tlo koje se pretvara u pustinju. Kazahstan je od 1980. godine izgubio gotovo polovinu plodnog tla, koje se pretvorilo u pustinju. Nigerija, kao najmnogoljudnija afri ka zemlja, godianje gubi 3523 kvadratnih kilometara plodnog tla. Dodatni gubitak plodnog tla bit e uzrokovano rastom nivoa mora. 3. Broj farmera u odnosu na broj stanovnika Kontinuirano opada, posebno u najindustrijaliziranijim zemljama, gdje je mehanizacija i centralizacija u poljoprivredi otila najdalje. U SAD-u se, primjerice, manje od 2 posto stanovnitva bavi poljoprivredom i, kao posljedica toga, velike prehrambene i poljoprivredne korporacije preuzimaju cjelokupni sektor proizvodnje hrane. Time se gubi i vrijedno znanje proizvodnje hrane, jer ak i preostali farmeri i poljoprivrednici uglavnom pobacaju umjetna gnojiva i zaatitna sredstva na polja bez ikakvog dodira i osjeaja sa zemljom. 4. Genetska raznolikost biljnih vrsta U dramati nom je opadanju. U Indoneziji je, primjerice, neko uzgajano 200 sorti ri~e, ali  zelenom revolucijom broj je opao na etiri sorte. Taj trend je poja an pojavom genetski modificiranih usjeva, gdje je kontrola uzgoja i skupljanja sjemena joa izra~enija. Trenutno u SAD-u od ukupne proizvedene koli ine na genetski modificirane usjeve otpada: 89 posto soje, 83 posto pamuka, i 61 posto kukuruza. Kako je GM soja uala na tr~iate, uvanje sjemena soje je opalo s 31 posto 1991. godine na 10 posto desetljee kasnije. 5. Prosje na proizvodnja ~itarica Ve drugu godinu zaredom poveana je proizvodnja ~itarica za preko dvije milijarde tona (WWI, 2006). No, Earth Policy Institute upozorava kako zalihe ~itarica opadaju, jer u posljednje etiri godine potroanja prelazi proizvodnju. Dok ukupna koli ina proizvedenih ~itarica raste, u odnosu na broj stanovnika ta koli ina je manja. Kina je 2005. godine proizvodila manje ~itarica za 34 posto u odnosu na 1998. godinu. 6. Klimatske promjene Uzrokovane pretjeranom emisijom stakleni kih plinova, od ega zna ajan dio otpada na proizvodnju i transport hrane. Sada klimatske promjene nestabilnim vremenskim uvjetima ote~avaju normalnu proizvodnju hrane i prijete urodu. Akademija znanosti i umjetnosti SAD-a je 2004. godine objavila istra~ivanje o utjecaju rasta temperature na urod usjeva. Zaklju ili su kako porast od 1 stupnja uzrokuje pad uroda za 10 posto. Iste rezultate dobio je i Meunarodni institut za istra~ivanja ri~e (IRRI) iz Filipina. U drugom istra~ivanju utjecaja porasta temperature na urod kukuruza i soje David Lobell i Gregory Asner testirali su rezultate s 618 polja kukuruza i 444 polja soje, te zaklju ili kako porast od jednog stupnja smanjuje urod tih kultura za 17 posto. 7. Dostupnost pitke vode U SAD-u se ak 85 posto pitke vode koristi za potrebe poljoprivrede. Pretjerana potroanja uzrokuje isuaivanje izvora pitke vode, prije nego su se u stanju prirodnim putem obnoviti. Ili se koriste sve ja e pumpe, koje idu sve dublje, ime je potrebno ulo~iti viae energije. Danas potroaimo 1000 tona vode da proizvedemo tonu ~itarice. 8. Efektivnost pesticida i herbicida U posljednja dva desetljea koriatenje pesticida je poraslo za 33 puta. Godianje se potroai 27 milijuna tona pesticida. Svjetski izvoz pesticida vrijedi 15,9 milijardi dolara, a koriatenje je poraslo s 0,49 kilograma po hektaru na 2 kilograma po hektaru (WWI; 2006). No, nametnici kroz eau izlo~enost tim preparatima razvijaju i otpornost na njih, zbog ega se sve obilnije koriste kemijska zaatitn sredstva sa sve gorim posljedicama za okolia i klimu. 9. Vrhunac iskoriatavanja nafte Hrana je energija, a da bismo je osigurali, potrebna nam unos prvotne energije, ato esto previamo. Tako smo donedavno previali kako e sve skuplja nafta i plin, te njihov vrhunac iskoriatavanja najvee posljedice, za ljude osobno, ostaviti na na in proizvodnje hrane. U konvencionalnoj poljoprivredi, potpuno ovisnoj o unosu jeftine energije bazirane na fosilnim gorivima, njihova sve vea cijena uzrokovat e velike poremeaje. Konvencionalna poljoprivreda ovisna o jeftinim fosilnim gorivima za svaku kaloriju proizvedene hrane potroai 10 kalorija energije fosilnih goriva. Pojedemo viae kalorija nafte i plina nego ato ih je sadr~ano u obroku koji jedemo. U SAD-u svaka osoba godianje pojede hrane vrijedne 3,6GJ, proizvedene od ak 80GJ biomase i 7GJ kemijskih proizvoda za poljoprivredu. Za proizvodnju pola kilograma goveeg odreska potroai se 3,5 litara nafte. Poveanje prometa u SAD-u zbog kupovine namirnica airoke potroanje u razdoblju 1990-2001. poraslo je za 40 posto, ato je tri puta viae od putovanja za druge potrebe i razloge. Za potrebe kupovine prijee se 584 milijarde kilometara godianje, pri emu se proizvede 154 milijuna metri kih tona CO2. Najvei maloprodajni lanac na svijetu Wal-Mart zauzima 10 posto maloprodaje u SAD-u, pa samo na kupovinu u njihovim trgovinama otpada 15,4 milijuna metri kih tona. Od ukupno potroaene energije u SAD-u 17 posto odlazi na proizvodnju i distribuciju hrane, koja pak zauzima 20 posto od ukupnog transporta u zemlji, bez uklju ivanja uvoza. U SAD-u hrana putuje do polica od 2400 do ak 4000 kilometara. Hrana je u visoko industrijaliziranim druatvima podcijenjena. U Britaniji se 2004. godine bacilo 30 do 40 posto kupljene ili uzgojene hrane vrijedne 16 milijardi dolara. U SAD-u se svaki dan baci 43.000 tona hrane, jo uvijek zdravstveno ispravne za konzumiranje. U SAD-u se na hranu u prosjeku troi svega 9,7 posto od ukupnih primanja, to je najmanje u svijetu. Mnogi se pitaju nije li to povezano s najveim troakovima za lije enje bolesti, koji iznose 16 posto (Pollan, 2006)? Kako smo vidjeli, ogromna je potroanja energije u poljoprivredi, a velik dio toga otpada na nepotrebni transport. Caroline Lucas, lanica Europskog parlamenta, daje nam zanimljive podatke o trgovini hranom u Velikoj Britaniji: godinje Britanija izveze u kontinentalnu Europu 33.100 tona peradi, a uveze 61.400 tona izveze 195.000 tona svinjetine, a uveze 240.000 tona izveze 102.000 tona janjetine, a uveze 125.000 tona izveze 100.000 ~ivih svinja, a uveze 200.000 izveze 47 milijuna kilograma maslaca, a uveze 49 milijuna izveze 111 milijuna litara mlijeka, a uveze 173 milijuna litara (Haggis, 2007: 86). Jasno je kako je jedini razlog ovom nepotrebnom transportu trgovina i zarada. Kada se pita - koliko ljudi mo~e ~ivjeti na Zemlji?, potrebno je protupitanje  kojim na inom ~ivota? I uz kakvu prehranu? Godianja potroanja ~itarica po osobi u SAD-u bila bi dovoljna za svega 2,5 milijarde ljudi s obzirom na sadaanju godianju proizvodnju. Dakle, trebamo nai snage prihvatiti injenicu kako na svijetu ne mo~emo svi imati prehranu temeljenu na neprestanom konzumaciji mesa, kao ato je slu aj u SAD-u, zemljama Europe, Australiji, a taj trend se sve viae airi. Ekoloaki otisak isti e kako nam za proizvodnju povra treba u prosjeku 0,78 hektara po osobi u svijetu, a za proizvodnju mesa 2,1 globalnih hektara. Veliki je problem pri tome ato se veina ~itarica koristi kao sirovina za proizvodnju mesa u prihrani ~ivotinja, a ne direktno za ljude, ato bi bilo efikasnije i odr~ivije. Farmeri airom svijeta 2004. godine proizveli su 223 milijuna tona soje, od ega je svega 15 milijuna iskoriateno za direktnu upotrebu kroz sojine preraevine. Ostatak od 208 milijuna hektara poslu~io je za proizvodnju ulja (dobivenih 33 milijuna tona), od ega ostaje 143 milijuna tona ostatka nakon preaanja koje se koristi za prehranu ~ivotinja (Brown, 2005: 4). U SAD-u se godianje potroai 800 kilograma ~itarica po osobi. Svega 100 kilograma od godianje proizvedene koli ine ~itarica po osobi ode na direktnu konzumaciju: kruh, tjestenina, pahuljice. Ostatak odlazi za prehranu ~ivotinja koje se nakon toga konzumiraju. Skromno smanjenje konzumacije mesa mo~e oduzeti od te brojke 100 kilograma. S obzirom na 300 milijuna stanovnika u SAD-u, to bi uatedjelo 30 milijuna tona ~itarica i 30 milijardi tona vode za navodnjavanje. U ovom trenutku idemo u suprotnom smjeru i, kao ato smo rekli, trend se airi na ostatak svijeta kao po~eljan, premda nemamo dovoljno plodne povraine da svi imamo prehranu kao bogate zemlje, ato nam pokazuje tablica kretanja godianjeg rasta konzumacije ~ivotinjskih proteina: Izvor19002003Godianji rast  (milijuni tona) (postoci)Govedina53590,8Svinjetina70962,5Ov etina10121,6Piletina41764,9Jaja38613,7Riba (oceani)85930,8Riba (uzgajaliata)13409,7Izvor: Brown, L. (2005) Outgrowing the Earth: The Food Security Challenge in an Age of Falling Water Tables and Rising Temperatures: 45. Iako emisije CO2 od fosilnih goriva i proizvodnja hrane zajedno zauzimaju ak preko dvije treine ukupnog iznosa ekoloakog otiska, posvetit emo pa~nju i ostalim komponentama. `ume Premda u ukupnom iznosu ekoloakog otiska iskoriatavanje auma zauzima neato manje od deset posto, sve ato smo do sada iznijeli u radu pokazuje nam vrijednost auma iznad mogunosti zapa~anja ekoloakog otiska. Brojne su koristi koje imamo od auma: hranu i pie, gorivo, drvnu grau, papir, lijekove, zaatitu od vjetrova, apsorpciju CO2, sprje avanje erozije, mal iranje/obogaivanje tla liaem, rezervoare za pitku vodu, one pru~aju dom milijunima biljnih i ~ivotinjskih vrsta te poti u bioraznolikost (Motik i `imleaa, 2007). Upravo iz tog spleta meusobnih odnosa povezanosti, aume nas najbolje u e o procesima kru~enja u prirodi i njihovoj vrijednosti. U enjem od auma najjasnije shvaamo procese odr~ivosti u ekosustavima. `ume su nam i najbolje ogledalo kretanja ekoloakog otiska u odnosu na biokapacitet. Sve viae ih iskoriatavamo, a uslijed klimatskih promjena, njihova sposobnost upijanja CO2 je sve slabija. U SAD-u je sposobnost upijanja CO2 koju imaju aume, tlo i ostatak ekosustava pao sa 16,9 posto od ukupne emisije CO2 proizvedene ovjekovim aktivnostima 1990. godine na 11,9 posto 2003. godine. U istra~ivanjima amazonskog podru ja pokazano je kako tamoanje tropske kiane aume zadr~avaju tri etvrtine kiae koja padne i vraaju je nazad direktno ili kroz transpiraciju, dok se svega jedna etvrtina odbije i vrati na Atlantski ocean. Time je dokazana njihova vrijednost za kru~enje vode u prirodi i nastanak kianih oblaka. No, na tlu gdje je auma iskr ena i pretvorena u paanjak ili polje za uzgoj soje, situacija je obrnuta. Time 2 milijuna hektara, koliko se godianje iskr i auma u amazonskom podru ju, negativno utje e na prirodni mehanizam kru~enja vode. Povrh svega, tropske kiane aume u sebi uvaju gotovo polovicu CO2 sadr~anog u svoj vegetaciji na planetu. Ekoloaka organizacija Greenpeace je 2006. godine objavila rezultate istra~ivanja u kojima su dokazali kako i jedne od najpoznatijih i najja ih prehrambenih korporacija, Cargill i McDonald s, imaju odgovornost za kr enje tropskih kianih auma u amazonskom slivu. U istra~ivanju je isplivalo kako sam Cargill ima izgraenih ak 13 skladiata za soju u regiji Amazone. Pratei rutu iz tih skladiata do europskih luka, jasno se pokazalo kako soja iz amazonskih praauma zavraava kao hrana za perad koja zavraava u McDonald sovim restoranima. Cargill opskrbljuje McDonald s sa ak 50 posto peradi u Europi. Pritisak na aume sve je opse~niji i intenzivniji, pa pored dosadaanjih uzroka kraenja aumskih prostora zbog drvne grae i preraevina te proizvodnje mesa, odnedavno je zna ajan trend smanjenja aumskih prostora i zbog planta~a biljaka iz kojih se proizvode biogoriva. Upravo zbog meupovezanosti auma, poljoprivrede i energije, a zbog va~nosti svih triju komponenti za naaa druatva, toj temi dugujemo malo detaljnije pojaanjenje. Ovdje se komponente auma, poljoprivrede i energije sjedinjuju u sektor transporta, koji je veliki potroaa  energije, a kroz proizvodnju biogoriva utje e i na poljoprivredu i najvrjednije globalne aumske fondove. Pod biogorivima mislimo na proizvodnju alkohola kao zamjenu za benzin, a koji naj eae dobivamo iz aeerne trske i kukuruza, a po elo se s istra~ivanjima i dobivanjem pogonskog goriva iz celuloze. Takoer, kao zamjenu za dizel, koristimo brojne uljarice, a naj eae uljanu repicu, suncokret, soju i palmine sjemenke te otpadno jestivo ulje nakon koritenja u kuhinjama. Kao to smo napomenuli u podpoglavlju Ratovi za resurse, Brazil je upravo na najboljem putu da postane model prelaska iz koliko-toliko korisne proizvodnje goriva, u dodatno unitavanje i svoje, ali i svjetske prirodne imovine amazonskih uma. SAD je 2006. godine pretekao Brazil u najveim proizvedenim koli inama biogoriva, ali tamo 15 posto uroda kukuruza osigurava svega 2 posto transporta. EU proizvodi gotovo 90 posto svjetskog biodizela, pri emu na Njema ku samu otpada viae od polovice svjetske proizvodnje. U razdoblju 2000-2005 proizvodnja etanola se udvostru ila, a biodizela, iji je razvoj po eo poslije, u etverostru ila. Od ukupne proizvedene koli ine biogoriva na etanol otpada 90 posto. Ipak, u odnosu na naftu i dalje su to minorne koli ine, jer je 2005. godine proizvoeno 670.000 barela biogoriva dnevno, ato je svega 1 posto od ukupnog globalnog tr~iata goriva za transport. S obzirom na to da biogoriva kao eventualno rjeaenje u sektoru transporta ve~emo za sektor proizvodnje hrane, slijedi nam odgovoriti na klju no pitanje vezano za proizvodnju biogoriva: Mogu li biogoriva nadoknaditi naftu u transportnom sektoru transporta s obzirom na koli inu i kvalitetu bioproduktivnog tla na planetu? Kada bismo raspravu oko ovog pitanja htjeli brzo prekinuti, odmah bismo mogli odgovoriti kako u ovom trenutku ne postoji niti jedna poljoprivredna kultura od koje proizvodimo biogorivo, a koja je u stanju zamijeniti naftu kao glavni resurs u transportu. Jasno, to ne govori samo o nedostatku plodnih povrina koje bismo namijenili proizvodnji biogoriva, a ne proizvodnji hrane, ili podru ju na kojem e se saditi aume, ve puno viae i o prekomjernoj potroanji nafte u transportu. Kada bi se htjela zadovoljiti sva potroanja u transportu SAD-a, bilo bi potrebno 80 posto poljoprivrednog zemljiata pretvoriti u polja samo za tu svrhu (WWI and CAP, 2006). Od ukupno proizvedenog kukuruza 2005. godine, 14 posto je odlazilo za potrebe proizvodnje etanola, uz tendenciju rasta, pa je USDA istaknula kako je 2006. godina prva godina kada e manje kukuruza otii u izvoz, nego u proizvodnju goriva. U Britaniji bi bilo potrebno pet puta viae zemlje nego ato se trenutno kultivira, kako bi se zadovoljila potroanja automobila, dakle bez goriva potrebnog za traktore, brodove, vlakove i ostalo (Mobbs, 2006). U tom smislu mo~emo odmah postaviti i potpitanje: Ugro~ava li proizvodnja biogoriva proizvodnju hrane, s obzirom na konkurenciju u povrainama koje koriste? Direktor Instituta Earth Policy Lester Brown, istaknuo je kako za napuniti jedan rezervoar prosje nog terenca treba ~itarica koliko jednoj osobi za godianje potrebe prehrane (Brown, 2006). Sli no zaklju uje i Stephen Pizzo (2006) koji se pita kako je moralno opravdano to iti hranu u spremnik za gorivo u trenutku dok djeca u Africi gladuju? Hoe li se u budunosti pohode na polja aeerne trske ili suncokreta pravdati potrebom  stabilizacije regije? I Ujedinjeni narodi su polovinom 2007. godine izdali izvjeataj o biogorivima u kojem su, pored uvrije~enih prednosti, upozorili na konkurentnost biljaka za gorivo s potrebnom hranom, kao i na opasnost pogoraanja stanja u ekosustavima i uniatavanje bioraznolikosti zbog proizvodnje biogoriva. U tom kontekstu nije jasno gdje nalaze uporiata pojedina istra~ivanja koja predviaju kako bi EU mogla dosegnuti 20-30 posto udjela biogoriva u ukupnom transportu. U istom razdoblju u SAD-u se predvia u sljedeih 25 godina udio biogoriva sa 37 posto (Worldwatch Institute et al., 2006). Izvjeataj Centra za odr~ivost i globalni okolia Sveu iliata Wisconsin, objavljen u listopadu 2007. godine, isti e mogunost proizvodnje biogoriva i do 51 milijarde litara godianje, ato je dvadeset puta viae od sadaanje proizvodnje. Ovo je velik argument zastupnicima teze kako e pretvaranje biogoriva u globalni biznis uzrokovati negativan utjecaj na dostupnost poljoprivrednih kultura za prehranu, odnosno da e rezultirati veim cijenama i time postati dodatni teret najsiromaanijima. U Brazilu koji je najvei svjetski proizvoa  aeera, polovina proizvodnje odlazi na proizvodnju etanola. Trenutno svega 10 posto svjetske proizvodnje aeera odlazi za etanol, i to je bilo dovoljno da cijena aeera na globalnom tr~iatu sko i za duplo (Brown, 2006). U SAD-u je cijena kukuruza u posljednjih par godina sko ila za gotovo 70 posto, a sadaanja proizvodnja zadovoljava tek jednu aestinu od pri~eljkivane u obeanju predsjednika Busha o 20 posto udjela alternativnih goriva do 2020. godine. Iste 2006. godine cijena palminog ulja poveala se za 15 posto. U Europi ak 60 posto proizvedenog repi inog ulja odlazi za potrebe proizvodnje biodizela. Cijena repi inog ulja se 2005. godine poveala za 45 posto, a godinu poslije za dodatnih 30 posto. To je to no ono ato su pojedini kriti ari industrije biogoriva predviali: ato viae hrane spalimo u svojim motorima, to emo hranu plaati viae. Mnogi isti u kako biogoriva iz mogunosti lokalnih zajednica za proizvodnju goriva iz lokalnih izvora prerastaju u prljavi biznis globalnih razmjera, gdje glavnu ulogu preuzimaju najmonije prehrambene i energetske korporacije. Archer Daniels Midland (ADM) jedna je od najveih prehrambenih korporacija u proizvodnji soje, kukuruza, paenice i kakaa te sami kontroliraju 40 posto proizvodnje etanola, a deset najveih proizvoa a kontrolira 70 posto tr~iata. Sli ne tendencije okrupnjavanja mo~emo pratiti i u Brazilu. ADM je, pored Cargilla i Bungea, najvei uzrok kr enju tropskih kianih auma Amazone u Brazilu. Njih troje zajedno proizvode 60 posto soje u tom osjetljivom podru ju, a sam ADM ima etiri silosa u amazonskom podru ju. Glavna destinacija te soje je Europa, gdje zavrai kao hrana ~ivotinjama. Kao najvei proizvoa  etanola od kukuruza, ADM se reklamira sloganom  puni resursa od prirode . Kriti ari isti u kako je ovo posljedica sprege korporacija koje u biogorivima vide novu priliku za profit te politike koja u biogorivima vidi novu priliku za daljnjom podjelom subvencija i okrupnjavanjem poljoprivredne proizvodnje te dobru poruku javnosti kako vlada radi na problemima energetske krize i klimatskih promjena. Od izbora 2000. godine, ADM je podijelio 3 milijuna politi kih donacija, pametno ih rasporedivai i demokratima (1,2 milijuna) i republikancima (1,85 milijuna). International Institute for Sustainable Development isti e kako subvencije za proizvoa e etanola godianje dose~u izmeu 5,5 i 7,3 milijarde dolara. Proizvoa i kukuruza su u razdoblju 1995-2004 dobili 41,9 milijarde dolara subvencija, isto kao zajedno farmeri pamuka i paenice. Cijena kukuruza u SAD-u porasla je upravo zbog potra~nje za etanolom .Krajem 2006. godine u funkciji je bilo 102 pogona za proizvodnju etanola, 32 u izgradnji, te 127 u razli itim fazama planiranja. No, ako tr~iate proizvodnje kukuruza postaje sve viae atraktivnije, logi no e privui sve vei broj farmera i investitora. Cijena kukuruza e biti sve vea. Od po etka 2006. godine do po etka 2007. godine porasla je za duplo. No, takva poveana ponuda, nakon nekog vremena, uzrokovat e i pad cijena i zarade. Mo~e se o ekivati kako e iz igre prve ispasti manje destilerije i farmeri. Ne treba nas uditi ato imamo veliku navalu ulaganja u sektor biogoriva. IEA je istaknula kako je etanol konkurentan benzinu u trenutku kada barel nafte koata viae od 45 dolara, a biodizel kada barel nafte koata 65 dolara. Dakle, s obzirom na sadaanju cijenu barela nafte koja se kree oko 70 dolara, situacija za proizvodnju biogoriva postaje financijski sve povoljnija. S obzirom na to da se radi o masovnom uzgoju poljoprivrednih kultura, ato nosi itav niz negativnih utjecaja na okolia, a u SAD-u koriatenje i genetski modificiranih usjeva, jasno je kako se ovakva proizvodnja biogoriva negativno odra~ava i na kvalitetu okoliaa i ekosustava. WWF je po narud~bi Svjetske agencije za energiju (IEA) izradio studiju o biogorivima i na in proizvodnje biogoriva u Brazilu pokazao se i ne tako povoljnim za okolia. Naime, WWF je iznio podatke kako ak 80 posto emisije stakleni kih plinova Brazila ne potje e od transporta i koriatenja automobila, ve od deforesterizacije, spaljivanja i kr enja tropskih kianih auma pri emu se emitiraju velike koli ine CO2 pohranjenog u aumama. Friends of the Earth su 2004. godine izdali studiju u kojoj su ak ustvrdili kako je  s obzirom na utjecaj i na lokalni i na globalni okolia, biodizel dobiven od palmi je destruktivniji od sirove nafte iz Nigerije , jer je u jugoisto noj Aziji trenutno u tijeku deforesterizacija velikih razmjera kako bi se dobilo prostora za planta~e palmi. Nekada su tropske kiane aume kr ene uglavnom da bi se dobila povraina za paanjake na kojima su se uzgajala goveda za izvoz mesa u zapadna druatva, a danas se sve eae kr e za izvoz  ekoloakog goriva u Europsku uniju i SAD. Graditeljstvo/infrastruktura U industrijski razvijenim zemljama, ako ura unamo energiju potrebnu za izgradnju, 50 posto energije konzumira se u zgradama (ISES, 2004). Koliko su stvari otiale daleko, dovoljno govori podatak kako je prosje no kuanstvo u SAD  naraslo za 40 posto u zadnjih 25 godina, premda u njemu ~ivi manje ljudi. Proizvodnja jedne tone cementa, emitira 814 kilograma CO2, a u to nije uklju ena emisija prilikom vaenja kamena i transporta. Prili no su razli iti podaci o emisiji CO2 od industrije cementa u odnosu na ukupnu emisiju, a kreu se od 5 do 10 posto ukupne emisije (Monbiot, 2006). Prosje na kua potroai 25 tone cementa u temeljima i podovima te joa 4 tone za ~bukanje. To zna i oko 30 tona CO2 samo od cementa koji se koristi u izgradnji. Kako smo rekli, unutar ove komponente ra una se i utjecaj hidroelektrana zbog njihova najveeg utjecaja kao graevina. Voda je obnovljiv izvor energije, ali to ne zna i da emo svaki oblik koriatenja vode smatrati odr~ivim i prijateljskim prema okoliau i ljudima. Primjerice, velike hidroelektrane uzrokuju brojne ekoloake i socijalne probleme, neovisno ato koriste vodu kao izvor za proizvodnju energije. Iz tih razloga, viae ih ne stavljamo u skupinu nove generacije obnovljivih izvora energije. Prilikom izgradnje velikih brana emitiraju se zna ajne koli ine CO2 zbog kr enja auma, a posebno se kao problem javlja emisija metana, jer poplavljene biljke trule pod vodom (IRN, 2006). Zadnje istra~ivanje na ovu temu objavio je u rujnu 2007. godine brazilski Nacionalni institut za prostorna istra~ivanja. U izvjeataju se isti e kako 52.000 velikih brana, koliko ih ima u svijetu, godianje emitiraju 104 milijuna metri kih tona metana, ato ini 4 posto svjetske godianje emisije, daleko, daleko viae nego ato bi dozvolio imid~ velikih hidrocentrala kao ekoloaki prijateljskih elektrana (Phelan, 2007). Poseban problem je uniatavanje ekosustava i bioraznolikosti, a goleme su i negativne socijalne posljedice. Samo zbog projekata izgradnje velikih brana, koje je u proteklih par desetljea podupirala i financirala Svjetska banka, prisilno je raseljeno 10 milijuna ljudi, a brojka ska e i do 80 milijuna ljudi kad uklju imo sve izgraene velike brane od kraja Drugog svjetskog rata. Nuklearna energija Nuklearna energija sudjeluje u ekoloakom otisku s 4 posto, ato je relativno malo, ali je ne smijemo zaobii iz nekoliko razloga. Trenutno 440 reaktora u preko 30 zemalja zadovoljava 6,1 posto svjetske energije. Francuska proizvodi 70 posto struje pomou nuklearnih elektrana, a `vedska 50 posto. Donedavno smatrana  umrtvljenim energetskim resursom , jer se osjetno smanjio broj novoizgraenih nuklearnih elektrana od nesree u ernobilu 1986. godine, u zadnje vrijeme ih se sve eae spominje kao orue u borbi protiv klimatskih promjena. Razlog je, jasno, gotovo zanemariva emisija stakleni kih plinova prilikom rada nuklearnih elektrana. Takvi stavovi nisu mimoiali ni neke iz ekoloakog pokreta. James Lovelock, autor poznate teze o Geji, naaem planetu kao ~ivom biu koje osjea, u prvoj polovici 2004. godine osvanuo je na naslovnici The Independenta sa stavom o nuklearnoj energiji kao spasu protiv klimatskih promjena. Optu~io je kriti are nuklearne industrije za  iracionalni strah pothranjen od holivudsko-zelenih lobija i medija (Ma anit, 2005), proglasivai nuklearnu energiju najsigurnijom i naj istijim oblikom energije, uz napomenu kako nemamo vremena za eksperimentiranje s vizionarskim oblicima energije. Lovelock je proglasio vjeru u obnovljive izvore energije romanti nom gluposti, a nuklearnu energiju  iskrom nade i  slamkom spasa za sve vee energetske apetite i klimatske promjene. Kao da su ekali dozvolu, na njega su se nadovezali mnogi drugi visokopozicionirani zaatitari okoliaa. Jedan od osniva a Greenpeacea Patrick Moore, zastupao je nuklearnu energiju ak pred ameri kim Kongresom, a i prvaci  alternativnih tehnologija iz Centre for Alternative Technology u Walesu, njegovi direktori Paul Allen i Peter Harper, zaklju ili su kako bi  najgora nuklearna katastrofa bila niata naspram najgore klimatske katastrofe (Ma anit, 2006: 1). Postoje brojna sporenja oko emisije CO2 iz nuklearnih elektrana, ovisno ra una li se emisija za vrijeme samog rada elektrane (kada je emisija zaista mala) do ra unanja ukupno potroaene energije, pa sukladno tome i emisije CO2 potrebne da se nuklearna elektrana uope pusti u pogon. Premda se nuklearne elektrane uvrije~eno smatra istim proizvoa ima energije, jer prilikom rada takvih elektrana gotovo da nema emisije CO2, u ko institutu iz Njema ke su joa 1997. godine prezentirali podatke koji kazuju kako u ra unanju ukupnog ~ivotnog kruga potroaene energije, nuklearke zahtijevaju dva puta viae CO2 od vjetroelektrana, ak i kad se ra unaju proizvedeni kilovat-sati. Nedavne studije joa su poraznije za nuklearne elektrane, jer se poveavaju troakovi i unos energije za iskapanje urana, procesuiranje i transport. Ukupna emisija CO2 u jednoj nuklearnoj elektrani, kada se ura una i emisija prilikom iskapanja rude, transporta, procesuiranja i dekomisije, raste do 70 posto emisije elektrane na ugljen iste snage. Dodatno udi, za sada retori ko, forsiranje nuklearnih elektrana kao jednog od glavnih pogona protiv klimatskih promjena, jer bi ak i zna ajnije poveanje broja nuklearnih elektrana zahvatilo samo dio problema koje ve~emo za klimatske promjene. Naime, samo proizvodnju struje. Ako bismo nuklearkama ~eljeli zamijeniti elektrane pogonjene fosilnim gorivima, zadovoljili bismo 16 posto globalne emisije stakleni kih plinova, koliko otpada na potroanju struje, tako da niti one same ne rjeaavaju naae ukupne energetske probleme. Takoer se, kao i s brojnim drugim izvorima energije, zanemaruje vremensko razdoblje u kojem je mogue izgraditi dovoljan broj izvora energije, u ovom slu aju elektrana, da namire naae potrebe. U izvjeataju Institute for Energy and Environmental Reasearch (IEER) ka~e se kako bi nam bilo potrebno 2000 velikih nuklearnih reaktora, svaki od 1000 MW, da bismo postigli zadovoljavajue smanjenje globalne emisije CO2 (Ma anit, 2005). Bruce Smith isti e kako bi tim slijedom bilo potrebno svakih 15 dana pustiti u pogon jednu nuklearnu elektranu u razdoblju 2010-2050, ato ulazi u podru je znanstvene fantastike (Motavalli, 2007). Time se pridru~uju i sve eae teze kako bismo trebali koristiti energiju iz nuklearnih elektrana za proizvodnju vodika za transport. Britanska Komisija za odr~ivi razvoj preporu ila je premijeru Blairu odbacivanje nuklearne energije kao rjeaenja protiv klimatskim promjena. U studiji objavljenoj u o~ujku 2006. godine isti e se kako ak i kad bi Britanija udvostru ila svoje nuklearne kapacitete do 2035. godine, to bi imalo za posljedicu smanjenje emisije CO2 za svega 8 posto. Efikasnije nuklearke joa uvijek nisu u masovnoj upotrebi te se provode istra~ivanja. Dodatni problem koji nuklearna energija ima je cijena izgradnje elektrane, koja se za prosje nu veli inu u SAD-u kree oko 3 milijarde dolara. Nuklearke bi se manje gradile bez dr~avnih subvencija, a nevladina organizacija Public Citizen ak isti e kako subvencije i olakaice u SAD-u pokrivaju 80 posto troakova izgradnje nuklearne elektrane. Ako bi se postotak globalne razine zadr~ao, zaliha urana bi dostajala za sljedeih 100 godina, ali poveanje koriatenja nuklearne energije za zadovoljavanje naaih potreba taj rok bi zna ajno skratilo. Ako bismo nuklearnom energijom pokuaali zadovoljiti sadaanje potrebe samo u elektrici, zalihe urana trajale bi svega 15 do 20 godina. Energetski analiti ari Jan van Leeuwen i Philip Smith smatraju kako bi u slu aju proizvodnje ukupnih potreba za strujom isklju ivo pomou nuklearne energije, trenutni izvori urana bili dostatni za svega 6,8 godina (Monbiot, 2006). U izvjeataju OECD-a iz 1999. godine isti e se kako bi zamjena fosilnih goriva nuklearnim u proizvodnji struje zahtijevalo izgradnju 12.000 reaktora, ato bi zalihe urana svelo na jedno desetljee. Izgradnja nuklearnih elektrana na globalnom nivou je usporena od '80-ih godina, zbog trenutno nesavladivog problema dugoro nog skladiatenja radioaktivnog otpada. Ovih sadaanjih 440 reaktora stvorilo je 150.000 tona izrazito radioaktivnog otpada, koji treba negdje skladiatiti sljedeih 100.000 godina. Joa ni danas nismo sigurni imamo li materijal koji bi mogao dr~ati jako radioaktivni otpad izolirano tako dugo. A kada bismo imali onih 12.000 reaktora, bilo bi nam potrebno pospremiti na sigurno 4.500.000 tona otpada. Time bismo dodatno opteretili budue generacije da rjeaavaju naa otpad, ato se kosi s jednim od glavnih misli vodilja odr~ivog razvoja. Predstoji nam dotaknuti jo jedan pokuaj koritenja nuklearne energije. Danas kada govorimo o nuklearnoj energiji, govorimo o nuklearnoj fisiji. Nuklearna fuzija je sveti gral tehnolokog pristupa rjeavanju klimatskih promjena i problema uzrokovanih prekomjernom potronjom fosilnih goriva. Za razliku od nuklearne fisije, gdje cijepamo atome, u nuklearnoj fuziji spajamo teke izotope atoma vodika, deuterija i tricija na temperaturi od 10 milijuna stupnjeva Celzija, ime se dobiva plazma. Na isti na in sunce u svojoj jezgri stvara helij. Problem ove tehnologije je trenutna nemogunost odr~avanja plazme stabilnom na tako velikoj temperaturi. Do danas smo plazmu na tako velikoj temperaturi uspijevali odr~avati stabilnom itavi djeli sekunde. Najpoznatiji projekt u ovom smjeru je ITER (International Thermonuclear Experimental Reactor), lociran u Francuskoj, a ulaganja od aest milijardi dolara osiguralo je nekoliko dr~ava. Ova tehnologija, koliko god bila obeavajua u teoriji, i po njezinim promotorima i simpatizerima, sigurno nee biti u primjeni prije vrhunca iskoriatavanja nafte, ve tek eventualno za viae od 50 godina. Nakon analize komponenti ekoloakog otiska ostaje nam, prije nego ato krenemo na sljedee poglavlje, posvetiti pa~nju i joa jednom va~nom dijelu ekoloakog otiska. Prisjetimo se kako smo za ekoloaki otisak rekli kako se radi o povraini koju prosje na osoba (grad, regija, dr~ava) treba za dobivanje proizvoda i usluga koje koristi te otpada koji ostane nakon potroanje. Ostaje nam dakle posvetiti dio rada i otpadu. Vrlo esto se za potroaa ka zapadna druatva ka~e kako su druatva otpada. Mo~emo rei kako se promovira i ~ivotni stil proizvodnje otpada koji postaje globalan. Upravo zbog linearnog pristupa ekonomskom rastu, otpad je krajnji proizvod naaih druatava. Sve vee gomilanje otpada, posebno onog kojem treba dugo vremensko razdoblje za razgradnju, uniatava kvalitetu biokapaciteta i njegovu sposobnost osiguravanja prijeko potrebnih resursa. Trebali bismo viae oponaaati prirodu, koja ne poznaje koncept otpada, ve materija neprestano kru~i. Gomilanjem otpada pokazujemo i koliko nam je neefikasan sustav ili proizvodni proces. Smanjenjem otpada poveavamo efikasnost, atedimo novac, prirodne resurse i energiju te otvaramo radna mjesta. Proizvodnja otpada u SAD-u i zemljama EU raste. Koli ina komunalnog otpada u SAD-u 2005. godine se trostruko poveala u odnosu na 1960. godinu i trenutno iznosi 245 milijuna tona godianje. U EU se godianje po stanovniku baci 3,5 tone otpada po stanovniku, od ega je komunalnog otpada 577 kilograma otpada po osobi, ato je za razdoblje 1995-2003 poveanje za 23 posto, premda je EU imala plan o smanjenju na 300 kilograma proizvedenog otpada po osobi. Sve to se dogaa unato  poja anim aktivnostima recikliranja. Uglavnom se kod spominjanja otpada i sjetimo prvo recikliranja, iako je to samo jedna od mogunosti gospodarenja otpadom. Velik dio odgovornosti za pretjerano i pre esto odbacivanje korisnih stvari ima sistem koji zapravo promovira beskona nu i neodgovornu potroanja. Izlo~eni smo, joa kao djeca, teroru reklama gdje je glavno pravilo kupi  potroai - baci. Na reklame se 2005. godine potroailo 570 milijardi dolara. No, kao ato smo rekli, ekosustavi i biokapacitet naaeg planeta nisu beskona ni i zahtijevaju upravo odgovornost u njihovu koriatenju. Apsurdno je da u mnogim zemljama i do polovine volumena prosje ne kante za smee zauzima upravo organski otpad (hrana iz kuhinje i papir/karton), unato  injenici da se ovog tipa otpada vrlo jednostavno mo~emo rijeaiti  kompostiranjem. Kontejner pun otpada u stvari je kontejner krivo upotrijebljenih resursa. McDonough i Braungart (2002) isti u kako bi mogunost recikliranja trebala biti uklju ena i u prvotni proces proizvodnje odreenog proizvoda. Bez toga ne bi niti trebali zapo injati proizvodnju. Ovako se pod krinkom recikliranja, isti u ovi autori, zapravo dogaa  smanjivanje kvalitete prvotnog proizvoda kroz odreeno vrijeme (2002: 56), ato oni nazivaju  downcycling . Pri tome daju primjere plasti nih flaaa ili aluminijskih limenki za pia, gdje se prilikom recikliranja gotovo uvijek dobije plastika ili aluminij slabije kvalitete, koji onda nisu pogodni za stvaranje istog proizvoda od kojeg su nastali, ve im je potrebno  obogaivanje . To uzrokuje gubitak energije i dodatno zagaenje. U tom smislu, treba biti oprezan i s opim hvalospjevima recikliranju, i prou iti gdje se zaista radi o mogunosti iskoriatavanja istog materijala gotovo neograni en broj puta. Nakon analize svih komponenti ekolokog otiska vjerujemo kako je jasniji njihov utjecaj na sposobnost ekosustava da obnavljaju potroeno i pospreme otpad. Posebno se to odnosi na neracionalno koritenje resursa za energiju, neovisno govorimo li o proizvodnji topline i struje, transportu ili poljoprivredi. Svijet e zaista trebati mudrosti i odlu nosti uhvatiti se u koatac s ubla~avanjem posljedica klimatskih promjena i prestankom ovisnosti o fosilnim gorivima za gospodarski razvoj, te izbjegavanje scenarija vje itih ratova za resurse. 3.2. Indeks ljudskog razvoja (HDI) Indeks ljudskog razvoja drugi je indikator odr~ivosti koji koristimo u radu. Indikator HDI razvili su Ujedinjeni narodi, to nije njihov Program za razvoj (UNDP), kako bi mjerili kvalitetu ~ivota ljudi odreenog podru ja. Umjesto da se razvoj odreuje isklju ivo ekonomskim mjerama preko BDP-ja, indeks ljudskog razvoja balansira utjecaj ekonomije u odnosu na druge va~ne dimenzije nekog druatva koje govore i o kvaliteti ~ivota stanovnika. Naglasak se stavlja na odnos socijalnih i ekonomskih dimenzija odreenog druatva. HDI je stvoren zajedni kim radom indijskog nobelovca iz podru ja ekonomije Amartyje Sena i pakistanskog ekonomista Mahbuba ul Haqa uz pomo Gustava Ranisa sa Sveu iliata Yale i Lorda Megnada Desaija s London School of Economics. Od 1990. godine izdaju se godianji izvjeataji Human Development Report i svaki ima fokus na odreenu temu. U prvom izvjeataju Mahbub ul Haq je istaknuo kako je  glavni cilj razvoja omoguiti okolia u kojem ljudi mogu dugo, zdravo i kreativno ~ivjeti (HDR 2006: 263). Jedan od tvoraca HDI-ja, Amartyja Sen, smatra:  Razvoj mo~emo shvaati kao proces airenja stvarnih sloboda u kojima ljudi u~ivaju (HDR, 2006: 23). Ova dva pogleda dobro oslikavaju pozadinu HDI-ja. HDI je indikator koji u sebi kombinira rezultate triju podru ja, ime mjeri kvalitetu ~ivota u nekom druatvu: mogunost dugog i zdravog ~ivota (mjereno prosje nom ~ivotnom dobi) mogunost edukacije (mjereno stupnjem pismenosti odraslih  dvije treine indikatora edukacije i stupnjem upisanih u primarni, sekundarni i tercijarni nivo obrazovnog sustava  treina indikatora edukacije) 3. mogunost pristojnih uvjeta za ~ivot (BDP po glavi stanovnika mjerene paritetom kupovne moi  PPP). HDI je zbroj gore spomenutih triju indikatora. Nudimo tablicu mjerenja indikatora za indeks ljudskog razvoja, a prakti ni primjer ra unanja nudimo u poglavlju o Hrvatskoj: IndikatorMjeraMinimalna vrijednostMaksimalna vrijednostFormula ra unanja }ivotna dobTrajanje ~ivota od roenja (LE) 25 godina 85 godina LE -25  L = 60 EdukacijaNivo pismenosti0%100% 2LR + CGER E = 3Kombinirani stupanj upisanih u obrazovni sustav (CGER) 0% 100% BDP BDP po glavi stanovnika (u PPP-u) 100$ 40000,00$ log10GDPpc - 2 G = 2,60206 Na taj na in se ne zanemaruje utjecaj ekonomskog prosperiteta niti neke pojedine osobe niti druatva, ali se u kona ni indikator uklju uju dimenzije koje puki ekonomski obrazac esto previa kao va~ne. Premda vea primanja i ekonomski rast esto vode i do boljih ~ivotnih uvjeta, mogue je da pojedina dr~ava ima visok BDP, ali relativno ni~i HDI, i obrnuto. Primjerice, Hrvatska ima za gotovo duplo manji BDP po glavi stanovnika u PPP-u u odnosu na Bahrein (12.191:20.758), ali na kona noj ljestvici indeksa ljudskog razvoja smo otprilike poravnati. Bahrein je na 39. mjestu, a Hrvatska na 44. Tu se uvijek postavlja pitanje u ato dr~ave ula~u zaraeni novac. Nekima edukacija i zdravstvo nisu pri vrhu prioriteta. Preciznije, neke zemlje su uspjeanije u pretvaranju bogatstva u  zdrav, dug i kvalitetan ~ivot za veinu stanovniatva. `to se ti e ra unanja pristojnih uvjeta za ~ivot, odnosno ekonomskog dijela HDI-ja, dugujemo objaanjenje za paritet kupovne moi kojim se to podru je mjeri. Paritet kupovne moi (PPP) je metoda uspostavljanja odnosa izmeu dviju ili viae valuta pomou vrijednosti koaarice ~ivotnih troakova. U tom smislu smatra se kako daje realniju sliku ekonomskog stanja u pojedinoj zemlji od izlistavanja puke zarade. Takoer, paritet kupovne moi ide u suprotnom smjeru od rangiranja zemalja preko odnosa valuta na te ajevima ato se koristi u rangiranju zemalja po BDP-ju. Na primjer: dolar potroaen u Kini e kupiti viae nego dolar potroaen u SAD-u, odnosno viae e potrebnih namirnica stati u koaaricu. Kao mjera ekonomskog stanja niti PPP nije bez mana. Kriti ari isti u kako PPP mo~e imati problema u realnom prikazu odnosa ekonomskog stanja izmeu pojedinih zemalja, jer se cijene proizvoda izmeu zemalja razlikuju. ak i u istim zemljama, a koje su velike i prote~u se kroz nekoliko vremenskih zona, u pravilu su razli ite cijene mnogih svakodnevnih proizvoda. Takoer, ljudi u razli itim zemljama konzumiraju razli ite proizvode i usluge, pa se postavlja pitanje usporeivanja koaarice s istim proizvodima za cijeli svijet. Ono ato se u nekoj kulturi smatra po~eljnim (vrsta hrane, oblik zabave, odreene usluge), u nekoj drugoj kulturi mo~e se smatrati neatraktivnim i zbog kulturnih razlika ljudi ne konzumiraju takve proizvode i usluge, a ne zbog njihove cijene. Time usporeivanje koaarica mo~e dati nepotpune rezultate. Takoer, znanstvenici Sanjay Reddy i Thomas Pogge s Columbia University isti u kako uope nije znanstveno ispravno usporeivati cijene osnovnih namirnica i usluga izmeu pojedinih zemalja, jer su usluge u siromaanijim zemljama jeftinije od usluga u bogatijim zemljama. Uva~avajui mane PPP-a i uva~avajui kritike, za potrebe indeksa ljudskog razvoja, ovu metodu smatramo korisnom; njezine eventualne nesavraenosti ne utje u zna ajno na krajnji rezultat, jer se usporeuju i sa ~ivotnom dobi i edukacijom. Ovo nam samo dokazuje kako je teako mjeriti ekonomsko stanje razli itih dr~ava, posebno raditi usporedbe izmeu njih. Kao ato ekoloaki otisak ne uklju uje sve oblike pritiska na okolia i planet, tako niti HDI ne uklju uje u svoj zavrani rezultat sve oblike socijalnih prava i dostignua. U tom smislu HDI nije sveobuhvatan indeks kvalitete ljudskog ~ivota. Primjerice, nisu uklju eni: stupanj ljudskih prava, slobode medija, demokratskih standarda, socijalne nejednakosti i drugo. Ipak, smatramo da zajedno s ekoloakim otiskom, indeks ljudskog razvoja pokriva tri temeljna stupa odr~ivog razvoja okolia  druatvo - ekonomija te reprezentiraju dobar indikator odr~ivosti. Gotovo sve regije u svijetu porasle su u indeksu ljudskog razvoja. I zemlje bivaeg isto nog bloka, nakon krize u '90-ima, zadnjih godina bilje~e rast indikatora koje ra una HDI. Iznimka je podru je subsaharske Afrike koje stagnira u svim indikatorima, a u podru ju prosje ne ~ivotne dobi ak i pada. U listopadu 2007. godine, Europska agencija za okolia objavila je doslovce aokantan podatak kako je i u Europi doalo do smanjenja prosje ne ~ivotne dobi za najmanje jednu godinu zbog loae kvalitete zraka i vode te promjene u okoliau uzrokovane globalnim zatopljenjem. Od 18 dr~ava koje imaju manji HDI nego 1990. godine, veina ih je u subsaharskoj Africi. Od 31 dr~ave koje imaju niski HDI, ak 28 se nalazi u subsaharskoj Africi. I u pojedinim zemljama ju~ne Azije zabilje~en je pad u HDI-ju u odnosu na prethodnu godinu. Treba dublje amalizirati pojedine indikatore unutar HDI-ja kako bismo precizno uo ili gdje bilje~imo napredak, a gdje nazadujemo. Primjerice, kupovna mo u mnogim zemljama u razvoju raste, ali smrtnost djece ispod pet godina takoer je u porastu kada je stavimo u odnos sa stanjem najbogatijih zemalja OECD-a. Sa sigurnoau mo~emo ustvrditi da, kao niti jedan drugi indikator, smrtnost djece pokazuje kako ekonomski rast ne mora biti povezan s rastom kvalitete ~ivota. HDI iznad 0,8 smatra se indeksom visokog druatvenog razvoja. Ispod 0,8 do 0,5 smatra se postignuem srednjeg druatvenog razvoja, a ispod 0,5 slabim druatvenim razvojem. Visok HDI imaju uglavnom zemlje Sjeverne Amerike, Europe te, o ekivano, zemlje poput Australije, Japana, i joa nekoliko u Ju~noj Americi. Srednji HDI ima veina zemalja Ju~ne Amerike i Azije. Najmanji HDI gotovo je u potpunosti rezerviran za zemlje Afrike, ato se vidi iz karte na sljedeoj stranici:   Visoki HDI (iznad 0,8) Srednji HDI (0,79-0,5) Niski HDI (ispod 0,5) Nema podataka Nudimo i tablicu dr~ava koje su postigle najvei stupanj indeksa ljudskog razvoja i onih koje su na posljednjim mjestima: Najvei HDINajmanji HDINorveaka0,965Niger0,311Island0,960Sierra Leone0,335Australija0,957Mali0,338Irska0,956Burkina Faso0,342`vedska0,951Gvineja Bisao0,349Kanada0,950Srednjoafri ka republika0,353Japan0,949 ad0,368SAD0,948Etiopija0,371`vicarska0,947Burundi0,384Nizozemska0,947Mozambik0,390 Ciljevi koje je potrebno zadovoljiti unutar indeksa ljudskog razvoja vrlo su bliski veini Milenijskih razvojnih ciljeva UN-a. ak 180 svjetskih lidera je u rujnu 2000. godine potpisalo osam Milenijskih razvojnih ciljeva koje do 2015. godine treba ispuniti najmanje u 50-postotnoj, a neke i u veoj mjeri. S obzirom na to da smo sada na polovini puta, mo~emo pogledati dokle se stiglo s ciljevima po zadnjem izvjeataju (UN DESA, 2007): 1. Iskorijeniti ekstremno siromaatvo i glad. Milenijski cilj zahtijeva do 2015. godine smanjenje broja ljudi koji ~ive u ekstremnom siromaatvu za pola. Isti e se kako e uz nastavak sadaanjih trendova cilj biti ispunjen, osim u Zapadnoj Aziji gdje je broj ekstremno siromaanih osoba ak povean, i subsaharskoj Africi, premda je po pokazateljima UN-a ondje opao broj ekstremno siromaanih osoba. Broj siromaanih ljudi koji ~ive s manje od jednog dolara na dan, od 1990. godine naovamo se smanjio s 28 posto na 21 posto u odnosu na broj stanovnika na planetu. Tim podacima hvale se mnoge institucije, od UN-a do Svjetske banke. Uglavnom se to smanjenje zahvaljuje kretanjima u Kini i Indiji. Slu~bene statistike navode 1,1 milijardu ljudi u ekstremnom siromaatvu koji ~ive s manje od jednog dolara na dan. No, postoji i sljedea kategorija; s manje od dva dolara na dan, gdje upada gotovo polovica svjetske populacije  2,8 milijarde ljudi. Prili no je nejasno kako netko sa dva, pa i viae dolara na dan mo~e zadovoljiti osnovne ~ivotne potrebe. Posebno nas treba zabrinuti stanje s pothranjenom djecom ispod pet godina. Premda je od 1990. godine njihov broj smanjen za petinu na globalnom nivou, pojedine regije poput Ju~ne Azije i subsaharske Afrike bilje~e rast. Ako se sadaanji trendovi nastave, Milenijski razvojni cilj koji se ti e djece i pothranjenosti bit e promaaen za 30 milijuna djece. Tragedija i sramota danaanjeg svijeta je da je najsiromaanije stanovniatvo ono koje proizvodi hranu. Od pothranjene i gladne populacije polovina otpada na male farmere i poljoprivrednike. Sljedeih 20 posto zauzimaju seljaci bez vlastite zemlje te isto toliko gradska sirotinja, a na kraju s 10 posto su zajedno ribari, pastiri i ljudi kojima ~ivotni prihodi ovise o aumama. Malim poljoprivrednicima je sve te~e, jer Svjetska banka i MMF zahtijevaju od zemalja u razvoju liberalizaciju poljoprivrede, pri emu se oni ne mogu nositi s velikim agrokorporacijama. Dodatno je sve nevjerojatno, jer Svjetska trgovinska organizacija (WTO) nala~e ukidanje subvencija za sve njezine lanice kako bi se stvorili uvjeti za tzv. slobodnu trgovinu, a najbogatije zemlje godianje subvencioniraju vlastite poljoprivrede s nekoliko desetina milijardi dolara. Zemlje skupine OECD godianje ulo~e 279 milijardi subvencija za vlastite poljoprivrede. I u bogatim zemljama veina od tog ogromnog novca ne ide za male poljoprivrednike i obiteljske farme, ve najveim prehrambenim korporacijama i veleposjednicima koji proizvode za njih. U SAD-u 60 posto farmi nikada ne dobije subvencije, a oko polovine subvencija ode na 8 posto najbogatijih farmi, dok u EU 20 posto najbogatijih farmera dobiva 80 posto svih subvencija (`imleaa, 2006). Problem koji se u Milenijskim razvojnim ciljevima spominje ne kao cilj, ve se priznaje njegovo postojanje i utjecaj na danaanja druatva je ogromni rast socijalnih nejednakosti gotovo u svim zemljama. Krajem 2006. godine 2 posto stanovniatva posjedovalo je 50 posto svjetskog bogatstva. Na globalnom nivou u svijetu se godianje zarauje 5533 dolara po PPP-u, ali ak 80 posto stanovniatva ima manje od tog iznosa. Sve regije, unato  pozitivnim kretanjima u smanjenju siromaatva i gladi, bilje~e i porast nejednakosti u druatvu, zanimljivo, najviae upravo u Isto noj Aziji. Ipak, podru ja u kojima je najvei nivo nejednakosti u druatvu su Ju~na Amerika, Karipska oto ja i subsaharska Afrika, gdje najsiromaanija petina zauzima svega 3 posto u ukupnoj zaradi. Jedan od jasnih oblika nejednakosti je i injenica kako 9 milijuna ljudi umre godianje od gladi, ali ih ak 2,5 milijuna umre od bolesti uzrokovanih pretiloau. Osigurati univerzalnu osnovnu edukaciju. Cilj je do 2015. godine osigurati mogunost zavraetka primarne edukacije za svakog dje aka i djevoj icu .Edukacija ljudi treba slu~iti opremanju potrebnim informacijama i znanjem o suvremenom svijetu, a pristup kvalitetnom obrazovanju povezan je s pravom na zdrav ~ivot, jednakopravnost i osna~ivanje, posebno manjinskih skupina u druatvu i onih koje nemaju mo. Ve smo spominjali koliko va~nom smatramo edukaciju koja e oja ati sposobnost i vjeatine za prakti nu primjenu odr~ivog razvoja veeg broja ljudi. Pismenost odraslih od 1990. godine porasla je sa 75 na 82 posto, smanjivai na globalnom nivou broj nepismenih ljudi za 100 milijuna ljudi. I broj djece upisane u osnovnu akolu porastao je od 1990. godine i sada za zemlje u razvoju iznosi 88 posto. Joa je uvijek 72 milijuna djece izvan akolskih klupa, od ega je 57 posto djevoj ica. U zemljama u razvoju svako peto dijete koje upiae nakon nekog vremena napusti akolu, a takoer je prili no slab i postotak djece koja nastavljaju akolovanje kroz sekundarno obrazovanje. Najugro~enija su djeca iz siromaanih obitelji i ruralnih podru ja. Promovirati rodnu ravnopravnost i oja ati polo~aj ~ena. Zadovoljenje ovog cilja nemogue je bez zadovoljenja prethodnog cilja. Vidjeli smo i prije da djevoj ice slabije ulaze u sustav primarnog obrazovanja. Ovdje je cilj eliminirati rodnu neravnopravnost u osnovnom i sekundarnom obrazovanju do 2005. godine, a u cjelokupnom obrazovanju do 2015. godine. Na nizu primjera iz cijelog svijeta dokazano je kako omoguavanje pristupa obrazovnom sustavu osobama ~enskog spola utje e i na njihovu veu ravnopravnost i polo~aj u druatvu. Posebno je to va~no za osiguravanje ekonomske neovisnosti. No, za razliku od prethodnog cilja, ovdje napredak ide osjetno sporije. }ene i dalje sudjeluju u kategoriji nepismenih s dvije treine, isto kao i 1990. godine te obavljaju 60 posto neplaenih poslova. Ostvarenje ovog cilja najavljivano je, krajnje pompozno, do 2005. godine, ato se nije ispunilo, pa se sada kao granica isti e 2015. godina. Smanjiti smrtnost djece. Cilj je smanjiti smrtnost djece ispod pet godina za dvije treine do 2015. godine. Ve smo istaknuli kako se u velikom broju zemalja u razvoju ovaj cilj sve te~e zadovoljava, ato je, s obzirom na ekonomski rast, zaista pora~avajue. Podaci za 2005. godinu isti u kako je te godine umrlo preko 10 milijuna djece ispod pet godina, gotovo sva od uzroka koji su se mogli sprije iti, kao ato su neke zarazne bolesti, pothranjenost ili nedostupnost pitke vode i kvalitetnih sanitarnih uvjeta. Pothranjenost i gubitak te~ine kod djece ispod pet godina u porastu je u ju~noj Aziji i subsaharskoj Africi. Poboljaati zdravlje majki. Smanjiti smrtnost majki pri porodu za tri etvrtine do 2015. godine. Joa uvijek gotovo pola milijuna ~ena godianje umre zbog komplikacija u trudnoi ili pri porodu, uglavnom u subsaharskoj Africi i Ju~noj Aziji. Upravo su to i regije s najmanjim broj osposobljenog zdravstvenog osoblja, odnosno regije gdje je zdravstvena skrb slabija nego u ostatku svijeta. Zanimljivo je kako je bolja skrb za majke uvijek povezana i s veom dostupnoau edukacije za ~ene. To se, jasno, onda povezuje i s velikim postotkom trudnoa u ranoj dobi ~ena, kada su joa djevoj ice. Zemlje koje imaju visok postotak izrazito mladih majki, imaju i vei postotak smrtnosti zbog trudnoe i pri porodu. Borba protiv AIDS-a, malarije i drugih zaraznih bolesti. Zaustaviti airenje AIDS-a i drugih najte~ih zaraznih bolesti do 2015. godine. Napori za zaustavljanje airenja AIDS-a joa uvijek su nedovoljni za bilo kakve zna ajnije rezultate. Krajem 2006. godine gotovo 40 milijuna ljudi je ~ivjelo s virusom HIV-a, a tri milijuna ih je umrlo. Najvei broj zara~enih ~ivi u subsaharskoj Africi, ali je najvei porast oboljenja zabilje~en u Isto noj Aziji i zemljama bivaeg Sovjetskog Saveza. Trenutno svjedo imo i  feminizaciji epidemije HIV-a i zna ajnom porastu zaraze meu populacijom ~ena. Mnogi koji trebaju lijekove nemaju novca, pa ako se nastave sadaanji trendovi, broj novozara~enih koji trebaju lijekove e se kretati br~e od broja oboljelih koji ih primaju. Odreeni uspjesi bilje~e se u borbi protiv airenja malarije, ali e biti potrebni dodatni napori ako e se htjeti zadovoljiti ciljevi. Potrebno je 3 milijarde dolara za borbu protiv malarije, a 2004. godine osigurano je svega 600 milijuna dolara. Broj oboljelih od tuberkuloze u odnosu na broj stanovnika je u padu, ali ako se ura una rast populacije, i ovdje imamo poveanje broja novih slu ajeva. U 2005. godini je 1,6 milijuna ljudi umrlo od tuberkuloze. S obzirom na sadaanje trendove, subsaharska regija i zemlje bivaeg Sovjetskog Saveza nee ispuniti cilj do 2015. godine. Osigurati odr~ivost okoliaa. Cilj je zaustaviti uniatavanje ekosustava i implementirati odr~ivi razvoj u dr~avne politike i programe. Iz svega do sada napisanog u radu vidljivo je kako je ovo mo~da najte~e ostvariv cilj ako se nastave sadaanji trendovi. Unutar etverogodianjeg istra~ivanja The Millenium Ecosystem Assessment, na kojem je radilo 1300 znanstvenika iz cijelog svijeta, objavljenog 2006. godine, zaklju ak je bio kako od 24 glavna ekosustava na svijetu, u 15 ih je ve dosegnuto stanje iznad odr~ivih granica. Godianje nestane 13 milijuna hektara auma, a posebno zabrinjava ato je najvei gubitak u bioloaki najraznolikijim podru jima. Svega petinu podru ja na kojima se prakticira ribarstvo mo~emo okarakterizirati odr~ivima. Posebno va~an cilj koji proizlazi iz osiguranja odr~ivosti okoliaa je smanjiti za pola broj ljudi koji nemaju pristup pitkoj vodi i kvalitetnim sanitarnim uvjetima. Sve je vei broj podru ja na planetu ozbiljno pogoenih nedostatkom dovoljnih koli ina vode za pie i ostale potrebe. Gotovo u suglasju s podacima o ekstremnom siromaatvu i  obi nom siromaatvu (oni koji ~ive ispod dva dolara na dan), kreu se i podaci o dostupnosti pitke vode i kvalitetnih sanitarnih uvjeta. Trenutno je 1,1 milijarda ljudi bez adekvatnog pristupa pitkoj vodi, a 2,6 milijardi ljudi nema zadovoljavajue sanitarne uvjete. Ako se trend iz  90-ih nastavi, ovaj cilj emo promaaiti ak za 600 milijuna ljudi. Manje od jedan posto vode na planetu mo~emo koristiti za svoje potrebe pia, kuhanja, pranja, poljoprivrede i ostalog. Poljoprivreda od ukupne koli ine uzima ak 70 posto, industrija 20 posto, a kuanstva preostalih 10 posto. Unato  ogromnoj va~nosti u proizvodnji hrane, vodu u poljoprivredi koristimo neefikasno i rasipni ki. Kod tri najvea proizvoa a poljoprivrednih usjeva, u Indiji i Kini se na manje od 1 posto povraina koristi najefikasnija metoda navodnjavanja, a u SAD-u na oko 4 posto (Brown, 2006). Cipar, Izrael i Jordan su prvaci u dubokom navodnjavanju direktno u korijen biljke i tu su prili no usamljeni. Kao i kod hrane, i ovdje je jedna od glavnih prepreka neravnomjerna raspodjela pitke vode. Primjerice, u SAD-u se u prosjeku po osobi potroai 500 litara dnevno, u Velikoj Britaniji 200 litara, a stanovnici siromaanih zemalja imaju svega nekoliko litara dnevno za sve svoje potrebe. Prosje noj osobi dovoljno je oko 50 litara za dnevne potrebe, ako ne ura unamo proizvodnju hrane i ostale usluge. Posebno e zna ajan utjecaj imati smanjenje dostupnosti vode u dvjema najmnogoljudnijim zemljama: Kini i Indiji. Odmah iza njih u ovu skupinu ubrajamo: Al~ir, Egipat, Iran, Meksiko i Pakistan. Od toga njih tri; Al~ir, Egipat i Meksiko uvoze veinu svojih ~itarica. Etiopija potroai na vojsku 10 puta viae nego na zaatitu vode i razvoj vodno-opskrbnog sustava te sustava kanalizacije. Pakistan ak 47 puta viae. Va~nost pitke vode sve e viae rasti u godinama koje dolaze, a mnogi joj predviaju i status uzroka sukoba (Shiva, 2006). Prema UNESCO-u, jednu treina svih porje ja zajedni ki koriste viae od dvije dr~ave. Voda postaje i veliki biznis pa raste kontrola privatnog sektora nad gradskim vodovodima i odvodnjom, ali i prodaja flaairane pitke vode, ak i u zemljama gdje je voda iz slavina sasvim dobra za pie. Potroanja flaairane vode dosegla je 154 milijardi litara u 2004. godini, ato je ak 57 posto viae u odnosu na 2000. godinu. Najvei potroaa i flaairane vode su: SAD (26 milijardi litara), Meksiko (18), Kina i Brazil (12), Italija i Njema ka (10). No, kada se istra~i potroanja po glavi stanovnika, poredak je neato druga iji. Prva je Italija s popijenih 184 litara po glavi stanovnika, Meksiko (169), Ujedinjeni Arapski Emirati (164), Belgija i Francuska (145), `panjolska (137). Istra~ivanja mialjenja pokazala su kako potroaa i neopravdano ve~u flaairanu vodu uz zdraviji ~ivotni stil, premda flaairana voda uglavnom nije zdravija od vode iz slavine. Zapravo, ak je 40 posto flaairane vode voda iz slavine obogaena odreenim mineralima, ali koji nemaju dokazane pozitivne u inke na zdravlje. Dapa e, francuski Senat savjetovao je potroaa ima koji piju flaairanu vodu da mijenjaju proizvoa e, jer bi pretjerano uzimanje jednih te istih minerala u veim dozama moglo biti opasno (Arnold, 2006). Dodatno proizvoa ima pitke vode, koliko god taj pojam suludo zvu ao, ide na ruku ato su zakoni u Europi i u SAD-u puno stro~i za kvalitetu vode iz slavine nego za flaairanu vodu. Ne samo da u veini dijelova svijeta nije kvalitetnija od vode iz slavine, flaairana voda zahtijeva unos golemih koli ina energije, koriatenje fosilnih goriva i gospodarenje otpadom. Gotovo etvrtina flaairane vode prijee meunarodne granice. Za proizvodnju boca za vodu u SAD-u, potroai se 1,5 milijuna barela godianje. Prema podacima Instituta Container Recycling iz SAD-a, ak 86 posto plasti nih boca u kojima je bila voda postanu otpad i zavrae na odlagaliatima. Spalionice u kojima zavraavaju PET boce esto emitiraju dioksin i ostale otrovne plinove. ak 40 posto plasti nih boca koje odu na recikla~u u SAD-u zapravo zavrae kao izvoz u zemlje kao ato je Kina. Joa jedan cilj je poboljaati stanje za najmanje 100 milijuna urbanih stanovnika siromaanih etvrti do 2020. godine. UN isti e kako emo 2008. godine po prvi put u ljudskoj povijesti zakora iti u svijet gdje veina ovje anstva ~ivi u gradovima. Od toga ak milijardu ljudi ~ivi u slamovima, dakle treina urbane svjetske populacije (WWI, 2007). Stvoriti globalno partnerstvo za razvoj. Nadovezuje se na prvi cilj, samo je ovdje fokus stavljen na politi ke i poslovne aktere. Cilj je razviti financijske i trgovinske sisteme koji su pravedni te usmjereni na smanjenje siromaatva. Mo~emo rei kako je bez ispunjenja ovog cilja te~e ostvariti i ostalih sedam, jer ih je teako ostvariti bez iskrenog i predanog globalnog partnerstava za razvoj, razvoj koji bi bio odr~iv u ekoloakoj dimenziji, pravedan u socijalnoj i balansiran u ekonomskoj dimenziji. U ovom trenutku ne naziru se takvi financijski i trgovinski sistemi, premda svijet vapi za njima. Nedovoljno je razvijena i koordinacija izmeu najva~nijih meunarodnih tijela i agencija, nacionalnih vlada i lokalnih uprava, koje bi zajedno trebale raditi na stvaranju globalnog partnerstva za razvoj, odnosno na ispunjenju Milenijskih ciljeva (Ayre & Callway, 2005). Slabo se napreduje i s potrebom smanjenja duga najsiromanijim zemljama te ukidanjem bilateralnih dugova na to su se zemlje skupine G8 obvezale na sastanku u Velikoj Britaniji 2005. godine. Konkretni korak u tom smjeru u inila je Norveaka po etkom listopada 2006. godine, kada je otpisala dug nekolicini zemalja, prihvaajui nelegitimnost njegova nastanka. Radi se o dugovima koji svoje porijeklo vuku joa iz druge polovice  70-ih, a Norveaka je priznala kako posudba, odnosno kreditiranje, nije bilo utemeljeno na  analizi adekvatnih potreba i upravljanja rizicima . Norveaka je u inila presedan i priznala kako je sudjelovala u stvaranju duga ne temelju tih kredita, te je istaknuto kako nije pravedno zbog tih kredita danas teretiti zemlje koje su ih uzimale te njihove graane. Radi se o 80 milijuna dolara koje su teretile dr~ave Egipat, Ekvador, Jamajku, Peru i Sierra Leone. Time je Norveaka isko ila iz dogovora Pariakog kruga da ne prizna postojanje forme nelegitimnog duga, koji su u proalosti gomilali kreditima diktatori zemalja u razvoju ili bi se krediti koristili za sve, samo ne za poboljaanje kvalitete ~ivota stanovnika. Ostalo je nejasno hoe li Norveaka vratiti novac dobiven na temelju kamata koji je dolazio svih ovih godina. Norveaka vlada bila je oprezna u jasnom kvalificiranju duga nelegitimnim, pojasnili su kako se oprost duga smatra neopozivim i trenutnim, te kako nee biti zaveden kao dio godianje pomoi nerazvijenim zemljama. Iz organizacija za oprost duga nazvali su ovu odluku  historijskom . Burma i Sudan takoer imaju dugove iz istog razdoblja za istu rundu kredita, ali je norveaka vlada pojasnila kako te zemlje moraju poraditi na svojim demokratskim strukturama kako bi dobile oprost dugova. Ve smo prije, kod teme smanjenja siromaatva i gladi, spomenuli na koji na in WTO sprje ava pravednije odnose u trgovini i milenijski cilj o osiguranju siromaanim zemljama tr~iata za njihove proizvode. U srpnju 2006. godine propali su joa jedni pregovori u WTO-u o daljnjoj liberalizaciji trgovine, jer bogate zemlje nisu htjele napustiti svoju protekcionisti ku politiku vlastitih industrija i poljoprivrede. U krizi su i institucije poput Svjetske banke i MMF-a koje se nekad pitalo za svaki savjet, a sada zemlje stoje u redu kako bi im otplatile dugove i rijeaile se tih savjeta kod monetarne i razvojne politike. Dugove su unaprijed otplatili Argentina, Brazil, Indonezija, Rusija i brojne druge zemlje. Veini prirodnih sirovina (nafta, bakar, cink, srebro, nikal i drugi) kojima trguju zemlje u razvoju od 2003. godine, porasla je cijena za duplo. Krediti koje daje MMF pali su sa 70 milijardi dolara 2003. godine na neato malo viae od 20 milijardi dolara 2006. godine. To ih je prislililo da po etkom 2007. godine najave prodaju svojih zlatnih rezervi - zlatnih poluga kako bi namaknuli novac za svoje tekue troakove. Iste godine MMF je objavio knjigu Garryja Schinasija u kojem ovaj tvrdi kako su MMF-ovski sponzorirane deregulacija i liberalizacija tr~iata i financija  stvorili nevjerojatne privatne i druatvene beneficije , ali i  mogunost raspada, nestabilnosti i sistemskih rizika, kao i nepovoljnih ekonomskih posljedica (Kolko, 2006: 2). Jedan od zahtjeva unutar ovog Milenijskog cilja je obratiti posebnu pa~nju na mlade osobe u zemljama u razvoju. Gotovo polovica od ukupno nezaposlenih osoba otpada na mlade ljude kojih je 2006. godine bilo 86 milijuna bez posla, to je porast od preko 10 milijuna u odnosu na 1996. godinu. Zemlje u razvoju imaju 89 posto svjetske omladine i kao takve su posebno ranjive na ovaj problem. Isti e se i potreba za osiguranjem dostupnosti lijekova protiv zaraznih bolesti u suradnji s farmaceutskim korporacijama, kao i pristup novim tehnologijama, posebno onih koje se ti u informacija i komunikacija. Krajem 2005. godine, neato viae od 15 posto stanovnitva na planetu koristilo je Internet, to je otprilike svaka esta osoba. No, tu ne vidimo neravnomjernu rasprostranjenost tog koritenja, jer polovica stanovnitva u razvijenim zemljama koristi Internet, ali svega 9 posto stanovnitva u zemljama u razvoju, odnosno 1 posto u 50 najsiromanijih zemalja. Rjeaenja koje svijet treba i koje nameu klimatske nestabilnosti i poskupljenje glavnih resursa, ine nam se neostvariva s obzirom na prevladavajui trend politi kih i ekonomskih elita. Glavni razlog ovim neuspjesima je na in na koji funkcionira politi ki i ekonomski sustav gdje je normalnije baciti, uniatiti ili dr~ati u skladiatima lijekove ili hranu, nego je dati onima kojima su najpotrebniji. Siromaane zemlje ostaju u bijedi zbog plaanja nepravednih vanjskih dugova i rasprodaje svojih resursa. Bogate zemlje im nesebi no uzvraaju subvencioniranjem vlastitih proizvoda i nepravednim trgovinskim uvjetima. ak i davnih '70-ih obeanu pomo siromaanim zemljama svedenu na 0,7 godianjeg BDP-ja najbogatijih, danas zadovoljava svega pet zemalja iz tog kluba (Danska, Luxemburg, Nizozemska, Norveaka i `vedska). Najmonije zemlje iz G8 skupine (bez pridru~ene Rusije) o ito imaju va~nijih problema od ispunjavanja starih obeanja. Trenutni udio od godianjeg BDP-ja kao pomo siromaanima odaje sramotan odnos najbogatijih: Velika Britanija (0,36 posto), Francuska (0,31 posto), Italija (0,29 posto), Njema ka (0,28 posto), Kanada (0,27 posto), Japan (0,19 posto) i zadnji SAD sa svega 0,17 posto. Zato se izdvajanja za oru~je mjere u stotinama milijardi dolara. I sama humanitarna pomo esto dobije suprotan karakter. SAD za svoju pomo u hrani uvjetuje da najmanje tri etvrtine pomoi dolazi iz SAD-a te se prevozi njihovim brodovima, ime se zapravo rjeaavaju svojih viakova pod krinkom humanitarne pomoi. U lipnju 2005. godine humanitarna organizacija Action Aid objavila je studiju Phantom Aid, te su posebno optu~ili SAD da ak 70 posto svoje pomoi ve~u za kupnju njihovih proizvoda. Nevladine organizacije preferiraju donacije u novcu, jer tako mogu br~e reagirati, a time im se omoguava kupnja lokalno uzgojene hrane ili one koja je najbli~a kriznom podru ju. To sve viae uzrokuje i kritiku nevladinih organizacija, pa je u rujnu 2007. godine humanitarna organizacija CARE odbila 45 milijuna dolara donacije u hrani od SAD-a, uz obrazlo~enje kako kona no moraju zauzeti stav i upozoriti kako takva pomo viae ateti ugro~enom stanovniatvu, nego ato mu poma~e (Tady, 2007). Time se dugoro no uniatava mogunost razvoja malih farmera i poljoprivrednika u pogoenim zemljama i regiji, a stanovniatvo postaje ovisno o pomoi izvana. No takve namjere se baa i ne skrivaju, jer jedna od organizacija koja upravlja ameri kom pomoi USAID, isti e na vlastitim internetskim stranicama kako podr~avaju industrijaliziranu poljoprivredu i velike farme, ato zapravo istiskuje s tr~iata male proizvoa e, zagauje okolia i doprinosi klimatskim promjenama. Podr~avanje takvih aktera, prepreka za odr~ivi razvoj, zna i zapravo stvaranje uvjeta koji i doprinose do pojave ljudi koji trebaju pomo, jer su ih trgovinska pravila ili klimatske nestabilnosti dovele do stanja ovisnosti o pomoi. Pozitivna promjena bila bi globalna podraka  pravednoj trgovini (fair trade), gdje se osigurava vea koli ina profita od prodajne cijene nekog proizvoda direktnim proizvoa ima. Proizvodi  poatene trgovine osiguravaju ~ivotna primanja za viae od 5 milijuna ljudi iz 58 siromaanih zemalja. Najtragi nije je ato nam za zadovoljenje Milenijskih ciljeva ne bi trebale basnoslovne svote novaca. Globalna ekonomija i dalje raste, te je 2005. godine dosegla 59,6 bilijuna dolara. Godinje potrebe za zadovoljavanje socijalnih i ekolokih ciljeva u cijelom svijetu: CILJTROKOVI (u milijardama dolara)Osnovne socijalne potrebe - primarna edukacija12 - pismenost odraslih4- program obrazovanja za 44 najsiromanije zemlje6- pomo predakolskoj djeci i trudnicama u 44 najsiromaanije zemlje 4- reproduktivno zdravlje i planiranje obitelji7 - osnovna zdravstvena zaatita33 - dovoljna opskrba kondomima2UKUPNO68Zaatita okoliaa - reforesterizacija6 - zaatita povrainskog sloja tla24 - obnova mo vara9 - stabiliziranje izvora pitke vode10 - obnova ribljeg fonda13 - zaatita bioraznolikosti31UKUPNO93ZAJEDNO161Izvor: Brown, L. (2006) Plan B 2.0: Rescuing a Planet Under Stress and a Civilization in Trouble: 257. Ukupna svota od 161 milijarde dolara je blizu cifre koju je u etiri godine agresije i okupacije Iraka potroaio SAD, odnosno to je treina njihova vojnog bud~eta. No, ovdje le~i uzrok problema spomenutog u poglavlju Globalni kasino  profit protiv odr~ivog razvoja. Danaanji trgovinski, ekonomski i financijski sustav organizirani su tako da je profit na prvom mjestu. Ako se ne ostvaruje kontinuirani i neprekidni rast profita, sustav po inje pokazivati znakove krize, jer u stanju ravnote~e nije sposoban funkcionirati. 2005. godine 50 najmonijih korporacija ostvarilo je profit od 433 milijarde dolara, ato je bio porast za 27 posto u odnosu na prethodnu godinu. Viae od petine meu tih 50 jesu banke, a odmah iza njih slijede korporacije koje se bave naftom, plinom i openito energetikom. To su sektori koje e zahvatiti velike promjene u desetljeima koja dolaze. Kako je istaknuo Christopher Flavin, predsjednik nevladine znanstvene organizacije Worldwatch Institute, o ekuje nas  najvea ekonomska transformacija od industrijske revolucije (Leahy, 2006: 1). Krajem 2006. godine, dakle na treini puta, stanje s ovih osam Milenijskih ciljeva je pora~avajue. Najkriti nije je stanje u regijama subsaharske Afrike i ju~ne Azije. Trenutno stanje nagovjeatava kako gotovo niti jedan od ovih ciljeva nee biti ispunjen do 2015. godine ako se u njihovo ostvarenje ne ulo~e vei napori od dosadaanjih. 3.3. `to nam zajedno govore ekoloaki otisak i HDI? Va~no je napomenuti da autori ekoloakog otiska priznaju kako taj indikator ne govori o ne ijem zadovoljstvu ~ivotom, dakle ne uklju uje kvalitativne aspekte naaih druatava (Bell and Morse, 2003). Tu se javlja indeks ljudskog razvoja. Najva~niji dio rada je stavljanje u odnos i komparacija ekoloakog otiska i indeksa ljudskog razvoja. Ova komparacija odaje nam najzornije probleme s kojima emo se kao ovje anstvo trebati suo iti. Trebamo spomenuti kako su autori ekoloakog otiska od rana shvatili kako ekoloaki otisak ima manu  neo itavanja kvalitete ~ivota odreenog stanovniatva, te su navodili indikatore koji mjere kvalitetu ~ivota i na temelju tih podataka vizionirali mogunosti koje stoje pred svakim druatvom. U tom kontekstu Chambers i ostali (2004) spominju etiri mogua scenarija: zemlja je zadovoljila kvalitetu ~ivota, ali po cijenu pretjeranog iskoriatavanja vlastitih i tuih prirodnih resursa (primjer bogatih ekonomski razvijenih dr~ava) zemlja nije zadovoljila odreeni nivo kvalitete ~ivota, a sa uvala je prirodne resurse (karakteristi no za pojedine zemlje Ju~ne Amerike) zemlja nije zadovoljila odreeni nivo kvalitete ~ivota, a nije niti sa uvala prirodne resurse (zemlje Afrike) zemlja je zadovoljila odreenu kvalitetu ~ivota i sa uvala je prirodne resurse (u ia ekivanju modela). Na isti na in usporeujemo i ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja. Na sljedeoj stranici prikazujemo grafikon odnosa izmeu dvaju indikatora koje koristimo u doktorskom radu (GFN & WWF, 2007: 19).  SHAPE \* MERGEFORMAT  Ovaj grafikon u analiti kom smislu mo~emo smatrati temeljnim dijelom rada. On nam prili no brutalno govori o podijeljenosti danaanjeg svijeta, a i o golemim koracima i odlukama koje stoje pred nama ako ~elimo krenuti s iskrenim pristupom odr~ivosti. Po bojama koje ozna avaju odreene regije, mo~emo vidjeti kako grafikon prati rezultate koje smo vidjeli zasebno u podacima o ekoloakom otisku i indeksu ljudskog razvoja. Vodoravna crta je granica odr~ivog ekoloakog otiska. Dr~ave iznad crte imaju neodr~iv ekoloaki otisak, dr~ave ispod crte imaju ekoloaki otisak unutar granica odr~ivosti. Okomita crta je granica zadovoljenja visokog druatvenog razvoja. Dr~ave desno od crte imaju visok druatveni razvoj, a dr~ave lijevo od crte nemaju. Sve zemlje koje imaju zadovoljavajui HDI, imaju prevelik ekoloaki otisak u globalnim hektarima. Veina ne samo da iskoriatava prirodne resurse siromaanih, upravo onih koji nemaju zadovoljavajui HDI, ve prekora uje limite biokapaciteta i unutar granica vlastitog teritorija pa se i tu nalaze u ekoloakom minusu. S druge strane, postoji itav niz zemalja koje imaju odr~iv ekoloaki otisak, ali kvaliteta ~ivota stanovniatva je ispod svih pristojnih razina, stoga to ne mo~emo smatrati odr~ivim. Grafikon nas treba zabrinuti, jer nam pokazuje veliku prazninu unutar pravokutnika koji bi trebao spojiti odr~ivi ekoloaki otisak i visoki indeks ljudskog razvoja. Unutra se nalazi samo jedna mala smea to kica i to zna i kako je na cijelom planetu svega jedna zemlja uspjela zadovoljiti poativanje potroanje resursa i energije te visokih razina kvalitete ~ivota. Smea boja zna i da se zemlja nalazi u Ju~noj Americi i Karipskim otocima. Rije  je o Kubi. Vrijeme je da se malo posvetimo analizi tog uspjeha. Kuba je samim time zanimljivija, jer se mnogi druatveni teoreti ari i znanstvenici referiraju na tu zemlju kao na onu koja je ve do~ivjela budunost kakva eka svijet u kontekstu smanjenih i skupih opcija opskrbe energijom. Naime, Kuba je do~ivjela veliku krizu po etkom '80-ih uslijed raspada SSSR-a koji je bio glavni opskrbljiva  tog otoka naftom i ostalim naftnim derivatima, poput umjetnih gnojiva za poljoprivredu, herbicida, pesticida i ostalog. Od po etka '90-ih, kada gubi potporu i pomo Sovjetskog Saveza, proizvodnja hrane i opskrba energentima na Kubi opada bez presedana do sada u svijetu. Bruto druatveni proizvod je opao za 85 posto, dostupna koli ina nafte pala je za ak 50 posto, a stanovniatvo je izgubilo na te~ini u prosjeku desetak kilograma. Unos kalorija po stanovniku opao je za treinu. Pothranjenost se proairila, posebno meu djecom, jer je stala poljoprivreda, do tada navikla na naftu iz Rusije. Nakon pada sovjetskog re~ima, Kuba je izgubila tri etvrtine uvoza kemijskih sredstava za poljoprivredu. Struje je nestajalo i do 16 sati na dan. Danas je pak Kuba sinonim za uspjeaan razvoj utemeljen na odr~ivom pristupu i mnoge siromaane zemlje dolaze po savjete, a esto ih se u tom smjeru navodi i u publikacijama UN-a. Ekoloaki otisak Kube je 1,5 ha po osobi, a indeks ljudskog razvoja je 0,826 i s tim je Kuba na 50. mjestu. Vrlo brzo nakon krize Kuba se orijentirala na ekoloaku proizvodnju hrane koja zahtijeva manji unos energije, uz te~nju da se ato vea koli ina hrane proizvede na lokalnom nivou. Danas Havana 50 posto svojih potreba u hrani proizvodi na gradskom podru ju, a u drugim mjestima ta brojka ide i do preko 80 posto. To je sve uzrokovalo i promjenu prehrane Kubanaca, koji su danas vrlo blizu vegetarijanske prehrane uz povremeno konzumiranje mesa. Svaki stanovnik Kube ima zagarantiranu tjednu ili mjese nu, ovisno potrebama i ~ivotnom stilu, subvencioniranu koli inu osnovnih prehrambenih namirnica, a sve ostalo se plaa. Prije '90-ih, Kuba je uvozila 100 posto paenice, 90 posto graha, i 57 posto svih kalorija koje se konzumiralo (Haggis, 2007). Kada je nastupila kriza u opskrbi energijom, dr~ava nije imala novca za skupe nuklearne elektrane, a niti za velike projekte vjetroelektrana i solarnih elektrana. Umjesto toga, po elo se atedjeti energiju te investirati u male lokalizirane sustave obnovljivih izvora energije. Velik dio posla u tom smjeru obavile su tvrtke Ecosol Solar i Cuba Solar. Prva tvrtka je obavila ogroman posao kroz projekt instaliranja malih energetskih sustava od svega 200W, pri emu su educirali ljude kako ih najbolje iskoristiti za najosnovnije potrebe. Instalirali su sustave za struju na sunce po ruralnim podru jima Kube na 2364 osnovne akole. Pokrenute su inovativne reforme i u transportu. Odmah kad je kriza postala evidentna, naru eno je 1,2 milijuna bicikala iz Kine te je zapo eto i s vlastitom proizvodnjom. Od tada je uobi ajeno dijeljenje automobila, zajedni ka vo~nja, te vo~nja na otvorenim kamionima i sli nim prometalima. Pri a s Kube zanimljiva je i zbog usporedbe sa zemljom koja se u tom razdoblju naala u sli noj situaciji, ali je otiala u potpuno drugom smjeru. Sjeverna Koreja je 1990. godine po glavi stanovnika imala duplo veu potroanju energije od Kine. Nakon kolapsa Sovjetskog Saveza, 90 posto nafte iz te zemlje prestalo je dolaziti u Sjevernu Koreju. Do 1996. godine uvoz nafte u odnosu na 1990. godinu opao je za 40 posto. Sli no je bilo i s plinom. Polovina '90-ih donijela je dvije teake godine zaredom, s puno prirodnih katastrofa, izmjenama poplava i suaa. To se sve najte~e odrazilo na poljoprivredu, koja se bez unosa fosilnih goriva pokazala neu inkovitom. Nije se imalo energije za proizvodnju gnojiva i pogonjene mehanizacije. Procjenjuje se kako je 3 milijuna ljudi umrlo od pothranjenosti i gladi. I danas 62 posto djece pati od ozbiljne pothranjenosti. I Kuba i Sjeverna Koreja su diktature. Danas mnogi druatveni teoreti ari, antropolozi i ostali znanstvenici analiziraju zaato je jedna zemlja otiala u ekoloako-socijalnom smjeru, a druga u glad i neimaatinu. Jasno je kako Kuba nije idealna zemlja bez obzira na odr~iv ekoloaki otisak i zadovoljavanje visokih kriterija UN-a za kvalitetu ~ivota. Kada bismo ra unali stupanj demokracije, ljudskih prava, slobodu medija, korupciju, Kuba bi strmoglavo pala. To uvijek treba naglasiti, no isto tako treba priznati Kubi velike uspjehe na indikatorima odr~ivosti koji su tema naaeg rada. Visok rejting Kube na indeksu ljudskog razvoja (0,826) joa je i zanimljiviji jer se po paritetu kupovne moi nalazi daleko od vrha, i sa stajaliata zapadnih druatava jako je siromaana. UN isti e kako je za Kubu teako dati potpuno precizne podatke, ali da se procjena kree oko 5700 dolara po stanovniku. Po uobi ajenom svrstavanju uspjeanosti dr~ava po BDP-u, Kuba spada u posljednju treinu. Od dr~ava koje imaju visok HDI (iznad 0,8), Kuba ima najmanju kupovnu mo stanovnika, ali su im zato izvanredni rezultati u zdravstvu i obrazovanju. }ivotna dob je na nivou SAD-a, a smrtnost dojen adi ispod nivoa SAD-a. Pismenost je na 97 posto, a obrazovanje i akolstvo su besplatni. S 2 posto stanovniatva Ju~ne Amerike, Kuba ima 11 posto svih znanstvenika na kontinentu. Kuba danas koristi jednu dvadesetinu energije SAD-a, ali je proizvodnja hrane dosegnula 90 posto razdoblja prije '90-ih. Biopesticidi se izvoze u zemlje Ju~ne Amerike. U tom smislu, mo~e biti prijeko potrebna u iteljica svijetu koji na sve manjem biokapacitetu ~eli zadovoljiti sve veu potroanju. Mo~emo smatrati grafikon usporedbe ekoloakog otiska i indeksa ljudskog razvoja i pokazateljem tko je uspio ostvariti sna~nu odr~ivost. Kriteriji koji ~ele spariti ova dva indikatora zaista su strogi, a napomenuli smo ato bi se dogodilo i s kubanskim uspjehom da u cijelo istra~ivanje uklju imo i neke druge indikatore druatva u kojem je dobro ~ivjeti. Najsiromaanije zemlje, kojima se joa dogaa i uniatavanje okoliaa, predstavljaju drugi pol od Kube u smislu zadovoljenja odr~ivosti. Uzmimo sada za potrebe rada sredinu, zna i zemlje iju poziciju mo~emo propitkivati s obzirom na rezultate koje posti~u na ekoloakom otisku i indeksu ljudskog razvoja. Odredit emo granicu za ekoloaki otisak 3,6gha, ato je duplo viae od trenutno dozvoljenog biokapaciteta planeta. Dodatno nam je zanimljiv taj iznos i jer se radi o otprilike srednjoj vrijednosti izmeu trenutno dozvoljenog biokapaciteta planeta i ekoloakog otiska Europske unije. Za indeks ljudskog razvoja uzet emo vrijednost gornje polovine srednjeg druatvenog razvoja, zna i 0,65. Razlog za tu granicu jest ato se radi o vrijednosti srednjeg druatvenog razvoja, ali s obzirom na to da se radi i o gornjoj polovici, onoj koja ipak gravitira prema visokom indeksu ljudskog razvoja, zanimljivo je pogledati trendove svake od zemalja. Pogledajmo sada na sljedeoj stranici grafikon i raspored zemalja koje nam ulaze u indikator koji smo kreirali upravo sada za potrebe rada kako bismo istaknuli i pozicije koje nisu na ekstremnim polovima neodr~ivo -odr~ivo:  SHAPE \* MERGEFORMAT  Niti ovdje ne bismo trebali pribjei povranim generalizacijama, jer nas istovremeno zanima ekoloaki otisak odreene zemlje, ekoloaki plus ili minus s obzirom na vlastiti biokapacitet te trendovi kretanja tih indikatora, kao i indeksa ljudskog razvoja kroz odreeno vrijeme. Vidimo kako imamo prvo red zemalja koje su ostvarile visok indeks ljudskog razvoja, ali se prvi vrhu ove nove granice, granice koja je duplo manja od prosjeka ekoloakog otiska zemalja EU. Zanimljivo je da se te zemlje upravo i nalaze u EU, stoga nas to i navodi na zaklju ak kako je za o ekivati bliski ekoloaki otisak susjednih zemalja. Tu mo~emo nabrojiti Sloveniju, Maarsku i Poljsku, a donekle i Hrvatsku, s tim da treba naglasiti kako je naa ekoloaki otisak ipak najmanji od svih nabrojanih. Ovdje samo napominjemo kako emo umemorirati poziciju Hrvatske, a detaljna analiza slijedi u posebnom poglavlju. Dalje u naaoj skupini zemalja iju poziciju mo~emo okarakterizirati kao razvojno-odr~ivo raskri~je, slijedi itav niz zemalja iz Ju~ne Amerike koje imaju visok indeks ljudskog razvoja, a ekoloaki otisak se kree i ni~e od gore navedenih europskih zemalja. To su Meksiko, Argentina. ile, a otisak Brazila i Venezuele je u tim okvirima, s napomenom kako su one na pragu ulaska u klub zemalja visokog indeksa ljudskog razvoja. Ovdje je va~no naglasiti kako se radi o zemljama visokog ekoloakog plusa, dakle o zemljama koje imaju manji otisak od iznimno bogatog biokapaciteta koji nastanjuju, uz napomenu kako taj kapacitet,, posebno u vidu hrane i auma, koristi cijeli svijet, ponajviae bogate i potroaa ke zemlje. Kostarika i Urugvaj nam predstavljaju zanimljive fenomene i gotovo da ih mo~emo staviti u rang Kube. Kostarika ima visok indeks ljudskog razvoja (0, 841) i ekoloaki otisak od 2,0gha. I drugi trendovi pokazuju osvijeatene staze odr~ivog razvoja na Kostarici. Kako bi zaatitili svoj aumski fond i bogatstvo biokapaciteta, jer je Kostarika dom za oko 5-7 posto svih svjetskih biljnih i ~ivotinjskih vrsta, nedavno su donijeli odluku o zabrani pretvaranja auma u oranice na kojima se uzgajaju monokulture za izvoz u bogata druatva. Urugvaj ima ekoloaki otisak od 1,9gha, i visok indeks ljudskog razvoja od 0,851. Urugvaj je postao prva zemlja na svijetu u kojoj je pitka voda zakonski odreena kao pravo svake osobe te je zabranjena privatizacija vode i vodovodnog sustava. Urugvaj je pritom u razdoblju 1991-2001 tek neznatno poveao ekoloaki otisak za 2 posto i smanjio biokapacitet za 3 posto, ali bi se Kostarika trebala zabrinuti za daljnji razvoj trendova, jer je u istom razdoblju poveala ekoloaki otisak za 14 posto, a smanjila biokapacitet za 13 posto. U skladu s tim, detaljnija analiza indikatora odr~ivosti Kostarike i Urugvaja, kakvu smo napravili za Kubu, predstavljala bi pravi izazov, ali i zadovoljstvo za bilo kojeg znanstvenika zainteresiranog za ovu temu. Dalje slijedi niz zemalja koje se nalaze u viaoj zoni srednjeg indeksa ljudskog razvoja, a imaju izrazito nizak ekoloaki otisak, ak u okvirima nosivog globalnog biokapaciteta. To su Jordan (HDI 0,760  ekoloaki otisak 1,8gha), Al~ir (0,728  1,6), Kina (0,768  1,6), Ekvador (0,765  1,5) i Peru (0,767  0,9). Dakle, i ove zemlje zaslu~uju da ih istaknemo, jer su na putu prema ulasku u ostvarenje visokog indeksa ljudskog razvoja, a imaju izrazito mali ekoloaki otisak. U ia ekivanju daljnjeg smjera donekle nam mogu pomoi dosadaanji trendovi. Pozitivno je ato za sve nabrojane zemlje ve~emo kontinuirani rast kriterija za ocjenjivanje indeksa ljudskog razvoja. No, situacija s ekoloakim otiskom stoji, na ~alost, druga ije, jer kod svih zemalja mo~emo ia itati zna ajni rast ekoloakog otiska i opadanje snage biokapaciteta posljednjih godina. Posebno to vrijedi za Kinu, koja jest zabilje~ila nezapamene uspjehe u vaenju velikog dijela stanovniatva iz siromaatva, ali po cijenu uniatenja vlastitih resursa, rijeka, auma, plodnog tla, istog zraka. Jasno, ne mo~emo na temelju dosadaanjih trendova prognozirati budunost, jer je mogua i promjena smjera zbog intervencije itavog niza varijabli. No, isto tako je to no, kako niti indeks ljudskog razvoja niti ekoloaki otisak nisu indikatori koje je lako promijeniti, posebno u kratkom vremenskom razdoblju. Stoga bi nabrojanim zemljama preporuka bila da pripaze na troakove svog razvoja, jer premda su joa uvijek u granicama odr~ivosti, ako nastave ovim tempom, intenzitetom i na inom, vrlo brzo e izai iz sadaanje pozitivne pozicije ato se ti e ekoloakog otiska. Grafikon koji smo prenamijenili za potrebe rada imao je svrhu da malo pobli~e objasnimo poziciju zemalja koje imaju vei otisak nego ato dozvoljava trenutni biokapacitet planeta, ali opet u nekakvim granicama kada je mogue u dogledno vrijeme poraditi na njegovu smanjivanju konkretnim planovima i strategijama. Predvianja UN-a isti u da bismo do 2050. godine mogli zahtijevati od prirode dvostruko viae nego ato ona mo~e regenerirati. Moramo smanjiti ekoloaki otisak i vratiti se nazad iz ekoloakog minusa uz dodatno poveanje kriterija za zadovoljavajui ljudski razvoj. Kako za svaku zemlju, tako i za cijeli svijet vrijede tri razli ita scenarija, tri razli ite odluke u odnosu na ekoloaki otisak: 1. Scenarij  business as usual Rezultat e biti porast ekoloakog otiska za hranu i emisije uglji nog dioksida do 2050. godine za 60 posto, zahtjevi za paanjacima i ribama rastu za 85 posto - ekoloaki otisak po osobi ska e na 2,6 globalnih hektara. Kolaps ekosustava i njihova kapaciteta da podr~avaju naa na in ~ivota. 2. Polagani prijelaz Dugoro ni cilj izlaska iz  overshoota do 2100. godine. Kratkoro ni ciljevi se ostvaruju sporijim tempom i ide se na smanjenje gubitka bioraznolikosti. Do kraja stoljea za 50 posto se smanjuje emisija uglji nog dioksida. Smanjuje se pritisak na plodna tla, jer se prehrana pomi e prema manjoj konzumaciji mesa, ali se poveava iskoriatavanje auma zbog energetskih potreba i u svrhu proizvodnje odreenih proizvoda koji su prije bili temeljeni na upotrebi fosilnih goriva. Sve to rezultira smanjenjem ekoloakog otiska za 15 posto na kraju stoljea u odnosu na 2003. godinu, odnosno pad prosje nog ekoloakog otiska sa 2,2 hektara na 1,5. Izlazak iz  overshoota po ovom scenariju se predvia 20 godina prije 2100. godine. 3. Ubrzano smanjenje Predvia izlazak iz  overshoota do 2050. godine. Scenarij predvia smanjenje emisije uglji nog dioksida do 2050. godine za 50 posto, a do 2010. godine za 70 posto. Po osobi se s obzirom na rast populacije smanjuje potreba za plodnim tlom i paanjacima bez smanjenja unoaenja kalorija. To rezultira 40 posto manjim ekoloakim otiskom u 2100. godini nego ato je izmjeren 2003. godine (WWF & GFN, 2006). Za uspjeh smanjenja ekoloakog otiska, autori Living Planet Reporta (2006: 27) predla~u sljedee korake: 1. Utvrivanje situacije Odrediti utjecaj ljudi na ekosustave i odrediti sposobnosti ekosustava da  opslu~uju te potrebe. 2. Istra~iti opcije Razviti scenarije kojima se kree prema izlasku iz  overshoota . Evaluirati ekoloake i ekonomske rizike za svaki scenarij. Odrediti potrebe za ulaganja, te analizu troakova i koristi. 3. Odabir strategije Uklju iti i javnost u odabir strategije. Bez sudjelovanja javnosti, ciljeve e biti teako dostii. Nakon toga osigurati regulativu, zakonske okvire i vremenski rok provedbe strategije. 4. Implementacija strategije Osigurati potrebna sredstva i omoguiti klju nim druatvenim akterima autoritet za uspjeano provoenje strategije. 5. Monitoring procesa Promatranje provoenja strategije s donesenim ciljevima kako bi se na vrijeme reagiralo, ako bude potrebno. Ekoloaki otisak ne prognozira budunost, nego nas upozorava na sadaanjost. No, ujedno je i alat pa njegovim izra unom dobivamo smjerove i modele koje bismo trebali slijediti ako ~elimo osna~iti naau odr~ivost. Pogledajmo sada koji akteri u druatvu ve koriste taj alat i osna~uju odr~ivi razvoj. Istra~imo mogunosti za odr~ivi razvoj. Mogunosti za odr~ivi razvoj Mogui scenariji koji nam stoje na putu prema budunosti, a koje smo iznijeli u prethodnom poglavlju, daju nam ideju, to nije ideje, o kretanjima tih putanja ako ~elimo odr~iviji svijet nego ato je ovaj danaanji. U tom smislu nas se poti e da potra~imo mogunosti u druatvu koje odr~ivost ve danas ine moguom i primjenjivom. Jasno, te mogunosti netko promovira i koristi, stoga imamo druatvene aktere koji nam mogu biti putokaz, dobri vodi i, uspjeani modeli odr~ivog razvoja. Ti akteri su nam dodatno i va~niji, jer kao ato smo vidjeli u prvom dijelu rada, imamo itav niz aktera, procesa i situacija u danaanjem svijetu koji su prepreka za aktivnu i prakti nu primjenu odr~ivog razvoja. Kao ato akteri koji djeluju kao prepreka odr~ivom razvoju usvajaju odreeno djelovanje i te~e zadovoljiti odreene ciljeve, tako i akteri za odr~ivi razvoj kreiraju strategije i politike, te koriste itavo obilje znanja i tehnologija koji ostvaruju pozitivne ciljeve, kako za okolia, tako i za kvalitetu ~ivota ljudi. Stoga emo se u ovom poglavlju istovremeno baviti i mogunostima za odr~ivi razvoj, odr~ivim metodama djelovanja, primjenjivim alatima i vjeatinama, kao i akterima koji koriste te mogunosti. Analiza mogunosti za odr~ivi razvoj nam je va~na kako bismo mogli precizno detektirati i ozna iti aktere za odr~ivi razvoj. Dodatni razlog zaato se bavimo analizom njihova djelovanja, a ne pukim nabrajanjem i opisivanjem njih samih, jest taj ato je mnogo viae znanja i tehnologija za odr~ivi razvoj nego aktera koji ih koriste. Ne radi se o dilemi kokoa ili jaje, gdje se pitamo ohrabruje li postojanje aktera za odr~ivi razvoj nastajanje i znanja i tehnologija koji omoguuju ostvarivanje njihovih ciljeva, ili znanje i tehnologije za odr~ivi razvoj omoguuju nastanak aktera. Radi se o tome da je upravo zbog opse~nosti, pa i zahtjevnosti odr~ivog razvoja kao koncepta, te zbog cjelokupnog sustava prepreka koje smo spominjali, danas zaista teako biti potpuno predan i uspjeaan akter za odr~ivi razvoj. U tom smislu spomenut emo i aktere koji su na putu prema odr~ivom razvoju, jer ih treba ohrabriti za taj svjesni odabir razvojnog smjera, posebno zato ato je prvi korak prema aktivnoj primjeni odr~ivog razvoja iskrena ~elja i svijest o potrebi razvoja koji bi bio odr~iv. Nakon prvog koraka slijedi vrijednosno utemeljena i prakti na edukacija za odr~ivi razvoj koja kao rezultat ima ostvarivanje ciljeva u stvarnom prostoru i vremenu, u stvarnom ~ivotu. Rije ima teoreti arke organizacije Etienne Wenger, tragamo za  zajednicama prakse (Capra, 2002: 108), neovisno radi li se o inicijativama i projektima civilnog druatva, gradskim projektima ili dr~avnim strategijama. U potrazi za mogunostima, odnosno znanjima i tehnologijama koje ve danas mogu koristiti akteri za odr~ivi razvoj, dobro je po eti s ve spominjanim Sternovim izvjeatajem o zna enju i utjecaju klimatskih promjena na danaanja i budua druatva iz 2006. godine. U izvjeataju se daje pregled emisije stakleni kih plinova po sektorima: proizvodnje energije (24 posto), koriatenje tla/deforesterizacija (18 posto), transport (14 posto), industrija (14 posto), poljoprivreda (14 posto), zgradarstvo (8 posto), ostale emisije od proizvodnje energije (5 posto) te otpad (3 posto).  Ovo su dakle sektori iz kojih poti e naaa emisija stakleni kih plinova. Treba naglasiti kako se dio emisija preklapa na dva pa i viae sektora. Primjerice, emisiju iz proizvodnje energije mo~emo nai i u drugim sektorima kao ato su sektor transporta, rafinerije koje trebaju struju da prerade naftu ili sektora industrije koji treba struju za pogone i tvornice. Vidimo da je najvea emisija iz sektora proizvodnje energije, od toga ak dvije treine otpada na fosilna goriva. Radi se i o najbr~e rastuem sektoru od 1990. godine s 31 posto. Prilikom proizvodnje struje i grijanja, ugljen zauzima ak 68 posto, plin 27 posto i nafta 5 posto. Va~nost o uvanja auma najbolje se iskazuje kroz podatak da 18 posto ukupne emisije stakleni kih plinova dolazi od naaeg loaeg upravljanja aumama i tlom. Trenutno je u biljkama i tlu pohranjeno 7300 GtCO2, ato je viae nego u svim naftnim rezervama i duplo viae nego ato je trenutno u atmosferi (Stern Report, 2007). Va~no je, u kontekstu ratova za resurse, naglasiti kako gotovo cjelokupna emisija od deforesterizacije dolazi iz tropskih podru ja Azije, Ju~ne Amerike i Afrike. O ito je kako bi naruaavanje odnosa u aumama ubrzalo i povealo emisiju iz tih ogromnih rezervoara ugljika, ato bi dodatno naruailo stanje s klimom. Treba naglasiti kako je va~nije sa uvati postojee aumske zalihe, nego ih neodgovorno kr iti i zamjenjivati novima. Naime, jedno novo posaeno stablo ne zamjenjuje automatski gubitak ugljika nastao nestankom jednog stabla. Prosje nom stablu potrebno je nekoliko desetljea da nadoknadi emisiju CO2 nastalu kad se neko stablo poruai ili prirodno ugasi. U Sternovu izvjeataju se isti e kako je potreba o uvanja globalnog aumskog fonda, posebno onog u tropskim podru jima, od presudne va~nosti za budunost planeta i ubla~avanje utjecaja klimatskih promjena. Ako izgubimo aume, izgubit emo i borbu protiv klimatskih promjena. Poljoprivreda koja sudjeluje u ukupnoj emisiji stakleni kih plinova sa 14 posto, a najvei udio u toj emisiji uzrokuje koriatenje gnojiva, metan kao posljedica uzgoja goveda i naplavljenih ri~inih polja. Sve vei dio emisije iz ovog sektora povezan je s emisijom iz sektora deforesterizacije, jer aume uniatavamo zbog proizvodnih povraina za paanjake, planta~e i polja. `to se ti e sektora transporta koji u emisiji stakleni kih plinova takoer sudjeluje sa 14 posto, ak 76 posto otpada na cestovni transport, a 12 posto na zrakoplovni promet. U industriji emisija stakleni kih plinova nastaje: direktnim koriatenjem fosilnih goriva u proizvodnji i izgradnji, direktnom emisijom prilikom kemijskih procesa koji nastaju uslijed proizvodnje kemikalija, metala i ostalog, emisijom koja je dio proizvodnje energije (industrija sudjeluje u emisiji od proizvodnje energije s treinom), i kao indirektno emisija iz sektora transporta. Iz sektora zgradarstva emisija stakleni kih plinova potje e iz tri izvora: direktnim koriatenjem fosilnih goriva, indirektnom emisijom od sektora proizvodnje energije, i koriatenjem biomase, uglavnom za potrebe grijanja. Razlog zaato smo krenuli u opisivanje emisije stakleni kih plinova iz gore nabrojenih sektora jest olakaavanje potrage za trenutno dostupnim znanjima i tehnologijama za odr~ivi razvoj. Znanja i tehnologije za odr~ivi razvoj imaju cilj smanjiti emisiju stakleni kih plinova i osigurati poveanje kvalitete ~ivota za ato vei broj ljudi. Sektori iz kojih dolazi najviae emisije stakleni kih plinova, poklapaju se komponentama ekoloakog otiska i biokapaciteta. Za svaki izvor energije ili tehnologiju trebamo razmotriti tri stvari: u inak na okolia i klimu, izvedivost u odreenom vremenu i ekonomske troakove. Na iznenaenje mnogih, najvrjednija znanja i tehnologije za smanjenje emisije stakleni kih plinova, odnosno ekoloakog otiska, ne kriju se u obnovljivim izvorima energije, ve u smanjenju potroanje, uatedi i veoj efikasnosti te odr~ivom dizajniranju sektora potrebnih za normalno funkcioniranje druatva. Pod sektorima mislimo upravo na proizvodnju energije, graditeljstvo, o uvanje aumskog fonda te odr~iviju proizvodnju hrane, ozbiljne reforme u transportu, energetski efikasnije graditeljstvo i manju proizvodnju otpada. U svim nabrojenim sektorima mogue je smanjiti potroanju energije. Ovime, jasno, ne mislimo zauzeti stav kako su obnovljivi izvori energije neva~ni u smanjivanju ekoloakog otiska, ve samo kako nam u tom smjeru, prije poveanja potroanje, na raspolaganju stoji itav niz mjera i aktivnosti kojima je mo~emo smanjiti. Uz iskoriatavanje obnovljivih izvora energije nakon smanjenja potroanje ukupne energije, neki autori (Monbiot, 2006) ak idu i do stvaranja scenarija po kojem je emisija CO2 manja za 90 posto do 2030. godine. Smanjenje energije, s obzirom na to da je uglavnom dobivamo iz fosilnih goriva, ato utje e s gotovo 50 posto na ekoloaki otisak, direktno rezultira i manjim ekoloakim otiskom. Ako pogledamo zahtjeve za energijom, mo~emo vidjeti kako u veini zemalja na svijetu, najvea potra~nja dolazi za potrebe energije u objektima gdje ~ivimo ili radimo i u transportu. U zgradama ili kuama gdje ~ivimo i radimo najvea koli ina energije odlazi na zagrijavanje prostorija i vode. Prosje no u industrijski razvijenim zemljama potrebe za ta dva procesa zauzimaju ak i preko tri etvrtine ukupnih potreba za energijom u sektoru zgradarstva. Objekti koje gradimo su izrazito energetski neefikasni i zahtijevaju velik unos energije da nam po zimi bude toplo, a po ljeti ugodno. Problem je u graevinskim materijalima koji propuataju prevelike koli ine zraka, ali i u premalim regulatornim zahtjevima za dovoljno debelom izolacijom objekata, koja bi ga atitila i zimi od hladnoe i ljeti od prejakih vruina. Regulacije oko potroanje energije su bile striktnije po pitanju efikasnosti u `vedskoj 1978. godine, nego ato Velika Britanija zahtijeva danas u svom sektoru graevinarstva. U Njema koj su zakoni koji se ti u dozvoljene koli ine propusnosti zraka kroz graevinske materijale tri puta stro~i nego u Velikoj Britaniji. (Monbiot, 2006). S obzirom na to da u Britaniji ima 25 milijuna kuanstva, uz realnu godianju stopu pretvaranja 350.b  ( N F    Z \ 6 : D N   V X 2z|ԼԼԯȼȼȼԼԯԅyhGOJQJ^JaJh =OJQJ^JaJh.OJQJ^Jh =OJQJ^Jh OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ hh.h. hbh.hbh.CJ aJ /b  *  \ <  X $ & 0` P@dha$gd.$dh`a$gd.$hhdh^h`ha$gd.$ & F dha$gd.$hdh`ha$gd. $dha$gd.$a$gd.$a$gd."# |@@r $da$gd. $dha$gd.$hdh^ha$gd.$dh^a$gd.$ & F dha$gd.$dh`a$gd.$hhdh^h`ha$gd.>V v>@prTj4$<ʼ垔v垄ghbh.0J'OJQJ^Jhbh.OJQJ]^Jhbh.6OJQJ]^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J hbh.CJOJQJ^JaJh.CJOJQJ^JaJh3}h.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhGOJQJ^JaJ(rt pr~DdfJ !8"`"t""#&#"$H$$$$$%%&$&>(@(()..*0,01 1"1麮sshs5 h.OJQJ^JaJh.6OJQJ^JaJh# h.6OJQJ^JaJh~h.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhh.OJQJ^J%jhbh.0J(OJQJU^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^J-J v&3jC"MU_Rfklnnnn*o,oooRuy~$ & F da$gd. $da$gd."1*13^3v33p66;;8=F=>>>>f??RFTFGG"MZO\OOOOPSUWWZZ_,c.cccc dddPfؚؚؚ؍؀ؚؚh~h.OJQJ^Jhh.OJQJ^Jh.OJQJ^Jh# h.6OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhs5 h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ,PfRfggggg*h,h i"iTiri0k4kBk~kkkkkkkk"l$lZl\lllllllnnnnn*o,oooq$rRu̲̣̲̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿̿s֔֔hbh.5OJQJ^JaJ hbh.CJOJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh4Uh.OJQJ^JaJhh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJh%Qh.OJQJ^JaJh# h.OJQJ^JaJ-RuuvNvtvvvvv`wyy>yNyjytyyyyyzzPTZ` :̉ HTX L&2ʾʯʾʾʾʾʾʾʾʾʾʾʾʾʾʚʾʾ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh;h.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJjh.0J/OJQJU^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J<(ŠX DLN n|$ & F da$gd. $da$gd. $da$gd.$d^a$gd.$ & F IId^Ia$gd.2rT\^VXZbp|~PTdhrv΢ΣУ Dð~qhbh.OJQJ^Jhqh.6OJQJ^JaJ%jbh$h.OJQJU^JaJhqh.OJQJ^JaJ%jh$h.OJQJU^JaJ%h$h.B*OJQJ^JaJphfh.=h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ)HJLNZ$8x֫ЬҬ<tlphlv&<Jֹ̺־ؾ68r骞y)jhbh.0J(OJQJU^JaJhhLh.6OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ%jhbh.0J(OJQJU^Jhbh OJQJ^Jhbh.6OJQJ]^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^J/jܾZ8kd$$If7""44 layt. $$G$Ifa$gd. $da$gd.$ & F da$gd. rNBLlnp.0^bzNPֺh OJQJ^JaJh.CJOJQJ^Jhbh.CJOJQJ^Jh1h.CJOJQJ^Jhbh.5OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJh1h.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ1n.{mmmmm $$G$Ifa$gd.kd $$Ifru` 77"A44 layt..0^t{mmmmm $$G$Ifa$gd.kd$$Ifru` 77"A44 layt.00{mmmmm $$G$Ifa$gd.kd$$Ifru` 77"A44 layt.02 x{peeeeeeee $da$gd. $dha$gd.kdQ$$Ifru` 77"A44 layt. B|T|| *\,0vLFJLz      lFҶҧᚐh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jhh.OJQJ^JaJhbh.6OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJh h OJQJ^JaJ7BD*P.jl2!x-.25<b>?$A$ & F da$gd.$ & F da$gd. $da$gd.$d`a$gd.FH v2"!f"~"##$$&&:'F',,r-t-.h/D0F0t0v000@1B1\1f1246488<߶߶߶hbh.H*OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJjh.0J/OJQJU^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J%jhbh.0J(OJQJU^J0< =>> ?N?d?j???@@@d@@@@A AzAAAAAB$B(BDBHBBBBBJ J"JJdKKfLtLLLOOOPXP^PPPWWWW^^^^__ hbh.)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.6OJQJ^JaJhAoh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhh.OJQJ^JaJ;$ABJOS___________8`:```4l{$hd`ha$gd.$hd^ha$gd.gd. $da$gd.$ & F da$gd.___8`:``aagg$h&hkk.l0lnnqqrs|sttyy{${}}XZ\jhjչչչչդչչչչչՕչչՅpչչչ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh1h.5OJQJ^JaJh-loh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J/OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ hbh.CJOJQJ^JaJ hbh.h.+6rތ8:fjlNVX$ & F da$gd.$ & F d^a$gd. $da$gd.jlxz ؛ڛܡޡ Ff0 .uhbh.5OJQJ^JaJh.5OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh-loh.OJQJ^JaJhbh.6OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh OJQJ^JaJ*RV@Bz<X "$*LNfh"~FLзИИИИИИ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJh h.5OJQJ^JaJ;<Rj    D  & ,6&*3$xd^xa$gd.$d^a$gd. $da$gd.$ & 0` P@da$gd.JL>@TVuv"#VZdjbdZ  ลwh OJQJ^Jhoh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJ%jhbh.0J(OJQJU^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJh}Yh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJ+     " &   " (   P  .0X24.!!@##l$~&&&&޶ޫLJ{h.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh %h.OJQJ^JaJh %h.OJQJ!jhbh.0J(OJQJUhbh.OJQJ^JaJh.OJQJhbh.OJQJhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^J0&()r)t)"*$*b*d*+|+....////0000(1*1N1P1~44558P8`888::&:(::::;;Z<p<<<<>???"@8@8CHMMNNP|PPPRRHSRSlWpWXXYY \\\ \\\ccddfeeeeeee>jpjTk`kkk,t.t(x*xj{{$|&|l|r|N}P}}}}˻hbh.6OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJh.5OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^J=}}h~j~ptxz|~І҆ (,~ ~,2(.̡Ρnp~՞hbh.CJOJQJ^Jhbh.H*OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJ#jh.0J/OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ3x r |ܸ ¹z&>^$hd`ha$gd.$hd^ha$gd. 6$da$gd. $da$gd.~ҨԨ~bdDH|vxjl`bƶ̶¸ԸظܸfhLⰢhbh.H*OJQJ^JaJ#hbh.CJH*OJQJ^JaJh.CJOJQJ^JaJ hbh.CJOJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh  rt~0(VX&,hbh.H*OJQJ^JaJh.=h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJK*|.t8~$m*3GZTTT[c$ & 0` P@da$gd.$d^a$gd.$hd^ha$gd.$hhd^h`ha$gd. $da$gd.,lnt: <     V X h j    24tv,202*,xz$*,T`pr<">"@"$f&n&m*ڿڪڪڪ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.CJOJQJ^Jh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J@m*~***..//11P2R222"3$3$5&5|55,626667788999999rA|AbBdBEEHHjIlItJvJKKMNOOPPPXTZT࿣௓hbh.H*OJQJ^JaJh OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.6OJQJ^JaJ8ZTT[[[[[[6\8\|]]`8`:`lanabbbbbcxffgiilHmJmooooooqqqrrrನ{khbh.H*OJQJ^JaJh)h.OJQJ^Jhu h.OJQJ^J%jhbh.0J(OJQJU^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJ*clR{}Ƅ܍v2 $da$gd.rssssssssuvvvP{R{{{{{||}}}~Ll(ĄƄ܍vx48\^lpĐԐ֐LNlnDT鰿h.OJQJhbh.OJQJhqh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJjh.0J/OJQJU^Jhbh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J>ғԓėƗȗtv^bȢ.fx:<FJ.2nޕޕޕޕޕވhOh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^J!jhbh.0J(OJQJU)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.OJQJh.OJQJ/npĸȸҸָ4t 04Z^DP&4*.ʻ❓%jhbh.0J(OJQJU^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J hbh.CJOJQJ^JaJhbh OJQJ^JaJh OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhIh.OJQJ^JaJ2\ p&p4$d^a$gd.$hd^ha$gd.$ & F da$gd. $da$gd.vxz|vxBd&bp,.~r~BN.0 24\`tvrHPr؜hL1h.OJQJ^Jhbh.5OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ=x@JBDV h<: @ B$ & F da$gd. $da$gd.VXz0@Vfnpf<>fh@V (6:TVnp6Dɻɱɱɱɱɱɱɱɣɱɱɣɱɱɣɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱɱhbh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^Jhbh.6OJQJ^Jhbh.OJQJ^JhL1h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ@npr |: @ J N   @ (*B48JLZ`BxRlȹ󹭹󭹭h0h.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ%jhbh.0J(OJQJU^Jhbh.6OJQJ^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J?B #*#J$Z$f)),,h,/06Z8:R<@@vA $da$gd. $da$gd.:<TX $      !""*#B#Z$r$v&&&&*'>'p'&(((((((f))**$*&*,,,,d-t-v-x-z-000011ùùëùùùhbh.H*OJQJ^JaJho:Sh.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ711H2\2t2v2z2222233333$3344t4556687H7T8V8Z8x8~89:R<<<=@@@@@|h.OJPJQJ^JaJ hbh.OJPJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^JaJ*@@vAxA>B@BTBVB.CRC@DND`DDD&E(EFFHGZGGGGH HHHHHHHH-H.H3H4H7H8HJHKHRHSH^H_HbHcHΫΫΛΫΆwΫΫΫΫΫΫΫΫΫΫΫhPh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^JaJhbh.CJOJQJ^J%j hbh.CJOJQJU^J.vAxA`DHGGGGHH HH Hz^kd$$IfF 6"       44 layt.$dh$G$Ifa$gd. $da$gd. $dha$gd. H!H*H2HWFWNWPW0`kd$$IfF H  c    44 layt.$$7$G$Ifa$gd.`kdn$$IfF H  c    44 layt.PWWWWWWWW`kd$$IfF H  c    44 layt.$$7$G$Ifa$gd.WWWWXX0`kd$$IfF H  c    44 layt.$$7$G$Ifa$gd.`kdQ$$IfF H  c    44 layt.RVXXX$YYHZ\Z[[\\\\\\]"]]]|^~^____$`&`bFcHcVchdtdeeffĶĶĶğĶĶĶĶĶĶĶĶĒwj`j`j`h.OJQJ^JhPh.OJQJ^JhPh.OJPJQJ^Jh.OJPJQJ^Jhbh.OJQJ^J-jhbh.0J(OJPJQJU^JaJh.OJPJQJ^JaJ hbh.OJPJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ hbh.CJOJPJQJ^Jhbh.OJQJ%XXXhhhhhtiinlr"vwww*xSxx $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd. 5$da$gd. 8dgd. $da$gd. $dha$gd.dgd.fgghhfhhhhhhhiiiiinllloo4r6rrrDsHsps˻vvvg[g[g[g[g[gh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ hbh.OJQJ^JmHsH)jhPh.OJQJU^JmHsHh.OJQJ^JmHsH hPh.OJQJ^JmHsHhPh.5OJQJ\^JhPh.OJQJ\^Jh OJQJ^JhPh.6OJQJ]^JhPh.OJQJ^Jpsrs2u4ubufuvuzuuu"vwwwwxxx{F{y|z||||۾~o`OBh:h.CJOJQJ!jh:h.CJOJQJUh:h.CJOJQJ^Jhbh.CJOJQJ^Jhbh.5OJQJ^JaJh:h.OJQJ^JaJ#hbh.CJOJQJ\^JaJh.CJOJQJ\^JaJ hbh.CJOJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJxxxxxxxveeeee$dh$G$Ifa$gd.kd$$Ifru` K66""fffff44 layt xxx:, $$G$Ifa$gd.kd@$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt xxxxx$dh$G$Ifa$gd.xxxxx:)))$dh$G$Ifa$gd.kd:$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt xxxxx)kd4$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt $dh$G$Ifa$gd.xxxyy$dh$G$Ifa$gd.yyyyy:)))$dh$G$Ifa$gd.kd.$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt yyy yz)kd($$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt $dh$G$Ifa$gd.zz$z,z6z$dh$G$Ifa$gd.6z8zLzVz^z:)))$dh$G$Ifa$gd.kd"$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt ^zfzpzrz|z)kd$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt $dh$G$Ifa$gd.|zzzzz$dh$G$Ifa$gd.zzzzz:)))$dh$G$Ifa$gd.kd$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt zzzzz)kd$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt $dh$G$Ifa$gd.zzz{{$dh$G$Ifa$gd.{{${,{4{:)))$dh$G$Ifa$gd.kd $$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt 4{<{F{H{^{)kd$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt $dh$G$Ifa$gd.^{j{n{r{|{$dh$G$Ifa$gd.|{~{{{{:)))$dh$G$Ifa$gd.kd$$Ifru` K66" 2@.@.@.@.@."ffffffffffffffffffff44 lap2@.@.@.@.@.yt {{{{{)kd$$Ifru` K66" 2"fffff44 lap2yt $dh$G$Ifa$gd.{{{{{$dh$G$Ifa$gd.{{{||:)))$dh$G$Ifa$gd.kd$$Ifru` K66" 2"44 lap2yt | ||||)kd@$$Ifru` K66" 2"44 lap2yt $dh$G$Ifa$gd.|| |$|)|$dh$G$Ifa$gd.)|*|1|6|:|:)))$dh$G$Ifa$gd.kdd$$Ifru` K66" 2"44 lap2yt :|?|D|E|L|)kd$$Ifru` K66" 2"44 lap2yt $dh$G$Ifa$gd.L|R|V|[|^|$dh$G$Ifa$gd.^|_|f|l|p|:)))$dh$G$Ifa$gd.kd$$Ifru` K66" 2"44 lap2yt p|t|y|z|)kdП$$Ifru` K66" 2"44 lap2yt $dh$G$Ifa$gd.|||}}#}~X~l~t~~tv ҆ֆ؆28Ї ھ{l^Rh.OJQJ^JaJh OJPJQJ^JaJhbh.CJOJQJ^J)jhbh OJPJQJU^JaJh.OJPJQJ^JaJ hbh.OJPJQJ^JaJh:h.CJOJQJ^Jh:h.CJOJQJh:h.0J&CJOJQJ!jh:h.CJOJQJU'jh:h.CJOJQJU z|$}Ԇֆ؆ ,қ0ҡ~$fʺ$ & F da$gd.$ r] ^ra$gd. $da$gd. $dha$gd.Rv<>JR:Rfj|hnRT ,.ԡ񸮸ѠѠѠѠѠѸhbh.H*OJQJ^J%jhbh.0J(OJQJU^Jh.OJPJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJ hbh.OJPJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ0,2JLP^`fƪʪ PRT`bf0R ʺxzʻлػڻ滭܂qcqcqch.OJQJ^JmHsH hbh.OJQJ^JmHsHh.OJQJ^JaJhbh.6OJQJ]^Jhbh.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^Jhbh.H*OJQJ^J%jhbh.0J(OJQJU^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J&ڻ x~ln((*DH\^lpDFLﻯrhrhrh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jhbh.H*OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ-jhbh.0J(OJQJU^JmHsHh.OJQJ^JmHsH hbh.OJQJ^JmHsH&ʺHb8 t l^B !~"#' $da$gd. 8$da$gd.LNPX~z *PRjl:   "V۴ۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨۨh.OJQJ^JaJhbh.6OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJ>VX0>x2468PR  B D X \ l n p    : Z \ ~   02\bLR,j"L!N!|,,,,//^1`13h h.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhq[h.OJQJ^JaJB' )+-R.. 0339@;>KLN@NSVZD^f4i q|ԅF| $da$gd.387:7@;====????R@AArBtBCC.F6FlHnHHHXKZKKKKN4Vր‚npBD֊؊2<Ĩ,V\  (.βв8<Fb\^b>@Hv߾߱߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾߾ߢ߾h&Ph.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.OJQJ^JaJ"hbh.6OJQJ]^JaJ@|†؊B\f ʩ ȳ Vո]:<v^$ & F da$gd. $da$gd.hPJLNP*^8kd i$$If6""44 layt. dh$G$Ifgd. $da$gd.$ & F 7da$gd.v6<lrpv:<JLbdHPRjlpɺɫ嫖嫖厃ujh.0J/OJQJUhbh.OJQJh.OJQJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.CJOJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh>:h.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhph.OJQJ^JaJ+^`5^kdi$$IfF 6"       44 layt. dh$G$Ifgd.^kd_i$$IfF 6"       44 layt.*Z^kd}j$$IfF 6"       44 layt. dh$G$Ifgd. $G$Ifgd.Fn dh$G$Ifgd. $G$Ifgd.^kd k$$IfF 6"       44 layt.D5^kd*l$$IfF 6"       44 layt. dh$G$Ifgd.^kdk$$IfF 6"       44 layt.Dh(^kdl$$IfF 6"       44 layt. dh$G$Ifgd.(*Lx5^kdm$$IfF 6"       44 layt. dh$G$Ifgd.^kdHm$$IfF 6"       44 layt.,.z| nnnnnnn$ & F da$gd. $dha$gd.$a$gd.^kdfn$$IfF 6"       44 layt. dh$G$Ifgd. (pHX~!)=GKbSnVx^bJhhbilll&nn6ppry $da$gd.|  v x z   & ( npX""**++---00V00000011222ҡҡhbh.OJQJ^Jhbh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh'h.OJQJ^JaJ:22237 799::>;H;x>|>B?D??@pBrBBBBBBBEEG GOOTTWWXX>YDYbYdYtZvZ \ \\\\\\\]]]]]]]]__``aaBbDbbbbbdde)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJJeefjhjnjpjrjxjoooorrrryy 0LP8  Nؗ*,6ΙЙ67,h.=h.OJQJ^JaJ%h.=h.B*OJQJ^JaJphhbh.H*OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhh.6OJQJ^JaJ7y~|ڏr,J&r@*\ $da$gd.,-mnoprt*,,4<^`۾ۨۙwgWۨۨۨhbh.5OJQJ^JaJhth.5OJQJ^JaJh 5OJQJ^JaJ)jhth.0J(OJQJU^JaJhth.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jhbh.H*OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJ"`*h^`bd .x0<>JL\^PRprhbh.OJQJ^J)jhbh.0J(OJQJU^JaJh26h.OJQJ^JaJhth.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ"hbh.6OJQJ]^JaJhbh.OJQJ^JaJ3 "<>hjBHXZ:@NRvx4j (0<>HJbnz|p.h26h.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JF\B|>D`&$dh$G$Ifa$gd.$ & F da$gd. $da$gd..00@PRSTqryz{0>@fXj~()/1:;qryz :<0԰hIVvh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJE02 z|>@,0:<. B D L b f   z  Ԫ媋{勹qh.OJQJ^Jhbh.H*OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJhIVvh.OJQJ^JaJhbh.CJOJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.B*OJQJ^Jph!hbh.B*OJQJ^Jphhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ,&($}E}}}}8kdo$$If6""44 layt.$dh$G$Ifa$gd.qkdn$$If\0|6"44 layt.$&<BHP}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkdo$$If\0|6"44 layt.PRdjpx}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkdp$$If\0|6"44 layt.xz}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkdq$$If\0|6"44 layt.}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkdq$$If\0|6"44 layt.}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkdKr$$If\0|6"44 layt.  & . }}}}$dh$G$Ifa$gd.qkdr$$If\0|6"44 layt.. 0 B D   XHL#&-/{ppppppppp $da$gd. $dha$gd.$a$gd.qkdys$$If\0|6"44 layt.  DFX@B|lnH!!"#L###>&󤔤sb⤈!hIh.B*OJQJ^Jph)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^Jh.B*OJQJ^Jph$hbh.B*H*OJQJ^Jph!hbh.B*OJQJ^Jphhbh.OJQJ^J">&O&t&~&&&******8,:,-$-..n//;12&4(4*4,4h4l4789999;4;= =>>&@*@R@b@BBvJ~JDKFKzKKKKLLOOOO$P&PPPPPQQRRh>Ph.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.6OJQJ^JaJE/7p<BK.R]r`fxjjp|D|ܒ8 @80 8$da$gd. $da$gd.RTTTT|U~UVV4XFXXXY Y8Y:YvYzYZ[[[\\\\\\$]4]>]B]``bbe(eeeffh0hhh iiZj\jrjtjxjjjkkhbh.5OJQJ^Jhbh.H*OJQJ^JaJhvh.OJQJ^JaJh>Ph.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ9kkllllmmbndn@oBo$p&pp q.qssttvwxbxxPzRzzz||✊nWn,hbh.B*H*OJQJ^JmHphsH6jhbh.0J(B*OJQJU^JmHphsH#h.B*OJQJ^JmHphsH)hbh.B*OJQJ^JmHphsH)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhQh.OJQJ^JaJ ||D|>@ڊ܊.0,.2LRlnp֒ؒň̛̛̛̛̛̫̫|g)jhbh.0J/OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh>Ph.OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJ'hbh.5OJPJQJ^JmHsH(n~ĕʕę24VXxz|tv24,68^hdf~ڬܬ ѯVX夗h.OJQJ^Jh-h.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh>Ph.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ7X~$(>@8޾lx :<z~npӺӫӞh>Ph.OJQJ^Jh.OJQJ^JhJ h.OJQJ^Jhbh.CJOJQJ^JhFh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ!hbh.B*OJQJ^Jphhbh.OJQJ^J1&(Bhl npôӡӓӄxk]Mxxxxxhbh.5OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh@yh.6OJQJ^J%jh@yh.0J/OJQJU^Jh@yh.OJQJ^JaJh@yh.6OJQJ^JaJh@yh.OJQJ^J!hbh.B*OJQJ^Jphh.B*OJQJ^Jph  Zz(R~ $$G$Ifa$gd. rdgd. d^gd. & F d^gd. $da$gd.$d`a$gd.bd".PT NnrtXZ23*-0PR\]^dh۵۵ۮۮϟۏ۵ۮϟhbh.H*OJQJ^JaJh+h.OJQJ^JaJ hbh.jhbh.UhjOh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJ8  {j[Mj[j[ $$G$Ifa$gd.$dh$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.kdt$$Ifru` Xz#} 44 layt.2=QRST_N?$dh$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.kdt$$Ifru` Xz#} 44 layt. $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.T^nqvw $Ifgd. $$Ifa$gd.$$G$If`a$gd.$dh$G$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$Ifa$gd. vm_N??N$dh$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd. $Ifgd.kdu$$If4ru` Xz#``} 44 laf4yt.  ^M$dh$G$Ifa$gd.kdgv$$If4~ru` Xz#  } 44 laf4yt. $Ifgd.$dh$Ifa$gd.12389:DE\j$dh$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd. $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd. R ptdynnnnnnnccc $dha$gd. $da$gd.kd6w$$Ifru` Xz#} 44 layt.  "$0hlrv .024HNhj 8rp:^`FVXln       h* h.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh+h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJF  @lprtv|4FbdX\^ "04Td|:<źrrk hbh.h+h.OJQJ^JaJhFh.OJQJ^JaJhFh.OJQJ^JaJh.CJOJQJ^JhFh.CJOJQJ^Jjhbh.UjhFh.CJU%jwhbh.OJQJU^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ*dXpKkdx$$If01  44 layt.$dh$G$Ifa$gd. $da$gd.}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkduy$$If\1 8  44 layt.(2>}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkd(z$$If\1 8  44 layt.>@LXr~}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkdz$$If\1 8  44 layt.~}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkd{$$If\1 8  44 layt.}}o} $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.qkdA|$$If\1 8  44 layt. ,8@L}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkd|$$If\1 8  44 layt.LNVbt}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkd}$$If\1 8  44 layt.}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkdZ~$$If\1 8  44 layt.}}}}$dh$G$Ifa$gd.qkd $$If\1 8  44 layt.lV!`"&,3xixxxxxxx$d^a$gd. $da$gd. $dha$gd.qkd$$If\1 8  44 layt. <$&T!\!##H&J&f&&&&&'''((+,0000445 5777777778888f9h9::<<`<b<=hPrh.OJQJ^JaJhMOh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^J)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJA38488(:<>=?DFDH$IInNNbTWX&Y]^dhlp$ & F hhd^ha$gd. $da$gd.$ & F hhd^ha$gd.====RATABBBBBCCC$C(CFCHCjCnCCCCCCCDDEEEEBFDF8G:GHHJJ:Jp@p^p`pjplpTr`rttyy}}~~FN^`܁&FZl ,.dxǸǬǬǬǬǬǬǬǬǬǬh.OJQJ^JaJh;h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ%jhbh.0J(OJQJU^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^JCp@vNz<~?L+;ЮZJ\/ $da$gd $ & F hhd^ha$gd. $da$gd.ԓBHXNP02TV.024ЮҳԳXZصڵ&(fhZ\RTbj,..)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJh{;h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh+h.OJQJ^JaJF./~0dj|~z幬|ggWhbh.5OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhwHh.OJQJ^JaJh"h.6OJQJ^JaJ hbh.CJOJQJ^JaJhbh.OJQJ^J hbh.CJOJPJQJ^Jh.OJQJ^JaJh"h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ /RKkds$$If0L 44 layt. $ & 0` P@$Ifa$gd."$ & 0` P@$G$Ifa$gd.$ & 0` P@da$gd.WKkd]$$If0L 44 layt.8kd$$If44 layt.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.m%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd$$If0L 44 layt." & 0` P@dh$G$Ifgd.":<iG" & 0` P@dh$G$Ifgd.$$ & 0` P@h$If^ha$gd.&$ & 0` P@h$G$If^ha$gd.Kkdk$$If0L 44 layt.<=<iiG" & 0` P@dh$G$Ifgd.$$ & 0` P@h$If^ha$gd.&$ & 0` P@h$G$If^ha$gd.Kkd$$If0L 44 layt.mH$$ & 0` P@h$If^ha$gd.&$ & 0` P@h$G$If^ha$gd.Kkdy$$If0L 44 layt. & 0` P@dh$Ifgd.NTm%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd$$If0L 44 layt." & 0` P@dh$G$Ifgd.TVm" & 0` P@dh$G$Ifgd.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd$$If0L 44 layt.m" & 0` P@dh$G$Ifgd.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd$$If0L 44 layt.DKkd$$If0L 44 layt.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd$$If0L 44 layt.bhDKkd*$$If0L 44 layt.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd$$If0L 44 layt.hjDKkd8$$If0L 44 layt.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd$$If0L 44 layt.,24rxDKkdF$$If0L 44 layt.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd$$If0L 44 layt.xzDKkdT$$If0L 44 layt.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.Kkd͉$$If0L 44 layt.|~WRRG 5$dha$gd.5gd.Kkd0$$If0L 44 layt.%$ & 0` P@dh$G$Ifa$gd.8kdۊ$$If44 layt.P*p`.H $dha$gd.$ & F da$gd.$d`a$gd. $da$gd.zXZNP"8*,6:ڿڰڡڒn[%jhbhGCJOJQJU^J jhbh.UmHnHu%jhbh.CJOJQJU^Jhbh.CJOJQJ^Jh4,h.OJQJ^JaJh3FUh.OJQJ^JaJhwHh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^J#z|zVXDF   " 0 r t          R      ! ! " "" ," ." # # $ $ % B% r& & & h4,h.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhnh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ? N     & & ) p3 h= J O O R BR W X 2[ \ 6\ \ $] ^ ^ ^ 2` $d]^a$gd. $da$gd.& & & & & & & * * \2 `2 2 2 6 6 6 7 7 9 9 8: :: @> F> A A 4A 8A VA ZA B B C C E E E E E G G G H ZH ̹ݭݭݭݠ|ohh.OJQJ^Jh{;h.OJQJ^Jh+h.OJQJ^Jh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJ%jGhbhGOJQJU^JaJ jhbh.UmHnHuhbh.OJQJ^JaJ%jhbh.OJQJU^JaJ+ZH \H I I J J J J vK xK L "L L Q Q S S S S U U [ [ ^ ^ *b ,b .b 4b 6b >b Tb c c d d e e e e Xe Ze "f $f f f f f f f g g h h i i p p ³ڢhbh.h5H-OJQJ^J hbh.CJOJQJ^JaJhbh)mOJQJ^JaJh)mOJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^J92` l` Pa |a Tb d d d d d d e e e e e e e e e e e e e e e e $da$gd.e Xe Ze g Dm Xq Xz b| ~ ~ ܃ ˆ 8 | f K Q 9$da$gd. $dha$gd. $da$gd.$ & F 7da$gd.p p p Vq Xq Dv Jv Xz `| b| R} t} ~ ~ ~ ~ & ( p r Ĉ   $ j l  D H Ď ڿڪm(hbh.CJOJQJ^JaJmHsHhbh.H*OJQJ^J%j׌hbh.OJQJU^JaJ hbh.)jhbh.0J(OJQJU^JaJhh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J* š L N ^ ` X x z z |    " " 2 N P ԣ 4 6 f   H lI nI K bP hP ٮٟ|)jhbh.0J(OJQJU^JaJUh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ+hbh.CJH*OJQJ^JaJmHsH(hIh.CJOJQJ^JaJmHsH(hbh.CJOJQJ^JaJmHsH"h.CJOJQJ^JaJmHsH0000 tih objekata u energetski efikasne objekte, trebalo bi nam 71,4 godina. Toliko ih nemamo. Trebalo bi nam 20 godina da uo imo prve posljedice provoenja takve ambiciozne politike. Loai zakoni u graditeljstvu u Velikoj Britaniji podupiru to stanje. Ovi podaci nam mnogo govori i o stvaranju i podupiranju razvoja aktera za odr~ivi razvoj u razli itim zemljama. U Kini ak 95 posto novih zgrada ne zadovoljava njihove vlastite zakone o energetskoj efikasnosti stambenih ili poslovnih objekata. Dvije su mogunosti koje nam iz postojee lepeze znanja i tehnologija, prakti nih vjeatina i metoda, odmah padaju na pamet kao najpresudnije u uatedi energije u sektoru zgradarstva, ali i energije. To su energetski efikasna izolacija i solarni pasivni dizajn. I jedna i druga metoda mogu nam osigurati uatedu resursa prilikom koriatenja stambenih ili poslovnih objekata, ali dobivamo i kvalitetnije prostore za ~ivot i rad. Jasno, dugoro no ostvarujemo i financijske uatede na manjim ra unima za grijanje. Ovdje treba naglasiti kako prednost ipak dajemo dobroj izolaciji, jer ako ve izgraeni objekti nisu okrenuti prema ju~noj strani (ili sjevernoj na ju~noj polutci svijeta), vrlo ih je teako prenamijeniti u solarno pasivne objekte. Uateda u sektoru zgradarstva je dodatno va~nija, jer je, s obzirom na veliku potroanju, energija tijekom boravka u odreenom prostoru za pet do deset puta vea u prvih 25 godina. Problem je, kao ato smo vidjeli u slu aju sa zakonima o graevinarstvu u Velikoj Britaniji, ato nema dovoljno jakih druatvenih aktera da odrede stro~e propise o minimalnom stupnju izolacije koje svaki, pa makar novoizgraeni, objekt mora zadovoljavati. Trenutni graevinski propisi zahtijevaju da izolacijska U(k) vrijednost ne prelazi 0,35. Problem je ato su to trenutni propisi u najveem broju zemalja, a vrijednost izolacije je gotovo tri puta manja od potrebne da imamo energetski efikasan objekt koji troai malo resursa i atedi energiju. Tipi an zid od balirane slame (naj eae debljine oko 45 cm) ima koeficijent nepropusnosti zraka oko 0,13 W/m2K, ato je skoro tri puta ni~e od trenutnih graevinskih propisa. Bilo bi ak korisno da oni koji odlu uju, ako je prezahtjevno tra~iti donoaenje stroge regulative o izolaciji, subvencioniraju one druatvene aktere koji se odlu e tako izgraditi objekt u kojem ~ive ili rade. U graditeljstvu je korisno koristiti prirodne i reciklirane materijale, jer je i sam proces energetski zahtjevan te stvara mnogo otpada. Za izgradnju jednog stambenog objekta od 120 m, proizvedemo oko 3 tone otpada. Nadalje, ako objekt prestanemo koristiti te krenemo u ruaenje, sav materijal uglavnom zavrai na odlagaliatima, na kojima ponekad graevinski otpad zauzima petinu. Solarnu energiju mo~emo primiti kroz pasivne i aktivne sisteme. Pasivni sistemi primaju energiju sunca direktno, bez potrebe za pretvaranjem te energije u novi oblik, kao ato je slu aj kad koristimo solarne elije da bismo dobili struju. Kada ka~emo solarna pasivna kua ili zgrada, mislimo na objekt koji ima nekoliko karakteristika: pravilna okrenutost prema suncu - du~om stranom kue, na toj strani velike staklene povraine za ulaz sunca u kuu, streha ili listopadna stabla ispred kue koji sprje avaju da ljetno sunce ue u kuu, a dozvoljavaju zimskom, dovoljna koli ina termalne mase (cigla, kamen, vodeni zid& ) koja akumulira sun evu energiju te je lagano emitira u unutraanjost objekta, te dobra izolacija. Solarna pasivna arhitektura mo~e sa uvati i do 90 posto godianjih potreba za toplinom ako je povezana s energetski efikasnom izolacijom. Solarne pasivne kue niti ne moraju biti zna ajnije skuplje od obi nih kua, tek oko 10 posto viae. No, kako smo rekli, nemogue je prenamijeniti sve kue u solarno pasivne, a na ~alost imamo preveliku koli inu energetski neefikasnih objekata koji zahtijevaju dodatnu izolaciju kako bi se smanjila potroanja energije. Jednostavno, na krivo postavljene zgrade ili kue, solarni pasivni dizajn je neprimjenjiv, a s obzirom na loau proalost, pa i sadaanjost, imamo prevelik broj kuanstava i poslovnih zgrada koje zahtijevaju dodatnu izolaciju kako bi postale energetski efikasne. Obi no se isti e, kako bi maksimalna uateda energije boljim pozicioniranjem stambenih i poslovnih objekata, te energetski efikasnom izolacijom, mogla doi do 30-40 posto ukupnih potreba za smanjenjem emisije CO2 u sektoru zgradarstva. To nam govori kako bismo ostatak trebali pokuaati namiriti potroanjom energije u tim objektima pomou resursa koji manje emitiraju CO2. Dodatno bi u sektoru zgradarstva trebali koristiti ureaje i aparate A, A+ i A++ energetski efikasne klase te atedne ~arulje. Koliko je va~no informirati i poticati javnost na koriatenje energetski efikasnih ureaja, dovoljno govori podatak kako je u Britaniji manje od jedne atedne ~arulja po kuanstvu (Monbiot, 2006). Kao individualnim akterima u druatvu ne ini nam se da time inimo neku posebnu korist za airu druatvenu energetsku politiku, ali ako vei broj stanovnika po ne koristiti energetski efikasne proizvode, dogaa se kumulativni rast pozitivnog ponaaanja i svih pripadajuih koristi. U Britaniji prosje no kuanstvo potroai 4500kWh na godinu, no ve sada postoje energetski efikasne kue koje potroae dvostruko manje. I jasno, ponovno se vraamo na potrebu atednje  u kuanstvima se potroai 5-15 posto struje ureajima i aparatima koji stoje upaljeni, a ne koriste se. Sada je vrijeme da posvetimo pa~nju analizi obnovljivih izvora energije. Kad ka~emo obnovljivi izvori energije mislimo na energiju sunca i vjetra, vode i biomase, valova i razlike izmeu plime i oseke, razlike u temperaturi dubljih i pliih dijelova oceana te geotermalne i toplinskih pumpi. Neemo im svima posvetiti istu pa~nju, jer neki od njih su zaista u fazi ispitivanja i eksperimentiranja, kao ato je iskoriatavanje ogromnih koli ina energije u morima. Ve smo nekoliko puta naveli kako je glavni cilj rada istra~iti koje metode i strategije, znanja i tehnologije, prakti ni alati i vjeatine stoje sada na raspolaganju akterima za odr~ivi razvoj, a ne koje bi to mogle biti u daljnjoj budunosti. Kako smo vidjeli u poglavlju o Sveprisutnoj prihvaenosti odr~ivog razvoja, sve je vei broj i poslovnih ljudi koji isti u kako je sektor obnovljivih izvora energije  najbolji posao 21. stoljea . Globalne investicije u obnovljive izvore energije 2005. godine dosegle su 38 milijarde dolara. Ukupna ulaganja u sektor energetike je bio 150 milijardi dolara. (WWI and CAP, 2006). Prema izvjeataju UNEP-a, 2006. godine se u svijetu u obnovljive izvore energije ulo~ilo 100 milijardi dolara. Paul Ho iz Credit Suisse Group istaknuo je kako je za tu temu interes  izvan kontrole . Ovdje isto mo~emo spomenuti druatvene aktere koji podupiru ova ulaganja. Njema ka je prva u svijetu u koriatenju obnovljivih izvora energije. Japan je najvei proizvoa  solarnih modula (48 posto svjetske proizvodnje), a Njema ka je najvee tr~iate. `panjolska je prva zemlja na svijetu u kojoj se zahtijeva postavljanje solarnih kolektora na nove zgrade. U Kini je instaliran najvei broj solarnih kolektora za toplu vodu. Obnovljivi izvori energije pokrivali su 2006. godine 11,6 posto struje; 5,4 posto goriva te 6,2 posto potreba za grijanjem. Kako mo~emo spomenute dr~ave pohvaliti za aktivan pristup u koriatenju i promociji obnovljivih izvora energije, tako imamo i one koje prije mo~emo staviti u poglavlje o preprekama za odr~ivi razvoj. Udio SAD-a u svjetskoj proizvodnji solarnih elija opao je sa 44 posto 1996. godine na 9 posto 2005. godine. U SAD-u se na projekte istra~ivanja boljeg koriatenja energije troai upola kao daleke 1979. godine. Za to vrijeme vojna istra~ivanja su porasla za 260 posto. Pored injenice da SAD troai 25 posto svjetske nafte, dodatno je neefikasan na in na koji je troai. Vozila koja puno troae te orijentiranost cijelog prehrambenog sustava, trgovine i odlaska na posao koji zahtijeva duge vo~nje razlog su ogromne potroanje fosilnih goriva. EPA je u srpnju 2006. godine objavila istra~ivanjeu kojem su zaklju ili kako automobilske korporacije koje nude vozila u SAD-u nisu u inile prakti ki niata po pitanju manje potroanje goriva u razdoblju od proteklih 10 godina. U tom razdoblju efikasnost vozila popravila se za svega 5 posto, a prosje na brzina automobila poveala za 25 posto. Potroanja goriva u automobilima je va~na ako znamo kako svega 10 posto od ukupne potroanje energije automobila dolazi od proizvodnje, a ak 90 posto odnosi se na naknadno koriatenje. U skladu s tim treba naglasiti kako unato  ogromnom razvoju investicija i koriatenja obnovljivih izvora energije, mo~emo zaklju iti kako smo tek na po etku njihove ere. Izvjeataj REN21 Renewable Energy Policy Network iz 2005. godine isti e kako svega 4 posto proizvedene energije dolazi od obnovljivih izvora energije. Prije smo naveli kako IEA stavlja ak i ni~e postotke za energiju dobivenu iz obnovljivih izvora. Koji god podatak uzeli, radi se malim koli inama s obzirom na ukupno proizvedenu energiju. Ponovno se i ovdje namee zaklju ak kako su akteri za odr~ivi razvoj nekoliko puta slabiji od aktera koji uniatavaju okolia i zdravlje ljudi. Obnovljive izvore energije mo~emo analizirati po nekoliko osnova: utjecaju na okolia (koliko su korisni u zaatiti okoliaa i klime, posebno s obzirom na kapacitete energetske proizvodnje), potrebom za financijskim ulaganjima i ekonomske koristi, te primjenjivosti (primjerice solarni kolektori za toplu vodu su primjenjiviji od toplinskih pumpi). Ako krenemo od utjecaja na okolia, jasno nam je kako obnovljivi izvori energije imaju pozitivniji utjecaj na okolia od fosilnih energenata. Dovoljno nam je pogledati tablicu ekoloakog otiska razli itih energetskih resursa: Izvor energije Produktivnost (u gigad~ulima po ha u godinu dana)Otisak za 100 gigad~ula u godinu dana u haFosilna goriva (zamjena) Etanol801,25CO2 apsorpcija (aume)1001,0zamjena biomasom801,25Hidroelektrane (prosjek) 10000,1ni~i tok 150-5000,2-0,67visoke 15.0000,0067Solarni kolektori do 40.0000,0025Solarni PV moduli 10000,1Vjetar12.5000,008 Izvor: Wackernaegel & Rees, 1996: 69. `to je vea produktivnost, manji je ekoloaki otisak. Solarni fotovoltai ni moduli proizvedu 1000GJ energije na povraini od jednog hektara. Prosje na auma upije godianju emisiju CO2 koja se emitira potroanjom 100GJ dobivenih fosilnim gorivima. Ako kuanstvo u SAD-u koristi obnovljive izvore energije, u samo jednoj godini sa uva CO2 kao da je posaeno 8 ha aume, ili ne vozi 20.000 kilometara (WWI, 2004). Posebno je va~no naglasiti da obnovljivi izvori energije kao ato su sunce ili vjetar ne zahtijevaju koriatenje ekoloaki produktivnog tla ili auma za proizvodnju. Pogledajmo i recentniji grafikon ekoloakog otiska razli itih tehnologija:  Izvor: GFN and WWF (2006) Europe 2005  Ecological Footprint,  HYPERLINK "url:http://www.footprintnetwork.org"URL:http://www.footprintnetwork.org (14.09.2007.) I ovdje se pokazuje pozitivniji utjecaj obnovljivih izvora energije na ekosustav, posebno u kontekstu nove generacije iskoriatavanja sunca i vjetra, jer ne zahtijevaju bioproduktivno podru je za svoj rad. Biogoriva i openito iskoriatavanje biomase tu imaju vei problem, jer fotosinteza ima malu gustou pa su sukladno tome potrebne i vee povraine za iskoriatavanje. Zato je va~no, kako emo vidjeti poslije u radu, iskoriatavati biomasu na odr~ivi i energetski efikasan na in te iz lokalnih izvora. Nama je bilo va~no zapo eti dio o obnovljivim izvorima energije stavljanjem razli itih tehnologija u kontekst pritiska na planet, odnosno potrebnih hektara da se osigura isti nivo energije. U studiji American Energy  The Renewable Path to Energy Security (WWI and CAP, 2006) isti e se kako bi postavljanje solarnih modula na pola krovova u SAD-u osiguralo gotovo 30 posto potreba za strujom. Iz tablice je vidljivo koliko su nam obnovljivi izvori energije va~ni u koracima prema smanjenju ekoloakog otiska. Dodatno im raste efikasnost, a pada cijena, pa struja dobivena iz vjetroelektrana ponegdje ve konkurira onoj dobivenoj iz elektrana na ugljen. Zanimljivo je da, kako vrijeme prolazi, raste i povjerenje u obnovljive izvore energije. Tako je 1999. godine, prema podacima Energy Technology Support Unit, skupine stru njaka anga~iranih od britanske vlade, ta zemlja bi do 2025. godine pomou obnovljivih izvora energije mogla zadovoljiti 170TWh (teravat sati) potroanje. S obzirom na to da je sadaanja potroanja u Britaniji 400 TWh godianje, to ne zahvaa niti polovicu sadaanje potroanje, a sva slu~bena predvianja isti u kako e potroanja energije rasti. No, danas je uvrije~enije mialjenje kako su te brojke previae pesimisti ne, te kako su pretjerano visoko postavljeni troakovi ugradnje i koriatenja odreenih obnovljivih izvora energije, posebice sunca i vjetra, jer su cijene iskoriatavanja energije pomou tih izvora iz godine u godinu manje. Britanska je vlada 2005. godine izdala novi dokument Offshore Renewables  The Potential Resource u kojem se tvrdi kako je potencijal iskoriatavanja vjetra na moru ak osam puta vei od ukupnih zahtjeva za proizvodnjom struje te godine (Monbiot, 2006). Ove razlike u koristima koje se pripisuju obnovljivim izvorima energije, dobro je objasnio ekonomist Eban Goodstein, koji je istra~ivao razlike izmeu ekonomskih prognoza kretanja troakova programa i tehnologija za smanjenje emisije stakleni kih plinova i stvarnih troakova koji bi uslijedili ako se prihvate ti projekti i tehnologije. Goodstein je uo io kako su prognoze uvijek bile pesimisti nije od rezultata i objasnio je to nespremnoau ekonomista da uklju e inovativnost i prilagodbu koje su nam uroene (Flannery, 2005). Greenpeace je po etkom 2007. godine objavio kontra-izvjeataj godianjem izvjeataju o energiji koji tradicionalno radi Meunarodna agencija za energiju (IEA) te su u suradnji s centrom German Aerospace i Europe's Renewable Energy Councilom objavili studiju Energy Revolution: A Sustainable World Energy Outlook. Tu su zaklju ili kako bi se ak 50 posto energije potrebne 2050. godine moglo osigurati obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnoau. Po njima treba trenutnih pet prevladavajuih energetskih resursa koje ine  nafta, ugljen, plin, nuklearna i hidroenergija, zamjenjivati polako s pet novih  solarnim, vjetrom, geotermalnom, biomasom i mikro-hidro. Naravno, to bi tim sektorima donijelo i novu radnu snagu. Prema podacima organizacije Apollo Alliance, ulaganja od 30 milijarde dolara u obnovljive izvore energije stvorila bi 3,3 milijuna novih poslova u deset godina, jer se radi o radno intenzivnijim poslovima. Union of Concerned Scientists isti u kako bi udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije od 20 posto, donio nova radna mjesta za 355.000 ljudi u SAD-u (WWI and CAP, 2006). Velika prednost obnovljivih izvora energije je njihova rasprostranjenost. Gotovo da nema kutka na planetu koji nema bar jedan od obnovljivih izvora energije. Svaki kvadratni kilometar svjetskih pustinja primi solarnu energiju jednaku 1,5 milijuna barela nafte. S obzirom na sadaanju povrainu svjetskih pustinja to je skoro tisuu puta viae nego ukupna svjetska energetska potroanja. Koriatenje solarne energije za grijanje vode ili za struju nazivamo aktivnim solarnim sustavima. Njihova efikasnost ovisi o dizajnu i lokaciji. Primjenjiviji je i financijski isplativiji sustav solarnih kolektora za toplu vodu. Prosje no kuanstvo godianje potroai 80GJ energije, od ega na troakove topline ode oko 60GJ (Mobbs, 2005). Solarni kolektori za toplu vodu, ovisno o njihovoj efikasnosti, mogu godianje proizvesti 3,5-5GJ/m2 topline. Sustav solarnih kolektora koji pokriva 8 m2 mo~e proizvesti od 28GJ do 40GJ energije za toplinu, ato je viae od pola godianjih potreba za tu svrhu. Premda u ukupnoj energiji u kuanstvu ne zauzima izrazito velik udio (11 posto ukupne energije), proizvodnja elektri ne energije nam je isto va~na ako znamo kako svaka etvrta osoba na planetu (1,6 milijarde ljudi) nema struju u svom kuanstvu. Dodatno znamo kako je potroanja struje odgovorna za 40 posto emisije CO2 koji potje e od emisije iz koriatenja energije, jer se u tu svrhu koriste elektrane na ugljen. Za tu svrhu koristimo solarne fotonaponske module ili panele. Premda se koristi od druge polovice 19. stoljea, razvoj solarnih fotonaponskih modula kakve danas poznajemo, mo~emo pratiti od '50-ih godina proalog stoljea. Brojne su se rasprave vodile oko ukupnog ~ivotnog kruga energije solarnih fotonaponskih elija. Dugi niz godina ih se smatralo potpuno neefikasnima, jer su davale manje energije tijekom svog rada, nego ato se u njih ulo~ilo. U ljeto 2006. godine u asopisu The Environmental Engineer izaala je do sada najopse~nija studija o energetskoj korisnosti solarnih fotonaponskih elija. Autori Colin Bankier i Steve Gale usporedili su podatke 16 znanstvenih istra~ivanja o energetskoj korisnosti solarnih fotonaponskih elija svih tipova i vrsta koji se stavljaju na krovove. Rezultati koje su dobili ka~u kako u prosjeku solarne fotonaponske elije vrate ulo~enu energiju u proizvodnji i instalaciji nakon 4 godine, uz tendenciju smanjivanja povrata kako se razvija tehnologija. U ovom trenutku iskoriatavanje solarne energije za proizvodnju struje u masovnim razmjerima smatra se najskupljim oblikom dobivanja energije. Kompanija Nanosolar je polovinom 2006. godine predstavila novu tehnologiju koja e poveati efikasnost solarnih fotonaponskih elija. Godianji izlaz iz tvornice bit e dovoljan za 430 MW snage, ato je do tada bilo nezabilje~eno u proizvodnji solarnih elija. To je etiri puta vee od do sada poznatog maksimuma u proizvodnji, a dovoljno nam govori i podatak kako su u to vrijeme solarni moduli davali u cijelom svijetu 1700 MW snage. Direktor Martin Roscheisen istaknuo je kako e time energija dobivena suncem postati konkurentna svim ostalim izvorima energije. Kompanija AVA Solar Inc. u suradnji sa Colorado State University objavila je u rujnu 2007. godine kako se spremni pustiti u pogon proizvodnju solarnih elija poboljaane efikasnosti. Po radovima prof. W. S. Sampatha, u njihovim elijama koristi se kadmijev telurid umjesto skupog kristalnog silicija. Zbog toga trebaju 100 puta manje poluvodi a od danas na tr~iatu prisutnih elija sa silicijem, te bi krajnji troakovi za potroaa e mogli biti dvostruko manji (ispod 2 dolara po vatu) nego ato je sada kada se kupuje energija iz solarnih elektrana. Velike nade se pola~u u tehnologiju koja se naziva  solarno-termalna proizvodnja struje (Monbiot, 2006). Ovdje se sva energija od sunca pomou paraboli nog tanjura reflektira u odreenu to ku, to nije u odreenu cijev koja sadr~i vodu, ulje ili neku drugu tekuinu. Tu se mo~e razviti temperatura do 400C, te se time pokree motor koji proizvodi struju. Po usporeivanju cijena u Kaliforniji, struja dobivena ovakvom tehnologijom je konkurentna, posebno u ljetnim mjesecima kada je ondje najvea potroanja zbog masovnog koriatenja klima ureaja. Ako koristimo reflektirajua zrcala, ona odbijaju energiju sunca u svojevrsni prijemnik, odnosno kerami ku plo icu koja stoji na vrhu tornja visokog 100 metara. Plo ica dose~e temperaturu do 1000C i ponovno zagrijava odreenu tekuinu uz pokretanje motora za proizvodnju struje. Ova tehnologija nije nova i s njom se ve eksperimentira u pustinji Mojave u SAD-u te u Nevadi, u ju~noj `panjolskoj i Australiji. Razlog odabira pustinjskih podru ja je u najveem donosu sun evih zraka na tim podru jima. Dvoje njema kih znanstvenika, Gerhard Knies i Franz Treib, prezentirali su svoju ideju o koriatenju, kako su je oni nazvali, koncentrirane energije sunca za Europu. Ako ne bismo ekali predugo s ulaganjima, po njima bi bilo dovoljno prekriti svega 0,5 povraine svjetskih pustinja da se zadovolji ukupna svjetska potroanja energije do 2050. godine. Za masovnije koriatenje ovakvo iskoriatavanje energije sunca efikasnije je od solarnih modula, jer bi veli ina tankova mogla biti dovoljno velika da osigura pokretanje turbine i u periodima kada nema direktnog sun evog zra enja. Kako bi se postigla maksimalna efikasnost sustava, predla~u izgradnju nove energetske mre~e na trokutu Sjever Afrike  Europa - Bliski Istok. U ovom trenutku energija vjetra je uzela viae maha od energije sunca kao resurs za proizvodnju struje. Trenutno je Njema ka broj jedan u ovom sektoru s 18.000 instaliranih velikih vjetrenja a. U Europi 40 milijuna ljudi dobiva struju pogonjenu energijom vjetra, a European Wind Energy Association predvia da e do 2020. godine polovica stanovnika (195 milijuna) dobivati energiju iz tog izvora. U svijetu je 2003. godine bilo instalirano vjetroelektrana kapaciteta 39.000 MW, od ega najviae u Europi 28.400 MW. Krajem 2006. godine energija vjetra ve je sko ila na 74.200 MW, ato je godianji porast od 26 posto. Worldwatch Institute je objavio polovinom 2007. godine kako je 15.200 MW te godine instalirane energije dobivene pomou vjetra proizvelo struje dovoljno da ukloni emisiju CO2 koje proizvedu 23 prosje ne elektrane na ugljen u SAD-u. To je jednako godianjem rastu emisije CO2 od 5 posto, a ako se nastavi sadaanji trend u sljedeih deset godina, energija vjetra mogla bi pokrivati gotovo 20 posto rasta emisije uglji nog dioksida. Britanija obiluje vjetrom toliko da bi svoje sadaanje energetske potrebe za potroanju struje mogla zadovoljiti tri puta. Jedna etvrtina teritorija SAD-a ima dovoljno energije vjetra da proizvede takvu energiju jeftiniju od one dobivene ugljenom ili plinom po danaanjim cijenama. Ministarstvo energetike SAD-a joa je 1991. godine zaklju ilo kako bi koriatenje snage vjetra u svega tri savezne dr~ave; Sjevernoj Dakoti, Kanzasu i Texasu, zadovoljilo ukupne potrebe SAD-a za strujom. Kako smo prije napomenuli, vrlo esto se zanemaruje razvoj sektora obnovljivih izvora energije, odnosno poveanje energetske efikasnosti, pa mnoga predvianja njihova koriatenja ostaju skromnog dometa i kapaciteta. Kada je energija vjetra zapo ela svoj razvoj, jedan kWh je koatao 38 centi, a danas je ispod 4 centi po kWh-u. Predvia se daljnji pad na ispod 2 centa, ime bi energija vjetra bila najjeftiniji oblik proizvodnje struje. Kao ni sunce, ni vjetar ne mo~e osigurati konstanti unos energije. Nazivamo ih i promjenjivima ili nestalnim oblicima energije. Problem koji ima veina obnovljivih izvora energije je koli ina energije koja se mo~e pretvoriti u struju, toplinu ili iskoristivu biomasu te skladiatenje energije, s im se posebno suo avamo kod proizvodnje struje pomou sunca ili vjetra. Zbog problema skladiatenja, sadaanji sustav prijenosa energije ne ide na ruku obnovljivim izvorima energije. Naime, uvijek moramo imati tzv. rezervni izvor energije koji mo~e usko iti u slu aju nagle potroanje ili u slu aju prestanka djelovanja obnovljivih izvora energije, primjerice kada vjetar ne puae ili kada nema sunca. Tu se velike nade pola~u u visokovolta~ne kablove istosmjerne struje (DC). Trenutno cijela mre~a radi na izmjeni nu struju (AC) koja je isplativija. No, ta isplativost se smanjuje kako raste udaljenost prijenosa struje, pa se isti e kako istosmjerna struja postaje isplativija na udaljenosti veoj od 60 kilometara. Monbiot (2006) isti e kako je tu aansa za vjetroelektrane na moru, jer se brzina vjetra i poveava ato se viae udaljavamo od obale. Pri tome, te vjetrenja e ne bi morale toliko paziti na buku, odnosno mogle bi biti efikasnije, jer ne bi nikome smetale. Kako smo vidjeli s tehnologijom koncentrirane energije sunca, sve su eai prijedlozi o izgradnji potpuno nove mre~e koja bi mogla bolje iskoriatavati prednosti obnovljivih izvora energije, odnosno anulirati njihove mane oko skladiatenja. Neki autori su stoga predlagali proizvodnju kuanskih aparata koji se sami gase kada nisu u upotrebi ili ak ugraivanje kontrolnog mehanizma za struju cijele kue ili stana koji bi se mogao isklju iti kada se ide na godianji odmor ili izvan objekta. Pored uobi ajenih pokretanja turbina u hidrocentralama, energija vode iskoriatava se pomou: razlika izmeu plime i oseke (najvei sustav u Francuskoj 240 MW), oceanskih struja  djeluju kao podvodni vjetrovi, energije valova, te konverzije oceanske termalne energije  razlike u temperaturi izmeu povraine i dubine oceana. U dijelu rada o komponenti ekoloakog otiska hidroenergije, istaknuli smo kako za pokretanje turbina pomou vode, zbog manjeg utjecaja na ekosustav treba koristiti mikro hidroelektrane. Da bismo smanjili eventualan negativni utjecaj na mikro hidroelektrane, potrebno je u initi nekoliko koraka: ostaviti dovoljno protoka u rje ici da bi se vodeni ~ivot nesmetano odvijao, osigurati da se ribe i njihov mrijest mogu nesmetano kretati ako se nalaze u podru ju gdje emo izgraditi elektranu, vodu koju koristimo za pokretanje turbine trebamo vratiti tako da ne stvara eroziju (SIC, 2006). Pojedina podru ja na planetu imaju pogodnost iskoriatavati energiju iz Zemlje, poznatiju kao geotermalna energija. Japan bi mogao treinu svoje potroanje struje namiriti koriatenjem geotermalne energije. 2003. godine bilo je instalirano 8400 MW geotermalne energije, od ega najviae u SAD-u (2000 MW) i Filipinima (1900 MW). Na Filipinima geotermalna energija osigurava 27 posto potroanje struje. Na Islandu 93 posto kuanstava grije se pomou geotermalne energije. To je uateda od 100 milijuna dolara godianjeg uvoza nafte. Najvea prepreka veem koriatenju geotermalne energije jesu veliki troakovi istra~ivanja, jer tek svaka deseta buaotina da zadovoljavajue rezultate za iskoriatavanje energije iz Zemlje. Kao rjeaenje za individualna kuanstva, zadnjih godina se spominju toplinske pumpe  koje iskoriatavaju postojanu temperaturu u tlu, te ovisno o potrebama griju ili hlade naa stambeni prostor. Toplinska pumpa koja ide 50 metara u dubinu na 1 kWh potroaene struje dat e 4 kWh topline. To je efikasna razmjena, ali takoer postoji problem velikih financijskih ulaganja na po etku. Problem visokopotroaa kih druatava jest upravo to, prevelika potroanja te, u skladu s tim, i potreba za ogromnim financijskim ulaganjima ako ~ele ak i manji dio svoje energetske potroanje zadovoljiti iz obnovljivih izvora energije. Primjerice, ako bi Velika Britanija ~eljela 10 posto svoje potroanje zadovoljiti iz obnovljivih izvora energije, a polovicu toga energijom vjetra kojim obiluje, trebala bi izgraditi 1600 novih velikih vjetrenja a snage 3 MW. No, s obzirom na period izgradnje i postavljanja jedne tako velike vjetrenja e, to su trebali po eti raditi po etkom 2004. godine uz puatanje u pogon svaki tjedan po pet vjetrenja a, a da cilj bude zadovoljen 2010. godine (Haggis, 2007). Zato emo opet ponoviti kako je iluzorno o ekivati prakti nu i potrebnu primjenu odr~ivog razvoja, dok ne u inimo korak broj jedan: smanjiti potroanju energije kroz smanjenje gubitaka i atednju te koriatenje na ela ekoloakog dizajna u najva~nijim sektorima naaih druatava kao ato su energetika, proizvodnja hrane, transport, zgradarsvo i drugima. Taj korak Amory Lovins (1990) naziva  energijom negavata , ato dolazi od spajanja dviju rije i - negiranje vata, ato konkretnije zna i stvaranje uvjeta i ~ivljenja, gdje manjom potroanjom, ekoloakim dizajnom i energetskom efikasnoau smanjujemo potrebu za proizvodnjom novih vata, odnosno nove energije. Lovins svojim ukupnim radom, a posebno radom na Institutu Rocky Mountain, godinama pokuaava pokazati na koji na in ostvariti  proizvodnju nevata i izbjei gradnju novih elektrana na fosilna goriva. U kontekstu financijske isplativosti ili troakova proizvodnje odreene vrste energije, koncept se vodi mialju kako je najjeftinija ona vrsta energije koju uope niti ne moramo proizvesti. Jedan od najva~nijih sektora za budunost ovje anstva je sektor proizvodnje hrane. To nije, taj sektor je oduvijek bio najva~niji za ovje anstvo, jer se radi o proizvodnji nama ljudima potrebne energije da opstanemo. I u proalosti su velike civilizacije propadale u trenutku nesposobnosti prehrane stanovniatva. Uvijek su uzroci bili uniatenje auma i osiromaaenje kvalitete tla, povezano s rastom stanovniatva. Zato nam je danas i va~no prezentirati znanja i tehnologije koje nam mogu poslu~iti za modele odr~ivog razvoja kao alati proizvodnje dovoljnih koli ina hrane, a da se pri tome ne uniatava okolia i ne stvaraju globalno zagrijavanje i klimatske promjene. U 2005. godini bilo je 31 milijun hektara na kojima se primjenjivala ekoloaka poljoprivreda. Na njima je radilo 623.147 ljudi u 120 zemalja. Ako se brojci za ekoloaku poljoprivredu pridru~e i povraine certificiranog odr~ivog aumarstva, prostori na kojima se certificirano organski gospodari nalaze se na 51,2 milijuna hektara. Uglavnom nitko ne spori ogromne prednosti u zaatiti okoliaa, zdravlja ljudi, te manje potroanje resursa, no jedna od najveih rasprava vodi se oko pitanja koliko u smislu prinosa, organska poljoprivreda mo~e biti konkurentna konvencionalnoj? Uglavnom se isti e kako organska poljoprivreda ne mo~e dostii prinose konvencionalne poljoprivrede i u skladu s tim ne mo~e nahraniti sve viae rastue stanovniatvo. No, velik broj istra~ivanja na terenu to demantira (Vasilikiotis, 2006): 1. Sistem odr~ive poljoprivrede na Sveu iliatu Davis. Istra~ivanje je usporeivalo etiri tipa poljoprivrede ovisno o rotiranju usjeva i unosu energije: sistem konvencionalne poljoprivrede s rotacijama svake dvije i svake etiri godine, sistem organske poljoprivrede i sistem proizvodnje hrane s malim unosom energije. Osmogodianje istra~ivanje je pokazalo kako organska poljoprivreda i sistem s malim unosom energije imaju ravnopravan prinos u veini testiranih usjeva (raj ica, kukuruz, grah), a u odreenim uvjetima i vee prinose. U po etnim godinama prinosi iz konvencionalne poljoprivrede su vei, ali se ta prednost smanjuje, a kako se sustav organske poljoprivrede iz godine u godinu razvija, on preuzima prvenstvo. 2. Ispitivanje poljoprivrednih sistema na Institutu Rodale. Ispitivanje prinosa za usjeve soje i kukuruza koje je po elo 1981. godine, a usporeivan je konvencionalni pristup sa dva organska. U prvom organskom sustavu duaik se unosio u tlo tradicionalnim putem nanoaenja stajnjaka  gnojiva koje se sastoji od ~ivotinjskog izmeta pomijeaanog s organskim materijalom. U drugom sustavu duaik se unosio zelenom gnojidbom, dakle sadnjom biljaka koje daju tlu duaik te zaoravanjem njihovih korijena u tlo. Prinos kukuruza je bio isti u svim trima sistemima (manje od 1 posto razlike), ali su utjecaj na optereenje okoliaa i zagaenje bili za 60 posto vei u konvencionalnom sistemu. Takoer, tlo u konvencionalnom sistemu je bilo u gorem stanju ato se ti e bioraznolikosti i kvalitete. Prinosi soje su takoer bili visoki u svim trima sistemima s bliskim prinosima. No, istra~ivanje je pokazalo razli ite rezultate 1999. godine, kada je bila velika suaa u tom podru ju, i prinosi organskih sistema bili su gotovo duplo vei. Zaklju ak je bio kako je tome razlog ato kroz odreeni broj godina organski sistemi stvaraju odr~ivije sustave koji puno viae zadr~avaju vlagu i openito ine kvalitetnijim tlo. 3. Broadbalk eksperiment na Stanici za eksperimentiranje u Rothamstedu u Britaniji. Radi se o prostoru gdje se najdu~e istra~uje u poljoprivredi, viae od 150 godina. Tako se po elo i s usporedbom organskog pristupa gnojenjem ~ivotinjskim stajnjakom i konvencionalnog pristupa gdje se gnoji kemijskim sinteti kim sredstvima. Prinosi paenice bili su neznatno vei u organskom pristupu, a kao i u prethodnim slu ajevima i ovdje je kvaliteta tla nakon nekoliko godina osjetno bila vea u organskom sistemu. 4. Istra~ivanje aest sveu iliata iz sredianjih saveznih dr~ava SAD-a gdje se proizvodi najviae hrane. Trajalo je od 1978. godine, a ispitivali su se prinosi ~itarica i soje. Niti u jednom slu aju prinosi s organskih polja nisu bili manji, a u nekim slu ajevima bili su i vei, posebno ako je godina bila suana. 5. Istra~ivanje na farmama u Kaliforniji Radi se o istra~ivanju na preko 20 farmi u Kaliforniji na kojima se proizvodila raj ica. Rezultati u prinosima su bili sli ni, ali se i ovdje uo ila zna ajnija kvaliteta tla na organskim farmama u pogledu prisutnosti ugljika i duaika. Konvencionalne farme morale su iz godine u godinu unositi sve vee koli ine umjetnih kemijskih gnojiva kako bi odr~ale zadovoljavajue koli ine tih elemenata. Jules Pretty i Rachel Hine iz organizacije Centre for Environment and Society su, analizirajui podatke 9 milijuna farmera iz 52 zemlje, zaklju ili kako organska poljoprivreda mo~e konkurirati konvencionalnoj u prinosima. Pri tome su izdvojili etiri odr~ive metode koje su se naj eae spominjale kao presudne: a) Kompostiranje i unoaenje humusa na tlo b) Rotiranje kultura i plodored c) Zelena gnojidba  koriatenje leguminoza, grahorica i ostalih biljaka koje na sebe fiksiraju duaik te ga na taj na in unose u tlo d) Mijeaane kulture - sadnja vrsta koje atite jedna drugu zajedno (Haggis, 2007). Ova istra~ivanja nam pokazuju kako je konvencionalna poljoprivreda potpuno nesposobna proizvesti dovoljne koli ine hrane ako se ote~a i smanji unos kemijskih sinteti kih gnojiva. Istra~ivanje na Sveu iliatu Davis pokazalo je kako bi u tom slu aju prinos opao za 36 posto. Znamo koliko je proizvodnja kemijskih sinteti kih gnojiva ovisna o unosu jeftinih fosilnih goriva, ato e biti sve te~e osigurati. Takoer, u ocjenjivanju prinosa konvencionalnog pristupa, rijetko se ura unaju vanjski troakovi koje takav pristup donese, kao ato su zagaenje vode, tla i zraka. Dodatno, premda slabo razmatrano u literaturi i medijima, pojam vitalnosti hrane ozna ava energetsku vrijednost hrane koju jedemo, koli inu va~nih elemenata i sastojaka. Konvencionalna poljoprivreda proizvodi hranu koja ima slabu vitalnost, a to zna i da ak niti velike koli ine hrane kakva se konzumira u bogatim druatvima ne donosi dovoljnu koli inu vitamina i potrebnih minerala. Unato  kritikama o manjim prinosima, tr~iate organskom hranom godianje raste 30 posto. To pretvara organsku proizvodnju hrane u isplativ biznis, pa ak i supermarketi ine veliki pritisak na proizvodnju, jer zahtijevaju br~i i vei dolazak robe na police. Jasno, to uzrokuje smanjenje kvalitete organske hrane, pa ak, po nekim svjedo enjima, i smanjenje standarda za certificiranje. To je skladu s izjavama Sir Terryja Leahyja, direktora jednog od najveih trgova kih lanaca, Tescoa, koji je istaknuo kako pretjerano stroga pravila za organsku proizvodnju u Britaniji destimuliraju proizvodnju, te kako su zbog toga oni prisiljeni 70 posto takve robe uvoziti. ak su iz jedne od najveih svjetskih organizacija za certificiranje organske hrane, britanskog Soil Associationa, priznali kako su bili pod  intenzivnim lobiranjem supermarketa da snize standarde, ali je direktor organizacije Patrick Holden istaknuo kako nisu popustili. Trenutno se odvija prava tr~iana borba izmeu Whole Foodsa, poznatog kao najveeg svjetskog lanca organskih proizvoda i Wal-Marta, najveeg svjetskog prodajnog lanca openito, koji je najavio preuzimanje prvog mjesta i na tr~iatu organskih proizvoda. Mnogi slave ovakav ulazak najja ih trgova kih i prehrambeno-proizvodnih korporacija na tr~iate organske hrane, opisujui ga demokratizacijom proizvodnje hrane, jer e ulaskom velikih igra a pasti cijene takvih proizvoda pa e ih automatski vei broj ljudi i kupovati, a dodatno e se i sa sve veom isplativoau i mogunoau zarade viae poljoprivrednika orijentirati na organski uzgoj hrane. Drugi ipak upozoravaju kako je to nastavak shvaanja hrane kao robe, ovog puta organske, koja je zapo ela svoj razvoj upravo iz suprotnih motiva. Nije bez razloga onda i sve eai odlazak proizvodnje organske hrane u zemlje gdje je jeftinija radna snaga kao ato su Meksiko i Kina. Time se jasnije pokazuje namjera ne da se zaatiti okolia ili oja a lokalna zajednica proizvodnjom zdrave hrane, ve da se minimaliziraju troakovi proizvodnje, te ostvari dodatna zarada na prodaji skupe organske hrane. To je i pokazatelj kako mnogi vide organsku hranu kao trgovinsku robu, a ne ~ivotnu potrebu i opredjeljenje. Taj pritisak je doveo i do pogoraanja socijalne dimenzije u sektoru organske proizvodnje hrane. Istra~ivanje provedeno u SAD-u pokazalo je kako na veini velikih farmi na kojima se proizvodi organska hrana, odnos prema radnicima i radnicama nije niata bolji od iskoriatavanja i diskriminacije na velikim konvencionalnim farmama. Farmer Jim Cochran je lijepo zaklju io: Svi se brinu kako se tretiraju kukci, ali nikoga nije briga kako se tretiraju radnici (Mark, 2006). Njegova Swanton Berry Farm bila je prva organska farma u Kaliforniji koja je potpisala ugovor sa sindikatom United Farm Workers. Iz do sada izre enog o ogromnoj potroanji energije konvencionalne poljoprivrede, podaci za organsku proizvodnju hranu pokazuju joa jednu va~nost, posebno u godinama koje dolaze, sa sve veim cijenama fosilnih energenata i u kontekstu potrebe za smanjenjem ekoloakog otiska. Na organskim farmama troai se 65 posto manje energije, uglavnom zbog nekoriatenja umjetnih gnojiva (Whitefield, 2004). U `vedskoj je unutar istra~ivanja o razlikama izmeu organskog i masovnog industrijaliziranog uzgoja goveda, ustanovljeno kako organski uzgoj prirodnom prehranom i dr~anjem goveda na paanjacima emitira 40 posto manje stakleni kih plinova i troai 85 posto manje energije (Fanelli, 2007). Za proizvesti 1 kilogram ~itarice konvencionalnom metodom, potrebno je 0,4 kWh energije, a organskom poljoprivredom 0,072 kWh energije. Masovna proizvodnja mlijeka troai tri i pol puta viae energije od organske proizvodnje (Haggis, 2007). Nadalje, ogromna potroanja energije zbog transporta hrane, kao rjeaenje nam nudi potrebu za lokalno proizvedenom organskom hranom. Prednosti organske proizvodnje poprili no se izgube ako se hrana transportira tisuama kilometara. Ne treba jasno zanemariti niti ogromne financijske koristi za lokalnu zajednicu. Za svakih 100 dolara koje potroaimo kod lokalno upravljanog biznisa, posla i trgovine, 45 dolara ostaje u zajednici, dok, kad se radi o trgova kim lancima, u zajednici ostane svega 14 dolara. U istra~ivanju koje je proveo Soil Association pokazano je kako u Velikoj Britaniji organska poljoprivreda stvara 32 posto viae poslova nego konvencionalna poljoprivreda. U smislu odr~ivog razvoja male farme i mali proizvoa i hrane su nam iznimno va~ni kao uspjeani modeli, jer po jedinici povraine imaju vei prinos od velikih farmi. Peter Rosset iz organizacije Food First, isti e kako se najproduktivnija farma prostire na 10-25 hektara, dok je farmom vee povraine prili no teako odr~ivo gospodariti. Trenutno u SAD-u raste broj Community Supported Agriculture (CSA) projekata, ato bismo mogli prevesti kao poljoprivredu koju podr~ava zajednica. Radi se o uzajamnoj suradnji lokalne zajednice koja kao svjesno organizirana potroaa ka skupina podupire lokalne proizvoa e hrane pristankom na kupovinu njihovih proizvoda. Ne samo da se daje pristanak, nego se on daje i unaprijed. Pod tim mislimo da svaki potroaa  prije po etka sezone sadnje iznese svoje potrebe u hrani, te na temelju toga uplauje novac koji proizvoa i procijene potrebnim za proizvodnju te hrane. Time se olakaava proizvodnja hrane malim proizvoa ima, koji se vrlo teako nose s pritiskom velikih proizvoa a i korporacija, jer ovi potonji mogu dati manju cijenu za svoje proizvode. Danas u SAD-u ima 1200 CSA projekata, a broj im raste iz godine u godinu. S obzirom na pozicioniranje veine potroaa a u gradovima i na otisak koji oni ine za konzumiranje hrane, kao jedan od va~nijih modela aktera za odr~ivi razvoj u budunosti e biti i iskoriatavanje gradskih i prigradskih povraina za tu namjenu. FAO je 2005. godine objavio studiju u kojoj se isti e kako ak 700 milijuna ljudi dobiva hranu od urbanih i prigradskih farmi. U ovom trenutku FAO sponzorira projekt stvaranja 4000 urbanih mikrofarmi u Venezueli. U i oko najveeg grada Tanzanije Dar es Salaama 4000 farmera proizvodi hranu za gradsko stanovniatvo na 650 hektara. Prije smo naveli kako hrana i transport imaju zajedni ki problem - da potroaa i koji su ovisni o kupovini u velikim supermarketima troae velike koli ine energije prilikom odlaska u kupnju. Prema britanskom Ministarstvu transporta, sustav narud~be i dostave uatedio bi na transportu 70 posto potroanje goriva individualnog odlaska u kupovinu u maloprodajne lance (Monbiot, 2006). Dodatni razlog je ato maloprodajni lanci 20-25 posto svoje energije potroae na struju, a gotovo 64 posto potroai se na hlaenje hladnjaka i klimatizaciju prostora (Monbiot, 2006). Nije slu ajno da nam znanja i tehnologije za odr~ivi razvoj iz sektora transporta dolaze odmah iza hrane, jer kako smo vidjeli u analizi komponenti ekoloakog otiska, posljednjih par godina su povezani, a vrlo esto sektor deforesterizacije zatvara ovaj trokut. Jasno je da tu mislimo na itavu paletu biogoriva koja bi trebala zamijeniti naftu kao glavni resurs za prijevoz. Vrlo esto se biogoriva svrstavaju u obnovljive izvore energije, jer stvaraju CO2 zamku. Sav emitirani CO2 tijekom koriatenja goriva biljka je upila tijekom svog ~ivota. Ipak, Mobbs (2005) smatra kako bi bilo to nije govoriti o energetskim izvorima male emisije CO2. Pored va~nog pitanja za biogoriva vezana za odnos s proizvodnim povrainama za hranu, ime smo se bavili u analizi komponenti ekoloakog otiska, druga va~na tema vezana za biogoriva ti e se energetske ra unice, odnosno pitanja isplati li se energetsko ulaganje u proizvodnju biogoriva s obzirom na u inak? Kao ato smo rekli, esto su prisutni razli iti kriteriji pri ocjenjivanju energetske bilance, pa je isto i kod biogoriva. Do sada su najveu kritiku ukupnoj energetskoj vrijednosti ili koristi koju dobijemo od etanola ili biodizela dali David Pimentel, profesor ekologije i poljoprivrede sa Sveu iliata Cornell i Tad Patzek, sa Sveu iliata u Berkeleyju. Oni su zaklju ili kako je potrebno utroaiti 6597 kilokalorija neke vrste neobnovljive energije da se proizvede litra etanola koja daje 5130 kilokalorija energije  dakle, gubitak energije od 22 posto. Kritizirali su druga istra~ivanja s povoljnijim rezultatima, jer ne ra unaju potroanju energije za gnojiva, herbicide i pesticide, koji se uvelike koriste u proizvodnji kukuruza, a ato po njihovim rezultatima ima udio od ak 30 posto ukupno potrebne energije da se proizvede kukuruz. Kada bi se tome dodala i energija potrebna za mehanizaciju i transport, udio se penje na 38 posto od ukupno potrebne energije. Alexander Farell sa Sveu iliata u Berkeleyju predvodio je tim znanstvenika koji su proveli istra~ivanje o utjecaju etanola dobivenog iz kukuruza na okolia. Svoje rezultate objavili su u asopisu Science, te su ustvrdili kako tako dobiven etanol ima emisiju stakleni kih plinova manju za svega 13 posto od benzina. Studija Ministarstva poljoprivrede SAD-a iz 2002. godine isti e smanjenje od 28 posto. Na University of Minnesota provodili su ista istra~ivanja i doali do sli nih zaklju aka kako etanol atedi 12 posto emisije u odnosu na benzin, a biodizel 41 posto - uglavnom zahvaljujui uatedi pri proizvodnji, jer ulje nije potrebno destilirati. Skupina znanstvenika s istog sveu iliata objavila je rad u asopisu Nature u lipnju 2007. godine, gdje su istaknuli kako bi gorivo na bazi fruktoze dobivano iz voa imalo 40 posto viae energije od etanola. Nacionalna akademija znanosti SAD-a objavila je u srpnju 2006. godine svoju studiju u kojoj se isti e kako etanol dobiven od kukuruza daje 23 posto viae energije od ulo~ene, dok biodizel dobiven od soje daje 93 posto viae energije, nego ato je u njega ulo~eno. Biodizel dobiven od soje pored energetske efikasnosti ima i manji utjecaj na ekosustav, jer proizvodi 99 posto manje duaika, 93 posto manje fosfora i 87 posto manje pesticida koji zavrae u pitkoj vodi, od etanola dobivenog kukuruzom. Emisija stakleni kih plinova je tri puta manja od one proizvedene koriatenjem etanola dobivenog od kukuruza. Jedan od suautora studije, David Tilman, isti e kako  pretvaranje usjeva u energiju u trenutku kada zapravo trebamo hranu i kada zahtjevi za hranom rastu svuda u svijetu nije previae pametno (Simpson, 2006: 1). Dodatno su zaklju ili kako ak i da se sav kukuruz i sva soja pretvore u biogoriva, to bi, s obzirom na potroanju u SAD-u, bilo dostatno za svega 5 posto potroanje. Jedno od najveih ikad provedenih istra~ivanja o biogorivima, Biofuels for Transportations; Selected Trends and Facts (2006) napravili su u suradnji Worldwatch Institute, German Agencies for Technical Cooperation (GTZ) i Renewable Resources (FNR). Skraena verzija te studije objavljena je lipnju 2006. godine, a iz nje nudimo tablicu energetske koristi biogoriva sastavljene od rezultata veine do sada provedenih istra~ivanja: Gorivoenergetska korist (otprilike)Izvor informacijeEtanol iz celuloze 2-36(2,62) Lorenz and Morris (5+)DOE (10,31) Wang (35,7) Elsayed et al.Biodizel (palmino ulje) 9(8,66) Azevedo (9) Kaltner (9,66) AzevedoEtanol (aeerna trska)8(2,09) Gehua et al. (8,3) Macedo et al.Biodizel (otpadno ulje)5-6(4,85-5,88) Elsayed et al.Biodizel (soja)3(1,43-3,4) Azevedo et al. (3,2) Sheehan et al.Biodizel (repica, EU)2,52,5(1,2-1,9) Azevedo et al. (2,16-2,41) Elsayed et al. (2-3) Azevedo et al. (2,5-2,9) BABFO (1,82-3,71) Richards (2,7) NTB (2,99) ADEME/DIREMEtanol (paenica)2(1,2) Richards (2,05)ADEME/DIREM (2,02-2,31) Elsayed et al. (2,81-4,25) GehuaEtanol (aeerna repa)2(1,18) NTB (1,85-2,21) Elsayed et al. (2,05) ADEME/DIREMEtanol (kukuruz)1,5(1,34) Shapouri 1995 (1,38) Wang 2005 (1,38) Lorenz and Morris (1,3-1,8) RichardsDizel0,8-0,9(0,83) Sheehan et al. (0,83-0,85) Azevedo (0,88) ADEME/DIREM (0,92) ADEME/DIREMBenzin0,80(0,84) Elsayed et al. (0,8) Andress (0,81) WangBenzin (katranski pijesak)0,75Larsen et al. Izvor: Worlwatch Institute et al. (2006) Biofuels for Transportation: 17. Ovdje nam se na jednom mjestu pru~a dobar pregled energetske koristi razli itih vrsta goriva, ali i druga iji rezultati za istu vrstu goriva. Ono ato je zanimljivo jest opetovana tvrdnja o veoj energetskoj koristi biogoriva u odnosu na fosilna goriva, dakle suprotno od tvrdnje najveih kriti ara biogoriva, prof. Pimentela i prof. Pitzeka. Kao i u drugim podru jima, i ovdje se velike nade pola~u u tehnoloako rjeaenje, odnosno u razvoj tzv. nove generacije biogoriva.  Prvom generacijom nazivamo za sada naj eae usjeve od kojih se proizvodi biogorivo. Njihovi prinosi, kao i tehnologija potrebna za pretvaranje u biogoriva, poznata je i uvelike se koristi. Sljedea generacija sirovina bogatih celulozom predstavlja izazov u proizvodnji biogoriva. Pri tome se misli na odreene vrste stabala (vrba, eukaliptus, topola), trava (prerijska trava, aibasto proso) te otpatci od usjeva i biljaka. Takoer, mnogi vide mogunost i u iskoriatavanju komunalnog otpada u proizvodnji biogoriva. U tom se smjeru sve viae isti e mogunost iskoriatavanja otpada ili ostataka od odreenih poljoprivrednih, industrijskih ili komunalnih poslova. Tu uklju ujemo: Primarne ostatke: ostaju tijekom proizvodnje usjeva ili iskoriatavanja auma. Tu ubrajamo slamu, kukuruzovinu, i drvne otpatke u aumarstvu. Njih moramo pokupiti. Sekundarne ostatke: nastaju uslijed procesuiranja biomase za hranu ili u aumarstvu. Tu ubrajamo ljuske (oraha, ljeanjaka& ), ostatke od koriatenja aeerne trske, piljevinu. Ovi ostaci nalaze se unutar proizvodnih postrojenja. Tercijarne ostatke: nastaju nakon ato je biomasa ve iskoriatena. Tu ubrajamo razne vrste otpada. Primjerice, zeleni otpad iz kuhinja te bilo koje vrste organskog akarta. Sirovine  sljedee generacije nude mogunosti efikasnijeg iskoriatavanja, jeftinije proizvodnje i manjeg optereenja na ekosustav. Korporacija Iogen iz Kanade najdalje je otiala u eksperimentiranju s koriatenjem enzima koji celulozu pretvaraju u tekue gorivo. Istra~ivanja rade i Hydro i Norske Skog u Norveakoj, ali prve vee komercijalne koli ine o ekuju tek 2012. godine. Velike nade pola~u se i u proizvodnju ulja pomou algi. Novozelandska kompanija Aquaflow Bionomic je polovinom 2006. godine objavila kako je uspjela komercijalno proizvesti biodizel iz bazena s algama. Cilj je proizvesti milijun litara biodizela godianje. Kompanija LS9 objavila je polovinom 2007. godine kako je uspjela genetskim in~enjeringom poboljaati proces iskoriatavanja celuloze za dobivanje goriva za benzinske motore. Dobili su zanimanje javnosti, jer za gorivo koje oni najavljuju nee trebati posebna infrastruktura kao ato je potrebno u ve poznatoj proizvodnji etanola. Najavili su kako e im proizvod biti spreman za tr~iate u sljedeih 3-5 godina. Po elo se eksperimentirati i s tzv.  dizel stablom (lat. Copaifera Langsdorfii) iz Brazila, koje na hektar zasijane povraine daje ak 12.000 litara biodizela godianje. Ovdje je problem rast stabla, jer prvo ulje mo~e po eti tei iz stabla nakon sedam do devet godina, a stablo posti~e zrelost s 15 do 20 godina starosti. Problem  goriva sljedee generacije je ato je trenutno tehnologija potrebna za njihovo pretvaranje u biogoriva prekomplicirana, u fazi razvoja ili preskupa. U svakom slu aju, u narednih nekoliko godina sigurno emo u proizvodnji biogoriva ostati na proizvodnji pomou ve poznatih poljoprivrednih kultura. Najva~nije je da vlade promoviraju biogoriva u kontekstu airoke tranzicije prema efikasnijim, ekoloakijim i raznolikijim oblicima transporta. Jedno mora biti jasno - promoviranje biogoriva nee dovesti do ~eljenih rezultata ako ih ne prate: vea ekonomi nost vozila, poboljaanje gradskog prijevoza, biciklisti kih i pjeaa kih staza i drugo. Nemogue je sadaanju potroanju nafte u transportu zamijeniti s biogorivima, posebno ako poljoprivreda ostane toliko ovisna o fosilnim gorivima. S druge strane, u kritici biogoriva esto se pristupa povrano i uz generaliziranje. Iz do sada napisanog vidjeli smo da pretvaranje proizvodnje biogoriva ima zaista negativan utjecaj i na cijene va~nih prehrambenih namirnica te na aumski fond. No, to ne zna i da biogoriva nemaju svoje mjesto kao lokalno koriateni resursi uz proizvodnju po na elima ekoloake poljoprivrede. Najva~nije ekonomske i socijalne stavke u proizvodnji biogoriva jesu: a) energetska sigurnost Za razliku od fosilnih goriva, ona bioloakog porijekla mnogo su ravnomjernije rasporeena te ih je te~e koristiti kao ucjenu. Posebno su meu siromaanijim zemljama i zemljama u razvoju rasprostranjenije kulture koje daju vee prinose. Od 47 najsiromaanijih zemalja, 38 je uvoznica nafte, a 25 potpuno ovisi o uvozu nafte. Gotovo sve imaju prirodne resurse za samostalnu proizvodnju biogoriva. b) hrana vs. gorivo Kako smo vidjeli, biogoriva imaju problem dozvoljene koli ine prostora na kojima ih se mo~e proizvoditi. Zaklju ak bi bio kako ih ne bi trebali proizvodi na viae od 20 posto ukupne povraine. Suzzane Hurt isti e kako je  presudno da vladini poticaji umanje kompeticiju izmeu hrane i biogoriva te da obeshrabre zauzimanje ekoloaki vrijednih prostora u tu svrhu (Worldwatch Institute et al., 2006). Proizvodnja biogoriva je neodvojiva od poljoprivrednih politika, a posebno od na ina prehrane. Treba ipak istaknuti kako je problem gladi problem nepravedne raspodjele hrane i trgovinskih politika, gdje je  normalnije hranu uniatiti nego dodijeliti onima kojima je najpotrebnija. U kontekstu biogoriva va~no je napomenuti kako ak 70 posto proizvedenog kukuruza u SAD-u zavrai kao hrana za ~ivotinje, odnosno nije namijenjena direktno za prehranu ljudi. Viae kukuruza ode u proizvodnju alkoholnih pia u SAD-u, nego ato ode kao hrana za 25 najsiromaanijih zemalja zajedno. Biogoriva nisu proizvela problem gladi u svijetu, premda njihov utjecaj na rast cijena va~nih prehrambenih kultura mo~e produbiti taj problem. c) meunarodna trgovina biogorivima Upravo u siromaanijim zemljama Juga, gdje je klima toplija, nalazi se prirodni potencijal proizvodnje biogoriva, jer tamo lakae uspijevaju biljke s veim udjelom ulja, jeftinija je i zemlja i radna snaga. Stoga treba olakaati proizvodnju biogoriva u tim zemljama, poatujui okolia i ekosustave te im trgovinskim pravilima omoguiti i izvoz kako bi ostvarile zaradu nakon zadovoljenja vlastitih potreba. d) utjecaj na poljoprivredu, ruralni razvoj i aume Kako je ve re eno u stavci biogoriva vs. hrana, ne mo~emo odvojiti biogoriva od poljoprivrede. Zaatita plodnosti tla, kvaliteta vode i drugih usluga ekosistema je presudna. Potrebni su i nacionalni i meunarodni principi i certifikati koji bi atitili resurse i osigurali povjerenje javnosti u vrijednost lokalno proizvedenih-lokalno potroaenih biogoriva. U svakom slu aju, zbog iznimne va~nosti auma kao lokalnog resursa i kao va~nog elementa u suzbijanju klimatskih promjena, aumska staniata su va~nija od povraina za proizvodnju biogoriva. Hektar povraine zasijane aeernom trskom mo~e upiti 13 tona CO2, ali hektar aume upije 20 tona CO2. Tu je posebno va~no aumsko tlo, ato esto previamo kao veliko skladiate ugljika. Po istra~ivanju Riccarda Valentinija s talijanskog Sveu iliata Tuscia, aumsko tlo skladiati ak tri do etiri puta viae ugljika nego sama stabla. Prema istra~ivanju Sveu iliata Sheffield Hallam, jedna funta ulo~ena u proizvodnju biodizela sa uva 3 do 6 kilograma ugljika, a jedna funta ulo~ena u proizvodnju struje od drveta atedi 20 kilograma ugljika. Uatede su joa vee pri koriatenju drva za grijanje, jer je vea efikasnost. Dodatno, stabla koja bismo uzgajali za proizvodnju struje zahtijevaju manje kvalitetna tla od biljaka za proizvodnju biogoriva. Prili no je va~no da koristimo lokalno proizvedeno drvo, ina e nam efikasnost opada. U tom slu aju ukupna emisija od koriatenja drva za grijanje bit e svega 5 ili 10 posto emisije kao kod koriatenja fosilnih goriva za grijanje. No na svakih deset kilometara udaljenosti, 0,2 posto energije se izgubi. Stoga, ako koristimo drvo koje je putovalo 1000 kilometara, prednost u uatedi emisije smanjuje se za 20 posto (Monbiot, 2006). Iz svega do sada re enog, mo~emo izdvojiti preporuke za donosioce odluka: 1. Razvijati tr~iate biogoriva  smanjiti poreze, odrediti subvencije, izraditi programe i mehanizme razvoja, koristiti vladino pravo otkupa, suraivati s drugima na meunarodnom standardu za kvalitetu goriva, ra unati sve troakove, podupirati  javno-privatna partnerstva, te ja ati javnu svijest o biogorivima. Svjetska banka isti e kako biogoriva zapoaljavaju 100 puta viae radnika po jedinici proizvedene energije nego industrija fosilnih goriva (Worldwatch Institute et al., 2006). 2. Nacionalna i meunarodna istra~ivanja, razvoj i pokazni primjeri  poboljaati kvalitetu usjeva pazei na zaatitu okoliaa, razvijati sirovine  sljedee generacije , davati prednost alternativama kemijskim sredstvima, naglaaavati rizik GMO-a, izraivati studije o ~ivotnim ciklusima ukupno potroaene energije, razviti metodologiju za praenje emisije stakleni kih plinova. 3. Infrastrukturni razvoj  razvoj i promocija prilagoenih vozila, zahtijevati od korporacija da osiguraju biogoriva, podr~ati male stanice za biogoriva, podr~ati razvoj novih standarda za goriva s manjom emisijom. 4. Naglaaavati utjecaj na okolia  uvati prirodne resurse, o uvanje va~nih ekosustava, ohrabrivati ekoloaki uzgoj usjeva, poboljaati degradirano tlo, proizvesti ato manju emisiju stakleni kih plinova. 5. Ja ati ruralni razvoj kroz biogoriva  podr~avati zadruge i malo poduzetniatvo, osigurati otkup od zadruga i malih poduzetnika, osigurati financiranje, tehni ku i materijalnu pomo, osigurati podra~avajuu fiskalnu politiku u korist biogoriva. Kao zaklju ak rasprave o biogorivima mo~emo istaknuti kako hranu koristimo svi, a goriva za aute najviae bogatiji meu nama. Ekonomija biogoriva ne mo~e funkcionirati na socijalno pravedan i ekoloaki odr~iv na in bez odgovarajue etike biogoriva. Zato neki autori (Carlsen, 2007) rade dihotomiju izmeu biznis goriva na bazi prehrambenih kultura vezanih za industrijsku poljoprivredu, a koje nazivaju  agrofuels  poljoprivredna goriva i goriva na bazi prehrambenih kultura koje lokalne zajednice proizvode za svoje vlastite potrebe na ekoloaki na in, a koje nazivaju uobi ajeno biogoriva, jer smatraju u tom slu aju ispravno koristiti rije  bio  ~ivot. Sli no se, s obzirom na ekoloaki otisak, manje podr~avaju hibridna vozila kakva smo opisali u poglavlju analize komponenti ekoloakog otiska, a mnogo viae elektri ni auti koji se mogu napuniti uklju enjem u obi nu uti nicu, strujom dobivenom iz obnovljivih izvora energije. U srpnju 2007. godine objavili su istra~ivanje o koristima tzv. plug-in hibridnih vozila. Istaknuli su da kada bi do 2050. godine 60 posto stanovnika SAD-a prealo na plug-in hibridna vozila, smanjila bi se emisija stakleni kih plinova za 468 milijuna tona godianje, a to bi uzrokovalo poveanje potroanje energije za punjenje baterija od svega 7-8 posto u odnosu na sadaanje zahtjeve. Time su htjeli demantirati tvrdnje kako bi elektri na vozila za napajanje strujom zahtijevala ogromna ulaganja u nove elektrane zbog poveane potroanje. U korist tome ide i ato bi se baterije punile po noi kada su smanjeni zahtjevi prema energetskom sustavu. Zaklju ili su kako bi plug-in hibridna vozila emitirala 45-60 posto manje stakleni kih plinova od konvencionalnih vozila na naftu i 7-46 posto manju emisiju od hibridnih vozila koja su trenutno na tr~iatu. Problem je ato trenutni elektri ni auti prijeu s jednom baterijom oko 65 kilometara, ato je daleko manje nego ato prosje ni stanovnik SAD-a dnevno prijee. Tvrtka Technology Research Laboratories objavila je 2006. godine sposobnost da proizvede bateriju koja s jednim punjenjem mo~e prijei 120-160 kilometara. Korporacija EEStor iz Texasa objavila je iste godine kako s njihovom posebnom  kerami kom baterijom elektri ni auti mogu prijei ak 800 kilometara s jednim punjenjem. No, obje baterije joa su daleko od bilo kakve masovnije primjene. Kao i u drugim sektorima, i u transportu je najva~nije pokuaati smanjiti potroanju. Iz podataka o velikim koli inama energije koja se troae na transport hrane, jasno je koliko nam je va~no orijentiranje na lokalno proizvedenu hranu. Ako odlu imo ne voziti auto jedan dan i odemo na posao autobusom, smanjili smo emisiju ugljika za 88 posto. Va~no je koristiti koliko je god viae mogue javni prijevoz, tramvaje, autobuse i podzemnu ~eljeznicu, a za meugradski prijevoz autobuse i vlakove. Otprilike je realno o ekivati kako ne mo~emo zamijeniti 20 posto vo~nje automobilom ako ~ivimo u gradu. Pretjerana ovisnost o automobilima u gradu ne samo da uzrokuje zagaeniji zrak i smanjenje javnih povraina te stresno stanje zbog gu~vi, ve ima i financijske troakove. Primjerice, troakovi zastoja u prometu koataju Britaniju 15 milijarde funti godianje. Studija iz 2004. godine provedena u 75 grada u SAD-u pokazala je kako sveprisutni zastoji u prometu koataju voza e i voza ice oko 8 milijardi dolara godianje u izgubljenom benzinu uz izgubljenih 3,5 milijarde sati na ekanje u nepreglednim kolonama (WWI, 2005). No, problem je i psiholoake naravi  naime istra~ivanja u Britaniji su pokazala kako prosje na osoba za 70 posto precijeni du~inu puta autobusom, a podcijeni za 26 posto du~inu puta automobilom. U EU, gdje 75 posto stanovniatva ~ivi u gradovima, petina svih putovanja automobilom odlazi na gradska kretanja na manje od 15 kilometara. Jasno, i ovdje ovisimo o postojanju osvijeatenih aktera za odr~ivi razvoj, jer pitanje gradskog transporta mo~e biti dio individualnog odabira samo do odreene mjere. Ja anjem gradskog prijevoza i ulaganjem u njegovu infrastrukturu i kvalitetu te airenjem biciklisti kih staza raste i broj stanovnika i stanovnica nekog grada koji koriste te oblike transporta. Dakle, bez dovoljno odlu ne i vizionarske odluke odozgo ne mo~e se razviti kvalitetan javni prijevoz. Pojedini gradovi tu zaista mogu poslu~iti kao ogledni modeli odr~ivog razvoja u sektoru transporta. U Kopenhagenu se 32 posto prijevoza odvija biciklima, u Amsterdamu 35 posto, u Mnchenu 36 posto, a u nizozemskom Groningenu 60 posto svih putovanja. Ipak, u SAD-u, gdje ne postoji razvijen sustav biciklisti kih staza, ima etiri puta viae smrtnih slu ajeva na biciklima po kilometru nego u Njema koj ili Nizozemskoj. U Bologni se 30 posto prometa odnosi na javni gradski prijevoz, u brazilskoj Curitibi 75 posto, a u Tokiju preko 90 posto stanovniatva koristi javni prijevoz. S druge strane, u SAD-u je zbog forsiranja automobilskog prometa i u gradovima loaija kvaliteta i rasprostranjenost javnog prijevoza. Zato nas ne treba uditi ato u SAD-u prosje an auto vozi 10 posto dalje nego auto u Velikoj Britaniji, 50 posto viae nego auto u Njema koj i 200 posto viae nego u Japanu. Daljina koju prelaze automobili u SAD-u vea je od svih industrijaliziranih zemalja zajedno (Worldwatch Institute, 2004). Sektor u kojem se najo itije pojavljuje potreba za smanjenjem potroanje, odnosno uatedom energije jest sektor otpada. Kako smo vidjeli u poglavlju o ekoloakom otisku, ovdje nam se kao o ito rjeaenje namee potreba da  odglumimo ekosustave i zaokru~imo proces, umjesto da nam u linearnom kretanju na kraju ostane neiskoriaten proizvod koji zagauje. McDonough i Braungart (2002) lijepo su sumirali te potrebe stavom kako je otpad posljedica greake u dizajnu. Capra (2002) isti e kako ekoloaki dizajn odmah dolazi kao prvi korak nakon usvajanja ekoloake pismenosti, zato ato je za prakti nu primjenu odr~ivog razvoja ekoloaki dizajn potreban za sve sektore. Na svu sreu, u mnogim zemljama posljednjih godina otpad sve eae postaje resurs za nove proizvode. Prosje na osoba u SAD-u dnevno baci 1,8 kilograma otpada, od ega je ak 75 posto organskog sastava i sadr~i celulozu u veem ili manjem omjeru. Dakle, grad od milijun ljudi u SAD-u proizvede 1800 tona otpada svaki dan, od ega je 1300 tona otpada organsko. Koriatenjem sada dostupnih tehnologija mo~e se dobiti 330 litara etanola od jedne tone organskog otpada. Za grad od milijun stanovnika to zna i 430.000 litara etanola dnevno, odnosno 150 milijuna litara godianje. No ponovno se vraamo na rastroanost. S obzirom na potroanju goriva, to je dovoljno za svega 58.000 stanovnika SAD-a, ali za 360.000 stanovnika Francuske i ak 2,6 milijuna Kine (Worldwatch Institute et al., 2006). Institute of Science in Society (ISIS) je objavio izvjeataj Which Energy? (2006) u kojem su istaknuli kako bi se kompostiranjem u anaerobnim uvjetima svog ~ivotinjskog i biljnog otpada (88 milijuna tona), moglo dobiti dovoljno metana, koji bi kao pogonsko gorivo mogao zamijeniti polovinu sadaanje potroanjeu transportu u Britaniji. Metan kao gorivo za vozila trenutno se najviae koristi u `vedskoj. Po glavi stanovnika najviae kompostiranja ~ivotinjskog i biljnog izmeta ima Nepal gdje 125.000 digestora proizvodi plin. U Kini se ~ivotinjski otpad koristi kao gorivo za grijanje i struju. Viae od milijun digestora s metanom izgraeno je po kineskim selima, a planira ih se joa 300.000. Plin od otpada tako proizvodi struju i grijanje za milijune ljudi (Mason, 2006). Ovdje kriti ari isti u kako bi taj otpad bilo korisnije vraati zemlji kao prijeko potrebno gnojivo, posebno zbog velike potroanje fosilnih goriva u proizvodnji umjetnih gnojiva. I otpad koji mi ljudi izbacimo iz sebe mo~e postati visokovrijedan resurs kroz kompostiranje ljudskih fekalija i koriatenje biljnih pro ista a. Ako pogledamo prosje nu potroanju vode u kuanstvima, jasna nam je vrijednost kompostniih WC-a i biljnih pro ista a za otpadne vode. Na ispiranje WC akoljke potroaimo 33 posto vode u kuanstvu, a dalje slijede: tuairanje i kupanje 25 posto, pie i priprema hrane 18 posto, pranje odjee 12,5 posto, pranje posua 8,5 posto, te pranje auta i zalijevanje vrta 3 posto. Kod otpada treba slijediti koncept " etiri R", s tim da nisu slu ajno rangirani s obzirom na utroaak energije: - reduce - smanjiti - repair - popraviti - reuse - ponovno koristiti - recycle  reciklirati Dakle, prvi korak bi nam trebalo biti smanjenje otpada boljim dizajnom u proizvodnji. Krajnji cilj je ukidanje otpada, tzv. zero waste (nula otpada) koncept. Strategija nula otpada te~i sprije iti nastajanje otpada umjesto da se bavi gospodarenjem otpadom; pretvara odba ene materijale u radna mjesta umjesto u smee; razvija ekonomiju koja ula~e u budunost; simulira prirodne sustave u kojima sva materija kru~i, a ne biva potroaena (Motik i `imleaa, 2007). Mnoge dr~ave kao odgovorni i progresivni akteri za odr~ivi razvoj razvili su politike, strategije i smjernice na putu prema druatvu bez otpada do kraja ovog desetljea. Cijeli koncept razvijen je prvo u Canberri, u Australiji, da bi se danas proairio na Novi Zeland, Kanadu i Irsku. Drugi korak u kvalitetnom pristupu otpadu je popravljanje ureaja ili robe dok joa uvijek mogu biti korisni i dobri proizvodi, a esto ih odbacujemo zbog mode ili hira. Popravak je isplativ i financijski i energetski. Ponovnim koriatenjem dajemo novi smisao, novi ~ivot, novu upotrebnu vrijednost ne emu ato bi se ina e bacilo. Ponekad je mogue proizvodima pronai nov oblik koriatenja nakon ato su iscrpili svoj prvotni. Primjerice, u ekoloakom graditeljstvu, vrlo esto ponovno koristimo materijale koji bi zavraili kao otpad: baliranu slamu, iskoriatene automobilske gume, staklene boce i drugo. Recikliranje dolazi tek na etvrto mjesto, premda, jasno, to ne zna i da nije va~no. Otpad proizvodimo kao potroaa i i u tom smislu imamo odgovornost u postupanju s proizvodima i uslugama koje koristimo. U skladu sa etiri R, mo~emo poslo~iti i pitanja koja si trebamo postavljati ako smo u poziciji potroaa a: 1. Trebamo li neato zaista? 2. Trebamo li neato ato zaista trebamo kupiti? 3. Ako neato zaista trebamo kupiti, mo~emo li nai proizvod ija proizvodnja nije ugrozila planet i ljude? 4. Kada to kupimo, kako da u inimo da traje ato je du~e mogue? 5. Ako neato ato koristimo postane otpad, postoji li mogunost iskoristiti ga kao resurs za neato novo? Pitanja su postavljena po intenzitetu kojim si ih postavljamo, s tim da si najrjee postavljamo prvo pitanje, a ako smo uope skloni postavljati ih, prema kraju se intenzitet poja ava. Organizacija Waste and Resources Action Programme (WRAP) pokrenula je istra~ivanje sa ~eljom da pru~i odgovore o ukupnim koristima recikliranja. Tu su zaklju ili kako recikliranje godianje uatedi Velikoj Britaniji 10-15 milijuna tona emisije CO2. Koriatenje recikliranog aluminija atedi energiju za ak 95 posto u odnosu na onaj koji se iskapa i rudari. Uatede za ostale materijale su: plastika (70 posto), elik (60 posto), papir (40 posto) i staklo (30 posto). Mobbs (2005: 94-95) daje dobar primjer za ovakav stav. Papir koji zavrai na otpadu ima kalori nu vrijednost 10,5GJ po toni, a kada ga se spali proizvede 2,6GJ tone elektri ne energije, jer se struja proizvodi s efikasnoau od 25 posto. Za proizvesti taj papir trebamo 22,7GJ tona energije, a ako je recikliran, 14,4GJ tona energije. Ako recikliramo 65 posto proizvedenog papira, svaka tona nam uatedi 5,4GJ energije, dvostruko viae od dobivene struje spaljivanjem tog resursa. Zato bi bilo iznimno va~no separirati otpad, posebno onaj koji najviae stvara plinove, a mo~e se reciklirati (organski zeleni otpad iz kuhinja, karton i papir). Problem nastaje ako se otpad ne sortira, ato je vrlo esto, jer sortiranje usporava proces gospodarenja otpadom. Tada u otpadu zavrae i toksi ni elementi i proizvodi koji zbog nedovoljno efikasnih pei odlaze kroz dimnjak i zagauju zrak. Jasno, najbolje je smanjivati koli inu otpada, nego ga gomilati pa procesuirati i pretvarati u energiju. U podru ju obnovljivih izvora energije i transporta ve smo spomenuli brojne druatvene aktere koji ve sada aktivno primjenjuju odr~ivi razvoj te nam u tom pogledu mogu biti inspiracija i mogui modeli. Sli ne primjere imamo i u sektoru otpada. Njema ka je prvak u recikliranju papira (72 posto). Slijedi je Ju~na Koreja (62 posto), SAD je u sredini sa 48 posto, a pri dnu su, od razvijenijih zemalja, Italija s 31 posto i Velika Britanija sa samo 27 posto. Kada bi sve zemlje slijedile primjer Njema ke, uatedjeli bismo godianje ak treinu posje enog drva za proizvodnju papira. U SAD-u se preko 70 posto elika dobije recikliranjem otpada. Mo~emo sada krenuti prema zaklju ku poglavlja Mogunosti za odr~ivi razvoj, gdje nam se, kako smo vidjeli do sada, uvijek javi i potreba govoriti o samim druatvenim akterima za odr~ivi razvoj. Do sada smo vei fokus stavljali na same mogunosti, koje nam se javljaju u obliku konkretnih alata i vjeatina te preciznih i primjenjivih strategija i razvojnih planova u smjeru odr~ivosti. Stoga smo dosta prostora posvetili potrebi smanjivanja emisije stakleni kih plinova u razli itim sektorima naaih druatava, va~nosti atednje energije i ekoloakog dizajna, koriatenju obnovljivih izvora energije i ekoloakih na ina proizvodnje hrane, efikasnijoj organizaciji transporta, koja na kvalitetan na in slu~i svrsi  prijevozu ljudi, a manje intenzivno djeluje na kvalitetu zraka i prostor, druga ijem poimanju i pristupu otpadu kojem, uklju ivanjem u kru~ne procese kakvi su prisutni u ekosustavima, mo~emo produ~iti ~ivot gotovo u nedogled. To su mogunosti za odr~ivi razvoj koje stoje pred nama. Te mogunosti koriste brojni akteri airom svijeta, a neke smo ve posredno i natuknuli. Sada je red da preciziramo i ulogu aktera za odr~ivi razvoj. Oni imaju osvijeatenost u smislu osjeaja o va~nosti zaatite okoliaa, klime i svjetskih ekosustava, ali imaju i znanje kako upotrijebiti gore spominjane alate i tehnologije u tom smjeru. Postavlja se pitanje proizvodnje aktera odr~ivog razvoja. Pri tome se misli i na proizvodnju aktera odozgo, primjerice inicijative gradskih, regionalnih i dr~avnih vlasti, ali i na proizvodnju odozdo gdje je svijest javnosti dovoljno jaka da je u mogunosti kreirati odr~ive aktere i programe. Mo~emo govoriti o individualnoj razini, svakoga od nas, pojedinca i pojedinke, pred kojima stoji odabir koriatenja razli itih roba i proizvoda, potreba i usluga. Pri tom odabiru stoji nam na raspologanju itav niz opcija, koje naposljetku obilje~avaju naa ~ivotni stil, odnosno odreuju naa ekoloaki otisak. Smatramo kako smo ispisanim o ekoloakom otisku, pokazali koliko su va~ni i individualni odabiri i odluke, jer od nas samih sve po inje. Upravo s obzirom na isprepletenost danaanjeg globaliziranog svijeta i injenice da koristimo ekosustave i biokapacitet drugih ljudi i podru ja, trebamo razvijati i odgovornost prema tom koriatenju. Upravo kako nas u i ekoloaki otisak, kako ne bismo zavraili u ekoloakom minusu, jer time automatski ve~emo  krau resursa drugih ljudi. Nadalje, aktere tra~imo i na razini zajednica u kojima ~ivimo ili radimo.  Zajednice prakse postoje u tvornicama, uredima i kompanijama gdje radimo ili u na nivou gradskih kvartova pa i itavih gradova ili mo~da subgradskih i ruralnih podru ja. Poslovni sektor nam je u kontekstu druatvenih aktera iznimno va~an, jer je, kako smo pokazali u prvom dijelu rada, iznimno odgovoran za naruaeno stanje u okoliau i klimi, a djeluje unutar sustava koji stremi linearnom rastu profita neovisno o posljedicama. U tom smislu, mo~emo rei i kako je teako o ekivati zna ajniji udio aktera za odr~ivi razvoj iz poslovnog sektora dok ukupna na ela i pravila globalne trgovinske i financijske ekonomije ne podr~avaju na ela i pravila odr~ivog razvoja. Akteri iz ovog sektora koje emo spomenuti na narednim stranicama, u tom smislu predstavljaju i malo udo, jer djeluju u prili no nepovoljnim okolnostima i uvjetima, pa ih zato i treba istaknuti, jer za poslovni sektor oni mogu biti razumljiv i primjenjiv model, iz razloga ato govore istim jezikom. Treba priznati i kako je lakae ostvariti odr~ivost manjoj skupini ljudi koja ~ivi u kreiranom okru~enju kao ato bi bilo neko ekoselo ili ekoloaki kvart u gradu, nego ato je to poslovnom subjektu koji djeluje unutar izrazito neodr~ivog sustava. Jasno, ovime se ne podcjenjuju iznimna postignua brojnih ruralnih i gradskih podru ja na putu prema odr~ivom razvoju i njima e se takoer posvetiti zaslu~ena pa~nja. Mnogi od njih su u kasnijim godinama 20. stoljea odigrali pionirsku ulogu u prakticiranju i promoviranju mogunosti odr~ivog razvoja. `to se ti e djelovanja za odr~ivi razvoj s najviae razine, one dr~avne, mo~emo je pratiti na podru ju odreenog teritorija koji dr~ava zauzima, a mo~emo pratiti djelovanje i na naddr~avnoj razini, neovisno stvara li se ono na regionalnoj ili globalnoj razini. Razumljivo, s obzirom na kompleksnost odnosa na opseg zahvata koji je na ovoj razini potreban, ovo je i podru je na kojem imamo najviae poteakoa u pronala~enju aktera za odr~ivi razvoj. Stoga i krenimo izazovno, upravo od kraja. Na globalnom nivou nemamo previae za ponuditi. Posebno je to zabrinjavajue, budui da se kroz cjelokupni rad pokazalo kako ne mo~emo o ekivati dugoro no u inkovit uspjeh u borbi protiv globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, bez zajedni ke globalne suradnje i programa. Veini do sada potpisanih ugovora i deklaracija koje se ti u odr~ivog razvoja, nedostaje vremenski okvir i detektiranje odgovornosti za nepridr~avanje potpisanog. Dakle, ugovori su uglavnom deklarativnog karaktera i ne postoji nadzor meunarodnih tijela nad provoenjem potpisanog. Dodatni problem je ato zbog skrivenih interesa i nedovoljno razvijene osvijeatenosti politi kih elita, i deklarativni ciljevi koji se navode u odreenim deklaracijama i ugovorima, uope ne zadovoljavaju potrebe. Jedan od rijetkih uspjeanih primjera je ve spominjani Montrealski protokol iz 1987. godine kada su uspjeano dogovoreni koraci i vremenski rokovi za zamjenu CFC plinova za koje je utvreno kako uniatavaju ozonski omota . Mnogi su isticali kako se i ovdje ostvario uspjeh isklju ivo zato ato je pronaeno jeftino i lako izvedivo tehnoloako rjeaenje u obliku zamjenskih plinova. Na sve druge va~ne dogovore joa uvijek ekamo da iz prigodnih deklaracija prijeu u precizne i jake zakone. Naglasili smo prethodno va~nost poslovnog sektora u borbi protiv klimatskih promjena. No, jasno je kako nam uspjeh joa i viae ovisi o utjecaju na politi ke strukture druatva, iz, vjerujemo jasnih, razloga trenutno najvee koncentrirane moi. Utjecaj na politi ke strukture treba ii dvostrukom putanjom s istim ciljem. Cilj je odr~ivi razvoj na globalnoj razini, posebno za dr~ave koje su u ekonomskom i politi kom smislu mone te one koje imaju najveu populaciju. Putanje idu u smjeru pritiska odozdo, kroz razne oblike graanskog aktivizma, od peticija i kampanja, preko prosvjeda i festivala pa do direktnih akcija i civilne neposluanosti. No, putanja ide i u smjeru suradnje i zajedni kih projekata i programa s osvijeatenim politi kim strukturama. Stoga nam se namee razumljiv zaklju ak, sli no kao i kod poslovnog sektora. S obzirom na va~nost politi ke moi u obavezi smanjenja ekoloakog otiska i zaustavljanja ja anja klimatskih promjena, smatramo iluzijom o ekivati uspjehe ostvarivanja tih presudnih ciljeva naaeg doba, bez aktivne i odgovorne uloge tog dijela druatva. `to se ti e dr~avnog nivoa, tu ipak imamo bolju situaciju, i pojedine dr~ave zaista mo~emo proglasiti lokomotivama teakog i sporog vlaka za odr~ivi razvoj. `vedska je najavila kako e ukinuti svoju ovisnost o nafti do 2020. godine. Island je objavio kako se nada isto u initi do 2050. godine. Njema ka je najavila do 2050. godine smanjiti potroanju energije za 37 posto koriatenjem energetski efikasnijih tehnologija i proizvoda. Od preostalih 63 posto, 45 posto namjerava zadovoljiti obnovljivim izvorima energije. Danska planira izgraditi uz svoje obale 2000 velikih vjetrenja a u sljedeih 10 do 20 godina. Ako ispune te planove, pokrit e 50 posto svoje potroanje. Climate Action Network Europe objavio je polovinom studenog 2006. godine listu zemalja najaktivnijih u borbi protiv klimatskih promjena. Istra~ivano je stanje s borbom protiv klimatskih promjena za 56 zemalja koje emitiraju najmanje 1 posto od ukupne globalne emisije. Na listi ekonomski razvijenih zemalja najbolje stoje `vedska, Britanija i Danska. SAD je na tek 53. mjestu, a iza sebe ima samo Kinu, Maleziju i Saudijsku Arabiju. Do sada smo ve spomenuli vrijedne aktere za odr~ivi razvoj na dr~avnom nivou. Koriatenje metana u proizvodnji energije u Nepalu, visok stupanj recikliranja papira u Njema koj i Ju~noj Americi, koriatenje solarne energije u Njema koj i zakonska regulativa o nu~nosti postavljanja solarnih kolektora za toplu vodu na sve nove zgrade u `panjolskoj, progresivni graevinski propisi o energetskoj efikasnosti u `vedskoj i Njema koj, smanjenje ekoloakog otiska tijekom '90-ih u Maarskoj i Poljskoj. Va~an instrument koji stoji na raspolaganju dr~avama kao akterima odr~ivog razvoja jest pravo na donoaenje regulative, odnosno zakona. To im daje i veu mo od poslovnog sektora, a u smjeru odr~ivog razvoja to pravo koriste zaista progresivne i napredne dr~ave. `vedska posebno oporezuje automobile slabe ekonomi nosti, kako bi obeshrabrila njihovo koriatenje, a daje porezne olakaice za domainstva koja odlu e prebaciti grijanje s lo~ivog ulja na obnovljive izvore energije. Danska oporezuje kupovinu novih automobila viae nego ato je cijena samog automobila. Paragvaj je 2004. godine donio zakon kojim zabranjuju masovno kr enje auma i od tada provode satelitski nadzor kako bi mogli istovremeno reagirati ako uo e uniatavanje auma. Kako smo ih ve pohvalili u usporeivanju indikatora odr~ivosti, Urugvaj je postao prva zemlja u kojoj je pitka voda zakonski odreena kao pravo svake osobe te je zabranjena privatizacija vode i vodovodnog sustava, a Kostarika je zakonom zabranila pretvaranje auma u oranice. Ekvador je zabranio daljnja iskoriatavanja nafte u podru jima tropskih kianih auma. U radu smo, pored ekoloake tematike, zna ajan dio posvetili i socijalnoj pravdi i kvaliteti ~ivota, jer samo zajedno daju pravu sliku odr~ivog ili neodr~ivog razvoja nekog druatva. U tom kontekstu smo zaklju ili kako nije obeavajue trenutno kretanje ispunjavanja Milenijskih razvojnih ciljeva. No pored problema s kojima se suo ava implementiranje Milenijskih razvojnih ciljeva, iznimno je va~no spomenuti i pozitivne promjene, posebno u subsaharskoj Africi: poveanje poljoprivredne produktivnosti (Malavi), poveanje upisa u osnovne akole (Gana, Kenija, Uganda i Tanzanija), sprje avanje airenja malarije (Niger, Togo, Zambija, Zanzibar), pomaka u borbi protiv AIDS-a (Kenije, Malavi, Obala Slonova e, Zimbabve), airenje osnovne zdravstvene skrbi u ruralnim podru jima (Zambija), poaumljavanje velikih povraina (Niger) i poboljaanje pristupa pitkoj vodi i kvalitetnim sanitarnim uvjetima (Senegal i Uganda) (UN DESA, 2007). ak 41 dr~ava iz subsaharske Afrike uklju ila je Milenijske razvojne ciljeve u svoje dr~avne programe i politike. Zasigurno ih, s obzirom na loau startnu poziciju i probleme s kojima se suo avaju, eka dug i te~ak put, ali njihova uspjeana nastojanja mo~emo opisati i kao prve korake prema stvaranju aktera za odr~ivi razvoj. Lokomotiva je ovdje spora i lagano klizi tra nicama, ali hu i i kre e se. Na razini gradova situacija ide joa jedan korak dalje prema optimizmu. Unato  jakom protivljenju odr~ivom razvoju trenutne federalne vlade, do listopada 2006. godine, ak 355 gradona elnika u SAD-u prihvatilo je inicijativu  Kyoto izazov , poteklu od kolege iz Seattlea Grega Nickelsa, gdje su na nivou gradova prihvatili Kyoto protokol. U ugovoru nazvanom US Mayors Climate Protection Agreement odredili su cilj o smanjenju emisije CO2 za 7 posto do 2012. godine u odnosu na 1990. godinu. Radi se o gradovima u kojima ~ivi 55,5 milijuna ljudi. Salt Lake City je smanjio svoju emisiju u odnosu na 1991. godinu za 21 posto, a Albuquerque za 63 posto. Prihvaanje realnosti globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, airi se u SAD-u i diljem saveznih dr~ava, a ne samo gradskih srediata. Za razliku od savezne vlade koja predstavlja najveu prepreku za odr~ivi razvoj, posebno s obzirom na va~nost i mo, ak 22 savezne dr~ave SAD-a su si zadale kao cilj osiguravanje 33 posto energije iz obnovljivih izvora u sljedeih deset godina. SustainLane, internetska stranica koja promovira odr~ivi ~ivot, u o~ujku 2006. godine izlistala je popis gradova u SAD-u koji e se najbezbolnije nositi s eventualnom naftnom krizom. Najviae se gledalo na razvijenost gradskog prijevoza, zaguaenost prometa, opskrbljenost lokalnim izvorima hrane i razvojem be~i ne mre~e za komunikaciju. Philadelphia je posebno pohvaljena zbog svoje razvijene mre~e tr~nica i urbanih vrtova. U New Yorku koji je zauzeo prvo mjesto, ak 50 posto ljudi koristi autobus ili podzemnu ~eljeznicu za odlazak na posao. U Baltimoreu, s druge strane, 58 posto ljudi vozi se na posao sami u autu, dok se taj postotak u Los Angelesu penje na ak 70 posto. Mnogi su ismijali istra~ivanje tvrdei kako grad veli ine New Yorka nema aanse ostati nedodirnut uslijed naftnog aoka. Postavljala su se pitanja o vrijednosti istra~ivanja s obzirom na tematske cjeline koje se ispitivalo. Tu je napomenuto kako se ne smije smetnuti s uma da hrana u New York dolazi u grad pomou nafte. Ovdje ponovno mo~emo pozvati u pomo ekoloaki otisak kao najbolji indikator odr~ivosti. Pri tome se ne smije smetnuti s uma da danas posebno gradovi koriste biokapacitet udaljenih podru ja. Tako je prema podacima organizacije Rainforest Relief, gradska vlast New Yorka izravno odgovorna za uniatavanje amazonskih auma, jer za klupe u gradskim parkovima, informativne table i ostalu drvenu opremu, koristi grau dopremljenu iz Brazila. Za ureenje 16 kilometara gradskog aetaliata uniati se preko 200 kvadratnih kilometara tropskih kianih auma u Amazoni (Jereski, 2007). U posljednje vrijeme ra unanje tematskih cjelina i indikatora je poboljaano, pa su uba eni i kvaliteta zraka, koli ina parkova i zelenila u gradu, pjeaa kih zona, dostupnost pitke vode i drugi. U istra~ivanju za 2007. godinu, prvo mjesto zauzeo je grad Portland, a slijede ga San Francisco i Seattle, a New York je pao na aesto mjesto. Portland je i prvi grad u SAD-u koji je izradio strategiju djelovanja uslijed vrhunca iskoriatavanja nafte na globalnom nivou. Na 85 stranica, izvjeataj prati mogunosti za djelovanje na gradskom nivou u tri razli ita scenarija, a aktivnosti su podijeljene u etiri skupine: koriatenje zemlje i transport, hrana i poljoprivreda, ekonomske promjene, i javne usluge. Bez obzira na te~e ili lakae scenarije, najavljen je program smanjenja koriatenja nafte i plina za 50 posto u sljedeih 25 godina. EarthDay Network je 2007. godine izdao opse~no istra~ivanje Urban Environment Report u kojem su poredali 72 grada iz SAD-a na ljestvici urbanog odr~ivog razvoja. Krajnji rezultat je dobiven zbrajanjem veine najva~nijih faktora kada ocjenjujemo odr~ive politike nekog grada. Ra unati su sljedei faktori: koli ina ranjivog stanovniatva na rizike ekoloakih incidenata ili katastrofa (oboljenja, ukupna koli ina mladog i starog stanovniatva, nezaposlenost, stope ekstremnog siromaatva, pismenost); zagaenje i otpad (izlo~enost toksi nim elementima, ilegalna odlagaliata, stope recikliranja); kvaliteta zraka (koli ina stakleni kih plinova u zraku); pitka voda (dostupnost pitke vode i stopa priklju enja na sustav kanalizacije); kvaliteta ~ivota (sigurnost, zarada, transport, edukacija, zaposlenost i airenje grada); zelene povraine i prostori za opuatanje (parkovi, vrtovi, jezera); zdravlje i zdravstvene usluge (sklonost bolestima, dostupnost zdravstvene njege); i odnos prema klimatskim promjenama ( lanstvo u US Mayor Climate Protection Agreement, emisija stakleni kih plinova, ulaganja u obnovljive izvore energije). Od veih gradova najloaije, 72. mjesto, zauzeo je Detroit, a vrlo blizu su mu Miami, Clevelend, Houston. Najbolje od veih gradova su proali Portland, Seattle, Denver, Tuscon i Boston. Vrlo cijenjeni ekoloaki internetski asopis Grist Magazine, objavio je u srpnju 2007. godine popis 15 najzelenijih gradova u svijetu. Mjesta su zauzeli kao prvi Reykjavik (Island), a redom slijede: Portland (SAD), Curitiba (Brazil), Malm (`vedska), Vancouver (Kanada), Kopenhagen (Danska), London (Engleska), San Francisco (SAD), Bahia de Carquez (Ekvador), Sydney (Australija), Barcelona (`panjolska), Bogota (Kolumbija), Bangkok (Tajland), Kampala (Uganda), i Austin (SAD). Na primjeru ovih gradova mo~emo druatvenim akterima za odr~ivi razvoj namijeniti odgovarajue alate i tehnologije, strategije i politike koje koriste. Njihov doprinos odr~ivom razvoju rasporedit emo u odnosu na stanje pojedinih sektora spominjanih u radu, a koje ve~emo za odr~ivi razvoj. Nakon tablice koja slijedi, pokuaat emo objasniti razloge postavljanja tih gradova na ovu listu. U tablici plus zna i da je grad prili no predan usvajanju odr~ivih na ela u odreenom sektoru, minus zna i da se taj sektor poprili no zanemaruje te da u njemu gotovo da nema ili nema u zna ajnijoj mjeri odr~ivih na ela i praksi. Ako su plus i minus zajedno, zna i da se po elo raditi na odr~ivosti u tom sektoru, ali vidljiviji rezultati tek slijede. Sektor GradProizvodnja hraneTransportZelene povraineGraditeljstvoEnergijaOtpad1. Reykjavik--+--+-2. Portland-++++-++3. Curitiba-+++-+-++4. Malm--++-+-+-+5. Vancouver+++-+-++6. Kopenhagen-+-+--+-+7. London -+-+-+--8. San Francisco-+++-+-++9. Bahia de Carquez+-++---+10. Sydney--++--++11. Barcelona-+-+-+-+-+12. Bogota-++---+13. Bangkok-+-----14. Kampala-+-+-+---15. Austin-++-+-+-+Izvor:  HYPERLINK "url:http://www.grist.org/news/maindish/2007/07/19/cities/"URL:http://www.grist.org/news/maindish/2007/07/19/cities/ Reykjavik je stavljen na prvo mjesto zbog koriatenja geotermalne energije, koja gotovo da u potpunosti pokriva potrebe za grijanjem, a onda i zbog pionirskih pokuaaja u iskoriatavanju vodika u transportu. Portland je zaista grad u kojem se osjeaju promjene aktivne gradske politike prema odr~ivom razvoju. Njihov gradski Ured za odr~ivi razvoj u suradnji s brojnim partnerima stoji iza itavog niza inicijativa i kampanji za smanjenje otpada i recikliranje, ekoloakog graditeljstva, koriatenja obnovljivih izvora energije, javnog transporta, lokalno proizvedene hrane i drugog. Na podru ju uatede energije, energetske efikasnosti i koriatenja obnovljivih izvora energije, grad godianje sa uva i viae od dva milijuna dolara, a trenutna stopa koriatenja obnovljivih izvora energije je 12 posto od ukupne. Grad je inicirao sadnju 750.000 stabala, izgraeno je 1200 kilometara biciklisti kih staza, a zna ajno je proairen i poboljaan gradski prijevoz. Posebno treba pohvaliti odli nu edukativnu kampanju prema samim graanima, koje se informira o prednostima aktivne primjene odr~ivog razvoja u pojedinom sektoru, ali i openito, uz dodatne savjete i preporuke kako se oni osobno mogu uklju iti. Otpad se reciklira 53 posto, ime je Portland broj jedan u SAD-u. Gradska vlast je izrazila privr~enost Kyoto protokolu te pripremila program smanjenja emisije CO2 za 10 posto u razdoblju 2008-2012. U ve spominjanoj Curitibi se od 1974. godine udvostru io broj stanovnika i danas u airoj okolici ~ivi 2,2 milijuna ljudi, ali promet automobilima je opao za 30 posto. Troakovi izgradnje posebnih brzih traka za autobuse koatali su desetinu potrebnog iznosa za izgradnju podzemne ~eljeznice. Premda grad ima visoku stopu vlasniatva automobila (jedan automobil na troje ljudi  drugi po redu u Brazilu), potroanja goriva u Curitibi je 30 posto manja od osam gradova iste veli ine u Brazilu, ime se sa uva 27 milijuna litara goriva godianje. No, ovdje je bila va~na osvijeatenost i odlu nost aktera za odr~iv razvoj, konkretno gradona elnika Jaimea Lernera i njegova tima, koji su joa od '70-ih krenuli u iskren i predan rad na odr~ivom razvoju. Tu i le~e razlozi ato nevjerojatnih 99 posto stanovnika grada izra~ava zadovoljstvo ~ivljenjem u njemu i uslugama koje dobivaju (McKibben, 2005). Curitibu bismo mogli navesti kao gradski pandan Kubi, s njezinim iskrenim naporima u pokuaaju zadovoljenja kvalitete ~ivota za ato vei broj ljudi uz o uvanje okoliaa i mali unos energije. Sli nost je relativno mala ekonomska mo u odnosu na bogate dr~ave i njihove gradove na Zapadu, jer je u Curitibi prosje na godianja zarada  svega 2500 dolara po glavi stanovnika. Curitibu bismo mogli pohvaliti joa i viae, jer za razliku od Kube, ne postoji  ~eljezna ruka odozgo koja zapravo ne ostavlja previae razmialjanja i odlu ivanja samim graanima, ve upravlja diktatorskim metodama. Kao u Portlandu, i u Curitibi stavljaju velik naglasak na educiranje i informiranje javnosti i graana. Grad je poznat i po svojim zelenim povrainama, parkovima i jezerima, a sam grad je inicirao sadnju 1,5 stabala pa imaju najviae zelenih povraina na svijetu u rangu gradova s istim brojem stanovnika. Grad reciklira dvije treine svog otpada, a posebno je hvaljen program unutar kojeg siromaaniji stanovnici sakupljaju otpad koji se mo~e reciklirati te, predajom u posebne gradske centre, zauzvrat dobivaju potrebnu hranu. `vedski Malm je od industrijskog grada postao poznat po svojim parkovima i zelenim povrainama, a zadnjih godina rade na programu odr~ivog graditeljstva i pretvaranja nekoliko gradskih podru ja u ekoloake kvartove, od kojih neki dobivaju energiju potpuno iz obnovljivih izvora energije. Zna ajni napori ulo~eni su i u sektor gradskog transporta i izgradnje biciklisti kih staza, jer se radi o gradu iznimne gustoe naseljenosti. Vancouver je svoju visoku poziciju najviae zaradio velikim koriatenjem hidroenergije za proizvodnju struje i topline, jer voda pokriva 90 posto ukupnih potreba u energiji, a ula~e se u iskoriatavanje i novije generacije obnovljivih izvora energije. Grad iskoriatava plin s odlagaliata za proizvodnju energije. Gradski ured za odr~ivost je objavio plan za odr~ivost za sljedeih 100 godina, a kreirali su i odli nu internetsku stranicu s obiljem informacija i savjeta za javnost, izmeu kojih je i ra unanje osobnog ekoloakog otiska. Izmeu ostalih, mo~emo izdvojiti Green Building Strategy, kojoj je cilj uvesti ekoloake obzire u sektor graditeljstva, od metoda uatede do materijala kojima se gradi. Bez obzira na to ato se radi o gradu kojem ne nedostaje kiae i vode, pokrenuli su hvale vrijednu inicijativu uatede vode, ugradnje eksperimentalnih biopro ista a otpadnih voda za nekoliko stotina stanovnika, te odlu ili ak subvencionirati ugradnju sakuplja a kianice koje se onda koriste za gradske ili privatne vrtove, livade i parkove. U gradu je preko 200 parkova i 1,6 milijuna stabala. 2003. godine je stvoren Food Action Plan kojem je cilj poboljaati informiranost graana o lokalno proizvedenoj hrani. Trenutno je u gradu 900 urbanih vrtova, a do 2010. godine, kada e u Vancouveru biti Zimske olimpijske igre planira se izgraditi preko 2000 novih urbanih vrtova. Veliki uspjesi su u injeni u sektoru transporta, ato je rezultiralo porastom pjeaa enja od 44 posto, porastom bicikliranja od 180 posto, porast koriatenja javnog prijevoza od 20 posto i smanjenje koriatenja privatnih automobila za 10 posto od 1997. godine. Pored bogatog kulturnog ~ivota i kvalitetnih javnih usluga, asopis The Economist je u svom istra~ivanju istaknuo Vancouver kao najpo~eljniji grad za ~ivot na planetu. `esto mjesto zauzima Copenhagen u Danskoj, jer na svojim obalama razvija proizvodnju energije pomou vjetra, a ve dugi niz godina osvaja europske nagrade za transport zbog kvalitetnog javnog prijevoza, novog metroa izgraenog 2002. godine i biciklisti kih staza. Grad je 2006. godine osvojio European Environmental Award, velikim dijelom i zbog uspjeanog dugogodianjeg programa iaenja otpadnih voda, zbog ega je od 2002. godine ponovno sigurno kupati se u kopenhaakoj luci. Na sedmom mjestu je London, velikim dijelom na listi zahvaljujui naporima i aktivnostima gradske vlasti od kada ju je preuzeo sadaanji gradona elnik Ken Livingstone. Po etkom godine su predstavili ambiciozan Climate Change Action Plan, kojim se ~eli do 2025. godine smanjiti emisiju CO2 za ak 60 posto. Ovdje neemo govoriti previae o ciljevima i obeanjima iz plana, ve emo komentar prepustiti vremenu, ali ve sada kao potpora ostvarenju ciljeva je ponuena financijska pomo graanima koji ~ele dodatno izolirati svoje stambene objekte kako bi se smanjili troakovi grijanja i potroanja energije. Takoer se za ulazak u centar plaa poseban porez, a najveu cijenu plaaju vlasnici terenaca i drugih osobnih vozila koja puno troae. Gotovo polovica stanovnika San Francisca odlazi svaki dan na posao javnim prijevozom, biciklom ili pjeaice, a grad je poznat i po tome ato ak 17 posto povraine zauzimaju zelene povraine. San Francisco je na prvom mjestima u SAD-u i zbog predanosti odr~ivom graditeljstvu, pa imaju ak 70 zgrada unutar programa Green Building Council's LEED. Sami graani su na referendumu 2001. godine s potporom od 73 posto, izglasali po etak gradskog programa ulaganja u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u iznosu od 100 milijuna dolara. Grad je 2007. godine izglasao zabranu plasti nih vreica i igra aka koje sadr~e opasne kemikalije. U petogodianjem planu za odr~ivost grada isti u se uspjesi na razvoju komunikacije proizvoa a hrane iz okolice grada s potroaa ima u gradu, kao i jednu od najveih stopa recikliranja u SAD-u te zaatite voda. Ekvadorski grad Bahia de Carquez, iskoristio je dvije nesree krajem '90-ih, poplave uzrokovane fenomenom El Nio 1997. godine i potresom 1998. godine, kako bi se za novi razvoj i izgradnju proglasili  ekoloakim gradom godinu poslije. Grad je od tada reklamiran kao ekoturisti ko odrediate, uz naglaaavanje organske hrane i kompostiranje organskog otpada za vrtove. Zapo et je i intenzivan program poaumljavanja kako bi se sanirali odroni od erozije uslijed djelovanja El Nia. Sydney je na desetom mjestu i na njihovim stranicama o okoliau takoer je vidljivo koliko se iskrene pa~nje posveuje odr~ivom razvoju. Tu je ak prezentirano trenutno stanje u odreenim sektorima kako bi se uvijek mogli provjeriti napori grada da se prakticira odr~ivi razvoj. Grad je zna ajno investirao u poboljaanje javnog prijevoza i biciklisti kih staza. Ambiciozno se isti e te~nja za neutralnom emisijom te poveanjem energetske efikasnosti i uatede energije na podru ju grada. Ostaci od hrane i biomase pretvaraju se u bioplin i proizvode energiju.Grad Sydney je posebno hvaljen zbog svog inovativnog pristupa rjeaavanja gradskih otpadnih voda. U suradnji s kompanijom Vermitech 2000. godine, stvoren je 2,5 milijuna dolara vrijedan sistem odvajanja tvrde mase iz gradske kanalizacije, koju onda 40 milijuna glisti probavljuje i kompostira otpad te ga pretvara u visokokvalitetno prirodno gnojivo (Mason, 2003). Barcelona je grad posebno poznat po svojim pjeaa kim zonama, a grad je bez premca u svijetu po postotku putovanja pjeaice od ak 37 posto svih putovanja. U 2007. godini osvojili su ManagEnergy Local Energy Action Award za predanost odr~ivom koriatenju energije. Grad je, naime, nalo~io da sve nove zgrade i one koje se obnavljaju moraju koristiti solarnu energiju za 60 posto svojih potreba u grijanju i pripremi tople vode. Od po etka primjene tog zakona 2000. godine preko 14.000 kvadratnih metara krovova je prekriveno solarnim kolektorima za toplu vodu. Od 1998. godine kada je sjeo u stolicu gradona elnika Bogote, Enrique PeHalosa, pretvorio je grad od osam milijuna stanovnika u zelenu oazu. Grad je inicirao stvaranje ili renovaciju 1200 parkova, stvaranje posebnog sustava za brzi tranzit javnog prijevoza, izgradnju stotina kilometara biciklisti kih i pjeaa kih staza, te sadnju 100.000 stabala. Bangkok je zauzeo 13. mjesto isklju ivo zbog najave gradona elnika kako e realizirati plan o zna ajnom smanjenju emisije stakleni kih plinova, jer stanovnici Bangkoka udiau iznimno zagaen zrak. Prili no je upitno zaato staviti grad na listu 15 najzelenijih gradova, ako je tek objavljena najava da e se neato poduzeti kako bi grad doaao na tu listu. Neato bolje u tom smislu stoji Kampala iz Ugande, zbog svog doprinosa urbanoj poljoprivredi i razvoju gradskog transporta, jer su zaguaenja u prometu veliki gradski problem. Austin iz Texasa zatvara ovu listu, a najpoznatiji je kao prvi u SAD-u po proizvodnji solarnih elija i opreme. Takoer imaju razvijen program energetske efikasnosti u zgradarstvu i na putu su da ispune cilj od 20 posto energije pomou obnovljivih izvora do 2020. godine. ak 15 posto povraine grada su zelene povraine i parkovi, a zna ajan razvoj prisutan je u sektoru transporta, posebno izgradnjom biciklisti kih staza. Grad takoer ima razvijenu stranicu informacija i savjetovanja za graane o recikliranju, zaatiti voda i drugim va~nim temama za odr~ivi razvoj. Pored pregleda meuodnosa aktera za odr~ivi razvoj i njihovih politika koje prakticiraju kako bi smanjili svoj ekoloaki otisak, ova lista i pripadajua tablica pokazuju nam i koliko je lakae govoriti o obilju alata i tehnologija za odr~ivi razvoj, a koliko je te~e pronai uspjeane i dosljedne aktere za odr~ivi razvoj, posebno u kontekstu tako strogog kriterija kao ato je ekoloaki otisak. Za naae ocjenjivanje va~no je skrenuti pa~nju kako sektori nemaju istu va~nost u smislu mogunosti ispunjenja odr~ivosti. Jasno je kako ekoloaki gradovi lakae mogu zadovoljiti cilj - dovoljno parkova i zelenila u gradu, nego osiguranje dovoljnih koli ina energije iz obnovljivih izvora ili lokalno proizvedene hrane. U tom smislu zaista je va~no uo iti nastojanja gradova u podru jima, koja, s obzirom na organizaciju danaanjih urbanih sredina i potroanju u njima, zaista zahtijevaju najvee napore u iskoriatavanju mogunosti za odr~ivi razvoj. Prema ekoloakom otisku, to i jesu energija i proizvodnja hrane. Ekoloaki otisak gotovo svih nabrojanih gradova vei je od granice odr~ivosti, a posebno to vrijedi za gradove iz ekonomski najbogatijih zemalja. Mo~emo se pitati na osnovu kojih kriterija ih se onda svrstava na listu posebno zelenih gradova? U tom su kontekstu zna ajniji napori gradova iz zemalja u razvoju, jer pokazuju krivim uvrije~eno mialjenje kako je za prva mjesta na zelenim listama iz bilo kojeg va~nog sektora, nu~no biti iznimno ekonomski bogat. Opet s druge strane, akterima za odr~ivi razvoj te~e je u ekonomski razvijenim i potroaa kim druatvima, jer kreu od ekoloaki neodr~ivije pozicije pa je potrebno i zadovoljiti vee i opse~nije ciljeve. Jasno je kako je te~e biti odr~ivi akter u krajnje neodr~ivom druatvu. Upitno je dakle, po kojim kriterijima je lista sastavljena, a samim tim i mjesto odreenih gradova na listi. Naime, Island, a onda i Reykjavik pohvaljen je zbog koriatenja geotermalne energije te zbog koriatenja vodika u transportu. Pitanje je koliko tako bogato druatvo zaslu~uje prvo mjesto na listi najzelenijih svjetskih gradova, ako svega nekoliko autobusa na vodik prometuje Reykjavikom. Problem Islanda je pretjerana ovisnost u automobilima oto kog stanovniatva, jer svega 4 posto svih putovanja u Reykjaviku se odnosi na gradski prijevoz, ato je zna ajno manje od europskog prosjeka od 25 posto (Elliott, 2007). Koja je svrha autobusa, pa makar i nekolicine, jer preko 100 autobusa prometuje glavnim gradom otoka svaki dan, ako uz to nema promotivne kampanje gradskih i dr~avnih vlasti o koristi gradskog prijevoza i opasnostima pretjerane ovisnosti o automobilima? Ako nema aktera za odr~ivi razvoj? Takoer, u Reykjaviku je koli ina otpada je dvostruko vea od europskog prosjeka, pa su ih mnogi i okarakterizirali kao oto jem SAD-a u Europi, u smislu sli nog ~ivotnog stila. Opet, u drugim slu ajevima kao ato je Bangkok, o ito je ocjenjivano postojanje aktera za odr~ivi razvoj u gradskoj vlasti, jer se sve svodi na ciljeve i o ekivanja, a ne trenutno stanje. Bangkok je u tom smislu zapravo ohrabren, ato smo istaknuli kao prijeko potrebno. Naime, stremljene prema odr~ivom razvoju treba ohrabriti, jer su prepreke za odr~ivi razvoj prejake i cijelo vrijeme osujeuju korake na putu prema odr~ivom razvoju ili umanjuju kvalitetu i kvantitetu ciljeva. Ipak, to ne zna i da je gradove koji tek neato najavljuju u tom smjeru potrebno stavljati na listu gradova koji drugima trebaju biti primjer, jer takvi gradovi postoje na planetu i izvan ove liste. Sigurno bismo tu mogli spomenuti grad u SAD-u Santa Monica, koji je ak prihvaajui ekoloaki otisak kao mjeru vlastitog razvoja, uspio smanjiti ga u razdoblju 1990-2000. Za to su koristili prije nabrojane tehnologije i strategije poput: reforme u transportu (javni prijevoz, dijeljenje auta, subvencioniranje od strane poslodavca za nedolazak automobilom na posao), energetska efikasnost i koriatenje obnovljivih izvora energije (Santa Monica je prvi grad u SAD-u koji svu svoju struju dobiva pomou obnovljivih izvora energije) i kampanjama za koriatenje lokalno proizvedene hrane (program  farme za akole i lokalnih tr~nica). I poslovni sektor mo~e ostvariti zna ajne uatede na potroanji energije. Grad Kalundborg u Danskoj ve se godinama isti e kao primjer sinergijske povezanosti raznih postrojenja, tvornica i pogona. U industrijskoj zoni imamo umre~ene tvornicu cementa, ribnjak, elektranu, naftnu rafineriju, tvornicu za proizvodnju gipsanih plo a, tvornicu za proizvodnju inzulina, lokalne farme i druge aktere. Svi ovi akteri sudjeluju u zatvorenom krugu, gdje otpad jednoga postaje resurs drugoga. Elektrana proizvodi energiju za 4500 kuanstava u gradu, a ujedno i za tri kompanije  rafineriju nafte, tvornicu za proizvodnju inzulina i tvornicu gipsanih plo a. Svi su oni povezani na zajedni ku opskrbnu mre~u, pomou koje iskoriatavaju paru iz elektrane, pri emu se sa uva 20.000 tona nafte godianje te 25 posto vode za grijanje. Dio vode koju elektrana koristi kao rashladno sredstvo, odlazi za farmu riba . 80.000 tona pepela koji ostane iza elektrane, koristi se za industriju cementa. 200.000 tona otpada koji ostane od sumpornog taloga, dovoljan je za godianju proizvodnju gipsanih plo a. Vapneni ostatak se koristi u proizvodnji gnojiva za 20.000 hektara lokalnih farmi. Tvornica za proizvodnju inzulina, elektrana i gradska komunalna mre~a, zajedno su spojene na otpadni kanal, gdje im se pro iaavaju otpadne vode, ato rezultira minimalnim ispuatanjem u Balti ko more. Grad reciklira sav svoj otpadni papir, kuhinjske ostatke, metal i staklo (Girardet, 2004). Kalundborg je dobar primjer efikasnog dizajna za industrijske procese, ali mo~emo navesti i primjer ekoloakog pristupa u dizajniranju proizvodnje, koji je primjereniji malim pogonima, pa neki njegovi dijelovi ak i obi nim kuanstvima. Capra (2002) daje primjer s farmom kave, gdje se, nakon ato se zrna poberu, ostaci koriste kao substrat za proizvodnju visokocijenjenih shitake gljiva, ostaci od proizvodnje gljiva odnose se kao prihrana kompostnim glistama, govedu i svinjama. Dio glista se daje peradi kao hrana, izmet od goveda i svinja koristi se u digestorima za proizvodnju energije, a dio se odvaja kao gnojivo za vrt, a energija koja se dobiva digestorom grije prostor gdje su gljive. Jedan od zaista svijetlih primjera prihvaanja ekoloake pismenosti, i aire odr~ivog razvoja unutar poslovnog sektora, jest tvrtka Interface, jedan od najveih svjetskih proizvoa a tepiha. Interface se, primijenivai ekoloaki dizajn, transformirao iz kompanije za proizvodnju tepiha ato zahtijeva mnogo energije i troakova u tvrtku za odr~avanje tepiha. Naime, po eli su proizvodnjom temeljnog donjeg dijela tepiha koji se mijenja rijetko, a na vrh se mogu stavljati razli iti oblici, boje, slike, materijali i ostalo ato ~elimo na tepihu. Kada ih se pozove na iaenje i zamjenu, djelatnici Interfacea zamjenjuju samo vrh tepiha i recikliraju ga. Tako iznajmljuju tepihe, ato je snizilo financijske troakove, ali i povealo odr~ivost samog poslovanja kompanije. Koli ina recikliranog materijala iznosi oko 20 posto, a 16 posto energije dobivaju iz obnovljivih izvora. Sve veu ulogu kao akteri za odr~ivi razvoj imaju brojne zajednice, edukacijski centri i ekoloaka imanja koji danas imaju iskustvo i sposobnost kako primijeniti brojna znanja i vjeatine za odr~ivi razvoj. Jedan od prostora koja okuplja takve aktere za odr~ivi razvoj je Global Ecovillage Network (GEN) stvoren 1995. godine. Unutar GEN-a brojne zajednice i centri u ruralnim i urbanim prostorima po eli su meu prvima eksperimentirati s koriatenjem obnovljivih izvora energije, organskog uzgoja hrane, ekoloakog graditeljstva, pravednijih meuljudskih odnosa i drugim temama va~nima za prakti nu primjenu odr~ivog razvoja. Nekada ih se smatralo alternativnim udacima, a danas, kao ato smo vidjeli, znanja i vjeatine koje su desetljeima razvijali, postaju dio gradskih i dr~avnih strategija i programa za odr~ivi razvoj. UN je ekosela i gradske zajednice koje su lanice GEN-a stavio na popis  100 najboljih prakti nih mjesta za ~ivot . Za tri ekosela koja su lanice GEN-a imamo rezultate dugotrajnih istra~ivanja i ra unanja vlastitog ekoloakog otiska iz 2007. godine, a pokazali su uvrije~eno mialjenje o manjoj potroanji energije na takvim mjestima uz zadovoljavanje visokih standarda u kvaliteti ~ivota, pa vrlo esto i bolje od standarda u samom druatvu gdje mjesto egzistira. Prvo istra~ivanje proveo je University of Kassel i ra unao se ekoloaki otisak zajednica Sieben Linden i Kommune Niederkaufungen. Prvo ekoselo je imalo 42 posto, a drugo 28 posto manji otisak od prosje nog otiska u Njema koj. Drugo istra~ivanje raeno je za otisak ekosela Ithaca u SAD-u, a testirale su ih dvije institucije, Cornell University i Massachusetts Institute of Technology (MIT). Rezultati su pokazali otisak za 40 posto manji od prosjeka. Zadnje istra~ivanje raeno je za poznato ekoselo Findhorn u `kotskoj i ovdje se pokazao dvostruko manji otisak od prosjeka u Velikoj Britaniji. Findhorn ima otisak od 2,71 ha, a u Britaniji je prosjek 5,40 ha, pa je Findhorn uspio ostvariti najmanji otisak za bilo koju ljudsku zajednicu u ekonomski razvijenim zemljama svijeta (GEN Europe News, 2006/2007). Posebno je velik uspjeh ostvaren u grijanju kuanstva, gdje je ostvaren otisak 21,5 posto nacionalnog prosjeka i hrani, gdje je ostvaren otisak 37 posto nacionalnog prosjeka. Openito se pokazalo u svim trima pri ama, kako veliku uatedu u otisku ima sklonost zajedni kog upravljanja i koriatenja stvari kao ato su perilice za rublje, grijanja, televizora i sli no. Zna i, mala je stopa privatnog vlasniatva, a onda i koriatenja potroaa kih stvari. Drugo ato se pokazalo zajedni kim razlogom uspjeha je organska proizvodnja sezonski konzumirane hrane. I proizvodnja bez ovisnosti o fosilnim gorivima i konzumacija u sezoni hrane koja ne putuje velik broj kilometara prije nego ato se pojede, utje u na manji ekoloaki otisak. Ekosela su se kroz ova istra~ivanja pokazala kao uspjeana mjesta manjeg utjecaja na biokapacitet planete, a ostvarenja velike kvalitete ~ivota. Sumirajmo sada mogunosti koje stoje na raspolaganju razli itim akterima za odr~ivi razvoj. Svim akterima je zajedni ka potreba da se smanji potroanja energije. Ve smo donekle u napomenama na po etku poglavlja o ekoloakom otisku pojasnili razloge za takav stav. Dobar dokaz za tu tvrdnju imamo u istra~ivanju koje je proveo Peter Harper iz Centra za alternativnu tehnologiju (CAT). Harper je objavio rezultate svog istra~ivanja u ljetnom broju asopisa Clean Slate No. 65. U istra~ivanju je ~elio ispitati koliko na naa ~ivotni stil utje u odluke o smanjenju potroanje, a koliko koriatenje ekoloakih tehnoloakih rjeaenja. Dakle, ~elio je usporediti emisiju CO2 bogatijih ekoloaki osvijeatenih ljudi koji ~ele kupiti najefikasnije kuanske ureaje, automobile i sli no, i siromaanijih ekoloakih ljudi koji nemaju toliko novaca za energetski efikasne ureaje i aparate, ali su spremni prihvatiti jednostavniji i manje potroaa ki ~ivotni stil. Takoer se upitao, ako zadr~e svoje sadaanje odluke, stavove i ~ivotne stilove, ato e se dogoditi s njihovom emisijom 2030. godine, ozna enom kao klju nom u zaustavljanju daljneg rasta emisije i temperature. Emisiju CO2 rasporedio je po sektorima te s obzirom na ekonomsku mo kuanstva. Rezultati su na grafikonu:  Izvor: CAT (2007) Clean Slate No. 65, Machynlleth: CAT Publications: 12. Tu se joa jednom pokazalo kako najbogatiji ljudi emitiraju vee koli ine CO2 u prosjeku, isto kao ato imaju i vei ekoloaki otisak. Bogatiji ljudi uglavnom troae viae energije i hrane, eae putuju automobilom i avionima, te koriste vee koli ine roba i usluga. Ukratko, ~ive manje odr~ivo. To je bila polazna osnova za istra~ivanje ponaaanja osoba koje isti u da pripadaju ekoloaki osvijeatenim osobama. Harper je tu dobio dvije skupine. Jednu smo preveli kao bogati ekotehno (BET), dakle osobe koje pripadaju u skupinu s visokom ekonomskom moi. Oni ~ele ulo~iti u ekoloake tehnologije, ali ne ~ele preispitati svoju potroanju energije, hrane i ostalo nabrojano u grafikonu. Drugu skupinu prevodimo kao odr~ivi ekostil (OES), dakle osobe koje nemaju zna ajna financijska sredstva, ali su spremni prihvatiti odr~ivi ~ivotni stil s malom potroanjom. BET osobe ~ele kupiti atedne ~arulje, ako imaju mogunost dobivanja struje iz obnovljivih izvora energije, hibridna vozila i organsku hranu. No, ne ~ele se odrei svoje potroanje, putovanja, i potroaa kog ~ivotnog stila. Time ostvaruju manju emisiju od svojih kolega bez ~elje za ulaganjima u ekoloake tehnologije i priozvode, ali tek neznatno manju od prosje ne emisije kuanstva. Pogledajmo rezultate u grafikonu na sljedeoj stranici:  Izvor: CAT (2007) Clean Slate No. 65, Machynlleth: CAT Publications: 12. OES kuanstva imaju gotovo dvostruko manju emisiju od svojih ekoloaki osvijeatenih kolega s veim primanjima. Jedino imaju veu emisiju u sektoru kuanstva i potrebne energije za grijanje prostora, jer Harper isti e kako u prosjeku ~ive u objektima sa slabijom toplinskom izolacijom. Ono ato sigurno ne ide u prilog BET skupini je ato niti kupnja svih moguih ekoloakih pomagala ne uspijeva spustiti emisiju CO2 na razinu od 16 tona po kuanstvu koju predla~e britanska vlada do 2030. godine, a kamoli joa vee zahtjeve IPCC-a po kojima bi Britanija trebala smanjiti emisiju za 80 posto. S obzirom na to da se ovo poglavlje zove Mogunosti za odr~ivi razvoj, ovdje je va~no naglasiti, kako je Harper prili no blagonaklonan prema BET skupini, jer im ura unava u mogunosti za smanjenje emisije u budunosti i tehnoloaka rjeaenja koja su trenutno tek u fazi istra~ivanja kao ato su vozila na vodik ili etanol dobiven novom generacijom proizvodnje biogoriva iz celuloze, a pretpostavlja i kako e uspjeti koristiti energije u kuanstvu gotovo bez emisije CO2. Pogledajmo kretanja trendova, ako se nastavi sadaanja potroanja koja je posljedica ~ivotnih stilova naaih skupina:  Izvor: CAT (2007) Clean Slate No. 65, Machynlleth: CAT Publications: 13. Vidimo kako se OES skupina mo~e pribli~iti i zahtjevu IPCC-a, a posebno bi to bili u stanju ako bi britanska dr~ava uvela promjene u samom sustavu i bolje dizajnirala najva~nije sektore u druatvu. U tom slu aju bi i sustav podr~avao odr~ivost, a veina ne bi bila prepuatena individualnom odabiru. Krajnji zaklju ak koji Harper nudi je kako bez promjene ponaaanja i ~ivotnih stilova, nije mogue djelovati kao akter za odr~ivi razvoj. Kao individualni akteri uglavnom se svodimo na potroaa e i u tom smislu najmanje ato mo~emo u initi je osvijestiti vlastiti ekoloaki otisak i njegov u inak na daleka podru ja, na ljude koje nikada neemo upoznati. Nakon osvjeaivanja, prvi korak nam je edukacija kako smanjiti ekoloaki otisak. Kako smo rekli, tu nam na raspolaganju stoji itav niz opcija: kupovina lokalno uzgojene organske hrane, atednja energije kada nam nije potrebna te koriatenje energetski efikasnih ureaja u mjestu stanovanja, recikliranje otpada, koriatenje gradskog prijevoza ili drugih ekoloakijih oblika transporta od automobila za odlazak na posao te izbjegavanje letenja avionom ako nije iznimno potrebno. Jasno, da je individualno djelovanje va~an korak, ali korak na kojem ne bismo trebali stati ako ~elimo dugoro no smanjenje ekoloakog otiska. U tom smjeru potrebno je izai iz izoliranog polo~aja atomizirane jedinke, te se udru~iti s drugim ljudima, jer se tako stvaraju temelji za ja i utjecaj vlastitog doprinosa. Takoer, suradnjom s drugim ljudima, u graanskim udrugama i inicijativama, osna~ujemo i inimo vidljivijim prijeko potrebni pritisak na politi ke i ekonomske elite. Od mogunosti za odr~ivi razvoj ne treba raditi strogu ideologiju, koja se mora ispunjavati neovisno o kontekstu. Viae je trebamo shvatiti upravo kao priliku koju mo~emo lako iskoristiti i koja e i nama, drugim ljudima i planetu, olakaati bivanje u ovom vremenu i prostoru. Mogunosti ostvarujemo korak po korak, inei tu preobrazbu istovremeno i lakaom i kvalitetnijom. Mogunosti za aktere gradskih uprava smo zaista iscrpno obradili, iz razloga velikog utjecaja gradova na globalni ekoloaki otisak. Dodatni razlog je ato e od 2008. godine veina ljudi na planetu, po prvi put u povijesti, ~ivjeti u gradovima. Dodajmo ovdje joa jednom brojne mogunosti koje stoje na raspolaganju gradovima za smanjenje ekoloakog otiska: razvijen gradski transport, biciklisti ke staze te pjeaa ke zone, poticanje urbanih vrtova te prigradske proizvodnje hrane, programe uatede energije i koriatenja obnovljivih izvora energije, te organiziranje sortiranja i recikliranja otpada. Ako ~ivimo izvan grada, najvee koristi mo~emo postii ekoloaki izgraenim objektima, lokalnom hranom, recikliranjem organskog otpada te njegovim ponovnim koriatenjem kao humusa za obogaivanje tla. Najte~e e nam biti ostvariti uatede u sektoru transporta, stoga bismo trebali pronai mogunost za obavljanje posla kod kue ili ako smo ovisni o odlasku u grad svaki dan, a ne postoji razvijen gradski prijevoz zbog male gustoe naseljenosti, organizirati dijeljenje auta sa susjedima i zajedni ke odlaske. Transport je upravo bio najvei udio ekoloakog otiska za ekosela koja smo prije predstavili kao uspjeane aktere za odr~ivi razvoj. Dr~ava nam treba pomoi u airenju i primjeni mogunosti za odr~ivi razvoj: poveanjem subvencija za koriatenje obnovljivih izvora energije, postavljanjem realne cijene koja uklju uje sve vanjske troakove koriatenja fosilnih goriva, dodatnim oporezivanjem svih procesa i proizvoda za iju proizvodnju ili koriatenje je potrebna velika potroanja energije, podupiranjem ekoloakih na ina proizvodnje hrane, donoaenjem jasnih zakona o energetskoj efikasnosti u sektoru graditeljstva, te obavezom za proizvoa e da recikliraju svoj otpad. Na globalnom nivou potrebne su nam hitne strategije i dogovori za manji ekoloaki otisak koje bi potpisali najva~niji svjetski akteri. No, one moraju dobiti vremenski okvir i jasne korake potrebne da se ispune konkretni ciljevi. Posebno se treba pa~nja staviti na kratkoro ne ciljeve i manje govoriti o potrebi smanjenja emisije stakleni kih plinova u 2030. godini ili 2050. godini. Kako smo rekli, presudno nam je sljedeih 10 do 20 godina za rad na smanjenju emisije stakleni kih plinova i globalnog zagrijavanja, zbog kumulativnog djelovanja njihova utjecaja. Naai danaanji uspjesi na ovom podru ju, postat e vidljivi na razini globalne klime upravo u drugoj polovici 21. stoljea. Svaki od aktera ima odgovornost za svoje podru je utjecaja i djelovanja. Opet, mnogi od nas nalaze se na viae razina djelovanja: u naaim kuanstvima i zajednicama, radnim mjestima, selima i gradovima, dr~avama i svijetu. Time nam se omoguava i utjecaj na viae razina, jer se i mogunosti za odr~ivi razvoj isprepliu i utje u jedna na drugu. To je i ohrabrujua poruka odr~ivog razvoja. Ako uspijemo napraviti najte~e korake: osvijestiti potrebu djelovanja za manji ekoloaki otisak i ubla~avanje utjecaja klimatskih promjena te postaviti znanje o mogunostima koriatenja na mjesto va~nih druatvenih prioriteta, vrlo brzo emo doi u situaciju da nam se prakti na rjeaenja nadovezuju i nadograuju jedno na drugo. Mogunosti i akteri za odr~ivi razvoj, koje smo predstavili u ovom poglavlju, dokazuju nam kako nije siromaatvo korisnih i primjenjivih znanja i vjeatina koje nam stoje na raspolaganju razlog njihove nedovoljne prisutnosti. Razlozi le~e u prvom dijelu rada, u prevelikoj moi i sveprisutnosti prepreka odr~ivom razvoju. Snaga jednoga uvjetuje slabost drugog. Pokuaali smo pokazati kako druatveni akteri koriste brojne i raznolike mogunosti odr~ivog razvoja te nam pokazuju neke od smjerova koje mo~emo izabrati na putu prema socijalno pravednijem i ekoloaki odr~ivijem svijetu. U ovom poglavlju, glavni cilj bio je pokazati kako se na taj put ve krenulo. Kroz istra~ivanje razli itih smjerova, analizirali smo mogunosti odr~ivog razvoja koje akteri za odr~ivi razvoj koriste. Stara poslovica ka~e kako i najdulji put zapo inje prvim korakom. Odr~ivi razvoj u Hrvatskoj  analiza 5.1. Ekoloaki otisak Hrvatske Prema slu~benim podacima Global Footprint Networka, ekoloaki otisak Hrvatske je 2,9 gha. Iz te brojke jasno se ia itava kako i naa ekoloaki otisak prelazi dozvoljenu granicu od 1,8 gha za svakog stanovnika planeta, premda treba istaknuti kako Hrvatska ima manji otisak od zemalja EU, kojima se te~imo pridru~iti. Dodatno treba istaknuti kako Hrvatsku donekle  spaaava i velik biokapacitet, odnosno bogatstvo ekosustava u odnosu na broj stanovnika i otisak koji ostavljaju iza sebe. Posljednji javno objavljeni podaci iz izvjeataja Living Planet Report 2006, biokapacitet Hrvatske stavljaju na 2,6 gha. Prema tome, ekoloaki minus Hrvatske iznosi 0,3 gha. To je manje od gotovo svih zemalja EU, osim Finske, Latvije i Litve koje imaju manji ekoloaki minus, ali isto tako i zna ajno vei ukupni ekoloaki otisak od Hrvatske. Prije nego krenemo u analizu ekoloakog otiska Hrvatske, potrebno je objasniti nekoliko va~nih razina u ra unanju ekoloakog otiska. U analizi ekoloakog otiska koristimo dva va~na faktora, bez kojih bi ga bilo nemogue koristiti kao indikator odr~ivosti na globalnom nivou. Za usporedbu razli itih podru ja koristi se faktor prinosa. Cilj je da se razli ita podru ja na planetu mogu staviti u meuodnos, da se mogu komparirati  tako se primjerice tona paenice u Argentini i Velikoj Britaniji stavlja u odnos prema svjetskom prosjeku produktivnosti polja paenice. Kao temeljna vrijednost uzima se jedinica, a onda se za svaku pojedinu zemlju odreuje faktor prinosa. Primjerice, hektar paanjaka na Novom Zelandu e osigurati veu produktivnost u proizvodnji mesa od hektara paanjaka u Jordanu. Pogledajmo razlike u faktorima prinosa za odreene komponente biokapaciteta: Komponente Usjevi`umePaanjaciRibarenjeSvjetski prosjek 1111Al~ir0,600,70,8Gvatemala11,42,90,2Maarska1,12,921,9Japan1,52,62,21,4Jordan100,40,8Novi Zeland2,22,52,50,2Zambija0,50,31,51,1 Izvor: URL:  HYPERLINK "http://www.footprintnetwork.net/"http://www.footprintnetwork.net (13.09.2007). Dakle, ka~emo kako su aume Japana 2,6 puta produktivnije od svjetskog prosjeka, odnosno da su 1,2 puta produktivnije od auma u Gvatemali. Prinos najva~nijih usjeva na Novom Zelandu je 2,2 puta produktivniji od svjetskog prosjeka, odnosno 1,7 puta od produktivnosti polja u Zambiji. Jasno je kako se, s obzirom na promjene u bioproduktivnim podru jima, faktor prinosa svake godine mora iznova utvrditi. Takoer se koristi i faktor jednake vrijednosti, koji uravnote~uje razliku u prosje noj produktivnosti razli itih podru ja na planetu (primjerice prosje na produktivnost auma u odnosu na plodno tlo ili paanjak izra~ena u globalnim hektarima): KategorijaFaktor jednake vrijednostiPodru je za graditeljstvo2.21Podru je za poljoprivredu2,21Podru je za paanjake0,49`ume1,34 (uklju ujui deforesterizaciju)More0,36 Izvor: URL:  HYPERLINK "http://www.footprintnetwork.net/"http://www.footprintnetwork.net (13.09.2007.). Faktor jednake vrijednosti ili ekvivalencije zna i da je, primjerice, podru je proizvodnje hrane za viae od dva puta produktivnije od svjetskog prosjeka produktivnosti. I faktor jednake vrijednosti ra unamo svake godine iznova. `to se ti e faktora jednake vrijednosti za podru je energije, ra una se isto kao i za aume, jer su svjetske aume podru ja koja, pored oceana, imaju najveu sposobnost apsorpcije emisije iz sektora energije. Kod faktora jednake vrijednosti radi se o odnosu izmeu maksimalnog potencijala ekoloake produktivnosti globalnog prosjeka specifi nog podru ja (npr. auma) i prosje ne produktivnosti svih bioloaki produktivnih tipova podru ja na planetu. Kako smo rekli, faktor prinosa ra una se svake godine za svaku dr~avu, za svaki tip bioproduktivnog podru ja. S druge strane, faktor jednake vrijednosti ra una se svake godine za svaki tip bioproduktivnog podru ja, ali je nakon toga jednakovrijedan za sve dr~ave. Faktori prinosa odnose se na sposobnost biokapaciteta, a faktori jednake vrijednosti na naae zahtjeve prema razli itim podru jima biokapaciteta, odnosno na naa ekoloaki otisak. Bez faktora prinosa i faktora jednakih vrijednosti ne bismo mogli usporeivati hektare iz razli itih zemalja i hektare razli itih bioproduktivnih podru ja. U tom slu aju, ne bismo mogli niti ra unati u globalnim hektarima, ato je usporedivi indikator, za razliku od hektara iz pojedinih zemalja koji bez svega nabrojanog mogu figurirati samo kao zasebne i neusporedive veli ine. Dakle, faktor jednake vrijednosti koristi se za Hrvatsku kao i za sve zemlje u svijetu odreene godine. No, faktor prinosa ra una se zasebno za svaku zemlju, upravo iz razloga meusobnog usporeivanja. Za 2003. godinu, faktor prinosa za Hrvatsku izgleda ovako: KomponenteFaktor prinosa Usjevi0,87`ume1,93Paanjaci1,98Ribarenje0,75Graditeljstvo0,87Izvor: Croatia 2003 National Accounts  Global Footprint Network  2006 Edition Ti podaci su dobiveni usporedbom prinosa u Hrvatskoj sa svjetskim prosjekom: KomponentaJedinica prinosaDr~avni prinosSvjetski prosjek u prinosuFaktor prinosaProizvodnja hrane/usjevi1000 ha10519160,87Paanjacitona st/ha/god4,412,231,98`umem3 ob/ha/god3,551,841,93Ribarenje0,75GraditeljstvoUra unato u komponenti proizvodnje hraneFosilna gorivaUra unato u komponenti auma Izvor: Croatia 2003 National Accounts  Global Footprint Network  2006 Edition  Pogledajmo sada rezultate za Hrvatsku po komponentama. Prvo emo iznijeti podatke za biokapacitet Hrvatske. Dakle, rekli smo kako je biokapacitet Hrvatske 2,6 gha po stanovniku, vei od prosjeka 25 zemalja EU koji iznosi 2,1 gha po stanovniku, ali i od svjetskog prosjeka, gdje imamo 1,8 gha po stanovniku. Podatak za biokapacitet Hrvatske dobivamo zbrojem sljedeih komponenti: proizvodnja hranepaanjaciaumeriblji fond0,640,341,260,28 Iznosi su u globalnim hektarima. Ono ato prvo upada u o i je ogromna bioproduktivnost auma u Hrvatskoj s obzirom na veli inu teritorija. Produktivnost auma u Hrvatskoj vea je od prosjeka EU gdje iznosi 1,04 gha po glavi stanovnika, ali i od svjetskog prosjeka koji iznosi 0,81 gha po glavi stanovnika. Od ukupnog teritorija Hrvatske, pokrivenost aumama zauzima 37,5 posto teritorija, ato iznosi 2.089.607 hektara. U kontekstu ekoloakog otiska i faktora prinosa, va~no je naglasiti kako te prostore karakteriziramo kao ekoloaki u inkovite aume, a pod aumama i aumskim zemljiatima je dodatnih 327.630 hektara neobraslog proizvodnog aumskog zemljiata, te 74.063 hektara neproizvodnog ili neplodnog aumskog zemljiata. Zajedno je pod aumama i aumskim zemljiatima ukupno 43,5 posto teritorija (MZOPUG i Ekonerg, 2007) i to Hrvatsku, posebno s obzirom na veli inu teritorija, stavlja na posebno mjesto globalne karte. Iznimno je va~no istaknuti kako se od ukupne povraine, ak 95 posto smatra prirodnim aumama. Takoer, sve dr~avne aume imaju meunarodno priznat certifikat o odr~ivom gospodarenju, koji izdaje Forest Stewardship Council. Iz tih razloga trebali bismo cijeniti koristi koje nam daju naae aume. `ume su nam 2004. godine apsorpcijom pokrile 55,5 posto emisije uglji nog dioksida. Proizvodnja hrane na tlu sljedea je zna ajna komponenta u naaem biokapacitetu i iznosi 0,64 gha po stanovniku. Ono ato sigurno zabrinjava u produktivnosti komponente proizvodnje hrane je ato sve manje proizvodimo hranu, a sve viae uvozimo. Za vlastite potrebe proizvodimo svega sedam prehrambenih proizvoda, a sve ostale uvozimo. Zna i, niti tu prili no produktivnu povrainu za proizvodnju hrane koja stoji na raspolaganju svakom stanovniku Hrvatske ne koristimo efikasno, a u mnogim dijelovima Hrvatske niti na odr~ivi na in. Hrvatska ima 1.842.945 hektara obradivih povraina, a ak 20 posto lako obradivog tla, 368.817 hektara, stoji potpuno neiskoriateno. Poboljaanje produktivnosti podru ja za proizvodnju hrane u socijalnom smislu bit e sve te~e i u godinama koje dolaze, jer prema rezultatima istra~ivanja Agronomskog fakulteta, objavljenog 2007. godine, petina seoskog stanovniatva u dobi od 25 do 40 godina ~eli se odseliti u grad u ato skorije vrijeme. To e uzrokovati velike promjene ruralnih podru ja, jer ruralna podru ja zauzimaju 85 posto teritorija Hrvatske, a ak 85 posto seoskih naselja zahvaeno je procesom depopulacije. Dodatno nam se smanjuje povraina na kojoj proizvodimo hranu, ne samo zbog odlaska stanovniatva i zapuatanja plodnih polja, ve i zbog druga ijih prioriteta lokalnih i dr~avnih vlasti i prenamjene zemljiata. Prema izvjeataju Agencije za zaatitu okoliaa iz 2005. godine, tijekom '90-ih, u Hrvatskoj je izgubljeno 9882 hektara zemljiata iz kategorije oranica i trajnih nasada, uglavnom zbog prenamjene poljoprivrednog zemljiata u graevinsko te zbog iseljavanja iz sela i zapuatanja plodnih polja. Od 2000. godine do 2005. godine taj trend je poja an prenamjenom poljoprivrednog zemljiata u graevinsko radi izgradnje prometnica. Jasno, produktivnost podru ja proizvodnje hrane se mo~e poveati i investiranjem u mehanizaciju i drugim tehnoloakim rjeaenjima, veim unosom umjetnih gnojiva ili okrupnjavanjem zemljiata, ali vidljivo je, iz do sada napisanog u radu, kako bismo tim rjeaenjima stvorili probleme na drugim podru jima. Sljedee dvije komponente jesu podru je paanjaka i podru je ribljeg fonda. U Hrvatskoj od ukupnih poljoprivrednih povraina proizvodnja hrane zauzima 51,5 posto, a travnate povraine zauzimaju 48,5 posto, od ega su dvije treine paanjaci, a livade jedna treina. Produktivnost paanjaka iznosi 0,34 gha, a ribljeg fonda 0,28 gha. Posebno mo~e zabrinuti opadanje sposobnosti Jadranskog mora uslijed neodr~ivog ribarenja i iscrpljivanja, zagaenja te ja anja posljedica klimatskih promjena, za produktivnost optimalne koli ine ribljeg fonda. Pogledajmo kako izgleda ekoloaki otisak Hrvatske po komponentama:  Izvor: Croatia 2003 National Accounts  Global Footprint Network  2006 Edition Kao i za sve zemlje svijeta i kod nas najvei udio u ekoloakom otisku zauzima komponenta emisije CO2 od koriatenja fosilnih goriva i energetski otisak nam je vei od prosjeka ekonomski srednje razvijenih zemalja, kamo smo u izvjeataju Living Planet Report 2006 svrstani, a koji iznosi 0,85 gha. Takoer, kao u udjelu komponenti globalnog ekoloakog otiska, odmah iza komponente energije, slijedi proizvodnja hrane/usjeva. U Hrvatskoj zajedno zauzimaju ak i viae od svjetskog prosjeka, preko 80 posto ukupnog ekoloakog otiska Hrvatske. Samim tim je u naaem slu aju joa jasnije kako su nam podru je energije i podru je proizvodnje hrane presudni za smanjenje ekoloakog otiska. Sada mo~emo prijei na komponente ekoloakog otiska Hrvatske: proizvodnja hrane/usjevi paanjaci aume drvo i papir ogrjevriblji fondCO2 od fosilnih goriva nuklearna graditeljstvo0,690,040,38 0,040,061,670,000,07Iznosi su u globalnim hektarima Izra un ekoloakog otiska Hrvatske, Croatia 2003 National Accounts  Global Footprint Network  2006 Edition, koristi podatke Meunarodne agencije za energiju (IEA) iz 2003. godine, prema kojoj ukupna emisija CO2 za Hrvatsku, iznosi 21, 04 milijuna tona uglji nog dioksida godianje. Po sektorima je raspodijeljena ovako: proizvodnja energije 7,82 mt CO2/god (37 posto), transport 5,28 mt CO2/god (25 posto), industrija 3,63 mt CO2/god (17 posto), zgradarstvo 2,38 mt CO2/god (11 posto), poljoprivreda 0,76 mt CO2/god (4 posto), komercijalne i javne usluge 0,78 mt CO2/god (4 posto) i ostalo 0,39 mt CO2/god (2 posto). Zadnji podaci daju vee iznose, ato je vidljivo u sljedeoj tablici emisija/uklanjanja stakleni kih plinova prema sektorima za razdoblje 1990-2003. Iznosi su u Gg CO2 eq  gigatonama ekvivalentne emisije CO2: Sektor1990.1995.2000.2001.2002.20032004.Prosje ni porast 2000-2004 %Energetika224891639118858199072113722536220503,8Industrijski procesi39322021284028162704282331812,8Poljoprivreda44063121309531963235327835583,4Gospodarenje otpadom 2983804755045335556427,2Ukupna emisija311242191325268264242760929192294323,7Promjena koriatenja zemljiata i aumarstvo -14437 -20535 -19285 -17777 -16796 -16648 -16321 -4,2Neto emisija1688713785983864710813125441311117,8Izvor: MZOPUG i Ekonerg (2007) Nacionalna strategija za provedbu okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC) i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj s planom djelovanja,  HYPERLINK "url:http://www.mzopu.hr"URL:http://www.mzopu.hr (15.09.2007.). U ukupnim emisijama stakleni kih plinova najviae udjela ima energetika (75,8 posto), nakon nje slijedi poljoprivreda (10,8 posto), industrijski procesi (9 posto) i gospodarenje otpadom (4,3 posto). Kao najva~nija podru ja emisije stakleni kih plinova svedena na CO2eq u sektoru energetike, mo~emo navesti: energetska postrojenja s 23,44 posto, promet s 18,8 posto, od ega na cestovni otpada oko 90 posto. Dalje slijedi uslu~ni sektor (za poljoprivredu, kuanstva& ) koji iznosi 16,8 posto, te industrija i graevinarstva 13,2 posto, i ostalo (MZOPUG i Ekonerg, 2007). Od stakleni kih plinova najviae emitiramo: CO2 78 posto (22.883 Gg CO2 eq), N2O duai ni dioksid 11 posto (3221 Gg CO2 eq), metan CH4 10 posto (2925 Gg CO2 eq), i klorofluorougljikovodici 1 posto (164 Gg CO2 eq) (Lay, Kufrin i Puak, 2007). Na sastanku potpisnica Kyoto protokola u Nairobiju u studenom 2006. godine, nakon dugogodianjeg lobiranja, dobili smo pravo na dodatnu emisiju CO2 od 3,5 milijuna tona. Sabor je ratificirao sporazum u travnju 2007. godine. Time se Hrvatska obavezala kako e do 2012. godine u odnosu na 1990. godinu smanjiti svoju emisiju CO2 na 35.200.000 tona eq, odnosno za pet posto u odnosu na 1990. kao baznu godinu. Taj cilj nee biti lako ostvariv, jer je emisija posljednjih godina u porastu, od 2000. godine do 2004. godine porasla je za 3,7 posto, a u energetici 3,8 posto. Najvei porast je u sektoru otpada, zbog velikog porasta koli ine komunalnog otpada (MZOPUG i Ekonerg, 2007). Prioritetne mjere u ispunjenju Kyoto protokola prema Prijedlogu nacionalne strategije za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC) i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj s planom djelovanja, koji je 2007. godine izradio MZOPUG u suradnji s Institutom za energetiku i zaatitu okoliaa  Ekonerg. (2007: 37) su: koriatenje obnovljivih izvora energije poboljaanje energetske u inkovitosti u proizvodnji, prijenosu i potroanji energije koriatenje goriva s manje ugljika, posebno prirodnog plina mjere u industrijskim procesima gdje je to ekonomi no mjere u gospodarenju otpadom. Za to emo kao znanja i tehnologije koristiti dodatnu izgradnju vjetroelektrana, koriatenje biomase za proizvodnju topline, poboljaanje izolacije i energetsku u inkovitost u zgradarstvu, koriatenje biomase za kogeneracijska postrojenja, koriatenje biodizela i ostalih biogoriva u transportu. U podru ju upravljanja mjerama to e se postii: - uspostavom administrativno-organizacijskih kapaciteta za provedbu Strategije i Kyotskog protokola - maksimalno ubrzati proces prihvaanja pravne ste evine EU iz podru ja politike klimatskih promjena - integracija politike klimatskih promjena u sektorske strategije - aktivno sudjelovanje Hrvatske u odreivanju sheme obaveza za razdoblje nakon 2012. godine - uspostava istra~iva ko-razvojnog programa namijenjenog pitanjima klimatskih promjena. Kada govorimo o energiji u Hrvatskoj, dvije su stvari koje nas trebaju zabrinuti. Prva je sve vea ovisnost o uvozu energenata, ime se svrstavamo u skupinu zemalja osjetljivih na rast cijena osnovnih energenata, kretanjima ratova za resurse i dobroj volji vladara zemalja koje kontroliraju resurse. U Hrvatskoj 2004. godine ukupna potroanja energije iznosila je 412,04 PJ ili 2128 ekvivalenta nafte po stanovniku (Lay, Kufrin i Puak, 2007). Od ukupno proizvedene energije, tekua goriva pokrivaju nam 43,6 posto energije, prirodni plin 25,4 posto, a hidroelektrane 16,7 posto, ugljen 7,2 posto, drvo i biomasa 3,85, te elektri na energija 3,2 posto (Lay, Kufrin i Puak, 2007). 2004. godine nismo pokrivali niti 50 posto (to nije 49,6 posto) energije vlastitim izvorima. Naftu proizvodimo dovoljno za 25 posto potreba, plina 60 posto, a elektri ne energije 15-25 posto, s tim da e novi pravci iz Jadranskog mora poveati udio proizvodnje plina. S obzirom na starost postojeih kapaciteta i poveanu potroanju, isti e se kako e nam do 2020. godine trebati novih 2700 MW energije. Postojee termoelektrane izai e iz pogona do 2017. godine, a potroanja energije e porasti za gotovo 60 posto do 2020. godine. Takvi trendovi rezultiraju zabrinjavajuim predvianjima kako emo u 2010. godini energiju iz vlastitih izvora pokrivati sa 36 posto, a 2020. godine pokrivenost e pasti na 26 posto. Hrvatska nije zemlja koja obiluje fosilnim rezervama, nedovoljno niti za svoje potrebe. No, polo~aj nas svrstava u skupinu zemalja zanimljivih kao tranzitne za prijenos nafte i plina iz Srednje Azije i kaspijsko-kavkaskog podru ja. Za sada nas se uglavnom ucrtava na kartama buduih naftovoda kao ato su Dru~ba Adria (Rusija-Bjelorusija-Ukrajina-Slova ka-Maarska-Hrvatska, Omiaalj), Paneuropski naftovod (Rumunjska-Srbija-Hrvatska, Omiaalj-Italija), izgradnja LNG terminala na Omialju te drugi. S obzirom na trendove sukoba oko fosilnih resursa, Hrvatska bi trebala pa~ljivo birati ulazak u ovakve i sli ne projekte. Druga stvar koja nas mo~e zabrinuti jest zanemarivo koriatenje obnovljivih izvora energije nove generacije s obzirom na kapacitet i bogatstvo s tim izvorima energije. Mo~emo pogledati prili no loae stanje iskoriatavanja obnovljivih izvora energije u tablici na sljedeoj stranici: Vrsta izvoraPotencijal (PJ)KoriatenjeVjetar12,60,00Sunce118,80,01Biomasa i otpad7414,00Geotermalni10,000,01Male hidrocentrale2,50,36Ukupno217,914,38Velike hidrocentrale32,822,00Sveukupno250,736,38Izvor: Lay, V. (2005) Integralna odr~ivost i u enje, u: Druatvena istra~ivanja 77, God.14, br.3: 369. Do po etka 2007. godine Hrvatska je imala vjetroelektrana kapaciteta 17MW, a interes premaauje kapacitet mre~e ak za 20 puta. VE Trtar-Krtolin kraj `ibenika izgraena 2006. godine sa snagom od 11,2 MW odgovara godianjim potrebama oko 10.000 domainstva. Osim par individualnih kuanstava, energija sunca se ne iskoriatava za proizvodnju struje, a u odnosu na osun anost nedovoljno je razvijeno i koriatenje solarne energije za dobivanje topline. Tu imamo par veih pokuaaja na hotelima i apartmanima uzdu~ obale i na otocima te pionirske korake u instaliranju solarnih kolektora za dobivanje tople vode na privatnim objektima. Rekli smo kako nismo zemlja bogata fosilnim gorivima, ali kako smo ve naveli, jesmo potroaivim obnovljivim resursima kao ato su pitka voda i aume. U tom smislu su to resursi koje trebamo sa uvati u korist buduih generacija, pa ak i izvan Hrvatske, jer imamo i viae nego dovoljno za svoje potrebe, jasno uz uvjet odr~ivog gospodarenja tim resursima. `to se ti e sektora transporta, sve viae stvaramo sustav koji pogoduje i ovisan je o automobilima, pa nas ne treba uditi ato odavde dolazi ak petina od ukupne emisije uglji nog dioksida. Broj motornih vozila u Hrvatskoj 2004. godine bio je 1.751.951, od ega su 76,3 posto osobni automobili, a vozila godianje potroae 1.600.000 tona goriva. Hrvatska je previae zanemarila javni prijevoz kao najefikasniji oblik prijevoza za stanovniatva, posebno ~eljeznicu, koja danas, s modernim vagonima, mo~e postati i iznimno komforan oblik putovanja. Sljedea komponenta ekoloakog otiska Hrvatske jest proizvodnja hrane, odnosno povraina na kojoj su najva~niji usjevi. S obzirom na to da smo o toj povraini dosta rekli u dijelu o biokapacitetu Hrvatske, ovdje mo~emo dodati nekoliko zavranih misli. Ekoloaki otisak za komponentu proizvodnje hrane iznosi 0,69 gha, ato je vee od svjetskog prosjeka od 0,49 gha. U odnosu na naa biokapacitet, vidimo kako iskoriatavamo podru je za proizvodnju usjeva iznad njegove produktivnosti, a naveli smo prije kako za vlastite potrebe proizvodimo svega sedam proizvoda. Studija Agronomskog fakulteta isti e kako bismo, s obzirom na kvalitetu zemljiata i mogunosti obradivih povraina, mogli hraniti 27 milijuna ljudi (Lay, 2005). To zna i da naaa polja i podru ja za proizvodnju usjeva koristimo na krajnje neefikasan na in. Dodatno nas mo~e zabrinuti ato gotovo polovicu poljoprivrednih zemljiata svrstavamo u skupine povraina ugro~enih stvarnom opasnoau od erozije tla u klasi umjerenog rizika (23 posto ukupnih povraina) i visokog rizika (23 posto ukupnih povraina) (AZO, 2005). Godianje po stanovniku proizvedemo 2,97 tona smea. Mo~emo rei kako je problem odlaganja otpada jedan od najveih ekoloakih problema na nivou cijele Hrvatske. Od 186 odlagaliata, svega petina radi po pravilima EU, tako da je ovaj sektor, podru je velikih ulaganja i investicija kako bi se na propisan po okolia i manje atetan po zdravlje ljudi na in gospodarilo otpadom. `to se ti e posebne kategorije u ekoloakom otisku, povla enja vode, za tu kategoriju ne postoje podaci za Hrvatsku. S obzirom na to da smo zemlja bogata vodom i izvorima pitke vode, mo~emo to konstatirati sa ~aljenjem. Prema podacima FAO-a, Hrvatska je prva u Europi, a trea u svijetu (iza Kostarike i Paname) po koli inama obnovljive vode u odnosu na povrainu i raspola~emo s 1,70 milijuna m3/god/km2. Ako ra unamo obnovljive zalihe vode u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je isto na visokom osmom mjestu, ato predstavlja 32.800 litara m3 godianje po stanovniku ili u prosjeku oko 90 litara obnovljive vode po osobi dnevno (Lay i Puak, 2007). No, i tu se mo~emo pitati jesmo li svjesni tog bogatstva. Hrvatska prili no olako daje koncesije za iskoriatavanje dubokih rezervoara pitke vode privatnim poduzetnicima i korporacijama. Trenutno je pozitivno ato imamo na snazi zakon koji sprje ava trajnu rasprodaju izvora pitke vode i gradskih vodovoda do 2018. godine, pa smo makar time u ovom trenutku razli iti od mnogih gradova u Europi i svijetu koji su svoje vodne izvore i gospodarenje vodama prepustili privatnim korporacijama koje su pretjerano podizale cijene vode, a vrlo esto smanjili kvalitetu usluge. S obzirom na to da preuzimanje izvora pitke vode i vodovoda podr~avaju Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj, a da su najmonije korporacije u kontroli tr~iata vode iz EU, potrebno je kroz udruge graana, medije te druge institucije paziti na, ne samo o uvanje dostupnosti pitke vode veini graana, ve i airenje te poboljaanje usluge. I u samim gradskim vodovodima esto se neracionalno postupa s vodom, ne samo kod krajnjih korisnika, ve i u samom sustavu. Samo Zagreb izgubi dnevno oko 40 posto vode zbog starih dotrajalih cijevi koje puataju. Hrvatska, ako ~eli postati aktivan i dosljedan akter za odr~ivi razvoj treba prigrliti pozitivno naslijee u gospodarenju resursima, koje se tradicionalno njeguje u ovim krajevima. To znanje je u opasnosti od nestanka, uslijed tranzicijskih trendova ubrzanih promjena i utrke za profitom. Jasno, kao i sve zemlje, i Hrvatska ima normalnu potrebu za razvojem. Ekoloaki otisak nas u i kako uvrije~eno mialjenje o presudnosti novca u stvaranju ekoloaki odr~ivog druatva nije to no, odnosno nije to no u smislu presudnosti. Ovo jasno ne zna i kako ulaganja u odr~ivi razvoj smatramo neva~nim, ali o ekivanja o presudnosti financijskih investicija za pokretanje odr~ivog razvoja do sada se nisu pokazala to nim. S takvim pristupom kao pravilo se uvijek javlja i poveanja potroanja i proizvodnja otpada, koji uvijek  pojedu koristi ulaganja. Zato nas i ne treba uditi ato upravo ekonomski najbogatija druatva imaju najvei ekoloaki otisak. Pozitivno je kako, ak i unutar konteksta prili no strogog kriterija kao ato je ekoloaki otisak, postoje zemlje koje mogu Hrvatskoj poslu~iti kao model stvaranja plodnih uvjeta za aktivnu primjenu odr~ivog razvoja. Smatramo to iznimno va~nim naglasiti, jer Hrvatska mo~e tra~iti inspiraciju i odr~iva rjeaenja upravo u europskom podru ju koje do~ivljava bliskim. Pogledajmo sada kretanja ekoloakog otiska i biokapaciteta pojedinih dr~ava EU: Dr~avaEkoloaki otisak (u globalnim ha po osobi)Ekoloaki +/- (u globalnim ha po osobi)Kretanje ekoloakog otiska (1991-2001)Kretanje biokapaciteta (1991-2001)EU4,92,763%-7%Austrija4,61,14%-7%Danska6,42,97%-14%Finska 7-5,416%-6%Francuska5,82,84%-8%Njema ka4,82,9-3%1%Gr ka5,43,919%-15%Maarska3,51,1-10%-18%Hrvatska2,90,36%0%Irska6,21,525%-9%Italija3,82,75%-12%Poljska3,61,6-9%-10%Portugal5,23,633%-7%`panjolska4,83,221%-7%Velika Britanija5,43,9-1%-12%Izvor: GFN & WWF (2006) Europe 2005  The Ecological Footprint: 16-17. Mo~emo dosta nau iti iz ove tablice i primijeniti dobre modele. Radi se o dr~avama koje spadaju u gornji vrh ekonomskog razvoja na svjetskom nivou, dakle nije upitna njihova sposobnost da financijski ula~u u odr~ivi razvoj, posebno ako ih usporedimo s ostatkom svijeta. etiri kategorije koje pratimo u tablici svaka na svoj na in daje va~nost opredjeljenju za odr~ivi razvoj. U kontekstu u enja o kretanju razvoja, ovdje su nam va~nije trenutno dvije zadnje kolone. Najneodr~iviji slu ajevi predstavljaju zajedni ko djelovanje sve veeg ekoloakog otiska i sve manjeg biokapaciteta, kao ato imamo u `panjolskoj, Portugalu, Gr koj, Danskoj, Irskoj i Finskoj. Kako smo nau ili do sada, radi se o dvostrukom udaru na ekosustav i neodr~ivoj situaciji sve veeg potroanje sve slabije ponude. U ovom trenutku takva shizofrena situacija je mogua, isklju ivo  kraom biokapaciteta drugih dr~ava. U neato povoljnijoj situaciji su dr~ave koje su uspjele smanjiti svoj ekoloaki otisak, ali i na atetu smanjivanja sposobnosti i kvalitete vlastitog biokapaciteta, kao ato su Maarska, Poljska i Velika Britanija. Unato  smanjenu ekoloakog otiska, ato je iznimno teako postii, posebno u razvijenim potroaa kim druatvima, dugoro no dr~ava ostaje osjetljiva na izazove klimatskih promjena i osiguranja energetskih resursa. U tom smislu zaista ostaje izdvojiti slu aj Njema ke, dr~ave gdje su financijska ulaganja ve godinama potpomognuta odlu nom i jasnom dr~avnom i pokrajinskom politikom u smjeru podrake odr~ivom razvoju. Njema ka je u devedesetima uspjela zaustaviti rast svog ekoloakog otiska i smanjiti ga za 3 posto, ali i poveati produktivnost svog biokapaciteta za 1 posto u deset godina. Ovaj uspjeh jedne industrijski razvijene zemlje je joa i va~nije istaknuti ako znamo da je u istom razdoblju populacija u Njema koj porasla za 5 posto. Njema ka je najbolji primjer ostvarivanja koristi na dugi rok, na ato odr~ivi razvoj i apelira kao vrijedan motiv. Ekoloaki otisak Njema ke je u razdoblju 1975-2003 porastao za svega 6 posto, ato je nezabilje~eno igdje drugdje u ekonomski razvijenim zemljama. `to se ti e Hrvatske, mo~emo rei kako rast ekoloakog otiska u '90-ima mo~emo ocijeniti jako umjerenim, posebno u odnosu na trendove ekonomski razvijenih zemalja. No, trebamo naglasiti kako je polovicu '90-ih obilje~ilo ratno razdoblje, kada se potroanja i pritisak na okolia smanjuju. Ono ato nas zasigurno treba zabrinuti, jest ato nam posljednjih godina ekoloaki otisak raste, pa je od 2001. godine do 2003. godine sko io za 0,37 gha, odnosno za ak 14 posto. 5.2. Indeks ljudskog razvoja (HDI) - Hrvatska Indeks ljudskog razvoja (HDI) za Hrvatsku je 0,846, ato zna i da UN smatra kako je u Hrvatskoj zadovoljen visok druatveni razvoj. Od 177 dr~ava nalazimo se na 44. mjestu. Na primjeru Hrvatske nudimo tablicu indikatora koji se ra unaju za indeks ljudskog razvoja: HDI }ivotna dobPismenost odraslih Kombinirani stupanj upisanih u obrazovni sustavBDP po glavi stanovnika u PPP-u1. Norveaka (0,965)1. Japan (82,2)1. Gruzija (100)1. Australija (113,2)1. Luksemburg (69,961)42. Slova ka (0,856)40. Meksiko (75,3)19. Moldavija (98,4)82. Tajland (73,7)49. Sveti Kitts i Nevis (12,702)43. Urugvaj (0,851)41. Barbados (75,3)20. Bugarska (98,2)83. Kuvajt (73,5)50. Antigua i Barbuda (12586)44. Hrvatska (0,846)42. Hrvatska (75,2)21. Hrvatska (98,1)84. Hrvatska (73,5)51. Hrvatska (12,191)45. Latvija (0,845)43. Panama (75,0)22. Koreja (98)85. Malezija (73,2)52. Trinidad i Tobago (12,182)46. Katar (0,844)44. Argentina (74,6) 23. `panjolska (98) 86. Al~ir (73,2)53. Mauricijus (12,027)177. Niger (0,311)177. Swaziland (31,3) 128. Mali (19)172. Niger (21,5)172. Siera Leone (561) Izvor: URL:http://www.hdr.undp.org/hdr2006/statistics/countires/ Ovi rezultati se dobiju tako da izra una ukupna vrijednost izmeu triju indikatora koje koristimo za kona ni indeks ljudskog razvoja. Razmaci izmeu vrijednosti za pojedine indikatore kreu se u ovim intervalima: IndikatorMax. vrijednostMin. vrijednost}ivotna dob8525Nivo pismenosti1000CGER1000BDP u PPP-u40.000100 Ra unanje indeksa ~ivotne dobi Prosje na ~ivotna dob u Hrvatskoj je 75,2 godine. Indeks ~ivotne dobi se ra una ovako: 75,2 - 25 LE = = 0,837 85  25 Ra unanje indeksa edukacije Indeks edukacije se ra una kao kombinacija indikatora pismenosti odraslih iznad 15 godina i stupnja upisanih osoba u primarno, sekundarno i tercijarno obrazovanje. Kako je re eno, indikator pismenosti zauzima dvije treine ukupnog rezultata indeksa edukacije, a indeks stupnja ukupno upisanih u obrazovni sustav jednu treinu. Za Hrvatsku je stupanj pismenosti 98,1, a stupanj upisanih u obrazovni sustav 73,5. 98,1 - 0 LR = = 0,981 100  0 73,5 - 0 CGER = = 0,735 100  0 Indeks edukacije E = 2/3 x 0,981 + 1/3 x 0,735 = 0,899 Vidjeli smo iz gornje tablice kako nam je indeks edukacije najgore pozicioniran indikator od uklju enih u ra unanje razvoja, stoga je to i problem kojem treba posvetiti zna ajnu pa~nju, posebno ako situaciju prebacimo i na potrebu za edukacijom za odr~ivi razvoj. Ra unanje BDP indeksa u PPP-u BDP po glavi stanovnika u PPP-u za Hrvatsku iznosi 12.191,00 dolara. log (12191,00)  log (100) BDP = = 0,802 log (40000)  log (100) Ra unanje indeksa ljudskog razvoja HDI se ra una kao zbroj treina triju gore predstavljenih indeksa. HDI = 1/3 x 0,837 + 1/3 x 0,899 + 1/3 x 0,802 = 0,846 Potrebno je istaknuti rast indeksa ljudskog razvoja za Hrvatsku od '90-ih naovamo. Zabilje~en je pad zbog ratnih godina i siromaaenja stanovniatva kroz pretvorbu i privatizaciju te degradiranje socijalnih prava do '95-e, da bismo nakon toga imali kontinuiran rast do danaanjeg stanja. Kao ato smo vidjeli, stanje s ispunjenjem Milenijskih razvojnih ciljeva na globalnom nivou, pogledajmo sada i situaciju u Hrvatskoj. Smanjenje relativnog siromaatva Prema studiji Svjetske banke iz 2007. godine Hrvatska: ocjena ~ivotnog standarda, u Hrvatskoj 11 posto stanovniatva ~ivi ispod granice siromaatva. Joa desetak posto je blizu te skupine, isti e se u studiji. Prili no druga ije rezultate iznio je UNDP, ured u Hrvatskoj, koji je tu brojku stavio na oko 20 posto populacije u Izvjeataju o ispunjenju Milenijskih ciljeva. U njihovu istra~ivanju Izvjeae o druatvenom razvoju Hrvatska 2006 Neumre~eni: Liga socijalne isklju enosti u Hrvatskoj, stoji kako svaka etvrta obitelj u proteklih godinu dana nije mogla platiti re~ije, a ak 17 posto djece ~ivi u siromaatvu. Oko 13 posto radno sposobnog stanovniatva nije zaposleno. Socijalna davanja u ukupnom bud~etu su se u razdoblju 2000-2004 poveala sa 40,5 na 50 milijardi kuna, ali ukupni udio se smanjio s 26,6 posto na 23,4 posto. Pogledajmo tablicu socijalnih izdvajanja kao udio u ukupnom BDP-u:  Izvor: UNDP (2006) Izvjeae o druatvenom razvoju Hrvatska 2006 Neumre~eni  liga socijalne isklju enosti u Hrvatskoj: 144. Sve vei problem u Hrvatskoj je rast socijalne nejednakosti u druatvu. Gini koeficijent koji mjeri nejednakost u druatvu je 0,29. U Hrvatskoj se nejednakost dijeli po regijama, gdje u bogatstvu prednja e prije svih Zagreb, pa onda Istarska i Primorsko-goranska ~upanija te neka podru ja na sjeveru zemlje. Takoer postoji nejednakost i s obzirom na mjesto ~ivljenja, spol, ~ivotnu dob, obrazovanje i ostalo. Poseban problem je socijalna isklju enost. Socijalna isklju enost je kombinirano teako stanje istovremene nezaposlenosti, siromaatva te izolacije u druatvu zbog vjerske, spolne ili druge osobine (UNDP, 2006). Takve populacije u Hrvatskoj je 9,7 posto od ukupnog stanovniatva. Pogledajmo tablicu socijalno isklju enih po ~upanijama, jer su i u njoj naziru nejednakosti u razvoju Hrvatske:  Izvor: UNDP: (2006) Istra~ivanje o socijalnoj isklju enosti u Hrvatskoj, Zagreb: UNDP. Za ispunjenje ovog Milenijskog cilja do 2015. godine biti e potrebno ulo~iti 223 milijuna kuna. Jamstvo obrazovanja za sve Kao ato pokazuju i rezultati indeksa ljudskog razvoja, ovo je podru je gdje Hrvatska bilje~i najslabije rezultate. U akolskoj godini 2004/2005, 96,2 posto djece u dobi 7-14 godina bilo je upisano u osnovnu akolu, a u srednjoakolsko obrazovanje bilo je uklju eno 42,2 posto populacije dobne skupine od 19-25 godina. Oko 18 posto stanovniatva uope nije zavrailo osnovnu akolu, a svega 7,27 posto ima zavraen fakultet i akademiju. Hrvatsku o ekuju veliki napori u poveanju upisanih te onih koji zavrae akolovanje. Velik dio u tim koracima e ovisiti o uspjehu projekta Desetljee pismenosti u Hrvatskoj (2003.-2012.) , kao i o uspjehu strategije i programa HNOS za osnovno akolstvo. U ispunjenje ovog cilja bit e potrebno ulo~iti 83,5 milijuna kuna. Promicanje ravnopravnosti spolova i osna~ivanje ~ena Problem veeg udjela ~ena u podru ju siromaatva, nezaposlenosti, kao i sveprisutan problem nasilja u obitelji, stoje na putu ispunjenja ovog cilja, premda treba priznati kako je vlada RH usvojila itav niz strategija i zakonskih akata kojima nastoji poveati osjetljivost javnosti na nasilje u obitelji, kao i mjere kojima se nastoji suzbiti nasilje u obitelji. Za ispunjenje ovog cilja do 2015. godine, bit e potrebno ulo~iti 30,5 milijuna kuna. Smanjenje smrtnosti novoroen adi i djece U Hrvatskoj je 2004. godine umrlo 245 dojen adi, a to zna i da imamo stopu smrtnosti 6,1.. U svrhu joa vee kvalitete, pored poboljaanja stanja u bolnicama koje je u mnogim mjestima ispod pristojne razine, potrebno je poraditi i na edukaciji stanovniatva, posebno akolske djece o trudnoi i planiranju obitelji, jer joa uvijek imamo oko 10 posto nedovoljno nekontroliranih ili potpuno nekontroliranih trudnoa. U izvjeataju o ispunjenju Milenijskih ciljeva, isti e se potreba o ulaganju 248 milijuna kuna za ispunjenje ovog cilja do 2015. godine. Poboljaanje zdravlja majki Postoci smrtnosti ~ena pri porodu u Hrvatskoj su ve du~e vrijeme na niskim razinama. Uslijed komplikacija pri trudnoi 2002. godine umrle su etiri ~ene, a 2004. godine tri ~ene. Raste i broj preventivnih pregleda u primarnoj zdravstvenih skrbi. Najvei broj smrtnosti ~ena ima uzrok u malignim oboljenjima. Zajedno s nesreama i ozljedama, zauzimaju preko 50 posto svih uzroka. Do 2015. godine trebat e ulo~iti 6 milijuna kuna kako bi se ispunio ovaj cilj. Borba protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i drugih bolesti Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu u razdoblju 1985-2005, registrirano je 239 slu ajeva AIDS-a, od ega je smrtno stradalo 127 osoba. U istom razdoblju HIV-om je zara~eno 314 osoba. Te brojke smatraju se niskim postotkom opasnosti od AIDS-a. Stopa oboljelih od tuberkuloze u 2005. godini bila je 26 na 100.000 stanovnika, pri emu je najvei mortalitet u starijoj dobi, ato je odgovarajue trendu u razvijenim zemljama. Hrvatska ima puno veih problema s kroni nim nezaraznim bolestima, od ega bolesti srca i krvnih ~ila zauzimaju viae od polovice. Za ispunjenje ovog cilja do 2015. godine, trebat e ulo~iti 81,5 milijuna kuna. Osiguranje odr~ivosti okoliaa U dijelu o ekoloakom otisku Hrvatske vidjeli smo kako sve viae smanjujemo biokapacitet naaih ekosustava uz poja ani pritisak na njih. O uvati bogatstvo bioraznolikosti namee se kao jedno od prioritetnijih podru ja. Trenutno oko 80 posto stanovniatva Hrvatske dobiva vodu kroz javne vodovode, a cilj je do 2015. godine podii taj postotak na 94 posto, ato je prosjek zemljama EU. Najvei problemi ti u se poveanja komunalnog otpada i, po standardima EU, neadekvatnih odlagaliata, a u godinama koje slijede, ako se ne promijene trendovi ulaganja i razvoja, Hrvatska e imati sve viae problema s osiguranjem dovoljne koli ine energije bez zna ajnijeg financijskog pritiska na stanovniatvo. Za ispunjenje zahtjeva iz ovog cilja do 2015. godine, trebat e ulo~iti 268 milijuna kuna (UNDP, 2007). Globalna suradnja za razvoj Hrvatska nedovoljno aktivno sudjeluje u meunarodnim pregovorima za socijalno pravedniji i ekoloaki odr~iviji svijet. Dok je to donekle i razumljivo, s obzirom na meunarodnu poziciju i veli inu Hrvatske te uloge moi u globalnoj politici, u svakom slu aju je nedovoljno razvijena uloga Hrvatske za veu suradnji u regiji. Hrvatska izra~ava podraku svim opim deklaracijama i ugovorima u tom smjeru, ali gotovo sa svim susjedima iz bivae zajedni ke dr~ave ima grani ne sporove. Jasno da za takvu situaciju odgovornost snose i politi ke elite susjednih dr~ava, no Hrvatska kao zemlja u regiji koja je najdalje otiala u poboljaanju kvalitete ~ivota, mogla bi preuzeti i veu odgovornost za taj cilj u cijeloj regiji. Mo~emo izraziti nadu da e i na regionalnoj i na globalnoj razini, Hrvatska zauzeti aktivniju ulogu nakon izbora za nestalnu lanicu Vijea sigurnosti UN-a u listopadu 2007. godine. I dalje kao vei problemi ostaju korupcija i nefunkcioniranje pravne dr~ave, te nedovoljna razvijenost tiskanih medija koji nisu dio dviju najveih vlasni kih grupacija. Na popisu Freedom Housea Hrvatska se nalazi na 82. mjestu, gdje su zemlje ije se stanje u medijima ocjenjuje kao  djelomi no slobodni . Organizacija Reporteri bez granica objavila je svoj izvjeataj u listopadu 2007. godine i tu je od 169 zemalja, Hrvatska svrstana na 41. mjesto. Ovdje treba naglasiti kako je Hrvatska ostvarila napredak u posljednjem ispitivanju osjeaja korupcije u druatvu. Na indeksu korupcije dobila je ocjenu 4,1, ato je najvea ocjena od 1999. godine i time smo zauzeli 64. od ukupno 179. mjesta. Za Hrvatsku se u Izvjeau o ispunjenju Milenijskih ciljeva u Hrvatskoj isti e vrlo vjerojatno ispunjenje 1., 5., 6., 7., i 8. cilja, a 2., 3., i 4. cilj bi se mogli ispuniti uz znatnije napore i ulaganja. 5.3. `to nam zajedno govore ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja Hrvatske? Vidjeli smo kod usporedbe ovih dvaju indikatora na globalnom nivou, kako Hrvatsku svrstavamo u skupinu zemalja koje se grupiraju blizu ili relativno blizu granice odr~ivog ekoloakog otiska, a koje su ve ostvarile visok indeks ljudskog razvoja. Mo~emo rei kako je to pozitivna injenica. Lakae je brinuti se za odr~ivi ekoloaki otisak u druatvu koje je osiguralo visoku kvalitetu ~ivota svojih stanovnika. Iz ovoga mo~emo izdvojiti prednosti Hrvatske: >>> ostvaren visok indeks ljudskog razvoja (0,846) >>> veliko bogatstvo ekosustava i biokapaciteta zemlje u odnosu na broj stanovnika i povrainu (2,6gha) >>> od zemalja EU, koje sve imaju visok indeks ljudskog razvoja, jedino Finska, Latvija i Litva imaju manji ekoloaki otisak od Hrvatske >>> U Izvjeau o ispunjenju Milenijskih ciljeva u Hrvatskoj UNDP-a, sedmi cilj, Osiguranje odr~ivosti okoliaa, ozna ava se kao podru je vjerojatnog ispunjenja. Ipak, unato  pozitivnim prednostima, potrebno je joa jednom naglasiti kako je naa ekoloaki otisak vei od prosje no dozvoljenog otiska s obzirom na biokapacitet planeta. Dakle, unato  prili no dobrim startnim pozicijama, posebno u odnosu na ekonomski razvijene zemlje, i nama slijedi, kako smo pokazali u podpoglavlju Prilog diskusiji o komponentama ekoloakog otiska Hrvatske, izazovan cilj zadr~avanja visoke kvalitete ~ivota uz zna ajno manju potroanju energije i emisiju stakleni kih plinova. U tom kontekstu, naaa trenutna pozicija je jasna: >>> emitiramo 29.432.000 milijuna tona CO2 eq, a prema zadnjim podacima UNFCC-a godianje po glavi stanovnika to je 5.074 metri kih tona CO2 >>> godianja potroanja energije nam je 412.04 PJ (114,6 TWh), a ne pokrivamo vlastitom proizvodnjom niti polovicu >>> po sadaanjim trendovima, do 2020. godine, trebat emo 2700 MW nove energije, odnosno poveat emo potroanju za 60 posto, a pokrivenost energije vlastitom proizvodnjom e pasti na svega 26 posto >>> prema podacima World Development Movementa do 2050. godine, globalna emisija bi trebala pasti na 1,3 tone po glavi stanovnika, s obzirom na o ekivan rast stanovniatva, a rekli smo kako je naaa trenutna emisija 5.074 tone CO2 po glavi stanovnika >>> nalazimo se u ekoloakom minusu od 0,3 gha, uz prisutan negativan trend poveanja otiska, a smanjenja biokapaciteta >>> zabrinjava ato nam je kategorija edukacije unutar indeksa ljudskog razvoja na zaista loaoj poziciji - od 177 zemalja, nalazimo se na tek 84. mjestu >>> mo~emo zaklju iti pitanjem  ako smo pozicionirani prili no loae na ljestvici edukacije, kako o ekivati primjenjivu i prakti nu edukaciju za odr~ivi razvoj? Sve gore sumirano nam pokazuje kako i Hrvatsku, premda naaa emisija predstavlja zanemariv iznos u odnosu na neke druge zemlje, a posebno u odnosu na ukupnu globalnu emisiju, o ekuju zna ajni koraci kako bi smanjila svoju emisiju da zadovolji globalnu ravnopravno rasporeenu razinu. Kao poseban problem mo~e se iskristalizirati injenica kako zna ajno zaostajemo u stupnju edukacije za naprednim zemljama, pa se javlja i pitanje imamo li mi dovoljno edukatora za odr~ivi razvoj? Mo~emo rei kako bi to mogla postati  karika koja nedostaje za uspjeanu primjenu odr~ivog razvoja u Hrvatskoj. Nedostatak edukacije, uz potrebnu razinu svijesti, ozna ili smo kao najveu prepreku za odr~ivi razvoj, jer prije i aktivno rjeaavanje ostalih. Ako nastavimo zaostajati u sposobnosti i brojnosti edukatora za odr~ivi razvoj, moglo bi nam se dogoditi da ne iskoristimo mogunosti za odr~ivi razvoj, koje smo u radu nabrojali. Iz analize ekoloakog otiska i indeksa ljudskog razvoja za Hrvatsku, jasno je kako mo~emo smanjiti pritisak i na lokalne i na globalne resurse te zadr~ati uvjete za kvalitetan ~ivota stanovnika. No, uvjeti nisu dovoljni i treba ih znati iskoristiti, kao i precizno usmjeravati investiciju u podru ja, gdje se ulaganja isplate i imaju smisla. U Hrvatskoj se esto koristi koncept  druatva znanja , no podaci indeksa ljudskog razvoja precizni su i pogaaju bit  upravo nam znanja i primjenjive edukacije najviae nedostaje. U situaciji potrebe educiranja i airenja svijesti za aktivan odnos prema klimatskim promjenama i potroanji resursa, to se namee kao jedan od veih izazova koji stoje pred nama. Ovdje emo dodatno napomenuti kako je u ovogodianjem Izvjeataju o ispunjenu Milenijskih ciljeva u Hrvatskoj, podru je obrazovanja, kao drugi cilj Jamstvo obrazovanja za sve, ocijenjeno kao jedan od tri cilja koji bi se mogli ispuniti tek uz znatnije napore i ulaganja. Za obrazovanje se u razdoblju 2000-2004. izdvajalo oko 4,5 posto BDP-a i treba napraviti posebnu analizu, troae li se ta sredstva efikasno i sa svrhom ispunjenja drugog Milenijskog cilja, ili je potrebno uz bolju organizaciju ulo~iti i dodatna sredstva. Iskustva drugih zemalja koja su ulagala u obrazovanje, znanost i istra~ivanja, pokazuju nam kako je to dugoro no jedna od najisplativijih investicija za druatvo. Podaci i rezultati ekoloakog otiska s jedne strane te ogromne va~nosti biokapaciteta i raznolikosti naaih ekosustava s druge strane, podsjeaju nas koliko nam je va~no postii ravnote~u koju zahtijeva odr~ivi razvoj. Ve smo istaknuli kako biokapacitet Hrvatske nije od tolike va~nosti za globalnu razinu kao primjerice tropske kiane aume u Amazoni, sredianjoj Africi ili jugoisto noj Aziji. No, zasigurno se radi o va~nom sustavu ne samo za nas, ve i za airu regiju. S obzirom na globaliziranost svijeta, biokapacitet Hrvatske ne troaimo samo mi, ve i drugi, no va~no je priznati kako u znatno manjem omjeru, stoga bogatstvo biokapaciteta Hrvatske predstavlja najveu vrijednost upravo nama. U tom smislu, pored ja eg naglaska na va~nost edukacije u druatvu, za Hrvatsku kao jedno od va~nijih podru ja ostaje o uvanje kvalitete ekosustava i postojee razine bioraznolikosti. U slu aju ja eg utjecaja negativnih posljedica klimatskih promjena, podru ja koja imaju o uvane i kvalitetne lokalne ekosustave te dobro poznavanje o djelovanju i ponaaanju mikroklimatskih uvjeta, imat e i vee aanse za prilagodbu te airi manevarski prostor za aktivan odnos prema novonastaloj situaciji. Druatva sa srednjim, a posebno s niskim indeksom ljudskog razvoja i slabom kvalitetom lokalnih ekosustava, takvi scenariji e pribli~iti stanju nesposobnosti nadle~nih institucija za osiguravanje normalnih uvjeta za ~ivot te ozbiljnoj degradaciji u okoliau. Premda su povezani, potrebno je na initi razliku izmeu utjecaja klimatskih promjena i problema osiguranja dovoljne koli ine energenata za druatva. Klimatske promjene e imati najvei utjecaj na siromaane zemlje i zemlje u razvoju, gdje sustav i bez njihova negativnog utjecaja ima problema s funkcioniranjem i osiguravanjem svih potreba na dnevnoj razini. Doduae, ovdje treba dodati kako imamo i niz ekonomski razvijenih zemalja koje bi uslijed takvog scenarija imale problema, a najbolji primjer je potpuni kolaps djelovanja u kriznim situacijama, koje su pokazale nadle~ne institucije u SAD-u prilikom djelovanja uragana Katrina 2005. godine. `to se ti e eventualnih problema s opskrbom fosilnih energenata, ekonomski najbogatije zemlje e tu imati vee probleme od siromaanijih zemalja, jer su u ovom trenutku iznimno potroaa ka druatva ranjivija na nedostatak  uobi ajene dnevne doze fosilnih goriva. Problem je ato, s obzirom na dosadaanje trendove razvoja, sve vei utjecaj klimatskih promjena ide paralelno sa sve veim cijenama i nedostatkom dovoljne koli ine fosilnih energenata, pa e ta dva procesu utjecati na cijeli svijet. Hrvatska tu kao zemlja bogatog ekosustava i bioraznolikosti te visokog indeksa ljudskog razvoja te rasta sposobnosti djelovanja sredianjih, ~upanijskih, gradskih i lokalnih uprava, treba smanjiti ovisnost druatvenog razvoja o fosilnim gorivima. Mo~emo zaklju iti sa sumiranjem poruka ekoloakog otiska Hrvatske i indeksa ljudskog razvoja. Do sada je iznimno bogat i kvalitetan biokapacitet osiguravao ravnote~u u odnosu na potroanju. Trendovi nas upozoravaju kako nam ekoloaki otisak raste uz smanjenje sposobnosti biokapacitata da nadoknadi tu potroanju. Iz toga mo~emo izvesti zaklju ak: Ako nastavimo dosadaanje trendove razvoja, Hrvatska e smanjivati i ograni avati mogunosti za aktivnu primjenu odr~ivog razvoja. Indeks ljudskog razvoja daje nam pozitivniju sliku. U ovom trenutku se ne nazire opasnost od suprotnog smjera kategorija kojima mjerimo razinu indeksa ljudskog razvoja. Jasno, kao i za cijeli svijet, i za nas vrijedi kauzalna veza koja ka~e kako pretjerani pritisak na biokapacitet i iskoriatavanje resursa, nakon prelaska odreene granice po inje ugro~avati i sposobnost osiguranja kvalitetnog ~ivota stanovnika tog podru ja. Za ispunjenje svih osam Milenijskih ciljeva, meu koje spada i odr~ivost okoliaa, prema Izvjeau o ispunjenju Milenijskih ciljeva u Hrvatskoj, trebat e ulo~iti zajedno 940,5 milijuna kuna. S obzirom na va~nost ciljeva za poveanje kvalitete ~ivota stanovniatva Hrvatske, a s obzirom na to da iznos potrebnih ulaganja nije pretjerano velik u odnosu na ukupni bud~et, ispunjenje bi trebalo biti jedan od prioriteta druatvenih aktera za odr~ivi razvoj Hrvatske. Sa svojim posebnostima i kvalitativnim specifi nostima, Hrvatska ima veliku aansu da o uvanjem biokapaciteta i zaustavljanjem rasta emisije stakleni kih plinova smanji ekoloaki otisak, te zadr~i sadaanju razinu visokog indeksa ljudskog razvoja uz zna ajna ulaganja u podru je obrazovanja. 5. ZAKLJU AK Pokazali smo u radu odnos izmeu prepreka i mogunosti za odr~ivi razvoj te kao indikatore i jednog i drugog koristili ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja. Logi ki slijed nas je vodio od prepreka i problema prema mogunostima i rjeaenjima. Prepreke smo podijeli u etiri sektora koji su meupovezani. Nedovoljna osvijeatenost politi kih i ekonomskih elita te neinformiranost i slaba educiranost javnosti za odr~ivi razvoj uzrokuju aktivnu primjenu neodr~ivih politika elita, te pasivnost i pesimizam kod javnosti. Kao posljedicu u podru ju ekonomije imamo, kod elita, stvaranje sustava koji kao jedinu vrijednost priznaje profit i neobazrivi i nekontrolirani rast, a kod javnosti utopljenost u povrani konzumerizam bez paralelnog poveanja zadovoljstva u ~ivotu. Kvaliteta ~ivota zahtijeva aire obzore od pukog gomilanja novca. Socijalni psiholog David Myers to je lijepo opisao  sindromom poveanja bogatstva, a smanjenja duha , jer  imamo vee kue, a slomljena srca, vee plae, a manju etiku, veu sigurnost, a manja prava (Laszlo, 2006: 69). Kao krajnju posljedicu neosvijeatenosti i slabe edukacije, te financijskog sustava utemeljenog na linearni gospodarski rast bez obzira na posljedice, analizirali smo klimatske promjene i ratove za resurse kao drugi dio prepreka odr~ivom razvoju. Klimatske promjene predstavljaju trenutno najvei izazov za ovje anstvo i dugo nam je trebalo da ih spoznamo i suo imo se s potrebom djelovanja protiv njihovih negativnih posljedica. Ovdje se najbolje vidi kako prepreke utje u jedne na druge, jer naaa nesklonost i nesposobnost aktivnog odnosa prema rjeaavanju problema uzrokovanih klimatskim promjenama imaju uzrok upravo u prevelikoj snazi ostatka prepreka za odr~ivi razvoj. Monbiot (2006) isti e kako svaka generacija ima svoj tabu, a naa je smanjenje dostupnosti resursa koji nam osigurali izgradnju naaih druatava. Ne pri amo o tome, jer si ne mo~emo to predo iti. To je civilizacija negiranja. Ratovi za resurse odaju sliku danaanjeg svijeta, gdje je nevjerojatna kratkovidnost elita najmonijih zemalja svijeta, a vrlo esto i onih koje obiluju prirodnim resursima, jer se ponaaaju kao da imamo alternativni planet. Dodajmo tome i beautnost u kraenju prava ljudi koji stoje na putu daljnjem nekontroliranom iskoriatavanju resursa. Upravo zbog meupovezanosti prepreka odr~ivom razvoju, ne mo~emo raditi na rjeaavanju samo jednog njihova dijela, bez svijesti i zahvaanja drugih. Bez osvjeaivanja i edukacije za odr~ivi razvoj, nerealno je o ekivati promjenu vrijednosti i na ela koja vrijede u ekonomiji, jer bez druga ijih pravila i odnosa u tom podru ju, globalni kasino e se i dalje kockati s naaom budunosti. Bez prihvaanja potrebe aktivnog pristupa smanjivanja utjecaja klimatskih promjena, nerealno je o ekivati da e se smanjiti koli ina i intenzitet ratova za resurse, koji se i vode zbog prijeko potrebnih resursa za neodr~ivo funkcioniranje najbogatijih druatava, pa i cijelog svijeta. U tom kontekstu zanimljivo se prisjetiti gotovo paralelnog kretanja emisije uglji nog dioksida i svjetskog ekonomskog rasta u posljednjih 45 godina. Naaa druatva su ovisna o fosilnim gorivima i pred nama je dug put izlaska iz tog stanja ovisnosti zbog kojeg smo i spremni vraiti nasilje i agresiju nad planetom, drugim ljudima i generacijama koje dolaze. Nakon analize problema i prepreka odr~ivom razvoju, krenuli smo ih kvantificirati kroz indikatore odr~ivosti: ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja. Tu nam je glavni cilj bio objasniti njihov zajedni ki utjecaj na odr~ivi ili neodr~ivi razvoj nekog druatva. Ekoloaki otisak predstavlja trenutno najprecizniji i najobuhvatniji indikator odr~ivosti koji mjeri naau potroanju resursa. U radu smo se trudili pokazati kako se mo~e smanjiti odgovornijom potroanjom resursa, ekoloakim dizajnom u najva~nijim sektorima druatva, poveanjem produktivnosti u proizvodnji hrane bez ugro~avanja kvalitete samog ekosustava, energetski efikasnijim tehnoloakim rjeaenjima koja ostavljaju manji otisak, te stabiliziranjem rasta stanovniatva kroz edukaciju i osiguranje materijalne samostalnosti za ~ene. Indeks ljudskog razvoja u sebi sjedinjuje druga dva stupa odr~ivog razvoja: ekonomiju i druatvo, te nam daje odgovor o kvaliteti ~ivota nekog druatva. Njihovi rezultati su posljedice ja ine i sveprisutnosti prepreka odr~ivom razvoju, a posebno je to vidljivo kada usporedimo ova dva indikatora na globalnoj razini. Grafikon odnosa izmeu ekoloakog otiska i indeksa ljudskog razvoja, koji smo prikazali u radu, dovoljno govori za sebe i bez previae komentara, on je ogledalo danaanjeg svijeta, rastrganog izmeu potrebe da se zadovolji kvaliteta ~ivota za ato vei broj ljudi i naae nesposobnosti da to u inimo bez prevelikog ekoloakog otiska s obzirom na bogatstvo i snagu globalnog biokapaciteta. To je pukotina koja upozorava o velikim podjelama u svijetu. Ozbiljnost situacije mo~e se ia itati u navoenju jedne jedine zemlje koje je uspjela istovremeno ostvariti ekoloaki otisak u okvirima globalnog biokapaciteta i visoku razinu ljudskog razvoja. injenica da je to Kuba, pored znanstvenicima svojstvene znati~elje istra~ivanja uzroka i poduzetih koraka za ostvarenje tog uspjeha, mo~e nas samo zabrinuti s obzirom na druatveno ureenje Kube. Tu nam se namee kao klju ni svjetski cilj spojiti neku od skandinavskih zemalja i Kubu, spariti njihove prednosti da bi se poniatile mane. Uz neato bla~e kriterije, blizu tog ideala kree se niz od dvadesetak zemalja, meu kojima je i Hrvatska, pa e biti zanimljivo pratiti njihov daljnji put. Ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja istovremeno su problem i rjeaenje. Prikazuju nam zorno i jasno neodr~ivost razvoja danaanjeg svijeta, a istovremeno u sebi nose i otvoreni kod alata i vjeatina, znanja i tehnologija, strategija i planova, kojima se mogu smanjiti vrijednosti ako govorimo o ekoloakom otisku, odnosno poveati ako govorimo o indeksu ljudskog razvoja. Poglavljem Mogunosti za odr~ivi razvoj, ostvarili smo cilj rada pokazavai kako postoje i mogunosti za ostvarenje visoke kvalitete ~ivota unutar granica biokapaciteta. Tu smo posebnu pa~nju posvetili druatvenim akterima, koji su klju ni faktor rjeaenja kroz koriatenje dostupnih i primjerenih mogunosti za odr~ivi razvoj. Trudili smo se istaknuti koje su to mogunosti za odr~ivi razvoj u sektoru proizvodnje i koriatenja energije, transporta, poljoprivrede i aumskog fonda te gospodarenja otpadom i vodom. Razli ite mogunosti koriste razli iti druatveni akteri: pojedinci i inicijative te organizacije civilnog sektora, poslovni sektor i ~ivotne zajednice te edukacijski centri, gradske i dr~avne uprave. Za svakoga od nabrojanih druatvenih aktera predlo~ene su najsvrsishodnije i najefikasnije politike djelovanja. Poglavlje je potvrdilo hipotezu rada kako danas postoje i mogunosti i akteri za odr~ivi razvoj, ali i joa uvijek ja e prepreke za odr~ivi razvoj, koje prije e njegovu airu i aktivniju primjenu. Posebna pa~nja posvetila se analizi stanja s indikatorima odr~ivog razvoja u Hrvatskoj. Nakon analize relativno malog ekoloakog otiska i pripadajueg ekoloakog minusa uz ostvarenje visokog druatvenog razvoja. Kao i na globalnoj razini, i ovdje smo nekoliko puta ponovili kao neupitno prvi korak smanjenje potroanje energije odr~ivijim dizajnom i uatedama. Najva~nije mjere na putu odr~ivog razvoja pored spomenutog smanjenja potroanje energije u svim sektorima (zgradarstvo, transport, otpad i drugi) jesu: >>> iskoriatavanje obnovljivih izvora energije, posebno biomase i sunca >>> o uvanje te odr~ivo gospodarenje aumskim fondom u Hrvatskoj s obzirom na njegovu va~nost i utjecaj >>> ekoloaka proizvodnja hrane u svrhu zaatite okoliaa, poveanja kapaciteta proizvodnje, investiranja u socijalnu komponentu subgradskih i ruralnih krajeva te ubla~avanja nelojalne konkurencije masovne industrijalizirane poljoprivrede iz ekonomski bogatih zemalja >>> unaprijediti sortiranje i gospodarenje otpadom kao jednim od najveih ekoloakih problema Hrvatske >>> investirati u ispunjenje osam Milenijskih razvojnih ciljeva, posebno u podru je obrazovanja. Ovo je zapravo i podru je rada koje najviae vapi za daljnjim znanstvenim radom, prou avanjem i nala~enjem rjeaenja kako bi Hrvatska sa svojim realnim prirodnim pogodnostima i prednostima po ela ~ivjeti odr~ivim razvojem. To ostaje i kao motiv i kao izazov autoru rada za daljnje bavljenje ovom temom. U radu smo isticali kako nam je, s obzirom na probleme danaanjeg svijeta poput klimatskih promjena, uniatenja bioraznolikosti i sukoba zbog prirodnih resursa te sve veeg jaza izmeu bogatih i monih, danas najpotrebniji odr~ivi razvoj koji e biti primjenjiv i odlu an. Primjenjiv zna i da je prakti an, da nije jedna od mnogih tehnoloakih nada ili teako izvediva i skupa nadopuna fosilnim gorivima. Odlu an zna i da iza njega postoji politi ka volja za djelovanjem i druatvena svijest o razvoju koji ne ugro~ava okolia i zdravlje ljudi. Jedan od veih izazova rada bio je pokazati kako postoje druatveni akteri za takav odr~ivi razvoj i kako koriste brojna znanja i tehnologije, alate i vjeatine, modele i strategije za aktivnu primjenu svojih razvojnih planova. Potreban nam je aktivan pristup, smjeaten izmeu zlogukih proroka koji nagovjeauju neizbje~an smak svijeta i apati nog  niata se ne mo~e u initi stava. Mobbs (2005) zagovara filozofiju, pogled na svijet,  paket zajedni ki prihvaenih razumijevanja fizi kih i socijalnih fenomena koji nas okru~uju , svijest koja ide iznad uskih percepcija pasivne veine i mone manjine. Samo tako emo se baviti uzrocima globalnog osiromaaenja, klimatskih promjena i politi ke nestabilnosti. Samo tako emo shvatiti zaato su se problemi uope i pojavili. I koje odgovore zahtijevaju. Trebali bismo se viae koncentrirati na konkretna rjeaenja za post-naftni svijet, nego na  izgradnju alternativno pogonjenih luksuza koji funkcioniraju po istoj paradigmi koju bismo trebali napustiti (Ruppert, 2006). Politi ke elite su do sada uglavnom investirale u podru je opskrbe, pokuaavajui osigurati utrku obnovljivih izvora energije s fosilnim gorivima. Time se zapravo ne dovodi u pitanje na in na koji troaimo energiju i nema preispitivanja naaeg ~ivotnog stila. Energiju mo~emo troaiti neracionalno i bahato, neovisno da li i kada uklju imo mikrovalnu penicu dobivamo energiju iz elektrane na mazut ili vjetroelektrane. Budui da se radi o jednom od temeljnih stavova u radu, mo~emo ga joa jednom ponoviti. Nemogue je zamijeniti sadaanju potroanju fosilnih goriva s bilo kojim od obnovljivih izvora energije, a posebno se situacija komplicira ako uklju imo proizvodnju hranu i iskoriatavanje biokapaciteta kako nam pokazuje ekoloaki otisak. Time smo doali do zaklju ne misli doktorskog rada. Objaanjavali smo i analizirali mnoge va~ne probleme i pojmove u radu: klimatske promjene, energetske resurse, bioraznolikost ekosustava, obnovljive izvore energije i brojne druge. Imali smo kao jedan od ciljeva rada pokazati na koji na in su povezani te djeluju meusobno jedni na druge. No, jedan va~an druatveni koncept ili kategorija cijelo vrijeme nedostaje kao jasan cilj i kroz cijeli rad se tiho i posredno provla i. Posveujemo mu veu pa~nju upravo u zaklju ku, kako bismo mu dali dodatnu i zaslu~enu vrijednost. Usuujemo se zaklju iti kako bez svijesti o njoj i bez implementiranja u globalne ugovore i deklaracije, nije mogue raditi na stvaranju ekoloaki odr~ivijeg i socijalno pravednijeg druatva. Ta karika koja nedostaje jest pravedna raspodjela. Mo~emo rei kako nas ekoloaki otisak upuuje na pravednu raspodjelu kao temeljni stup buduih odnosa u svijetu, ako e oni krenuti u smjeru manjeg otiska i vee socijalne pravde. Obnovljivi izvori mogu osigurati pristojne koli ine energije, ali ne za neodr~ivi ~ivotni stil prosje ne osobe iz zapadnih zemalja. Isto tako, energetska efikasnost ima smisla ako prihvatimo da svatko od nas ima pravo na jednaku potroanju energije. Svatko od nas ima pravo na jednaki ekoloaki otisak. I ovdje nam je potrebno usvojiti koncepte primjenjivosti i odlu nosti. Primjenjivost se ogleda u sposobnosti koncepta pravedne raspodjele da bude ostvariv i u skladu s realnoau. Znamo koliko je to va~no, jer ponekad i ekoloaki svjesni i socijalni pravdoljubivi pojedinci nude nerealna i neostvariva rjeaenja. Ako su i ostvariva, vrlo esto im nedostaje druatvene moi da promoviraju i osiguraju koriatenje tih rjeaenja. Jedno od konkretnih i primjenjivih rjeaenja za smanjenje emisije CO2 jest ideja Aubreya Meyera s Instituta Global Commons, u kojoj se isti e kako svijet za poateno i efikasno smanjenje emisije CO2 treba usvojiti dva modela djelovanja: "contraction and convergence" (stezanje i pribli~avanje).  Stezanje zna i globalni dogovor o smanjenju emisije CO2 s obzirom na trenutnu emisiju neke zemlje. Iza modela  pribli~avanja stoji ideja o kretanju prema uravnote~enoj emisiji, odnosno o pravu na globalnu emisiju po glavi stanovnika. Dakle, radi se o primjeni dvaju jedino valjanih i primjenjivih principa: prvi isti e kako je potrebno smanjiti emisiju stakleni kih plinova, posebno CO2 drugi isti e kako globalno upravljanje tim procesom mora biti utemeljeno na pravdi i poatenom odreenju odgovornosti i obaveza. Ako se prihvati potreba smanjenja emisije CO2 i stvori globalni dogovor za potrebnu koli inu smanjenja, svaka zemlja treba dobiti svoju kvotu dozvoljene emisije i na temelju toga, svaki graanin ovog svijeta dobiva isto tako dozvoljenu emisiju. Koncept po iva na uvjerenju kako je emisija uglji nog dioksida pravo svih ljudi na planetu, te kako u tom pravu svi trebaju sudjelovati na jednakopravnim osnovama. Ono gdje  koncept stezanja i pribli~avanja nosi svoju originalnost, ali i mogunost globalnog prihvaanja jest upravo drugi dio koncepta oko kojeg uvijek nastaju sporenja. Ovdje se isti e kako nema spora oko pravednog zahtjeva zemalja u razvoju za poveanom emisijom uglji nog dioksida kako bi se makar pribli~ile razvoju bogatih zemalja. Takoer, nema spora kako bogate industrijski razvijene zemlje moraju radikalno smanjiti svoju emisiju. No, ovdje su po prvi put precizirani i transparentno predstavljeni potrebni koraci smanjenja emisije uz vremenske okvire. Pogledajmo to kroz grafikone  stezanja i  pribli~avanja :  Izvor:  HYPERLINK "URL:http://www.gci.org.uk" URL:http://www.gci.org.uk (20.09.2007.). Vidimo da su grafikoni obrnutog predznaka, ali dolaze na isti cilj. Bogate zemlje trebaju napraviti najvee stezanje, no ostavljen im je razuman vremenski rok za taj zahtjevan i te~ak proces. Zemlje u razvoju imaju manju kvotu potrebnog smanjenja, ali isto tako trebaju uravnote~iti svoju emisiju s ravnopravnom globalnom razinom u odnosu na broj stanovnika. Tim Flannery je istaknuo kako je  C&C ideja zapravo ultrademokratska varijanta Kyoto protokola (2005: 299). Sli ni princip koristi i Heinberg (2006) u svojem Protokolu iscrpljivanja nafte, unutar kojeg je izradio ravnopravne kvote smanjenja izvoza i uvoza nafte za zemlje ovisno jesu li proizvoa ice nafte ili je uglavnom kupuju. Kvote se odreuju s obzirom na godianje smanjenje svjetskih zaliha nafte koje iznosi 2,6 posto. Heinberg tu isti e kako njegov Protokol ne mo~e za~ivjeti bez prihvaanja paralelnog smanjenja emisije CO2. Prihvaanjem koncepta  stezanja i pribli~avanja uspijevamo smanjiti emisiju CO2 na potrebnu razinu, gdje mo~emo ubla~iti viaestruke utjecaje klimatskih promjena, uz osiguravanje zadovoljavajueg ekonomskog rasta na globalnom nivou:  Izvor: URL:  HYPERLINK "http://www.gci.org.uk" http://www.gci.org.uk (23.09.2007.). Ovime koncept  stezanja i pribli~avanja ak nadmaauje i o ekivanja IPCC-a o koristima i troakovima  energetske tranzicije . ini se kao dobitna kombinacija sprje avanja  energetskog prokletstva danaanjeg svijeta, vezanja gospodarskog rasta uz troaenje fosilnih goriva, odnosno paralelne emisije uglji nog dioksida, kako nam pokazuje karta kojom smo zaklju ili poglavlje Analiza komponenti ekoloakog otiska. Koriatenje mogunosti za odr~ivi razvoj, koje smo predstavljali u radu, osiguravaju ispunjenje ovog cilja. Pored realnih temelja nekog koncepta, jasno je kako za njegovu provedbu moramo imati i odlu nosti koja proizlazi iz sposobnosti primjene i stvaranja dobre atmosfere, plodnog tla za rast i airenje koncepta. Unato  obilju prepreka, koncept  stezanja i pribli~avanja je stekao i brojne zastupnike u politi kim i znanstvenim krugovima koji se bave klimatskim promjenama, poput Pokreta nesvrstanih, Europskog parlamenta, UNEP-a, Meunarodnog crvenog kri~a, IPCC-a, vlada europskih zemalja i drugih. Zaklju ak doktorskog rada bi bio: Bez usvajanja na globalnom nivou koncepta pravedne raspodjele, nije mogua primjena i ostvarenje odr~ivog razvoja. U tom smjeru, unato  svim strukturalnim manama i trenutnim slabostima, pozornica djelovanja jesu Ujedinjeni narodi. Znamo da imamo tri generacije ljudskih prava: 1. Prva generacija ljudskih prava Uglavnom se koncetrirala na zadovoljenje slobode i participacije sudjelovanja u politi kom ~ivotu. Glavni cilj je bio uspostaviti prava koja bi atitila pojedinca od dr~ave. Prva generacija uklju uje slobodu govora, pravo na pravedno suenje, slobodu religijskog izra~avanja i pravo na izra~avanje stava izlaskom na izbore. Veina ovih prava nalazi se u poznatoj Univerzalnoj deklaraciji ljudskih prava UN-a iz 1948. godine. Druga generacija ljudskih prava Na drugoj generaciji po elo se raditi izmeu dva svjetska rata, ali aktivnije u drugoj polovici 20. stoljea. Prava ovdje zalaze u socijalna, ekonomska i kulturna podru ja. Tu spominjemo pravo na zaposlenje, pristojan stambeni prostor i zdravstvenu zaatitu, socijalnu sigurnost i beneficije za nezaposlene. Velik dio ovih prava takoer se nalazi u Univerzalnoj deklaraciji ljudskih prava UN-a. Trea generacija ljudskih prava Ove vrste prava dolaze na red poslije i danas se nalaze u veini progresivnije slo~enih meunarodnih ugovora, deklaracija i protokola. Primjerice, mo~emo spomenuti Stockholmsku deklaraciju na poznatoj Konferenciji o okoliau 1972. godine ili Deklaraciju iz Rija 1992. godine. Radi se o  mekanim zakonima , koji uglavnom nastaju kao posljedica pregovora o bitnim pitanjima za svijet, te je na kraju ostavljeno, svakoj od dr~ava potpisnica da bez obveza implementiraju donesene odredbe u svoje zakone. U tom smislu nemaju joa uvijek takvu pravnu te~inu, premda bismo mogli povesti raspravu i koliko je to uvijek slu aj, posebno na meunarodnoj razini, i s ljudskim pravima prve i druge generacije. U treu generaciju ljudskih prava ubrajamo: prava kolektivnih skupina i grupa, pravo na samoodreenje, pravo na ekonomski i druatveni razvoj, pravo na ist okolia, pravo na prirodne resurse, pravo na komunikaciju, pravo na participaciju kulturne baatine te pravo na meugeneracijsku jednakost i odr~ivost. Dodatak zaklju ku rada bi bio: Ako kroz mehanizme Ujedinjenih naroda ne stvorimo etvrtu generaciju ljudskih prava koja e se temeljiti na konceptu pravedne raspodjele svjetskih resursa nee biti mogue smanjiti ekoloaki otisak i osigurati zadovoljavajui indeks ljudskog razvoja za vei broj ljudi. Scenarij nemogunosti smanjivanja ekoloakog otiska, vodi nas u svijet u kojem e biti i te~e ostvariti visok indeks ljudskog razvoja za vei broj ljudi nego danas. Logi no, u takvom svijetu niti nema odr~ivog razvoja. Treba priznati kako u ovom trenutku kroni no nedostaje aktera za odr~ivi razvoj koji bi imali politi ku mo djelovanja, posebno ako govorimo o nacionalnim i globalnim liderima. Trenutne elite, ali i velik broj stanovnika, nisu spremni ozbiljno se upustiti u borbu protiv klimatskih promjena i osiguranja osnovnih energenata bez sukoba. Srea u nesrei jest sve vei utjecaj klimatskih promjena, koji osvjeauje i najvee ignorante i pospance iz svijeta druatvenih aktera na presudnim politi kim i ekonomskim pozicijama. Potrebna nam je radikalna obnova vrijednosnih obrazaca i po~eljnih smjerova razvoja. Mo~emo se zapitati: Kada nam je ijedan politi ar ponudio manje, a ne viae, u naaem kontekstu, manju potroanju energije, a ne joa veu, koju kolokvijalno prati vei ekonomski rast? No, potrebno je postaviti i samokriti ko protupitanje: A tko bi od nas glasao za takvog politi ara? Ulog je zaista velik, jer se mo~emo pitati tko e se brinuti za ljudska prava u svijetu gdje nafta koata viae od 100 dolara po barelu? Ozbiljnost problema ipak sve viae ljudi tjera na razmialjanje, na djelovanje i akciju, pa ponekad i mnogo odlu nije nego ato bi se o ekivalo. Bivai potpredsjednik SAD-a Al Gore, istaknuo je u jednom razgovoru u drugoj polovici 2007. godine, kako  ne razumije gdje su danas mladi ato blokiraju buldo~ere koji grade elektrane na ugljen , a i najpoznatiji Nasin znanstvenik za klimu James Hansen je pribli~no u isto vrijeme sli no zaklju io kako  bi posebno mladi ljudi trebali u initi sve ato je mogue da blokiraju izgradnju elektrana na ugljen koje zagauju (Clark, 2007: 1). Donedavno su se ovakve izjave mogle ia itavati samo s usana najzagri~enijih ekologa i aktivista. injenica da ih izgovaraju vrhovi politi ke i znanstvene elite samo nam pokazuje svu ozbiljnost problema. Drugo ato e ubrzati proces airenja vrijednosnih obrazaca utemeljenih na odr~ivom razvoju jest stasanje novih generacija, koje e odrasti sa svijeau o klimatskim promjenama i va~nosti prirodnih resursa, te e kao takve iskrenije i efikasnije preuzeti odgovornost za njihovo rjeaavanje. Generacije koje dolaze, neovisno o vlastitim odlukama, naslijedit e probleme naaeg sadaanjeg svijeta. Ako nastavimo tapkati u mjestu i povrainski pristupati najva~nijim svjetskim problemima, budue generacije e se probuditi u svijetu s puno viae neprijateljstva i nepravde. Ako i po nemo sada aktivno raditi na borbi protiv klimatskih promjena, pozitivne posljedice e se po eti uo avati tek u drugoj polovici 21. stoljea, pa e budue generacije biti svjedoci velikih rezova i pozitivnih promjena u proalosti. No, i u tom slu aju, oni e biti ti koji e preuzeti odgovornost za daljnji tijek razvoja. Najte~e e biti bogatim industrijaliziranim druatvima, gdje se 300 godina navikavalo na rast, zahvaljujui kolonizaciji, a nakon toga kontroli globalne ekonomije. U sljedeih 50 godina biti e potrebno da bogata druatva smanje potroanju energije za 75 do 90 posto, ato se ini neostvarivim ciljem. Nama se sada ini nemogua tako mala potroanja, ali ne zaboravimo kako mnogi ljudi na svijetu danas tako ~ive, a mi ih kategoriziramo kao  siromaane . Heinberg (2004) isti e etiri scenarija daljnjeg razvoja i ~ivotnih stilova za odabrati: Posljednji ostaje - daljnja kompeticija i ratovi za preostale resurse. ekanje magi nog spasa  nada u bezbolnu tranziciju koju e omoguiti tehnoloako udo. Smanjenje energije ( powerdown )  put suradnje, atednje i dijeljenja koji predvodi upravlja ki sloj druatva osvijeatenih i vrijednosno utemeljenih na ela i principa odr~ivosti. Gradnja  Noinih arki  izgradnja zajednica i prostora koji funkciniraju na odr~ivi na in. U radu smo pokazali opasnost prvog te jalovost drugog scenarija. Klju ni cilj je spojiti trei i etvrti scenarij, pri emu trei ide odozgo, a etvrti odozdo u pristupu. Bogato znanje i iskustvo, desetljeima sakupljano u brojnim zajednicama i edukacijskim centrima treba podraku i poticaj za airenje tog istog znanja za cjelokupnu javnost, ato jedino mo~e osigurati osvijeaten druatveni akter na upravlja kim pozicijama. U tom smislu trebamo biti svjesni, kako s obzirom na slo~enost i opseg problema klimatskih promjena te osiguranja energetskih resursa, nije mogue izolirano primjenjivati odr~ivi razvoj. Nemogue je dugoro no ostvarivati odr~ivost u neodr~ivom svijetu. Jasnije re eno, bez predanog i odlu nog djelovanja politi kog dijela druatva, odnosno bez pritiska s jedne strane, odnosno suradnje s predstavnicima lokalne, regionalne i dr~avne uprave s druge strane, nema odr~ivog razvoja kakav svijet treba. Njihove aktivnosti trebaju imati sintezu u globalnim ugovorima i deklaracijama, jer problemi o kojima govorimo, jedino se i mogu rijeaiti na globalnom nivou na zadovoljstvo svih. Samo tako emo osigurati mogunost primjene odr~ivog razvoja na globalnoj razini, kao otvorenog kiaobrana s kojeg klize kapi brojnih znanja i vjeatina te odr~ivih razvojnih planova i strategija koje smo spominjali u radu. Tako bi ih svaki razli it druatveni akter s obzirom na svoje posebnosti i kontekst mogao upiti i primijeniti na lokalnom nivou. Va~no je usvojiti injenicu kako su ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja kao indikatori odr~ivog razvoja promjenjive kategorije i kako na njih utje emo svojim ponaaanjem i djelovanjem. Analiza tih indikatora suo ila nas je s kratkotrajnoau aktualnosti podataka, jer se svijet brzo mijenja, ali su nam poslu~ili i kao temeljne vrijednosti usmjeravanja razvoja prema razinama odr~ivosti. Stoga smo uvjereni kako i ekoloaki otisak i indeks ljudskog razvoja, unato  i ponekom nedostatku, predstavljaju dobre alate za istra~ivanje i prou avanje odr~ivosti naaeg svijeta i druatava, i u godinama koje slijede. Dok je zaklju ak doktorskog rada ve bio ispisan, objavljen je krajem listopada novi izvjeataj Sveu iliata East Anglia i suradnika o kretanjima emisije uglji nog dioksida. Emisija uglji nog dioksida ubrzano raste, ak 35 posto br~e nego ato se predvialo 2000. godine. Razlozi su: neefikasno koriatenje fosilnih goriva, posebno rast koriatenja ugljena (17 posto) i smanjenje sposobnosti auma i oceana za apsorpciju uglji nog dioksida (18 posto). Upravo je takav scenarij ono na ato smo upozoravali u radu  poveanje koriatenja fosilnih goriva za opskrbu energijom plus smanjenje sposobnosti planetarnih ekosustava da do odreene mjere uklanjaju pripadajuu emisiju. Na sve manji biokapacitet, ostavljamo sve vei ekoloaki otisak. Postoji poznata anegdota, gdje skupina ljudi gasi po~ar na kui. Mu e se, ska u oko vatre, zalijevaju, a jedan ovjek stoji sa strane i gleda ih. Oni i dalje gase, a ovaj i dalje stoji i gleda. Nakon nekoliko minuta vatra se proairi i zahvati cijelu kuu. Ovaj ato je stajao cijelo vrijeme promrmlja:  Ma znao sam da neete uspjeti, nema vas dosta! Vjerujemo kako smo u radu pokazali zaato nam danas trebaju vatrogasci, a ne promatra i. BILJE`KE     PAGE  PAGE 2  Heinberg je pored Powerdown napisao, od tematike koja nas ovdje zanima, i hvaljene knjige The Party's Over: Oil, War and the Fate of Industrial Societies; Powerdown; i The Oil Depletion Protocol: A Plan to Avert Oil Wars, Terrorism, and Economic Collapse.Za vrijeme pisanja rada, izaala mu je i posljednja knjiga Peak Everything.  Lokalna Agenda 21 je dokument donesen na Konferenciji u Riju 1992. godine. Ona predstavlja model odr~ivog razvoja za lokalne zajednice i poziv na partnerski odnos razli itih aktera u druatvu. Tu se nabrajaju teme poput neodvojivosti mira, razvoja i zaatite okoliaa, potrebe za veim uklju ivanjem ~ena, djece i mladih, sindikata te autohtonih/uroeni kih skupina u procese ostvarivanja odr~ivog razvoja, shvaanju nemogunosti razvoja siromaanih zemalja dok su optereene vanjskim dugovima koji prije e ne samo ekonomski, ve i ukupan razvoj druatva, potrebe promjene neodr~ivih obrazaca potroanje, potrebe da vlade prestanu financirati ekoloaki devastirajue projekte i oblike ponaaanja, razvoja odr~ive poljoprivrede, zaatite oceana i ostalih voda te brojnim drugim temama vezanima za odr~ivi razvoj. Vidjeti detaljnije: Keating, M. (1994) Program za promjenu- Agenda 21, Zagreb: MGIZO.  Termin odr~ivi razvoj prva je upotrijebila Barbara Ward na jednoj ekoloakoj konferenciji u SAD-u 1968. godine.  Prvi put se odr~ivost spominje 1712. godine kod Hansa Carla von Carlowitza koji je pojam definirao unutar aumarstva i odr~ivog gospodarenja aumama.  Heinberg dodaje kako neko druatvo mo~e do~ivjeti kolaps i zbog izvanjskih razloga, ako i usvaja odr~ivi princip. Primjerice, ako se pojavi agresija izvana ili doe do prirodne katastrofe, ali to ne navodi pod aksiomom, jer se ne radi o stvarima na koje druatvo jedino utje e.  Heinberg isti e kako priznaje kritiku da se u pet aksioma nedovoljno govori o socijalnoj jednakosti, ali da smatra kako je nemogue zadovoljiti ovih pet aksioma u jako podijeljenom druatvu, a vrijedi i obrnuto.  Vidjeti detaljnije rezultate na URL:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/environment/barometer/pdf/summary_ebenv_2005_04_22_en.pdf"http://ec.europa.eu/environment/barometer/pdf/summary_ebenv_2005_04_22_en.pdf (30.04.2007.)  U istom istra~ivanju, 77 posto ispitanika i ispitanica istaknulo je kako razvoj obnovljivih izvora energija treba biti jedna od prvih tema za federalnu vlast. Sli ni rezultati dobiveni su i u istra~ivanju koje su proveli CNN, USA Today i Gallup, gdje je pokazano kako 71 posto ispitanika i ispitanica smatra da sadaanja administracija predsjednika Busha ne radi dovoljno na rjeaavanju energetskog problema.  Inzistiranje na  ozelenjivanju vlastitog imid~a globalnih korporacija zna otii i do apsurdnih slu ajeva. Primjerice, British Aerospace (BAE), jedan od najveih proizvoa a oru~ja na svijetu, najavio je po etak proizvodnje ekoloakog oru~ju. Meci e biti bez olova, jer se ne ~eli da  uzrokuju bilo kakvu dodatnu atetu . Deborah Allen, direktorica Odjela za korporativnu odgovornost u BAE-u naglaaava kako je to odgovor na rast ekoloake svijesti kod ljudi. Drugi proizvod je bomba s tihom eksplozijom koja ne puata dim nakon eksplozije, te se ne mo~e aktivirati slu ajno.  Te stvari e se koristiti, i to je na ~alost aspekt modernog svijeta, ali mi moramo u initi sve da naai potroaa i budu sigurni dok ih koriste , ka~e Allen. Analiti arka trendova budunosti Sarah Bentley smatra kako je ekooru~je dobra stvar i sama navodi primjer eksploziva koji se onda pretvara u gnojivo i tako na kraju obogauje okolia koji je prvo degradirao.  Nike je po etkom 2007. godine najavio zatvaranje tvornice BJ&B u Dominikanskoj Republici. To je do tada bila tvornica kojom su se voljeli javno hvaliti kao primjerom korporativne druatvene odgovornosti, jer je bila jedna od dvije tvornice u Ju~noj Americi koje su imale sindikat, a da proizvode za Nike. Dodatno su poboljaani radni uvjeti u tvornici te je ona reklamirana kao oli enje predanosti eti kom ponaaanju korporacije. Objaanjenje za zatvaranje tvornice je bilo njezina  nekompetitivnost , te najava premjeatanja proizvodnje u Bangladea ili Vijetnam. Uateda koju e Nike ostvariti gaaenjem ove tvornice iznosi jednu tisuinu godianjih ulaganja u reklame korporacije.  Prema CERES-ovoj ljestvici, najekoloakije korporacije su General Electric, DuPont, BP, Toyota, Honda i ostale. Najloaije stoje ExxonMobil, Nissan, BMW, VW i drugi.  Prema njihovim podacima, emisija iz proizvoda BP-ja 2005. godine, bila je 1.376 milijuna tona, ato je dvostruko viae ima cijela Velika Britanija.  U tom smjeru ide i kritika najveim nevladinim organizacijama na svijetu o neracionalnom troaenju novca. Predsjednici i direktori najveih nevladinih organizacija na svijetu (npr. Crvenog kri~a, Nature Conservationista i drugih) imaju godianje zarade od nekoliko stotina tisua dolara, koje se esto penju i do milijun dolara, a u mnogim organizacijama plae uzmu i do dvije treine ukupnog bud~eta.  Sli no i Heinberg isti e kako njegov koncept  powerdown mo~emo shvatiti i kao energetikom gladi s po etka 21. stoljea koja je zavila u crno industrijalizirana druatva, ili kao svjesni proces suradnje, atednje i preobra~aja koji je omoguio ovje anstvu da pre~ivi.  Na drugom mjestu Capra isti e (2002: 230) kako ne mo~emo izgraditi odr~ivu zajednicu bez ekoloake pismenosti, bez  razumijevanja principa organizacije, zajedni kog svim ~ivim sustavima, koji shvaaju kako su se ekosustavi razvili da podr~e mre~u ~ivota . Vidjeti: Capra, F. (2002) The Hidden Connection  A Science for Sustainable Living, New York: Anchor Books.  Dobar primjer nerazumijevanja promjena i koraka koje moramo u initi u borbi protiv klimatskih promjena je kampanja korporacije McDonald's u kolovozu 2006. godine. U ljetnim mjesecima su po eli s jednomjese nom kampanjom nazvanom Hummer of a Summer, unutar koje su djeci kao poklon uz hamburgere u restoranima dijelili i male igra ke u obliku vozila Hummer, jednog od najpoznatijih terenaca na svijetu s iznimno neefikasnom potroanjom goriva. Igra ke u obliku ovog terenca namijenjene su samo de kima, dok su se djevoj ice morale zadovoljiti s lutkicama Polly Pocket. U McDonald'su su izrazili namjeru da poklone 42 milijuna Hummer igra ki. Bill Lamar, glavni u marketingu McDonald'sa, na kritike kako time promoviraju jedno od najneekoloakijih vozila na svijetu u trenutku kada cijena goriva raste, a klimatske promjene imaju sve razorniji u inak, odgovorio je kako im je namjera bila samo da donesu zabavu i uzbuenje koju Hummer vozila daju (Warner, 2006: 1). Tako djeci za zabavu trebaju poslu~iti igra ke vozila koja emitiraju 39 puta vee koli ine toksi nih estica koje stvaraju smog od hibridnih vozila.  O povezanosti sadaanje administracije i naftne korporacije Exxon dovoljno govori intervencija vlade u tu~bi obitelji civilnih ~rtava iz indonezijske pokrajine Aceh. Tu~ba je podnesena protiv najvee naftne korporacije na svijetu, Exxona, jer su iz Exxona anga~irali snage sigurnosti za zaatitu naftnih polja i naftovoda u toj pokrajini. Pri tom su doti ne snage sigurnosti terorizirale i ubijale lokalno seosko stanovniatvo. Krajem lipnja 2002. godine, pravni savjetnik State Departmenta William H. Taft IV. uputio je sucu pismo u kojem upozorava kako bi sudski postupak mogao uzrokovati  ozbiljne atetne posljedice na trenutnu borbu protiv meunarodnog terorizma (Simons, 2006: 2). Aceh je, naime, pokrajina u kojoj djeluje separatisti ki pokret islamista. No, nije jasno kakve veze ima teror Exxona nad lokalnim civilnim stanovniatvom s borbom protiv meunarodnog terorizma? Sud je odbacio tu~bu bez po etka sudskog postupka.  Republikanski predsjednik Odbora za okolia Senata istaknuo je kako su  klimatske promjene najvea prijevara koja je ikad bila nametnuta ameri kom narodu (Mobbs, 2005: 69).  Kao potporu tome mo~emo navesti i podatak iz National Journala, gdje se isti e kako svega 13 posto republikanskih predstavnika u Kongresu SAD-a vjeruje u utjecaj ovjekovih aktivnosti na klimatske promjene.  U Gates fondaciji su 2006. godine kao glavnog menad~era za Afriku zaposlili Roberta Horscha, jednog od bivaih menad~era u najveoj biotehnoloakoj korporaciji Monsanto.  Gates fondacija istovremeno objavljuje pompozne izvjeataje o ulaganjima od 48 milijuna dolara u humanitarnu organizaciju Solid Ground koja se bori protiv beskuniatva i problema s otplaivanjem kredita od kupovine nekretnina kao ato su kue i stanovi. Istovremeno, Gates fondacija je jedan od najveih ulaga a u razne fondove i investicijske kue za nekretnine koje uslijed teakoa u otplaivanju kredita, nude ljudima nove kredite uz nepovoljnije kamate koji ih joa viae zatvaraju u za arani krug sve veih dugovanja, dok na kraju ne predaju tim fondovima vlasniatvo nad nekretninama. Do prosinca 2005. godine, Gates fondacija je investirala najmanje 367 milijuna dolara u firme koje se bave zadu~ivanjem graana.  Na listi se nalaze i korporacije poput Johnson & Johnsona (12.) koji su odbili pristupiti kampanji 300 drugih korporacija za sigurniju kozmetiku. Tu je i Nike (13.) koji i dalje dobiva pritu~be o kraenju radni kih i ljudskih prava u svojim tvornicama u zemljama u razvoju. General Mills (14.) i dalje prodaje prehrambene proizvode bez etiketiranja onih koji sadr~e GM sastojke ili usjeve. IBM (41.), koji je godinu prije isplaivao bivae radnike i radnice zbog izlo~enosti opasnim materijalima i kemikalijama pri emu su oboljeli od raka.  Zanimljivo je da se u istra~ivanju tr~iata koje je pratilo ovu Greenpeaceovu kampanju pokazalo kako bi potroaa i u Kini bili spremni platiti viae za ekoloake mobitele nego oni u europskim dr~avama kao ato su Njema ka ili Britanija. Upravo zbog velikog broja toksi nih odlagaliata visokotehnoloakih proizvoda, u Kini je svijest o opasnostima elektronskog otpada izra~enija.  U~asan odnos prema radnicima i radnicama ak i u razvijenijim zemljama pokazuje istra~ivanje Cornell Universityja gdje je bar svaki etvrti poslodavac priznao da je otpustio najmanje jednog zaposlenog ako je zastupao radni ka prava i radio na osnivanju sindikata. Istra~ivanje iz prosinca 2006. godine pokazalo je kako bi ak 58 posto zaposlenih koji nisu na menad~erskim ili direktorskim pozicijama u lanilo se u sindikat ako bi imalo priliku.  ak su pregledavane kante za smee kako bi se dodatno ualo u navike i stavove zaposlenika, a organizirano je i prisluakivanje uz pomo tajnih agenata koji bi dolazili na mjesta gdje se okupljaju zaposlenici. Poslije je direktorica uprave HP-a Patricia Dunn s ostalim direktorima korporacije koji su bili upleteni u skandal nadgledanja i apijuniranja zaposlenika HP-a, morala dati otkaz.  U '50-ima su savezne dr~ave u SAD-u punile prora un porezima od korporacija za 33 posto, a 2003. godine taj je udio pao na 7,4 posto.  Tako je Co-operative Bank je 2006. godine odlu ila, izmeu ostalih, investirati i u jednu od najveih farmaceutskih korporacija na svijetu GlaxoSmithKline. Opravdanje za ovo investiranje naeno je u poruci kako se bez toga ne mo~e natjecati s najveim igra ima na podru ju financija, kao da je to i bio prvi razlog stvaranja eti kih fondova i banaka. Sama banka dodatno se opravdala izjavom kako oni ne ~ele investirati u korporacije koje sudjeluju u proizvodnji oru~ja, testiranju ~ivotinja zbog kozmetike, nuklearne energije, cigareta i u korporacije koje djeluju u zemljama u kojima se krae ljudska prava. Direktor Glaxa J.P. Garnier sjedi u odboru proizvoa a oru~ja United Technologies.  Izbio je pravi skandal kada je Fairtrade Foundation iz Britanije dala markicu Nestleu, korporaciji poznatoj po kraenju radni kih i ljudskih prava te agresivnoj kampanji za koriatenje mlijeka u prahu u zemljama u razvoju umjesto dojenja maj inim mlijekom. Claribel David iz International Fair Trade Associationa isti e kako svega 0,02 Nestleove proizvodnje podlije~e strogim pravilima za poatenu trgovinu.  O stvaranju takvog ~ivotnog stila i na ina razmialjanja joa je pisao Victor Lebov, napisavai krajem Drugog svjetskog rata kako za SAD  ekonomija zahtijeva da potroanja postane naa na in ~ivota, da pretvorimo kupovanje u rituale, da ostvarimo svoje duhovno zadovoljstvo, svoj ego, u kupovanju. Vidjeti: Laszlo, E. (2006) The Chaos Point  the World at the Crossroads, London: Piatkus.  Ameri ke korporacije Wal-Mart, Google, UPS, Microsoft, Nike, AT&T i Intel su 2006. godine lobirale u Kini protiv donoaenja zakona o pravima radnika, prvim takve vrste u toj zemlji koji je trebao regulirati radni ka prava. Korporacije su kroz svoja lobisti ka udru~enja Trgovinsku komoru SAD-a i Poslovno vijee SAD-a i Kine, zaprijetile kako e otii sa svojim tvornicama iz Kine, ako se zakon donese.  Dodatno se deficit SAD-a poveava i s trendovskim prebacivanjem proizvodnje u druge zemlje, ato proizvode ameri kih korporacija ini uvoznima.  Ameri ki potpredsjednik Dick Cheney je po etkom 2007. godine odlu io pametno ulo~iti svoj zaraeni novac. Investirao je 25 milijuna dolara u kratkoro ne javne obveznice, neoporezivi sektor valuta i fondove koji su izuzeti od utjecaja inflacije. Takoer je joa par milijuna dolara ulo~io u obveznice na tr~iatu kapitala  stare Europe .  Mo~emo rei kako Irak jest imao oru~je za masovno uniatenje, ili mo~emo rei kako nafta nije jedini resurs za koji se ialo ratovati u Irak. Sadam Husein je u jesen 2000. godine svu naftu prodanu kroz UN-ov projekt Hrana za naftu, po eo naplaivati u eurima. Najvei kupac ira ke nafte unutar programa Hrana za oru~je bile su upravo SAD, i to ak dvije treine. Za to je sada trebalo plaati u eurima i bio je to putokaz koji se nije smio slijediti. U lipnju 2003. godine, svega par mjeseci nakon okupacije Iraka, trgovina ira kom naftom preba ena je nazad u dolare.  Tim slu ajem i SAD su dobile klimatske izbjeglice. New Orleans je prije uragana imao 463.000 stanovnika, da bi ih se do srpnja 2006. godine imao 214.000, manje od polovice prije uragana. Sli na situacija ostala je i u okolnim mjestima i cijeloj regiji koju je uragan pogodio.  Sli no, i znanstvenici koji su otkrili ozonsku rupu polovinom '80-ih, bili su toliko iznenaeni rezultatima, pa su nekoliko puta provjeravali rezultate istra~ivanja.  Ledene bijele povraine reflektiraju ak 70 posto svjetlosti, a guste aume svega 10 posto. Vidjeti: Mason, C. (2003) The 2030 Spike  Countdown to Global Catastrofe, London: Earthscan.  Razdoblja  neo ekivanih zahlaenja u proalosti zabilje~ena su i u umjetnosti. Posebno imamo itav niz umjetni kih djela, posebno slika, koja bilje~e te promjene u razdoblju 1300-1850., koje se naziva  Malim ledenim doba . ak se isti e inspiriranje jedne od najpoznatijih slika na svijetu, poznatog Krika, autora Edwarda Muncha.  Kao argument ekonomskih ateta koje bi proizaale iz prihvaanja Kyoto protokola, SAD je inicirao  alternativnu suradnju kroz Asia-Pacific Partnership on Clean Development and Climate. Ugovor su po etkom 2006. godine potpisale pored SAD-a, Australija, Kina, Indija, Japan, i Ju~na Koreja. U sli nom smjeru vjere u tehnoloaki spas kree se i ameri ki plan za borbu protiv klimatskih promjena, nazvan Climate Change Technology Program Strategic Plan.  Kyoto protokol je stupio na snagu po etkom 2005. godine kada ga je potpisala Rusija, ime je dosegnut broj zemalja koje zajedno imaju 55 posto od ukupne emisije CO2. No, unato  tome, nema nikakvu obavezu za zemlje nepotpisnice, kao ato su SAD, Australija, Kina, Indija i druge.  Teze skeptika o potrebi borbe protiv klimatskih promjena mo~emo sumirati:  Atmosfera se ne zagrijava, a ako se i zagrijava to je zbog prirodnih ciklusa, a ako i nije dio prirodnih ciklusa, tada je koli ina zagrijavanja zanemariva, a ako postane zna ajna, koristi od toga e nadmaaiti atete, a ako i nee, onda e tehnologija sve rijeaiti, a ako i nee, ne smijemo atetiti ekonomiji, jer je joa uvijek puno nesigurnosti u znanstvene podatke. Vidjeti: Vidjeti Henson, R. (2006) The Rough guide to Climate Change  The Symptoms  The Science  The Solutions, London: The Rough Guides Ltd.  Sli no se isti e i u izvjeataju Japan Scenarios towards Low-Carbon society (LCS), koju je u velja i 2007. godine objavila organizacija  2050 Japan Low-Carbon Society scenario team sa suradnicima. U izvjeataju se isti e kako bi Japan do 2050. godine mogao smanjiti emisiju CO2 za 70 posto uz troakove za tu godinu predvienih 1 posto BDP-a. Vidjeti cijeli izvjeataj na URL:http://2050.nies.go.jp/interimreport/20070215_report_e.pdf (12.09.2007.).  Emisija iznad 400 ppm-a e imati ozbiljne posljedice. Granica od 555 ppm-a e sa uvati veinu svjetskih auma, ali nee sprije iti podizanje razine mora. Emisija od 750 ppm-a e imati devastirajue posljedica i na aumski fond, uklju ujui Amazonu. Vidjeti Mason, C. (2006) A Short History of the Future - Surviving the 2030 Spike, London: Earthscan.  Viae na http://media.newscientist.com/data/images/ns/av/dn11088D1.pdf  Radi se samo o troakovima smanjenja CO2. Ako ~elimo izraziti sumu za sve stakleni ke plinove, potrebno je financijska ulaganja poveati za 15 posto.  No, to sljepilo i neosjetljivost na slabije je samo uhodana tradicija koju Australija njeguje u regiji, posebno prema malom Isto nom Timoru. Australija je, uz SAD i Britaniju, desetljeima podr~avala Suhartov diktatorski re~im u Indoneziji, a ovaj je zauzvrat nudio obilne koli ine nafte iz okupiranog Isto nog Timora. Suharto je prepustio dio teritorija Australiji, upravo onog dijela na kojem se nalaze bogata naftna nalaziata. Australija je nastavila iskoriatavati ta polja i nakon ato su se indonezijske snage u potpunom rasulu i kaosu povukle iz Isto nog Timora. Isto ni Timor je, doslovno shvaajui svoju novoste enu samostalnost, po~elio samostalno upravljanje i naftnim poljima koja mu pripadaju te je zatra~eno posredovanje meunarodnih pravnih instanci. Australija se 2002. godine povukla iz procesa koji je vodio Meunarodni sud pravde, a koji se ticao utvrivanja meunarodnih pomorskih granica izmeu Australije i Isto nog Timora. Naime, shvatili su da e meunarodnom arbitra~om izgubiti velik dio teritorija koji im je 1972. godine nesebi no poklonio Suhartov diktatorski re~im. Tako je Australija ostavila u svojim rukama teritorij bogat fosilnim gorivima i nastavila ga iskoriatavati, a Isto ni Timor, koji ima godianji bud~et nekoliko desetaka milijuna dolara, i jedna je od najsiromaanijih zemalja na svijetu, ostaje u zrakopraznom prostoru meunarodnog prava. Do 2004. godine Isto ni Timor je godianje gubio oko 350 milijuna dolara zbog okupacije Australije koja im plja ka prirodne resurse.  Vrlo brzo su u SAD-u shvatili gdje se krije sveti gral buduih odnosa u svijetu. Ameri ki predsjednik Roosevelt joa se prije kraja Drugog svjetskog rata u velja i 1945. godine, naaao sa saudijskim princem Ibn Saudom i osigurao partnerstvo. SAD su se obvezale atititi saudijsku dinastiju, a Saudijska Arabija je pristala na status jednog od najvjernijih izvoznika nafte u SAD i kupaca ameri kog naoru~anja. Jimmy Carter je danas poznatiji kao dobitnik Nobelove nagrade za mir, a manje po  Carterovoj doktrini . koju je zaslu~io kad je 1980. godine u svom govoru o stanju nacije, objasnio kako  vitalni interesi SAD-a le~e u Perzijskom zaljevu, odnosno u slobodnom protoku tamoanje nafte, ato se mora osigurati  pod svaku cijenu .  Radi se o ogromnom prostoru isto takvih kontrasta, pogotovo kada pogled usmjerimo prema dvjema najveim dr~avama tog podru ja: Kini i Indiji. Slave ih ak i u UN-u zbog najveih uspjeha u borbi protiv gladi i ekstremnog siromaatva. Tu se isprepliu kineski gospodarski boom priobalnog podru ja na istoku zemlje, sa zapuatenom ruralnom unutraanjoau koju ponegdje pritiau i separatisti ke te~nje. Tu se isprepliu indijski gradovi nikli na uglancanoj proizvodnji ipova i visoke tehnologije, s umiranjem gladnih ljudi na prljavim gradskim ulicama. Tu se ispreplie ak 40 posto svjetskog stanovniatva.  Nizozemska organizacija Netherlands Environmental Assessment Agency istaknula je u izvjeataju od 20. lipnja 2007. godine, kako je Kina prestigla SAD u emisiji CO2, uglavnom zbog prevelike ovisnosti i izgradnje elektrana na ugljen.  Jedna treina Kine pati zbog kiselih kiaa koje nastaju zbog pretjeranog emitiranja SO2 iz termoelektrana na ugljen. Emisija tog plina dvostruko je vea od sigurnosnog nivoa, te je u porastu za 27 posto u odnosu na 2000. godinu. Viae od 300 milijuna seoskog stanovniatva nema pristup pitkoj vodi, a 400 milijuna gradskih stanovnika diae jako zagaen zrak (od toga ih 15 milijuna boluje od bolesti respiratornog sustava). Svega 1 posto gradskog stanovniatva diae ist zrak po standardima EU. Samo u razdoblju 1999-2005, Kina je izgubila 8 milijuna hektara plodnog tla koje se zbog industrijalizacije i loae poljoprivredne politike pretvaralo u pustinjska podru ja.  Na vojsku se troae stotine milijarde dolara, a za 2007. je Kongres odobrio rekordnih 459,6 milijardi dolara. U razdoblju 2001-2005., 34 najvee korporacije vezane za vojsku, ostvarile su rast profita od 189 posto. I plae direktora tih korporacija zabilje~ile su nesluene visine, pa je prosje na plaa od 3,6 milijuna dolara godianje prije 11. rujna 2001., u razdoblju 2002-2005. sko ila na 7,2 milijuna dolara.  Vidjeti detaljnije na  HYPERLINK "url:http://nationalpriorities.org/"URL:http://nationalpriorities.org/ (12.04.2007.)  Sam Pentagon troai godianje 320.000 barela nafte dnevno, za ato im treba 17 milijarde dolara godianje. U to nije uklju ena potroanja vanjskih suradnika i plaenika ije usluge vojska SAD-a sve viae koristi posljednjih godina.  Prvi rad koji se bavi  ekonomijom dobrobiti napravio je joa 1920. godine Arthur Pigou u istoimenoj knjizi, no poslijeratni razvoj je utiaao njegove misli. Tek od '60-ih ponovno mo~emo uo iti njegove nastavlja e od kojih su poznatiji Roefie Hueting, Wouter van Dieren, Marius Hummelinck, Earl i Margret Fine-Davis, David Pearce, James Tobin i William Nordhaus, Herman Daly i John Cobb, te Ruut Veenhoven.  Pokuaaji da se  ozeleni BDP nisu niata novo. Norveaka je joa 1978. godine zapo ela s kalkulacijama prirodnih resursa (vode, biomase, minerala i ruda& ), odnosno procjenjivanjem troakova uslijed iskoriatavanja tih resursa. Meksiko uz pomo UN-a od 1990. godine uklju uje izra une iskoriatavanja tla, vode, zraka, auma i drugih vrijednih resursa u svoju ukupnu bilancu razvoja. Nakon Meksika, sli ne programe po ele su primjenjivati i Indonezija, Tajland te druge zemlje.  Ovdje je zanimljivo napomenuti kako je Herman Daly smatrao odr~ivim razvojem  razvoj druatvenog boljitka bez ugro~avanja ekoloakog nosivog kapaciteta (Wackernagel & Rees, 1996: 33).  Pored ekoloakog otiska postoje i druge metode i indikatori  pravednijeg ra unanja odnosa prema okoliau i prirodnim resursima, kao ato su:  ekoprostor , zdravlje ekosistema, ekonomija stabilnog stanja, Index of Sustainable Economic Welfare i Genuine Progress Indicator (GPI). Sli ne pokuaaje mo~emo pratiti i u indikatoru Happy Planet Index, koji je stvorila The New Economic Foundation iz Velike Britanije. HPI se dobiva tako da ~ivotnu dob i zadovoljstvo ~ivotom podijelimo s ekoloakim otiskom. Vidjeti detaljnije u `imleaa, D. (2007) Kako gazimo planet  svijet i Hrvatska, Razvoj sposoban za budunost; Prinosi promialjanju odr~ivog razvoja Hrvatske, (ur.) Lay, V., Zagreb, Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar: 77-109.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/datoteka/322858.Kako_gazimo_planet_-_svijet_i_Hrvatska.rtf" \t "_blank"  INCLUDEPICTURE "http://bib.irb.hr/images/fulltext.png" \* MERGEFORMATINET   Mo~emo navesti i neke ranije primjere koji su iali u smjeru osnovne ideje ekoloakog otiska: Mark Jefferson je joa 1917. godine u svojim studijama o urbanizmu isticao kako engleski gradovi ovise o uvozu roba i materijala izvana, Gandhi je esto isticao kako London treba pola svijeta da bude to ato je, a sli no je tvrdio i George Orwell, Georg Borgstom je 1965. godine govorio o  nevidljivim ralima , a William Catton o  fantomskom tlu gdje su oboje mislili na podru je koje je na prvi pogled nevidljivo, ali je potrebno da bi ljudi na odreenom podru ju osigurali sve materijale, robu i usluge koje su im potrebne. Vidjeti detaljnije: McManus, P. and Haughton, G. (2006) Planning with Ecological Footprints: a sympathetic critique of theory and practice, u: Environment & Urbanization Vol 18(1): 113-127.  Otisak za proizvode i usluge uklju uje: odjeu, elektronske aparate, namjeataj, igra ke, sportske i hobi rekvizite i dr. Usluge ra unaju vodu, odvod otpadnih voda  kanalizacija, telekomunikacije, edukacije, zdravstvene usluge, financijske usluge, zabava, rekreacija i turizam i dr.  Ekoloaki otisak poljoprivrednih aktivnosti ne uklju uje sve negativne posljedice industrijalizirane proizvodnje hrane ovisne o velikom unosu kemijskih spojeva i sredstava kao ato su: smanjenje kvalitete gornjeg dijela tla, eroziju tla, zasoljenje tla i zagaenje okoliaa i izvora pitke vode kemijskim sredstvima.  Oceani u sebi imaju pohranjeno 140.000 GtCO2 ime su neusporedivi rezervoari ugljika.  Postoje nastojanja da se otisak nuklearne energije izdvoji iz komponente ugljika. Pri tom bi se otisak ra unao preko nekoliko indikatora: podru je auma za izgradnju infrastrukture, podru je graditeljstva za izgradnju same elektrane, te podru je ugljika za emisiju prilikom rudarenja, procesuiranja, transporta i drugih procesa va~nih za proizvodnju. No, otisak za nuklearnu energiju ima i vei problem, a to je nesposobnost ekoloakog otiska da ura unava mogue rizike i prijetnje koji dolaze od skladiatenja i samog rada nuklearnih elektrana.  Mogue je da neke sume nisu potpuno to ne zbog zaokru~ivanja iznosa.  Ekoloaki otisak neovisno od GFN-a ra una i organizacija Redifining Progress iz SAD. Rezultati su im prili no sli ni pa i Redifining Progress u svom zadnjem izvjeataju Ecological Footprint of Nations 2005 Update zaklju uje kako smo u ekoloakom minusu od 0,39, odnosno kako nam svake godine treba dodatnih tri mjeseca viae da ekosustavi nadoknade sve ono ato potroaimo u godinu dana. Kao zna ajniju razliku mo~emo izdvojiti ra unanje otiska za hranu, gdje u Redifining Progressu koriste ra unanje pomou  ukupne primarne produktivnosti (NPP-net primary productivity) koju nazivaju i  totalnim prehrambenim resursima , jer u indikator ekoloakog otiska za hranu uklju uju sva bioproduktivna podru ja na planetu. U GFN-u koriste indikator GAEZ (Global Agricultural Ecological Zone)  globalna poljoprivredna ekoloaka zona, ali se tu isklju uju podru ja na planetu gdje je proizvodnja od strane ovjeka minimalna. U Redifining Progressu smatraju kako unato  tome i na ta podru ja utje emo svojim djelovanjem te ih uklju uju u ekoloaki otisak. Vidjeti detaljnije o GAEZ-u na URL:  HYPERLINK "http://www.fao.org/ag/agl/agll/gaez/index.htm"http://www.fao.org/ag/agl/agll/gaez/index.htm (14.09.2007.).  Living Planet Report objedinjuje dva indikatora. Living Planet Index odra~ava stanje ekosustava, bioraznolikost nekog podru ja. Izmeu 1973. i 2003. godine LPI, odnosno broj biljnih i ~ivotinjskih vrsta, opao je za 30 posto. LPI ra una broj kraljeanjaka, koji u tom smislu mogu biti indikator stanja u ekosustavu. Indikator prati 1300 vrsta od 1970. do 2003. godine. Radi se o 695 kopnenih, 274 morskih i 344 rije nih vrsti.  Gha zna i globalnih hektara. Kao i kod stavljanja uravnote~enih i jednakovrijednih odnosa u komponentama ekoloakog otiska i biokapaciteta, i ovdje globalni hektari zna e hektare bioproduktivnog podru ja tla i mora u odnosu na svjetsku prosje nu produktivnost. Mjera globalnih hektara nam omoguuje i usporedbe kroz vrijeme, jer je jasno kako je svjetska prosje na produktivnost promjenjiva kategorija i nije bila ista u '60-ima i danas. Na taj na in mo~emo pratiti njezino smanjivanje kroz proteklih etiri desetljea.  U Global Footprint Networku poti u na obilje~avanje World Overshoot Day, Dana svjetskog prekora enja. Ove godine e se taj dan obilje~iti 9. listopada, jer do tog datuma potroaimo ukupnu godianju ponudu prirode. Ono ato je zanimljivo je pomicanje tog dana sve ranije, jer sve br~e troaimo resurse planeta. 1987. godine, kada ga se po prvi put po elo obilje~avati, dan je pao na 19. prosinac, 1995. godine 21. studeni, a sada se ve pomaknuo prema prvoj polovici listopada. To su zabrinjavajui podaci potroaa kih kretanja ljudi.  U tom smislu treba spomenuti i tzv. indikatore odr~ivosti koji se promoviraju isklju ivo u politikantske svrhe i nemaju veze sa znanoau. Jedan od takvih je i Indeks of Leading Environmental Indicators koji ra una stupanj odr~ivosti za 133 zemlje u svijetu. Po toj listi, SAD se nalazi na visokom 28. mjestu, dok prvih pet mjesta zauzimaju Novi Zeland, `vedska, eaka i Britanija. Drugi indikator, koji se sve eae spominje, onaj je znanstvenika sveu iliata Yale i Columbia, zajedno sa Svjetskim ekonomskim forumom (WEF). Oni su stvorili Indeks odr~ivosti okoliaa (ESI) koji ra una koliko se koja zemlja brine o odr~ivom razvoju. Taj indeks daje prili no druga ije rezultate od ekoloakog otiska. Po njemu, najviae se o odr~ivom razvoju brinu Finska, Norveaka, Urugvaj pa `vedska. Visoko su pozicionirani Island, Kanada, `vicarska, a Hrvatska je na 19. mjestu. ESI se koncentrira na 5 osnovnih komponenti: dobro organizirani ekoloaki sustavi, stupanj ekoloakih nepogoda, smanjena ranjivost ljudi na ekoloake probleme, razvijenost socijalnog i institucionalnog kapaciteta za odr~ivi razvoj, globalno vodstvo u promoviranju i zastupanju odr~ivog razvoja. Jasno je da se ovdje zapravo mnogo viae ocjenjuje menad~ment okoliaa, a manje kako on ima airi utjecaj, na koji na in se provodi te kako utje e na druge zemlje. Cjelokupna studija mo~e se nai na URL:  HYPERLINK "http://www.yale.edu/esi/"http://www.yale.edu/esi/ (04. 05.2005.).  Ovdje se predla~e rjeaavanje ovog problema koriatenjem ve spominjanog potencijala globalnog zagrijavanja koji drugi stakleni ki plinovi imaju u odnosu na CO2 ili preko ra unanja vremenskog trajanja tih plinova u atmosferi, odnosno sposobnosti biokapaciteta da ih apsorbira.  Podrazumijeva indirektno, jer se masovnom proizvodnjom hrane uniatava biokapacitet ekosustava, ato utje e i na rezultat ekoloakog otiska.  Po autorima ekoloakog otiska takvi oblici otpada trebali bi biti izba eni iz upotrebe ili, ako bi ih se koristilo, ne bi smjeli ulaziti u bioloako kru~enje.  Ovo i je jedna od veih dilema u dodjeljivanju emisije pojedinoj zemlji pa onda i odgovornosti za istu. Primjerice, Shui Bin iz US Pacific orthwest National Laboratory i Robert Harriss iz Houston Advaced Research Center su u svom istra~ivanju zaklju ili kako bi ionako velika emisija SAD-a bila joa vea kada bi se u nju ura unala emisija potreba za proizvodnju proizvoda koje u SAD-u koriste, a dolazi kao uvoz. Kada bi se ti proizvodi proizvodili na teritoriju SAD-a, imali bi emisiju veu za ak 6 posto. Vidjeti: Henson, R. (2006) The Rough guide to Climate Change  The Symptoms  The Science  The Solutions, London: The Rough Guides Ltd.  Privatna komunikacija s dr. Allesandrom Gallijem sa Sveu iliata u Sienni, Odjel za kemijske i biosistemske znanosti.  Na stranici  HYPERLINK "url:http://www.myfootprint.org"URL:http://www.myfootprint.org postoji  kviz za izra un osobnog ekoloakog otiska (15.06.2007.).  Nadanja kako e nedostatak pitke vode biti rijeaen procesom desalinizacije, posebno u pustinjskim zemljama, ipak su u ovom trenutku nerealna. Voda dobivena desalinizacijom u ovom trenutku osigurava tek jednu etvrtinu od jedan posto potroaene pitke vode. Vidjeti: Mason, C. (2006) A Short History of the Future - Surviving the 2030 Spike, London: Earthscan.  Energiju naj eae ra unamo u d~ulima. D~ul nam ozna ava vrijednost uskladiatene ili potencijalne energije, ili vrijednost energije topline sadr~ane u odreenom materijalu. Ako pak ~elimo odrediti kretanje energije, trebamo odrediti nivo energije u d~ulima u odnosu na vrijeme. Kretanje energije naj eae mjerimo u vatima. Kretanje jednog d~ula svake sekunde jednako je jednom vatu. Joa se esto spominju i vat-sati, ato je jednako kretanju jednog vata u periodu od jednog sata. U jednom satu imamo 3600 sekundi, a vat je d~ul po sekundi, to zna i da imamo 3600 d~ula u jednom vat-satu. Sve tri vrijednosti: d~ul, vat i vat-sat su jako male vrijednosti i zato se uvijek izra~avamo u veim omjerima (Mobbs, 2005). Mogue je naii u literaturi, posebno iz SAD-a, i na vrijednost BTU (British Termal Unit), ato je jednako 1055 d~ula. Va~na nam je i vrijednost toe (tonne of oil equivalent)  vrijednost ekvivalentna toni nafte. Jedan toe je jednak vrijednosti 0,042 EJ (exa-d~ula), 1018 d~ula.  Vidjeti na  HYPERLINK "http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2006/key2006.pdf"http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2006/key2006.pdf (08.05.2007.).  Pri tom daje primjer SAD-a, gdje od ukupne emisije CO2 ak 98 posto dolazi od sagorijevanja fosilnih goriva. Fosilna goriva trenutno zadovoljavaju 86 posto ukupne energetske opskrbe u SAD-u. Potroanja energije u SAD-u zadovoljava se iz sljedeih izvora: nafta 40 posto, ugljen 23 posto, plin 23 posto, nuklearna energija 8 posto, te obnovljivi izvori energije 6 posto. Premda 6 posto mo~e zvu ati i puno, kada pogledamo sastav vidimo koliko su mala ulaganja u novu generaciju obnovljive izvore energije: biomasa 47 posto, voda 45 posto, geotermalna 6 posto, vjetar 2 posto i sunce 1 posto.  Program britanske vlade Rural Economy and Land Use (RELU) ve je zapo eo s programom sadnje vrbe i drugih energetski iskoristivih biljaka za potrebe pretvaranja u goriva za elektrane na biomasu te goriva za transport.  Vrlo esto se to naziva i Khazoom-Brookes postulatom, po dvojici ekonomista koji su ga stvorili i objasnili.  Primjerice, prema podacima Ministarstva transporta u SAD-u od 1990. godine do 2001. godine prosje na kilometra~a koju stanovnici SAD-a naprave da odu u kupnju porasla je za viae od 40 posto.  Ekoloake organizacije iz Britanije isticale su kako je poveanje joa i vee, jer se u slu~benim statistikama ne koriste podaci za emisije od avioprijevoza i putovanja brodovima. Vlada je reagirala kako je razlog tomu vea kupovina struje iz elektrana na ugljen, jer je cijena plina rasla u 2006. godini, ali kako i dalje vjeruju da e i viae nego zadovoljiti obaveze iz Kyoto protokola.  Ugljen sadr~i 24,1 kilograma ugljika po gigad~ulu energije, a prirodni plin 14,6 kilograma po gigad~ulu energije. Druga ije re eno, sagorijevanjem jednog kilograma ugljena nastaje 2,5 kg CO2, lo~ivog ulja 3 kg CO2, a jednim kubnim metrom prirodnog plina 2 kg CO2.  Druga teorija potje e iz Rusije i naziva se abioti kom te isti e da nafta nije fosilnog porijekla, ve je primordijalni materijal nastao za vrijeme stvaranja kontinenata. Po toj teoriji, nafta je u dubinama planeta i jedino je va~no mo~emo li dovoljno duboko buaiti. Mnogi geolozi sa Zapada ismijavaju ovu teoriju.  Treba napomenuti kako je Hubbert radio istra~ivanja za 48 saveznih dr~ava SAD-a, u koje nije bila uklju ena Aljaska, gdje su poslije pronaene velike rezerve nafte, najvee u SAD-u danas, te su na ukupnom teritoriju SAD donekle usporile obistinjenje Hubbertove teze.  Saudijska Arabija ima 300 priznatih rezervoara nafte, ali 90 posto proizvedene nafte dolazi iz svega 5 najveih. Najvee naftno polje na svijetu, Ghawar, samostalno daje 55-60 posto ukupno proizvedene nafte i u svjetskim omjerima je vrijedno, jer pokriva 12 posto priznatih svjetskih rezervi. Problem s Ghawarom je ato najvea naftna korporacija na svijetu Saudi Aramco, priznaje kako se u njega treba upumpavati sve viae vode, dnevno 7 milijuna barela morske vode, kako bi se odr~ao pritisak i nafta ispumpavala. Voda se upumpava u naftna polja kako bi potjerala naftu prema gore, ali ako se to radi esto, dugo i sa sve veim koli inama vode, postepeno na dnu bazena imamo sve viae vode, a sve manje nafte.  Osam zemalja koje joa slu~beno nisu dosegle vrhunac iskoriatavanja nafte jesu: Saudijska Arabija, Rusija, Kanada, Kazahstan, Al~ir, Angola, Kina i Meksiko.  Campbell je joa po etkom devedesetih napisao studiju The Golden Century of Oil 1950-2050  the depletion of a resource. Danas jedino isti e kako je nafti dao i koje desetljee viae prije vrhunca iskoriatavanja.  Jedan od prvih tekstova na tu temu bio je onaj Dalea Allana Pfeiffera u kolovozu 2001. godine The Background of Oil. Pfeiffer je nedavno napisao oatar tekst u kojem je zagovarao novu pobunu u SAD-u, po uzoru na borbu za nezavisnost te generalni atrajk za  zbacivanje hunte s vlasti . Urednici internetske stranice  HYPERLINK "http://www.fromthewilderness.org/"www.fromthewilderness.org, cijenjene meu krugovima koji se bave peak oil konceptom ogradili su se od teksta, a ak je i sindikat International Workers of the World (IWW), koji je Pfeiffer apostrofirao kao presudnog aktera u stvaranju uvjeta za generalni atrajk, odbacio njegove ideje.  Zbog toga je zaradio brojne kritike, ak i od teorijskih simpatizera. Naime, Campbell je ve nekoliko puta objavio dosezanje vrhunca iskoriatavanja nafte, i uvijek bi ga pomicao u kasnije godine. Time je otvorio put kritikama kako cijelom problemu pristupa poput fanati nih vjernika koji uvijek iznova najavljuju apokalipsu. Krajem '90-ih, Campbell, zajedno s Jeanom Laherrrom, prognozira svjetski vrhunac iskoriatavanja nafte za 2005. godinu, premda je od tada prema slu~benim podacima potroanja nafte lagano porasla. Saudijska Arabija za vaenje 8 milijuna barela na dan mora upumpavati izmeu 15 i 18 milijuna barela vode na dan. Razlog je starost najplodnijih nalaziata kojima je potrebna dodatna snaga, dodatni pritisak kako bi se nafta crpila.  Kriti ari spomenutog Kunstlera isti u kako on esto nastupa kao samozadovoljavajui crni prorok koji u~iva ato je baa on najavio smak svijeta i uniatio nade razma~enih ljudi na Zapadu. Kunstler (2007) ak isti e kako e nestati mo ili sposobnost djelovanja bilo koje  gigantske i centralizirane institucije, neovisno govorimo li o sredianjoj vladi, sveu iliatu ili najveim korporacijama. U jednom od svojih posljednjih tekstova, nabrojio je deset koraka za pripremu za svijet kada nafta viae nee moi osiguravati energetsku potroanju kao danas: prestati razmialjati o nafti samo u okvirima utjecaja na naa auto, druga iji pristup proizvodnji hrane, druga iji pristup transportu i kretanju, druga iji koncept trgovine, druga iji pristup proizvodnji okrenut puno viae lokalnim resursima, uobi ajeni oblici zabave i show-programa e takoer otii sa starim svijetom, reorganizacija sustava edukacije i zdravstvenog sustava, potpuno prvenstvo lokalnog i malog u odnosu na globalno i centralizirano.  Jedna od najveih naftnih korporacija, Shell, nov ano je ka~njen 2005. godine jer su la~no predstavljali svoje naftne rezerve godinu prije, uveavai ih za 20 posto. Morali su spustiti granicu novih dodavanja rezervama na svega 45-55 posto godianje proizvodnje.  Primjerice, tko u Rusiji objavi podatke o stanju bilo kojeg naftnog polja u vlasniatvu dr~ave i njezinih kompanija, riskira zatvorsku kaznu. Sli no je i u drugim zemljama, gdje dr~avne kompanije kontroliraju proizvodnju i trgovinu naftom.  Mo~emo pratiti taj trend unazad nekoliko godina. Cijena barela je 2003. godine koatala 29 dolara, 2004. godine 38 dolara, 2005. godine 54,50 dolara, 2006. godine 65 dolara, da bi u 2007. godini doala do 77,50 dolara.  Mnogi isti u kako na rast cijena nafte utje e i tzv.  contango fenomen, gdje se odreena vrijednost ili roba dr~i u poziciji zbog opravdanog straha da e u budunosti porasti cijena. Tako se stvorilo i tr~iate naftnih obveznica, s kojima najviae apekuliraju investicijske banke kao ato su Morgan Stanley, Goldman Sachs i druge, ali i mirovinski fondovi u SAD-u. Sve ove institucije kupuje naftne obveznice te ih prodaju za rok od 6 mjeseci po veoj cijeni na emu ostvaruju velike zarade. Jasno je da kada oni dr~e naftu u svojim rukama i ekaju da se njezina vrijednost u nekoliko mjeseci digne 10-20 ili viae posto, te nafte nema na tr~iatu, pa se posljedi no di~e cijena i nafte koja se nudi na tr~iatu.  U skladu s tim, neki primjeuju i kako je cijena nafte naglo, ali kratkotrajno pala pred ameri ke izbore za Kongres i nekoliko mjesta za Senat po etkom 2007. godine kako bi se smanjila kriti nost prema tada vladajuim republikancima. Kako bilo, demokrati su osvojili veinu i u Kongresu i u Senatu.  Shell je polovicom 2007. godine u tom smjeru napravio iskorak zapo evai s istra~iva kim buaenjima oko 50 kilometara od obale Aljaske.  Upravo zbog istra~ivanja i proizvodnje teake nafte Kanada ima velikih problema u smanjenju emisije svojih stakleni kih plinova, tako da su najavili i potpuno odustajanje od Kyoto protokola. Trenutna emisija plinova vea je za 24 posto od zadanog cilja, a raste prema 30 posto.  Popularna emisija CBS televizijske kue 60 Minutes kao dio kolektivnog ludila napravila je emisiju u kojoj je milijunima Amerikanaca i Amerikanki poru ila kako e ih od energetske krize spasiti katranski pijesak iz kanadske provincije Alberta.  Provincija Ontario iz Kanade pridru~ila se tu~bi triju saveznih dr~ava SAD-a protiv Duke Energy Corp. koja u tom podru ju ima najviae elektrana na ugljen i time najviae sudjeluje u zagaenju zraka. U Ontariju je ak 55 posto zdravstvenih i okolianih problema povezano sa zagaenjem zraka koje dolazi iz SAD-a.  Zemlje koje imaju iskustvo ili obilje ugljena po ele su i s istra~ivanjima proizvodnje tekuih goriva iz ugljena. Tu veliko iskustvo imaju Njema ka koja je proizvodila naftu od ugljena pred kraja Drugog svjetskog rata ak do 62 posto svoje ukupne potroanje i Ju~na Afrika koja je koristila ovu metodu za vrijeme sankcija protiv te zemlje zbog aparthejda, kada im je bio onemoguen uvoz nafte.  Prva  nadoknada ugljika organizirana je 1989. godine. Sudjelovali su ameri ka energetska korporacija Applied Energy Services (AES), uz podraku ekoloake znanstvene organizacije World Resources Institute, USAID-a i jedne od veih donatorskih organizacija u svijetu CARE-a. Kako bi dobili dozvolu za izgradnju elektrane na ugljen u Connecticutu, AES-u je odreeno da posadi 50 milijuna neautohtonih borova i eukaliptusa na 40.000 manjih posjeda kako bi se izjedna ila emisija CO2 tijekom rada elektrane. U evaluaciji deset godina nakon po etka  nadoknade , projekt je ozna en kao  ~alosna propast . Stabla koja su saena bila su potpuno neprikladna za podru je, uzrokujui degradaciju tla, a farmeri koji su sadili stabla nisu dobivali novac za sudjelovanje u akciji. AES je dobio dozvolu za izgradnju elektrane (Lohmann, 2006).  A Rush of Blood to the Head, album je poznatog britanskog rock benda Coldplay. Za njihovo niveliranje emisije CO2 zbog svjetske turneje bilo je potrebno 10.000 mangrovih stabala u indijskoj dr~avi Karnataka. Sve je organizirala britanska agencija Carbon Neutral Company (prijaanji Future Forests) koja je tako za kupce ~eljne eti kog ubrizgavanja aopinga, najavila stvaranje  Coldplayeve aume . Danas projekt izgleda otu~no, jer je od 10.000 stabala svega nekoliko stotina ~ivo, dok ostatak nije pre~ivio suhe uvjete u Karnataki, nedostatak vode i sustava navodnjavanja te jasne i dovoljne financijske pomoi. Sve je zavrailo meusobnim optu~ivanjem ili prebacivanjem odgovornosti. Lokalna organizacija zadu~ena za provoenje projekta optu~ila je CNC za bavljenje projektom radi reklame. CNC je pak optu~io lokalnu organizaciju za nepridr~avanje obaveza iz ugovora u vezi osiguravanja navodnjavanja i podrake projektu. Glasnogovornik  vlasnika aume jednostavno je objasnio kako su u Coldplayu imali dobru namjeru, ali da su oni esto na turneji pa im je teako pratiti stanje sa aumom. Glazbene zvijezde i zvjezdice nemaju vremena provjeriti ato se dogaa s projektom iza kojeg stoje i koji se kiti njihovim imenom, kao da su samohrane majke koje rade dva ili tri posla dnevno.  Najbolji pregled neuspjeanih  carbon neutral projekata mo~e se nai u opse~noj studiji Dag Hammarskjld Centra u programskoj seriji Development Dialogue no. 48. U popisu literature pod Lohmann, L. (2006) Carbon Trading  a critical conversation on climate change, privatisation and power,  HYPERLINK "URL:http://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdf" URL:http://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdf  Bivai ameri ki potpredsjednik, a sada vlasnik Oscara za najbolji dokumentarni film u 2006. godini Al Gore, zala~e se za uspostavu globalnog tr~iata ugljikom kao va~nog rjeaenja u borbi protiv klimatskih promjena. Stoga se neki jedva do ekali da ga, kao trenutno najveeg promotora borbe protiv klimatskih promjena, optu~e za licemjerstvo dok pohodi cijeli svijet propagirajui odr~ivi ~ivotan stil, a sam nije spreman poduzeti korake u tom smjeru. Objavljivanjem njegovih ra una za struju, protivnici su htjeli skrenuti pa~nju na injenicu kako Goreova obitelj u svojoj kui u Tennesseeju, potroai 20 puta viae energije od prosje nog ameri kog domainstva. Da cijeli njegov tim slabo razumije o emu je rije , dovoljno govori izjava njegove glasnogovornice Kalee Kreider, koja isti e kako su kritike neosnovane, jer Goreovi kupuju dio struje kroz Green Power Switch program, a i kupuju nadoknadu emisija koje proizvedu.  Ne samo da potroaa i umiruju svoju savjest ato uniatavaju planet, ve si sada tepaju kako su primjerice sudjelovali u kupovini pei za bangladeaka sela. Ne samo da nije potrebno prestati letjeti, dapa e, treba ato viae, jer e biti viae pei za promrzle seljake u Bangladeau. Ne treba mijenjati ~ivotni stil, klimatske promjene e biti zaustavljene, a mali Bangladeaani e se ove zime grijati zahvaljujui nama, vjerojatno je misao koja prolazi kroz glavu ljudima koji su uvjereni da nadoknadom ugljika ine korist okoliau i klimi.  Sli no kao i nadoknada ugljika, jedan od bogatijih ljudi u Britaniji, vlasnik aviokompanije Virgin, Sir Richard Branson ponudio je po etkom 2007. godine 25 milijuna dolara onome tko pronae rjeaenje za uklanjanje CO2 iz atmosfere. U komisiji koja e skupljati ponude i odlu ivati o najboljem rjeaenju sjede i poznati ekolog James Lovelock, znanstvenik James Hansen te bivai ameri ki potpredsjednik Al Gore.  S obzirom na sve vei utjecaj avionskog prometa na klimatske promjene, organizacija koja certificira organske proizvode u Britaniji, Soil Association, istaknula je namjeru prestati davati oznaku organsko proizvodima koji dolaze u Britaniju avionom, jer je ukupni energetski utjecaj tih proizvoda na okolia i klimu toliko nepovoljan da njihova etiketa postaje upitna. Dakle, premda ti proizvodi jesu proizvedeni po na elima i regulama organske poljoprivrede, ako zavrae kao izvoz koji leti u Britaniju, viae nisu organski proizvodi, smatraju u Soil Associationu. To je izazvalo protivljenje i prosvjedna pisma organskih proizvoa a iz Kenije koji su istaknuli da e time najvee ~rtve biti upravo oni, kojima je izvoz organskih proizvoda u bogatije zemlje kao ato je Britanija, glavni izvor prihoda.  Neki istra~iva i poput Davida Travisa sa Sveu iliata Wisconsin isti u kako se taj vei efekt emisije iz aviona najbolje mogao primijetiti u periodu neposredno nakon teroristi kih napada na SAD, 11. rujna 2001. godine. Naime, tada avioni iznad SAD-a nisu letjeli nekoliko dana i Travis je uo io kako su dani postali topliji, a noi hladnije, a prosje na temperatura je porasla za 1 C. Cirusa koji to stvaraju ima najviae iznad zemalja i regija gdje se najviae leti: Sjeverne Amerike, zapadne Europe i isto ne Azije. Vidjeti: Henson, R. (2006) The Rough guide to Climate Change  The Symptoms  The Science  The Solutions, London: The Rough Guides Ltd.  Monbiot (2006) dodaje kako bilo koji oblik prijevoza osim aviona iznad 2000 kilometara nema smisla, jer bi trajao predugo.  Dugi letovi emitiraju 110 grama CO2 po putni kom kilometru, a New York je od Londona udaljen 5585 kilometara. Vidjeti: George Monbiot (2006) Heat  How to Stop the Planet Burning, London: Penguin Books.  Pri ovim rezultatima podrazumijeva se da auto vozi prosje nih 1,56 ljudi, autobus 40, a vlak ima 70 posto mjesta popunjeno.  Ra una se isto 70-postotna popunjenost.  I obeana tehnoloaka inovacija s uvoenjem vodika kao pogonskog goriva za avione ima svoju tamniju stranu. Poznato je da vodik prilikom sagorijevanja emitira jedino vodu, ato je iznimno pozitivno na tlu, ali u zraku vodena para ima ja i stakleni ki potencijal od bilo kojeg plina. Avion na vodik emitirao bi 2,6 puta viae vodene pare od aviona koji ide na kerozin. Trenutno 11 zemalja EU sudjeluje u projektu Cryoplane koji za cilj ima istra~iti mogunosti koriatenja vodika u avioprometu.  Zagaenje okoliaa u SAD-u doseglo je takve razmjere da je 2004. godine od strane saveznih agencija izdano 3221. puta upozorenje o zabrani konzumiranja ribe iz lokalnih rijeka i jezera zbog pretjerano velike koli ine ~ive u njima.  Ove brojke su nevjerojatnije ako znamo da je istra~ivanje provedeno krajem 2006. godine (Pew Initiative on Food and Biotechnology) pokazalo kako svega jedna etvrtina ispitanika u SAD-u misli da su makar jednom jeli hranu koja u sebi sadr~i genetski modificirane usjeve.  Od druge polovice 2006. godine do o~ujka 2007. godine, Federalni sudovi u SAD-u su u ak tri slu aja odbili dozvoliti ulazak na tr~iate genetski modificiranih sorata zbog nezadovoljavajuih studija utjecaja na okolia. Vrlo brzo nakon toga, polovinom treeg mjeseca 2007. godine, objavljeno je kako biotehnoloake korporacije odustaju od etiri vrste genetski modificiranih usjeva, prethodno odobrenih od Europske komisije. Takoer je po etkom svibnja Ured za patente EU, nakon trinaest godina parni enja ekoloakih udruga i biotehnoloake korporacije Monsansto, odbacio pravo korporacije na patent genetski modificirane soje.  Primjerice, u Kaliforniji se Heintz ke ap dobiva od raj ica proizvedenih u Kaliforniji, koje se onda izvoze u Kanadu na procesuiranje da bi se vratile nazad u Kaliforniji za prodaju.  Usporedo s tim raste konzumacija ve pripremljene hrane. U Britaniji je u razdoblju 1998-2002. potroanja pripremljene hrane porasla za 44 posto.  Ekoloaki aktivisti su u tom kontekstu pozdravili odluku brazilske vlade da zatvori luku u gradu Santaremu, u slivu Amazone, izgraenu 2003. godine za potrebe izvoza Cargillove soje, uglavnom u SAD.  Studija o koristima i isplativosti biogoriva u SAD-u koju su proveli znanstvenici s University of Minnesota, pokazala je kako trenutno proizveden etanol zamjenjuje svega 1,7 posto potroanje benzina, a ve sada aestina proizvedenog kukuruza u SAD-u odlazi za potrebe proizvodnje etanola. To zna i kada bi sav proizvedeni kukuruz odlazio za potrebe proizvodnje etanola, ato je suluda ideja sama po sebi, pokrio bi svega 12 posto potroanje benzina.  na eng. Sport Utility Vehicle-SUV.  OECD je u rujnu 2007. godine upozorio vlade kako moraju odustati od subvencija za proizvodnju biogoriva, uz napomenu kako su biogoriva lijek, koji je gori od bolesti koju treba izlije iti. Istaknuli su potporu proizvodnji biogoriva iz svega tri izvora: aeerne trske u Brazilu, otpada iz proizvodnje celuloze, te iskoriatenog ulja iz kuhinja.  Prije su cijeli proces kontrolirali mali poduzetnici koji su istovremeno bili i poljoprivrednici i posjedovali pogone za proizvodnju etanola. ak i od danaanjih 72.000 proizvoa a etanola u cijelom Brazilu, prvih 10 kontrolira manje od 30 posto proizvodnje. Trendovi idu prema sve veem okrupnjavanju koji vode najvee poljoprivredne korporacije, poput ameri kog Cargilla ili francuskih Louisa Dreyfusa Commoditiesa i Tereosa.  Meunarodni fond za radni ka prava trenutno tu~i ADM, uz Nestle i Cargill zbog iskoriatavanja dje je radne snage u Obali slonova e na planta~ama kakaa.  Samo jedna tvornica etanola u Clintonu (savezna dr~ava Iowa,) proizvede skoro 20.000 tona otrovnih plinova i estica u jednoj godini. Naime, ADM proizvodi etanol u tvornicama pogonjenim na ugljen te su, izmeu ostalih razloga, i zbog toga rangirani kao deseti najgori zagaiva  u SAD-u na listi koju je na inio Institut za politi ko ekonomska istra~ivanja Sveu iliata u Massachusettsu. Trenutno se u 25 slu ajeva vodi postupak protiv ADM zbog prekora enja dozvoljenog zagaenja zraka, a korporacija je platila ve milijune zbog odateta. Ameri ka dr~avna Agencija za okolia (EPA) je po etkom 2007. godine donijela odluku o dozvoljenoj poveanoj emisiji iz tvornica za proizvodnju etanola, i to za viae od dvostruko, sa 100 na 250 tona emisija plinova.  U SAD-u postoji carinska kvota na brazilski etanol u iznosu od 54 centi po galonu, ime brazilski etanol, ina e jeftiniji, postaje skuplji u SAD-u (Lilley, 2006). Po etkom  80-ih cijena aeera je bila manja od cijene slatkog sirupa dobivenog od kukuruza (HFSC  high-fructose corn syrup). Ipak, ADM kao glavni proizvoa  HFSC-a za gazirana pia i druge prehrambene proizvode, uspio je izlobirati kod vlade SAD-a da se jeftiniji aeer iz Brazila ocarini i da mu se nabije uvozna kvota. Tako je HFSC postao glavni zaslaiva  u SAD-u.  Iz lobisti ke grupacije Biotechnology Industry Organization (BIO) koja okuplja biotehnoloake korporacije u SAD-u, polovinom 2006. godine poslano je pismo Kongresu u kojem se zahtijeva financiranje proizvodnje etanola kako bi se  smanjila nacionalna ovisnost o nafti (Shaw, 2006).  Prvi znaci takvog scenarija su se mo~da ve po eli pojavljivati. U listopadu 2007. godine cijene etanola u SAD-u su bile manje za 30 posto u odnosu na svibanj. Malezija je najavila kako e u 2008. godini proizvesti 100.000 tona manje palminog ulja zbog manje potra~nje uslijed veih cijena.  Ne treba zanemariti niti este prijave oko katastrofalnih uvjeta za radnike na planta~ama aeernih trski. Neke od najveih kraenja radni kih i ljudskih prava u Brazilu ve~u se upravo za tu proizvodnju. To uklju uje i stotine smrtnih slu ajeva na radnom mjestu. James Thorlby iz Pastoralne komisije za zemlju iz Brazila isti e kako se lokalo stanovniatvo zbog planta~a aeerne trske prisiljava i na iseljavanje ili te~ak rad na planta~ama. Samo u dr~avi Pernambuco raseljeno je prisilno 45.000 obitelji. Vidjeti Carlsen, L. (2007) The Agrofuels Trap, URL:  HYPERLINK "http://www.fpif.org/fpiftxt/4533"http://www.fpif.org/fpiftxt/4533 (14.09.2007.).  Greenpeace je po etkom 2007. godine upozorio na takav trend u Indoneziji, gdje je tamoanja vlada potpisala ugovore vrijedne 12,4 milijarde dolara za proizvodnju biogoriva, uglavnom namijenjenog europskom tr~iatu. Za te potrebe jedan milijun hektara prostora namijenjeno je buduem uzgoju uljarica, od ega su na najveem dijelu sada tropske kiane aume.  Stoga je po etkom 2007. godine pokrenuta velika kampanja, koju potpisuje preko 160 ekoloakih i humanitarnih organizacija, koje su zahtijevale od EU da odustane od najavljenog 10-postotnog udjela biogoriva u transportu do 2020. godine, s obzirom na to da se taj cilj mo~e ostvariti samo uvozom, i to iz podru ja bogatih aumama va~nih za cijeli planet.  Monbiot spominje mogunost proizvodnje geopolimeri nog cementa, koji se dobiva iz nekoliko vrsti gline i industrijskog otpada, pri emu bi se emitiralo 80 do 90 posto manje CO2, nego kod trenutno prevladavajueg cementa iz kamena. Problem se javlja jer cementare nisu voljne investirati u nova postrojenja.  Prema Meunarodnoj komisiji za svjetske brane (ICOLD), velikim branama smatramo one koje imaju 15 m od temelja. Ako im je visina manja, a rezervoar vei od 3 milijuna m3, takoer ih klasificiramo kao velike brane. Takoer, isto vrijedi i za brane koje imaju snagu veu od 10 MW. Vidjeti: Miralem, V. (2004) Rijeka bez povratka  ekologija i politike velikih brana, Konjic, Udru~enje za zaatitu okoline "Zeleni  Neretva".  I sama Svjetska banka je u svom izvjeataju iz 1994. godine Resettlement and Development priznala pogoraanje ekonomskog stanja za "veliku veinu muakaraca, ~ena i djece preseljenih zbog projekata financiranih od strane Svjetske banke" bez ikakve direktne koristi od tih projekata. To im nije smetalo ne samo da nastave s financiranjem izgradnje velikih brana, ve i da ih koriste u svojim izvjeatajima o ulaganjima u obnovljive izvore energije, gdje velike brane zauzimaju ak 60 posto.  James Lovelock je isticao i takve stavove u kojima je umanjivao ~rtve ernobila i opasnost od atetnosti radioaktivnog otpada tvrdei kako smo ionako izlo~eni razli itim oblicima radijacija, od prirodnih, tjelesnih do rendgena. Spominjao je 42 direktne ~rtve ernobila te pronalazak malignih oboljenja kod 1800 osoba koje su u doba nesree bili djeca, tvrdei kako  ak i nije sigurno da su oboljeli od raka zbog nesree, sve se to moglo izbjei da su vlasti izdale upozorenje mjeatanima neka ostanu u zatvorenom 24 sata te da su im podijelile tablete joda (Lovelock, 2006: 91).  Paul Allen je u kasnijem uvodniku Clean Slate koji izdaje CAT zauzeo druga iji stav.  Jan Willem Storm van Leeuwen i Philip Smith isti u kako bi nuklearna elektrana trebala raditi 10 godina da vrati svu ulo~enu energiju. Vidjeti  HYPERLINK "URL:http://www.oprit.rug.nl/deenen/Technical.html" URL:http://www.oprit.rug.nl/deenen/Technical.html (20.09.2007.).  U izvjeataju iz 2003. godine The Future of Nuclear Power, ameri ko sveu iliate MIT isti e brojku od 1000 do 1500 potrebnih reaktora do 2025. godine kako bi se iole ozbiljno utjecalo na globalno zatopljenje. U istom izvjeataju isti e se i vea cijena energije iz nuklearnih elektrana u odnosu na onu iz elektrana na ugljen, ako se u cijenu uklju e svi troakovi. Vidjeti Motavalli, J. (2007) Is Fear About Climate Change Causing a Nuclear Renaissance?,  HYPERLINK "url:http://www.alternet.org/story/55953"URL:http://www.alternet.org/story/55953 (11.07.2007.).  Premda se radi o malim koli inama u odnosu na ukupno proizveden otpad, treba spomenuti kako se dio otpada iz nuklearnih elektrana pretvara u osiromaaeni uran koji se koristi u naoru~anju, posebno SAD-a.  I ovdje se javlja problem potroanje vode. Nuklearna elektrana od 1000 megavata zahtijeva za hlaenje 756.000 litara vode po minuti.  Kako bi potkrijepili tu svoju tezu i stav, McDonough i Braungart su tiskali svoju knjigu Cradle to Cradle na posebnom plasti nom papiru, koji je vodootporan i unaprijed dizajniran da se prilikom njegova recikliranja ne gube svojstva kvalitete prvotnog materijala.  HDR 2006 kao glavnu temu imao je vodu.  L stoji za longevity=dugovje nost, LE za life expectancy, E za education, LR za literacy rate, CGER za combined gross enrollment ratio, BDP za GDP, a GDPpc za BDP po glavi stanovnika.  Metodu je stvorio Gustav Cassel 1920. godine.  Organisation for Economic Cooperation and Development (OECD) je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. U OECD-u je danas 31 zemlja. Tu su SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan, `vicarska te zemlje EU-a prije proairenja 2004. godine, ali i neke koje su tada uale u EU. Prema zbog politi kih interesa lanstvo imaju i dr~ave kao ato su Meksiko i Turska, kada se spominje OECD misli se na skupinu najbogatijih zemalja, posebno u odnosu na zemlje u razvoju.  Dobar primjer odnosa prema malim proizvoa ima hrane daje slu aj tu~be farmera ri~e protiv biotehnoloake korporacije Bayer, jer je Bayer 2006. godine pustio u promet genetski modificiranu ri~u oznake LL601, kojoj nakon pokusnih polja u periodu 1999-2001 nije dozvoljen komercijalni uzgoj. Ipak, 2006. godine ta ri~a je zavraila na tr~iatu Europe i Japana, ato je uzrokovalo ekonomsku atetu farmerima. Iz Bayera su odgovorili kontraoptu~bom u kojoj su istaknuli kako su za kontaminaciju krivi sami farmeri, koji su o ito zadr~ali sjeme i pet godina nakon prekida pokusa, pustili ga na tr~iate. S obzirom na princip funkcioniranja GM sjemena, teako je zamisliti da su farmeri uvali to sjeme i onda ga pet godina kasnije zasijali te pustili na tr~iate ili da su cijelo to vrijeme sadili nedozvoljenu ri~u za tr~iate. Ipak, Bayer je otiaao i korak dalje, i u kontraoptu~bi pored samih farmera, prebacio odgovornost i na Svevianjeg, istaknuvai kako su za kontaminaciju  krivi farmeri ili je to djelo Boga .  Unutar pravila samog WTO-a postoje brojni trikovi koje bogate zemlje redovito koriste, posebno u prilikama kada trebaju pokazati da pristaju na smanjenje subvencija za vlastitu poljoprivredu i uklanjanje restrikcija za robu iz siromaanih zemalja. Tako se na primjer, ~uta i plava kutija u ugovoru o poljoprivredi odnose na ograni enja o troaenju na subvencije ili o ograni avanju proizvodnje domaih poljoprivrednika. Ali postoji i tzv. zelena kutija za koju ne postoji nikakvo ograni enje o koli ini proizvoda i potpori koja im se ~eli dati. Tako bogate zemlje prebacuju proizvode iz ~uta i plave kutije u zelenu, te i dalje zadr~avaju monopol dok deklarativno podr~avaju slobodnu trgovinu. Takoer, postoji i odredba o  osjetljivim proizvodima , ato je slu~beno stvoreno kako bi siromaane zemlje kojima zarada ovisi o jednom ili jako malo proizvoda imale pravo doti ne proglasiti  osjetljivima i kao takvima otvorenima za subvencije te ograni avanje uvoza koji bi bio konkurencija. No, tu odredbu sada uvelike koriste bogate zemlje. Tako se primjerice Italija  izborila da status  osjetljivog proizvoda dobiju raj ice iz te zemlje.  U rujnu 2006. godine, WHO je odobrio upotrebu DDT-ja kao sredstva protiv malarije. Direktor Programa ekoloake kvalitete Sierra Cluba, Ed Hopkins takoer je izrazio podraku projektu. Naputak isti e kako je dozvoljeno samo unutraanje koriatenje po zidovima i potkrovljima stambenih objekata. Izri ito je naglaaena opasnost od koriatenja na vanjskim prostorima kao ato su aume i polja. U svijetu se godianje zarazi 350 milijuna ljudi, od ega ih milijun umre, uglavnom djece ispod pet godina. Najviae stradalih je u Africi.  I u gradskoj opskrbi se ne pazi na vodu. U Londonu svaki dan iscuri vode za punjenje 300 olimpijskih bazena. To je i zanimljivo, jer je Dr~avna agencija za okoliaa objavila u srpnju 2006. godine kako su razo arani ato su korporacije koje se bave proizvodnjom i vodoopskrbom vode jedni od najveih zagaiva a okoliaa. ak etiri korporacije iz tog sektora pojavilo na listi 10 najveih zagaiva a, a sudjeluju i u treini svih slu ajeva industrijskog zagaenja.  U tom smislu mo~emo ve svjedo iti sukobima kojima je glavi uzrok borba za vodu. Mnogi ak i sukob dr~ave Izrael i palestinskog stanovniatva promatraju u tom smjeru. Zapadna Obala je glavni izvor vode za Izrael, a prosje ni stanovnik Izraela troai tri puta viae vode od prosje nog Palestinca ili Palestinke sa Zapadne obale. ak se i agresiju na Libanon zapo etu u srpnju 2006. godine promatralo u kontekstu zauzimanja rijeke Litani, velikog rezervoara kvalitetne vode smjeatene na libanonskom teritoriju, ali svega 10 kilometara od granice s Izraelom. Ne treba smetnuti s uma kako je i Golanska visoravan koju je Izrael okupirao 1967. godine i uzeo od Sirije veliki rezervoar pitke vode. Jedan od najveih sukoba oko vode izmeu korporacije i graanskih inicijativa/civilnog druatva dogodio se u Boliviji u gradu Cochabamba. Bechtel je ipak odustao od tu~be na ljeto 2006. godine. Druga ijeg je stava Meunarodni institut za vodu iz Stockholma koji isti e kako je ipak viae primjera suradnje oko zaatite zajedni kih rije nih slivova i vodoopskrbnih sustava.  Sli no je najavila i Njema ka u rujnu 2007. godine prema bilateralnim dugovima koje potra~uje od Indonezije.  U SAD-u je trenutno patentirano ak i 150 yoga poza i vje~bi.  Izvjeataji isti u kako troakovi prijevoza koje SAD uklju uju u ukupnoj svoti pomoi, vrlo esto dose~u i preko dvije treine ukupne pomoi.  Svaka peta aalica kave ispijena u Britaniji dolazi od poatene trgovine, kao i polovica banana pojedena u `vicarskoj.  Zanimljivo je kako istra~ivanja pokazuju da zadovoljstvo vlastitim ~ivotom prati ekonomsko bogatstvo samo do odreene granice. Premda je potroanja od tada porasla dvostruko, najviae stanovnika SAD-a koji se smatraju sretnima bilo je 1957. godine. Danas pak 28 milijuna ljudi pije antidepresive poput Prozaca, Zolofta, Paxila i sli nih. Jedno od najboljih mjesta za istra~ivanje trenutnog stanja, ali i objaanjenje uzroka i razloga za siromaatvo, socijalna prava, ekonomsku mo i sli no je stranica URL:http:// HYPERLINK "http://www.globalissues.org/traderelated/facts.asp"www.globalissues.org/traderelated/facts.asp (13.09.2007.).  Napomenimo ovdje kako je ekoloaki otisak Kube unutar globalno dozvoljenih granica, ali da su kao zemlja i dalje u ekoloakom minusu, jer njihov biokapacitet osigurava 0,9 hektara po osobi. Dodatno je va~no naglasiti kako im je ekoloaki otisak od 2001. godine do 2003. godine narastao za 0,12 hektara, odnosno za ak 14 posto.  Dio tadaanje pomoi prema odr~ivijem ~ivljenju, doaao je i od permakulturnih stru njaka iz Australije 1993. godine, a sve je financirala kubanska vlast sa po etnih 26.000 dolara. Ubrzo je preko 400 ljudi dobilo certifikate iz permakulture te se razmililo po zemlji stvarajui odr~ive sustave, a sve je pratio asopis El Permacultor.  Sli ne uspjehe mo~emo pratiti i u indijskoj dr~avi Kerali koja ima godianji BDP po glavi stanovnika svega 566 dolara, a zadovoljenu kvalitetu ~ivota u rangu najnaprednijih zapadnih dr~ava. Tako je prosje ni ~ivotni vijek u Kerali za muakarce 68 godine, a za ~ene 74 godine, stopa pismenosti iznosi 91 posto, a smrtnost na 1000 stanovnika je 12 osoba.  To an iznos srednje vrijednosti je 3,45gha.  Vidjeti na URL:  HYPERLINK "http://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfm" http://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfm (18.08.2007.).  Uz uatedu energije za grijanje stavljanjem termostata na ispod 21C, poboljaanom izolacijom te pasivnim solarnim dizajnom tamo gdje je to izvedivo, godianja uateda energije po kuanstvu u godinu dana bila bi 24 GJ. Solarni kolektori mogli bi uatedjeti dodatnih 10 GJ energije. To je zajedno 34 GJ uatede, ili 42 posto ukupne potroanje. Na 350.000 tisua to bi smanjilo potroanju energije za 12 PJ svake godine.  U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Vrijednost U(k) nam daje koeficijent prolaska topline. To je koli ina topline koju zgrada/kua gubi u 1 sekundi po m2 povraine kod razlike temperature od 1 K. Mjerna jedinica je W/m2K. Jednostavnije re eno, ovaj koeficijent nam govori koliko topline neki materijal propuata. `to je vrijednost U(k) manja, to je izolacijsko svojstvo materijala vee. Ponegdje joa mo~emo naii i na k oznaku, kako se prije ozna avalo. Vidjeti Motik i `imleaa (2007) Zeleni alati za odr~ivu revoluciju, Zagreb: `to itaa i Vukomeri: ZMAG.  Prvi odabir u izolacijskim materijalima trebao bi ii u smjeru prirodnih materijala, po mogunosti lokalnih. Oni se mogu reciklirati, imaju mali  emergy i nisu toksi ni (ov ja vuna, celuloza u plo ama ili nasjeckana, lanene plo e i role, plo e od konoplje, plo e od pluta te plo e od slame). Drugu skupinu ine materijali koji su takoer prirodnog porijekla, ali prilikom proizvodnje se troae velike koli ine energije, a i toksi ni su (staklena vuna, kamena vuna i plo e od pjenostakla). Tu ubrajamo joa i kuglice ekspandiranog perlita, ekspandirani vermikulit i ekspandiranu glinu, koji, iako nisu toksi ni prilikom rukovanja, takoer zahtijevaju velik unos energije prilikom proizvodnje. Trea skupina su materijali koje bismo s obzirom na utjecaj na okolia trebali izbjegavati, jer ih nema u prirodi (polistiren - stiropor, plo e i pjena od poliuretana i plo e od fenolne pjene). Svi ovi materijali imaju visok emergy i ne mogu se razgraditi, a neki, kao poliuretanska pjena, su toksi ni i za rukovanje.  Sklop 20-ak solarnih pasivnih kua u Freiburgu, koatao je svega 7 posto viae od uobi ajenih, pri emu e kue imati direktnu uatedu energije od 79 posto u odnosu na prosjek.  Kada bi se sve ~arulje u SAD-u zamijenile atednima, ne bi bilo potrebno izgraditi novu elektranu sljedeih 20 godina. Vidjeti: Mason, C. (2006) A Short History of the Future - Surviving the 2030 Spike, London: Earthscan.  Lester Brown nabraja profesije 21. stoljea, koje o ekuje prosperitet i puna zaposlenost.To su in~enjeri recikliranja, hidrolozi, akvakulturni veterinari, ekoloaki ekonomisti i arhitekti, geotermalni geolozi, in~enjeri turbina za vjetrenja e i meteorolozi specijalizirani za vjetrove, mehani ari bicikala, in~enjeri aumarstva te stru njaci za planiranje obitelji. Kao profesije koje e po njemu polako padati u zaborav nabraja: energija ugljena, nuklearne elektrane, nekontrolirana sje a auma, iskoriatavanje nafte, poslovi u proizvodnji automobila te jednokratnim proizvodima. Vidjeti Motik, B. i `imleaa, D. (2007) Zeleni alati za odr~ivu revoluciju, Vukomeri: ZMAG i `to itaa: Zagreb.  Kina je 2006. godine najavila ulaganja od ak 189 milijarde dolara u svrhu poveanja koriatenja obnovljivih izvora energije.  Treba rei kako se ipak bilje~i rast ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije i u SAD-u. 2005. godine se u SAD-u u projekte sa istom energijom ulo~ilo 17 milijardi dolara, ato je 89 posto viae nego 2004. godine.  U SAD-u se auti posjeduju u 217 milijuna slu ajeva, najviae u svijetu. Vozila u SAD-u su 2004. godine preala kilometara koliko bi nam bilo dovoljno da 430 puta odemo do Plutona i vratimo se nazad. 2005. godine klima ureaji u vozilima u SAD-u potroaili su duplo viae energije od ukupne proizvodnje etanola u SAD-u te godine (Cox, 2006).  Jedan od najboljih prikaza obnovljivih izvora energije mo~emo nai u Boyle, G. (2004) Renewable Energy  Power for Sustainable Future, Oxford: Oxford University Press.  Od toga po izvorima energije ide: 8Twh od vjetroelektrana na kopnu, 100 Twh od vjetroelektrana na moru udaljeno od obala, 53 Twh od energije dobivene pomou valova, 2 TWh od energije dobivene mijenama plime i oseke, 0,5 TWh od solarnih fotovoltai nih modula, i 7 TWh od hidroenergije. Vidjeti George Monbiot (2006) Heat  How to Stop the Planet Burning, London: Penguin Books: 102.  Monbiot isti e kako se u dokumentu ne objaanjava koliko bi od te energije zaista bilo iskoristivo. On uzima prili no konzervativnu brojku od svega 5-10 posto, i pri tome zaklju uje kako bi to bilo dovoljno za pola do ukupnih potreba za proizvodnjom struje, samo pomou vjetroelektrana na moru.  U studiji su priznali i kako u transportu treba o ekivati nastavak prevladavanja nafte kao glavnog energenta do 2050. godine, te poveanje koriatenja ugljena u Kini, zbog izgradnje termoelektrana koje koriste taj energent.  Solarni kolektori su samo dio solarnog sustava za toplu vodu. Kolektori su zapravo dobro izolirane kutije s kaljenim staklom prema suncu u kojima se preko crnih limova voda ili neka druga tekuina zagrijava u bakrenim cijevima. Ostali dijelovi su spremnik/tank za vodu, termostat, pumpica i drugi sitniji dijelovi.  Fotoelektri ni efekt koji koriste elije kako bi proizvele elektri no strujanje elektrona, otkrio je joa 1839. godine Alexandre Edmond Becquerel pri eksperimentiranju s galvanskim elementima.  Tome je svakako pomogao i Howard Odum sa svojom  emergy analizom (ukupno ulo~enom energijom u odreeni proizvod ili uslugu) solarnih fotonaponskih elija iz 1996. godine. Premda njegove rezultate nije potvrdila niti jedna znanstvena analiza, s obzirom na njegov autoritet i ugled, godinama se tvrdnja o solarnim fotonaponskim elijama kao energetski nekorisnima povla ila kroz ekoloake i znanstvene krugove. Odum je svoju analizu temeljio na istra~ivanju velike solarne elektrane u Texasu, koja svakodnevno zahtijeva unos energije za odr~avanje sustava.  U Europi se jedina relevantna nalaziata geotermalne energije nalaze se na Islandu i u Italiji. U Italiji se po elo s koriatenjem energije iz tla 1904. godine.  Ono ato vodi proizvodnju velikih vjetroelektrana, umjesto manjih sustava je na in na koji funkcionira ekonomija, podr~avajui velike sustave. Velike vjetrenja e u skupini proizvest e manje energije po prostornoj jedinici, nego viae manjih vjetrenja a na istom prostoru (Mobbs, 2005). No, profit od velikih vjetrenja a, poredanih kao planta~a, vei je od profita viae njih manjih.  Lovins je prvi put upotrijebio koncept  nevata za vrijeme jednog svog govora 1989. godine. Ono ato je zanimljivo ato mu je ideja sinula slu ajno. Naime, na tekstu koji je itao, krivo je bilo otipkana mjera za energiju megavati, pa je stajalo n umjesto m i Lovins je pro itao negavati i pokrenuo cijeli koncept. Samo proizvodnjom negavata u sektoru struje u zgradarstvima, Lovins isti e mogunost uatede rada ak 120 prosje nih elektrana.  Po etkom 2007. godine znanstvenici iz Manchester Business School izdali su studiju u kojoj su zaklju ili kako odreene vrste proizvoda dobivenih organskom poljoprivredom imaju vei utjecaj na okolia, nego isti proizvodi dobiveni konvencionalnim pristupom. Proizvodi kao ato su raj ice, mlijeko i meso peradi zahtijevaju vee povraine i unos energije te samim tim imaju i vei negativni utjecaj na okolia. Studiju su odmah kritizirali iz pozicija organske poljoprivrede, jer su u njoj zanemareni brojni drugi korisni i pozitivni utjecaji na okolia, koji organski pristup proizvodnji hrane donosi, kao ato su poveanje bioraznolikosti i manje koriatenje fosilnih goriva. Takoer, podaci za raj ice su dobiveni tako da su usporeivani rezultati konvencionalne proizvodnje raj ica u sezoni u `panjolskoj, i organske proizvodnje raj ica, ali u Britaniji izvan sezone u staklenicima, koji zahtijevaju veliki unos energije.  Ipak, drugi su kritizirali Soil Association kako su zbog cilja ato vee prisutnosti organske hrane na tr~iatu, pristali sniziti standarde. Posebno je kritizirana odluka da se prihvati mogunost certificiranja uzgajaliata riba kao organske proizvodnje hrane. Peter Kindersley, organski farmer, izjavio je za Guardian kako odlazi iz Soil Associationa, jer su  izdali sve za ato se organska pri a zauzimala godinama , prihvativai certificiranje farmi lososa (McCarthy, 2006). Po njemu time se umanjuju vrijednosti zaatite dobrobiti ~ivotinja, bioraznolikosti, recikliranja i izbjegavanja koriatenja pesticida, ato su vrijednosti organske proizvodnje. Na optu~be u vezi farmi lososa, istaknuo je kako su morali ui u to podru je, jer je to na in da se taj dio industrije unaprijedi u javnom interesu, jer polovica ribe koja se u svijetu konzumira dolazi iz uzgajaliata.  Wal-Mart je u ljeto 2006. godine zapo eo veliku kampanju  Introducing Organics at the Wal-Mart price , najavljujui kako nitko u prodaji organske hrane nee moi imati ni~e cijene, kao i u proizvodima ostalih sektora. No, mnogi su se zapitali: ako je Wal-Mart kao najvei svjetski maloprodajni lanac uniatio male proizvoa e u drugim proizvodnim granama, zaato o ekivati da se to nee dogoditi u proizvodnji organske hrane? Krajem 2006. godine Wal-Mart je tu~en od strane skupine malih organskih farmera da la~no etiketiraju odreene proizvode koje prodaju kao organske.  Whole Foods, koji imaju gotovo 200 duana, uglavnom u zemljama Zapada, prodaju zdravu hranu kao skupu hranu. Da je tome tako, dovoljno dokazuje podatak kako u SAD-u nemaju niti jedan duan u podru jima gdje je prosje no primanje manje od 31.000 dolara godianje. Od 170 duana u SAD-u samo ih je devet smjeateno u podru jima gdje je prosje no primanje 43.300 dolara godianje ili manje, ato je srednja zarada u SAD-u.  Na farmama s ekoloakom poljoprivredom sve je eae kraenje radni kih i ljudskih prava, na ato je upozorio i jedan od izvjeataja Human Rights Watcha. Prema istra~ivanju iz 2005. godine koje su proveli istra~iva i s UC-Davisa, od 188 kalifornijskih organskih farmi, na veini se ne isplauje minimalna plaa, zdravstvena zaatita i mirovinsko osiguranje  Tu~no je i da su potroaa i sve manje zainteresirani za uvjete u kojima rade ljudi koji za njih proizvode robu i usluge. Prema istra~ivanju koje je vodio Phil Howard s UC-Santa Cruza, potroaa i su smjestili radni ka prava tek na peto mjesto vlastitih prioriteta vezanih za prehrambenu proizvodnju. Radnici su tako pali ak iza prava ~ivotinja koje su ulovile etvrto mjesto. Kalifornijski institut za ruralne studije izlistao je u svom istra~ivanju nekoliko jeftinih mogunosti za poboljaanje radnih uvjeta na farmama.  ak je i danas jedina farma u Kaliforniji koja ima kolektivni ugovor koji propisuje sve; od plaa, preko medicinskog i mirovinskog osiguranja do godianjih odmora. Kada radnici odrade 500 sati na farmi, u mogunosti su po eti s kupovanjem dionica farme te tako postati suvlasnici. Takva predanost zadovoljenju socijalne dimenzije rezultira s 15 posto veim cijenama od drugih organskih farmera.  Ako bi se u Britaniji sustav proizvodnje hrane okrenuo lokalnim izvorima, uatedjelo bi se godianje 125 PJ, 5,5 posto potroaene energije za transport.  U SAD-u postoji Eat Well Guide, gdje je dovoljno upisati svoj poatanski broj i izlistaju se sve lokalne farme koje proizvode hranu. Broj lokalnih farmerskih tr~nica poveao se za 79 posto u razdoblju 1994-2002. i danas ih u SAD-u ima 3100. U talijanskoj regiji Emilio Romagna, gdje ~ivi etiri milijuna ljudi, na svako troje ljudi dolazi dvoje koji su lanovi jedne od kooperativa, velikim dijelom proizvoa a hrane.  Suprotne pri e vidimo u gradovima koji destimuliraju proizvodnju hrane, ali i dijeljenje hrane najugro~enijim slojevima. Najvea urbana farma u SAD-u u Los Angelesu uniatena je polovicom 2006. godine, jer je teritorij kupio bogataa Ralph Horowitz. Nekoliko stotina policajaca je osam sati razbijalo otpor prosvjednika, pri emu je uhapaeno 40 prosvjednika. Farmu nije spasila niti podraka brojnih holivudskih zvijezda, a dok je trajala, hranila je 350 obitelji. Farma je spojila ljude iz lokalne zajednice i dala im osjeaj ~ivota, pa je kriminalitet opao za 70 posto. Orlando i Las Vegas su ak zakonski zabranili besplatno dijeljenje hrane beskunicima i siromaanima kako to radi kolektiv Hrana, ne oru~je.  Odnosi se na veletrgovine u Britaniji, za pretpostaviti je sli no i u drugim zemljama, budui da veletrgovine izgledaju i funkcioniraju prili no sli no.  Zna ajne su uatede emisije CO2 koje ostvarimo vozei vozila na biodizel. Za svaku litru benzina u naaem automobilu emitira se 2,6 kg CO2 (Tickell, 2003). To zna i da auto koji ima rezervoar od 45 litara s jednim punjenjem emitira 117 kg CO2. Ako mjese no potroaite dva rezervoara, to zna i da godianje samo koriatenjem svojeg automobila emitirate 2 tone i 808 kg CO2. Veina nas potroai i viae od dva rezervoara mjese no. U SAD-u se godianje u prosjeku napravi ak viae od 20.000 km godianje. To je zna i direktna emisija iz naaeg auta, a kada bismo izra unali ukupnu, bila bi joa i vea. Naime, ovdje nije uklju ena potrebna energija pa onda i emisija od fosilnih goriva potrebnih da uope izvadimo, pretvorimo i transportiramo sirovu naftu kao gorivo. Ako se vozimo na 100-tni biodizel, emisija CO2 je za ak 78,5% manja od emisije vozila koje vozi na dizel, zbog tzv. zatvorenog kruga ili CO2 zamke. Manja je emisija i uglji nog monoksida, sumpornog dioksida, sitnih estica i drugih atetnih plinova. Jedino je zabilje~eno neato vea emisija iznimno atetnog duai nog oksida, ali se to zadnjih godina anulira dodatnim intervencijama na smanjenju cetanskog broja dizel motora i aditivima. Vidjeti detaljnije u Motik, B. i `imleaa, D. (2007) Zeleni alati za odr~ivu revoluciju: Vukomeri: ZMAG i Zagreb: `to itaa.  Biljke takoer nisu nosioci energije, ve slu~e kao transformator sun eve energije, pri tome upijajui energiju i iz hranjivih elemenata tla. Stoga smo kod biogoriva prirodno ograni eni dozvoljenom koli inom tla na kojem mo~emo uzgojiti biomasu.  Biodizel ima kalorijsku vrijednost 37,3 GJ/t.  Autori koji su dolazili do suprotnih rezultata od Pimentela i Pitzeka, ura unavali su u energetsku korist biogoriva nusproizvode koji ostaju nakon njih, a iskoristivi su za druge potrebe  npr. glicerin koji ostaje od proizvodnje biodizela za proizvodnju sapuna.  Postoji i problem ato je vrlo esto otpad u aumi esencijalan za stabilnost ekosustava i ~ivota u aumama. I tu treba paziti na stabilnost, unato  mogunosti za kratkotrajnu zaradu na iskoriatavanju tog  otpada za proizvodnju biogoriva.  Norveaki biznismen Lauri Veny, najavio je proizvodnju biodizela liposukcijom. Namjera mu je na Floridi pokrenuti posao proizvodnje biodizela iz masti koje se dobiju nakon operacija pretilih osoba. Od 11.500 litara ljudske masti tjedno, mogao bi proizvoditi 10.000 litara biodizela.  etiri su mogunosti pretvaranja u biogoriva koja ovdje imamo: sagorijevanje, gasifikacija, piroliza i hidroliza. Hidroliza treba enzime koji mogu katalizirati celulozu u aeer i onda u etanol. Gasifikacija, a posebno Fischer-Tropsch sinteza koristi visoke temperature, kontrolirani nivo kisika i kemijske katalizatore koji mogu konvertirati biomasu u tekue gorivo, uklju ujui i sintetski dizel i dimetil ester (DME). Gasifikacija se naziva i  od biomase prema tekuem putu i openito zahtijeva velika ulaganja i postrojenja.  Zagovornici veeg koriatenja hibridnih vozila isti u kako bi mogli proizvesti struju za ta vozila ekvivalentnu jednoj litri benzina duplo jeftinije od troakova proizvodnje etanola. Povraina potrebna za jednu vjetrenja u godianje bi dala struje vrijedne 100.000 dolara, a na istoj povraini etanol bi dao energije vrijedne tek 200 dolara.  Iz tih razloga neki su po eli predlagati razlikovanje izmeu biogoriva (povezani s ~ivotom) i agrogoriva (povezanih s poljoprivrednim biznisom). Vidjeti Carlsen, L. (2007) The Agrofuels Trap, URL:  HYPERLINK "http://www.fpif.org/fpiftxt/4533"http://www.fpif.org/fpiftxt/4533 (14.09.2007.).  Ako se ne koriste lokalno, biogoriva imaju i problem prevelike energetske potroanje za transport, jer, primjerice, etanol se mora prevoziti vlakovima ili kamionima.  Prvi pokusi na biogorivima potekli su zapravo od malih farmera i istra~iva a, koji su doslovno u svojim gara~ama i podrumima eksperimentirali, na po etku uglavnom, s pretvaranjem otpadnog jestivog ulja u biogorivo. Mnoge dr~ave danas  ~mire na te pionire razvoja biogoriva te ih kao individualne promotore ostavljaju u vlastitoj kunoj uradi sam proizvodnji, no posljednjih godina, posebno s pretvaranjem biogoriva u globalni biznis, sve viae pod kontrolom velikih korporacija, zamjetan je trend ograni avanja i onemoguavanja individualne proizvodnje. Poznat je slu aj francuskog farmera i sindikalnog aktivista Olivera Laina, koji je u srpnju 2006. godine uhapaen u Francuskoj, jer se vozio na biljno ulje iz vlastite proizvodnje na dr~avnoj cesti.  Oko ovakvih elektri nih automobila ispreplela se prava teorija zavjere. GM je, naime, tijekom '90-ih proizvodio prili no popularni V1 model elektri nog auta koji se u Kaliforniji mogao puniti na solarnim pumpama, a postojala je duga lista ekanja na auto s obzirom na izvrsne performanse. No, prije nekoliko godina GM je odlu io prestati s proizvodnjom ovog modela, i ak je zatra~io od svih vlasnika na leasing povrat automobila koje su onda prevezli izvan urbanih mjesta na recikla~na dvoriata i uniatili ih preaanjem. Kriti ari isti u kako nisu o ekivali ovakvu popularnost V1 modela, a nakon ato su to shvatili, zbog interesa naftnog i automobilskog lobija, odlu ili sve modele uniatiti. Danas na cestama Kalifornije ne postoji viae niti jedan V1 model elektri nog automobila.  Poboljaanja u efikasnosti baterija zahtijevaju i posebne litijske baterije koje su joa uvijek u fazi ispitivanja za koriatenje u automobilima  Nevladina organizacija Natural Resources Defence Council je 2004. godine napravila izvjeataj Growing Energy u kojem je istaknula kako e se uz tadaanji rast potroanje u SAD-u 2005. godine potroanja benzina dii do 196,2 milijardi litara. U izvjeataju su predlo~ili kako bi se poboljaanjima u ekonomi nosti automobila i urbanom transportu, ta brojka mogla spustiti na 108 milijardi litara.  S naglaaavanjem  pretjeranog komfora u brzini vlakova treba biti pa~ljiv. Naime, profesor Roger Kemp sa Sveu iliata Lancaster isti e kako se potroanja energije, a samim tim i emisija CO2 zna ajno poveava ako vlak ide iznad 200 kilometara na sat. Poveanje brzine s 250 na 350 kilometara na sat gotovo dvostruko poveava emisiju CO2 po putniku. Time bi se emisija mogla pribli~iti onoj iz aviona.  2001. godine sektor transporta u Britaniji je troaio 42 mtoe-a (1758 PJ). 2003. godine auti, kombiji i taksiji prevezli su 900 milijardi putni kih kilometara (bpkm) potroaivai 26 mtoe-a (1089 PJ). }eljeznica je potroaila 80 bpkm potroaivai 1,5 mtoe-a (63PJ), a autobusi 42PJ.  U Danskoj 30 posto obitelji uope nema osobni auto.  U  20-im godina proalog stojea svi vei gradovi u SAD-u imali su razvijen gradski promet. General Motors se uvijek vodio maksimom  ato je dobro za GM, dobro je i za SAD , te su odlu ili stvoriti ovisnost o autima, te uniatiti infrastrukturu gradskog prijevoza. ak je unutar GM-a stvoren poseban odjel koji se bavio tim djelovanjem. GM je priznao pred sudom kako su njihovi agenti do polovine  50-ih temeljito pregledali viae od 1000 tramvajskih linija po SAD-u, a od toga ih maknuli 90 posto pretvorivai ih u ceste (Simms, 2005).  Kompostni WC-i rade na principu aerobnog kompostiranja ljudskih fekalija pri emu se detoksicira naa izmet i uniatavaju patogeni mikroorganizmi. Premda postoje jednostavne uradi sam verzije kompostnih WC-a, postoje i ugradbeni modeli koji se mogu kupiti od certificiranih proizvoa a. Biljni pro ista i su zapravo terasasti bazeni s biljkama mo varicama koje svojim korijenjem mogu vezati na sebe atetne tvari, nitrate i ostalo. Detaljnije vidjeti Motik, B. i `imleaa, D. (2007) Zeleni alati za odr~ivu revoluciju, Vukomeri: ZMAG i Zagreb: `to itaa.  Proizvodnja struje na 25 posto efikasnosti: 10,5G J/t x 0,25 = 2,6 GJ/t energije. Recikliranje 65 posto proizvedenog papira nam uatedi: (22,7 GJ/t  14,4 GJ/t) x 0,65 = 5,4 GJ/t energije. Ako recikliramo 40 posto proizvedenog papira dobivamo 3,32 GJ/t energije, a s 30 posto recikla~e dobivamo 2,49 GJ/t energije, vrlo blizu koli ine koju dobijemo spaljivanjem.  EU je pokrenula kampanju You Control Climate Change, u kojoj educira stanovniatvo kako da u ine osobne korake prema manjoj potroanji energije i emisiji stakleni kih plinova u transportu, domainstvu, prehrani i brojnim drugim va~nim kategorijama. Akcija hvale vrijedna, no mnogi upozoravaju kako se radi o prebacivanju odgovornosti na graane i graanke, a same institucije koje pokreu takve akcije imaju puno veu i odgovornost i mo za borbu protiv klimatskih promjena.  Ju~na Koreja je nakon Korejskog rata bila prakti ki ogoljena planinska zemlja bez auma. Odmah u '60-ima, bez ekanja, zapo eli su nacionalni program poaumljavanja i danas je 65 posto teritorija Ju~ne Koreje pokriveno aumama. Filipini su takoer zabranili daljnju sje u starih auma, ali tek nakon ato je zemlja postala opasno ranjiva na poplave, uragane i eroziju tla.  S druge strane, peruanska vlada nekontrolirano daje ugovore za istra~ivanja naftnih korporacija u tropskim aumama te zemlje. Trenutno u peruanskom dijelu Amazone naftne korporacije vrae istra~ivanja na gotovo 40 milijuna hektara. Samo za naftu odobreno je 39 koncesija, od ega 31 u posljednje tri godine, ato slijedi trend peruanske vlade da daje sve vee olakaice za istra~ivanje nafte i plina. S obzirom na to da se radi o podru jima koje nastanjuje brojno uroeni ko i autohtono stanovniatvo, ovakva politika peruanske vlade uzrokuje i kraenja ljudskih prava tih skupina.  Seattle ima dobar razlog uo iti povezanost izmeu globalnih klimatskih promjena i posljedica na lokalne zajednice. Naime, velik dio struje grad dobiva iz hidroelektrane iji rezervoari se pune otapanjem snijega sa Cascade planina. No, snijega je sa sve toplijom klimom sve manje, a samim time i struje. Stvorili su Climate Action Plan vrijedan 37 milijuna dolara investicija u smanjenje emisije stakleni kih plinova. No, svega 8 posto tih sredstava je novi novac ulo~en u taj fond, a koji nije dio ve otprije izglasanog gradskog bud~eta koji se bavi popravljanjem prometnica. Inicijativa gradona elnika Nickelsa ignorira najvei problem SAD-a, a onda i Seattlea  prevelika koli ina ljudi vozi se autima. Unato  tome, on je gorljivi zagovornik izgradnje tunela vrijednog 4-5 milijarde dolara kako bi se br~e doalo u donji grad.  Institute for Local Self-Reliance je u studiji objavljenoj po etkom 2007. godine istaknuo kako veina gradova nee uspjeti zadovoljiti odredbe iz Kyoto protokola o smanjenju emisije stakleni kih plinova za 7 posto do 2012. godine u odnosu na 1990. godinu, ako ne ulo~e zna ajnije napore od dosadaanjih. Od gradova uklju enih u istra~ivanje, samo se Portland donekle pribli~io preuzetim obavezama, poveavai emisiju stakleni kih plinova u odnosu na 1990. godinu za 0,7 posto. Gradovi potpisnici US Mayors Climate Protection Agreementa u 2006. godini imali su u prosjeku emisiju stakleni kih plinova u odnosu na 1990. godinu veu za 6,5 do ak 27 posto. Predstavnici gradskih vlasti odgovorili su na kritiku kako joa imaju vremena zadovoljiti Kyoto protokol, te kako je prerano za ocjenjivanje.  10 saveznih dr~ava prihvatilo je Clean Cars Program unutar kojeg se prihvaa smanjenje emisije stakleni kih plinova za 64 milijuna tona do 2020. godine. Kalifornija je donijela odluku o smanjenju emisije stakleni kih plinova za 25 posto do 2020. godine u elektranama, rafinerijama i drugim velikim postrojenjima te savezne dr~ave.  Primjerice, San Francisco ima zabranu kupovanja drvnog materijala iz tropskih kianih auma za potrebe gradske uprave i usluga. Organizacija Rainforest Relief isti e kako ve pet godina, od kad je gradona elnik New Yorka, multimilijunaa Michael Bloomberg, koji se voli predstavljati kao ekoloaki osvijeatena osoba, bezuspjeano pokuaava nagovoriti gradsku upravu da prestanu kupovati drvni materijal koji potje e iz tropskih kianih auma. Scott Paul, stru njak za aume u Greenpeaceu isti e kako 90 posto Brazilske deforesterizacije potje e od ilegalnog kr enja tamoanjih auma. Vidjeti Jereski, R. (2007) New York City is One of the Biggest Destroyers of the Amazon Rainforest, URL:  HYPERLINK "http://www.alternet.org/story/64562"http://www.alternet.org/story/64562 (16.09.2007.).  Detaljnije vidjeti na  HYPERLINK "url:http://www.SustainLane.com"URL:http://www.SustainLane.com (25.03.2007.).  Cijeli izvjeataj mogue je vidjeti na  HYPERLINK "url:http://www.portlandonline.com/shared/cfm/image.cfm?id=145732"URL:http://www.portlandonline.com/shared/cfm/image.cfm?id=145732 (01.04.2007.).  U Denveru je pokrenut projekt Fasttrack, izgradnja posebnih prometnica za brzo kretanje javnog prijevoza, koje e se prostirati na gotovo 200 kilometara.  Kao oni koji su blizu ove liste, nabrojani su: Chicago (SAD), Freiburg (Njema ka), Seattle (SAD) i Quebec City (Kanada). Vidjeti cijeli popis na URL:http://www.grist.org , naslov 15 Grean Cities.  U svim javnim i gradskim zgradama zamijenjena je rasvjeta te su stavljene atedne ~arulje.  Curitiba je 1992. godine osvojila nagradu UN-a kao najekoloakiji grad na svijetu.  El Nio je atmosferska pojava koja nastaje iznad Tihog oceana svakih nekoliko godina. Vjetrovi koji se di~u iznad oceana idu od istoka prema jugu i nose topli zrak. Tako nastaju suana razdoblja diljem isto nog dijela planeta: Australije, Indonezije, jugoisto ne Afrike, i sjevernog dijela Ju~ne Amerike. La Nia je suprotnog djelovanja i nosi hladni zrak prema zapadu. Veinu vremena iznad Tihog oceana imamo stanje neutralnog karaktera. Meu znanstvenicima joa uvijek traju rasprave o utjecaju klimatskih promjena na ove fenomene, a u zadnjih desetljea primijeeno je eae pojavljivanje El Nia, ato se priprisuje utjecaju globalnog zagrijavanja. Veliki po~ari u jugoisto noj Aziji 1998. godine svoj razlog imaju i u djelovanju ovog fenomena.  Vidjeti URL:  HYPERLINK "http://www.symbiosis.dk/"www.symbiosis.dk.  Sli an princip koristi se u Brazilu s akvakulturama, gdje se u bazenima s ri~om proizvode i alge iz kojih se dobiva spirulina, visoko hranjiv proizvod koji se koristi za prehranu djece u akolama.  Mo~emo rei kako danas GEN broji 160 stvorenih zajednica i preko 10.000 tradicionalnih sela.  Skreemo pa~nju kako su sva tri ekosela ostvarila ekoloaki otisak vei od trenutno dozvoljenog s obzirom na globalni biokapacitet. To nam samo joa jednom pokazuje koliko je teako ostvariti odr~ivi razvoj u neodr~ivim druatvima i svijetu.  Druga iji, neuspjeaan primjer imamo u Britaniji s projektom stvorene zajednice BedZed u Londonu, koji je zapao u teako stanje nakon etiri godine. Jedan od ciljeva projekta je bio i da kue budu potpuno grijane i opskrbljivane strujom iz obnovljivih izvora energije. No, polovinom 2006. godine opskrbljivanje strujom je u 100 posto bilo dobivano iz glavne mre~e. U to vrijeme Living Machine, sustav za biljno pro iaavanje otpadnih voda, nije radio nekoliko mjeseci.  Budui da se veina graevinske infrastrukture gradi na najplodnijem tlu, za taj sektor imamo iste vrijednosti kao za podru je usjeva.  Sve su eai prigovori davanja graditeljstvu faktora jednake vrijednosti kao i proizvodnji hrane, jer je situacija u zapadnim zemljama airenje komponente graditeljstva uglavnom zadovoljavala na atetu poljoprivrednih povraina. Situacija u zemljama u razvoju, posebno onima u tropskom podru ju ide uglavnom u smjeru da se airenje komponente graditeljstva odvija na atetu auma. U zemljama Bliskog istoka i Srednje Azije za airenje komponente graditeljstva koriste se (polu)pustinjska podru ja pa se niti ne naruaava biokapacitet. S obzirom na to da je podru je proizvodnje hrane, odnosno usjeva najproduktivnije, ispada da graditeljstvo dobiva vei otisak nego ato zaslu~uje, jer je ovdje potrebno viae obratiti pa~nju na lokalne posebnosti i specifi nosti. Vidjeti Kitzes et al. (2007), A Research Agenda for Improving National Ecological Footprint Accounts, joa javno neobjavljen tekst, rad dobiven posredstvom dr. Allesandra Gallija, sa Sveu iliata u Sienni, Odjel za kemijske i biosistemske znanosti: 16-17.  Privatna komunikacija s dr. Allesandrom Gallijem, sa Sveu iliata u Sienni, Odjel za kemijske i biosistemske znanosti.   Lokalni hektari mogu se koristiti ako pitanje  koliko se od planetarnog biokapaciteta koristi za odreenu ljudsku aktivnost ili populaciju? u  koliko se od bioproduktivnog podru ja koristi za odreenu ljudsku aktivnost ili populaciju? . Validno je koristiti lokalne hektare i kada ~elimo izra unati ekoloaki otisak materijala ili aktivnosti ija je putanja potroanje potpuno u okvirima lokalnog biokapaciteta.  Faktor prinosa za podru je auma ra una se za aume koje se koriste za ogrjev, graevinski materijal i ostalo, gdje faktor prinosa iznosi 2,37 gha, i za aume koje se ne iskoriatavaju i ne diraju, gdje faktor prinosa iznosi 1,57 gha.  Analiza ekoloakog otiska u komponenti proizvodnje hrane dijeli se na primarne usjeve koji su najva~niji i najviae se konzumiraju te marginalne usjeve. Kao ato im i ime ka~e, marginalni usjevi zauzimaju zanemarivo malu povraino pa ih ne ura unavamo za dobivanje faktora prinosa.  Tona suhe tvari po hektaru u godinu dana.  Kubni metar ukupne biomase po hektaru aume u godinu dana.  Na upit autora doktorskog rada odgovornima u Global Footprint Networku zaato nema podataka za faktor prinosa komponente ribarstva u Hrvatskoj, posebno jer se radi o pomorskoj zemlji, odgovoreno je kako nisu dobili relevantne podatke o tom sektoru te su stoga odlu ili ra unati svjetski prosjek. Iz privatne prepiske s gospodinom Mathisom Wackernagelom, direktorom GFN-a. U Statisti kim informacijama DZS-a za 2007. godinu isti e se kako smo 2005. godine ulovili 44.111 tona morske ribe i 4335 tona slatkovodne ribe. Vidjeti DSZ (2007) Statisti ke informacije 2007,URL: HYPERLINK "http://www.dzs.hr/"http://www.dzs.hr (17.09.2007.).  Obratiti pa~nju kako se kod komponente usjeva svjetski prosjek u prinosu dijeli s nacionalnim prinosom, a u ostalim komponentama je obrnuto.  U kontekstu iznimno bogatog biokapaciteta, posebno s obzirom na povrainu, mo~emo spomenuti i bogatu bioraznolikost. Hrvatska je u Europi: druga po broju slatkovodnih riba (113), trea po broju vrsta beskralje~njaka (oko 55.000), peta po broju gmazova (36), sedma po broju vodozemaca (20), vaskularnih biljki (4266) te broju sisavaca (86). Autohtonih ~ivotinjskih vrsta ima 44. Sve to ~ivi na prostoru od 56.000 km2, rasporeeno u 16 krajobraznih cjelina. Vidjeti Lay, V. i Puak, J. (2007) Zeleno-plava Hrvatska  ekoloake i okoliane posebnosti i izvrsnosti Hrvatske u europskom kontekstu, Zagreb: HCZO.  Biokapacitet za graditeljstvo je isto 0,7 ha, kao i otisak, pa zajedno s tim iznosom dobivamo biokapacitet Hrvatske od 2,6 ha.  Prema akademiku Slavku Matiu, predstojniku Akademije aumarskih znanosti iz intervjua objavljenog na internetskom portalu  HYPERLINK "http://www.h-alter.hr/"http://www.h-alter.hr. Ako neka zemlja ima viae od 30 posto teritorija prekrivenog aumama, to se smatra ekoloaki izvrsnom situacijom.  Njihovu sposobnost produktivnosti mogle bi ugroziti upravo klimatske promjene. Fenomen suaenja auma, jer se ne stignu adaptirati na promjene u klimi, prisutniji je u Europi, ali ga sve eae mo~emo uo avati i u Hrvatskoj.  Kako Hrvatska sve viae preuzima zapadnja ke obrasce ponaaanja i ~ivotnih stilova, sve je raaireniji i trend bacanja hrane koja je joa uvijek dobra za konzumiranje. Samo u Zagrebu se godianje baci izmeu 8 i 10 tisua tona hrane.  Iz NE Krako isti u kako se godianje Hrvatskoj isporu i 2300 do 2750 GWH elektri ne energije.  Od toga na cestovni promet odlazi 4,89 mt CO2/god, odnosno ak 92,61 posto. Ovdje je uklju ena i emisija od transporta u poljoprivredi. Na domai aviotransport odlazi 0,15 mt CO2/god, navigacijom 0,11 mt CO2/god i promet ~eljeznicom 0,09 mt CO2/god.  Va~no je joa naglasiti kako utjelovljena energija od uvoza koji sti~e u Hrvatsku donosi dodatnu emisiju od 6,24 mt CO2/god, ili 30 posto. Ako bi se i ta emisija ura unala, kona ni rezultat emisije CO2 za Hrvatsku bi bio 27,28 mt CO2/god.  U industriji, proizvodnja cementa, amonijaka i duai ne kiseline zauzima 90,3 posto emisija unutar tog sektora. 2003. godine proizvedeno je 3,8 milijuna tona cementa, ato je malo viae od emisije 3 milijuna tona CO2.  Ovdje trebamo naglasiti kako namjerno koristimo termin obnovljivi izvori energije nove generacije (sunce, vjetar, geotermalna), kako bi se napravila distinkcija od tradicionalnih obnovljivih izvora energije (voda, biomasa). Primjerice, velike hidrocentrale viae se ne uklju uju u ukupnu proizvodnju energije neke zemlje pomou ekoloakih tehnologija zbog njihova ukupnog utjecaja na ekosustav.  Kako su javljali mediji, Hrvatska je u prvih osam mjeseci 2006. godine, uvezla 191 tona liaa, svje~eg i osuaenog, koje je vrijedilo gotovo milijun dolara. Grana smo uvezli u vrijednosti veoj od milijun dolara.  Ra una se postotak za osobe iznad 15 godina.  Misli se na stupanj upisanih u osnovnu i srednju akolu, te fakultete.  Naj eai uzroci smrti dojen adi su odreena patoloaka stanja vezana uz trudnou ili porod ( ine 55,5%), kongenitalne anomalije (30,6%), te ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka kao i SIDS (sindrom iznenadne dojena ke smrti) u udjelu od 3,3%, ato upuuje na to da svi ostali uzroci sudjeluju u ukupnoj smrtnosti dojen adi sa svega 7,3%. Vidjeti:  HYPERLINK "url:http://www.undp.hr"URL:http://www.undp.hr (13.09.2007).  To je, po njihovim kriterijima, napredak za 12 mjesta u odnosu na 2006. godinu.  Ocjene se dijele od 1 do 10, s tim da je jedinica stanje potpune korumpiranosti druatva. Unato  ovom napredku, posebno u odnosu na proalu godinu kada je ocjena bila 3,4, i injenicom kako smo ovogodianjim rezultatom prvi put se donekle odmaknuli od afri kih druatava, treba primijetiti kako smo i dalje u donjem rangu ocjene korumpiranosti druatva. Ocjena iznad 5 ozna ava zemlju u kojoj korupcija ne prijeti daljnjem razvoju druatva. Prvih pet zemalja s najmanjom korupcijom u druatvu su: Danska, Finska, Novi Zeland, Singapur i `vedska.  Ovdje bi se kao opasnost mogao pojaviti utjecaj naaeg vanjskog duga od 30,7 milijardi dolara, od ije vrijednosti je problemati nija injenica ato je u proteklih 8 godina rastao dva do dva i pol puta viae od godianjeg BDP-a. Do 2012. godine, Hrvatska e trebati vratiti 21 milijardu dolara, od ega je 18 milijardi glavnica, a ostatak kamate. To zna i, prosje no je potrebno uplatiti na ime otplate vanjskog duga 4,2 milijarde dolara.  Koncept  stezanja i pribli~avanja prihvaa ideju trgovanja emisijom CO2. Za razliku od uobi ajenih trgova kih shema stakleni kih plinova, ovdje je trgovina mogua samo nakon javno i transparentno prihvaene obveze smanjenja emisije CO2 i kvote koju svaka osoba dobije s obzirom na to u kojoj zemlji ~ivi. Kao valuta za tu trgovinu prihvaa se prijedlog poznatog ekonomista Richarda Doughtwaitea, koji je kreirao valutu ebcu (engl. Emissions Backed Currency Unit  valutna jedinica osigurana emisijom). Uvoenjem takve valute, umjesto postojeih, sprje ava se i danas prisutna situacija da bogate zemlje nesmetano i nekontrolirano kupuju pravo na zagaenje, bez smanjenja ukupne emisije CO2 na planetu.  Zbunjuju je stav prema ovoj ideji u Global Footprint Networku. Autori Living Planet Reporta isti u kako zahtjev za podjelom prava na globalnu emisiju stakleni kih plinova  nije politi ki realan, ve nagrauje zemlje s veom populacijom, ignorira povijesne okolnosti i previa razli ite potrebe u razli itim dijelovima svijeta (WWF & GFN, 2006: 25). S druge strane, u studiji Europe 2005  The Ecological Footprint, istih autora, ideja stezanja i pribli~avanja se hvali, i ak joj se daje i istovjetni naziv  srink & share .  Prvotno je 1979. godine ovu podjelu na tri generacije ljudskih prava predlo~io eaki pravni stru njak Kaler Vasak, s Meunarodnog instituta za ljudska prava u Strasbourgu. Tri generacije ljudskih prava nalaze se u pojedinim rubrikama Povelje osnovnih ljudskih prava Europske unije. LITERATURA Arnold, E. (2006) Bottled Water: Pouring Resources Down the Drain, URL: http://www.earth-policy.org/Updates/2006/Update51.htm (28.08.2006.). Ayre, G. & Callway, R. (2005) Governance for Sustainable Development  a Foundation for the Future, London: Earthscan. AZO (2005) Tlo, kopneni okolia  poljoprivredni okoliani indikatori Republike Hrvatske, Zagreb: AZO. Barnes, P. (2006) Capitalism 3.0., San Francisco: Berrett-Koethler Publishers, Inc. Beck, C. (2006) How to Talk to a Climate Sceptics, URL:http://www.gristmill.grist.org (22.01.2007.). Bankier, C. and Gale, S. (2006), Energy Payback of Roof Mounted Photovoltaic Cells, u The Environmental Engineer, Vol 7, No. 4, Summer 2006. Brown, L. (2005) Outgrowing the Earth: The Food Security Challenge in an Age of Falling Water Tables and Rising Temperatures, New York: W.W.Norton & Co. Brown, L. (2006) Plan B 2.0: Rescuing a Planet Under Stress and a Civilization in Trouble, New York: W.W. Norton & Co. Brown, L. (2006) Supermarkets and Service Stations now Competing for Grain, http://www.earth-policy.org/Updates/2006/Update55.htm. (27.07.2006.). SIC (2006) Burin #1, 2006, bilten Solarnog infro centra,  HYPERLINK "URL:http://www.zelena-akcija.hr/sic" URL:http://www.zelena-akcija.hr/sic (20.09.2007.). SIC (2006) Burin #2, 2006, bilten Solarnog infro centra,  HYPERLINK "URL:http://www.zelena-akcija.hr/sic" URL:http://www.zelena-akcija.hr/sic (20.09.2007.). SIC (2006) Burin #3, 2006, bilten Solarnog infro centra,  HYPERLINK "URL:http://www.zelena-akcija.hr/sic" URL:http://www.zelena-akcija.hr/sic (20.09.2007.). Campbell, C. (2005) Oil Crisis, Brentwood: Multi-Science Publishing Co. Ltd. Capra, F. (2002) The Hidden Connection  A Science for Sustainable Living, New York: Anchor Books. Capra, F. (2005) Speaking Nature's Language: Principles for Sustainability, u Stone, M.K. and Barlow, Z. (2005) Ecological Literacy  Educating our Children for a Sustainable World, San Francisco: Sierra Club Books. Carbon Trade Watch (2007) The Carbon Neutral Myth  Offset Indulgences for Your Climate Sins,  HYPERLINK "http://www.carbontradewatch.org/"URL:http://www.carbontradewatch.org (27.02.2007.). Carlsen, L. (2007) The Agrofuels Trap, URL:  HYPERLINK "http://www.fpif.org/fpiftxt/4533"http://www.fpif.org/fpiftxt/4533 (14.09.2007.). CAT (2007) Clean Slate No. 65, Machynlleth: CAT Publications. Chambers, N., Simmons, C. and Wackernagel, M. (2004) Sharing Nature's Interest  ecological footprint as an indicator of sustainability, London: Earthscan. Ching-Ching, N. (2006) Pollution Getting Worse, China Admits, URL:http://www.iimcr.org/index.cfm?pageID=2&articleID=5302 (10.06.2006.). Christian Aid (2006) The Climate of Poverty: Facts, Fears and Hope, URL:  HYPERLINK "http://www.christian-aid.org.uk/indepth/605caweek/index.htm"http://www.christian-aid.org.uk/indepth/605caweek/index.htm (27.02.2007.). Clark, G. (2007) Al Gore, James Hansen and Civil Disobedience,  HYPERLINK "http://www.lists.riseup.net/"URL:http://www.lists.riseup.net (12.09.2007.). Cohen, R. and Kennedy, P. (2000) Global Sociology, London: Macmillian Press Ltd. Cox, S. (2006) Air Conditioning: Our Cross to Bear, URL: http://www.alternet.org/envirohealth/37882/ (28.06.2006.). DSZ (2007) Statisti ke informacije 2007,URL: HYPERLINK "http://www.dzs.hr/"http://www.dzs.hr (17.09.2007.). EarthDay Network (2007) Urban Environment Report,  HYPERLINK "http://www.earthday.org/UER/report/"URL:http://www.earthday.org/UER/report/ (26.02.2007.). Elliott, A. (2007) Clean City?, URL:  HYPERLINK "http://www.reykjavik.com/underpage.aspx?id=Travel&article=2006112110074"http://www.reykjavik.com/underpage.aspx?id=Travel&article=2006112110074 (13.09.2007.) Engdahl, W. (2006) US Outflanked in Eurasian Energy Politics, URL: http://www.atimes.com/atimes/Global_Economy/HF10Dj01.html (28.06.2006.). EPRI-NRDC (2007) The Next Generation of Hybrid Cars: Plug-in Hybrids Can Help Reduce Global Warming and Slash Oil Dependency, URL: http://www.nrdc.org/energy/plugin.pdf (15.09.2007.). Flannery, T. (2005) The Weather Makers  The History and Future of Climate Change, London: Penguin Books. Frel, J. (2006) Are You Ready for Energy Crash?, URL: http://www.alternet.org/envirohealth/36017/ (21.06.2006.) Girardet, H. (2004) Cities People Planet  Liveable Cities for Sustainable World, West Sussex: Wiley-Academy. Glava , V. (1999) Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb: DUZZPO i Hrvatske aume. Global Ecovillage Network Europe (2007) News Winter 2006/2007, Belzig: Zegg. Global Footprint Network (2006) Croatia 2003 National Accounts  Global Footprint Network  2006 Edition, privatni dokument. Global Footprint Network & WWF (2006) Europe 2005  The Ecological Footprint,  HYPERLINK "http://www.footprintnetwork.org/"URL:http://www.footprintnetwork.org (15.09.2007.) Global Footprint Network & WWF (2007) Living Planet Report 2006, Gland: WWF. Gunther, M. (2007) Exxon Mobil greens up its act,  HYPERLINK "http://www.cnnmoney.com/"URL:http://www.cnnmoney.com (14.02.2007.). Haggis, G. (2007) The Energy Challenge  Finding Solutions to the Problems of Global Warming and Future Energy Supply, Leicester: Matador. HDR 2006, Beyond Scarcity  Power, Poverty and the Global Water Crisis,  HYPERLINK "http://www.hdr.undp.org/"URL:http://www.hdr.undp.org (15.06.2007.). Henson, R. (2006) The Rough guide to Climate Change  The Symptoms  The Science  The Solutions, London: The Rough Guides Ltd. Heinberg, R. (2004) Powerdown  Options and Actions for a Post-Carfbon World, Forest Row: Clairview. Heinberg, R. (2005) Threats of Peak Oil to the Global Food Supply,  HYPERLINK "http://www.richardheinberg.com/archive/159.html"URL:http://www.richardheinberg.com/archive/159.html (19.02.2007.). Heinberg, R. (2006) Twilight?, URL:  HYPERLINK "http://www.guerrillanews.com/articles/2330/Energy_Geopolitics_2006-06-14"www.guerrillanews.com/articles/2330/Energy_Geopolitics_2006-06-14 (18.10.2006.). Heinberg, R. (2006) The Oil Depletion Protocol  A Plan to Avert Oil Wars, Terrorism and Economic Collapse, Gabriola Island: New Society Publishers. Heinberg, R. (2007) Five Axiom of Sustainability,  HYPERLINK "http://lists.riseup.net/www/info/globalnetnews-summary"URL:http://lists.riseup.net/www/info/globalnetnews-summary (08.02.2007.). Institute of Science in Society (2006) Which Energy,  HYPERLINK "http://www.i.sis.org.uk/"http://www.i.sis.org.uk (25.02.2007.). International Rivers Network (2006) Fizzy Science - Loosening the Hydro Industry s Grip on Reservoir Greenhouse Gas Emissions Research,  HYPERLINK "url:http://www.irn.org/programs/greenhouse/index.php?id=061101fizzy_intro.html"URL:http://www.irn.org/programs/greenhouse/index.php?id=061101fizzy_intro.html (12.09.2007.). IPCC (2007) IPCC WGI Fourth Assessment Report  Climate Change 2007: The Physical Science Basis,  HYPERLINK "http://media.newscientist.com/data/images/ns/av/dn11088D1.pdf" URL:http://media.newscientist.com/data/images/ns/av/dn11088D1.pdf (23.03.2007.) ISES (2007) Transforming to a Renewable Energy Future,  HYPERLINK "http://www.ises.org/shortcut.nsf/to/wp"URL:http://www.ises.org/shortcut.nsf/to/wp (17.07.2007.) IUCN (2006) The Future of Sustainability  Re-thinking Environment and Development in the Twenty-first Century, URL: www.iucn.org/members/future_sustainability/docs/iucn_future_of_sustanability.pdf (24.07.2006.). Jereski, R. (2007) New York City is One of the Biggest Destroyers of the Amazon Rainforest, URL:  HYPERLINK "http://www.alternet.org/story/64562"http://www.alternet.org/story/64562 (16.09.2007.). Keating, M. (1994) Program za promjenu- Agenda 21, Zagreb: MGIZO. Kitzes et al. (2007) Current Methods for Calculating National Ecological Footprint Accounts, u Science for Environment & Sustainable Society Vol4, No.1, 2007. Kitzes et al. (2007) A Research Agenda for Improving National Ecological Footprint Accounts, joa javno neobjavljen tekst, rad dobiven posredstvom dr. Allesandra Gallija, sa Sveu iliata u Sienni, Odjel za kemijske i biosistemske znanosti. Klare, M. (2007) Global Warming: It's About Energy,  HYPERLINK "http://www.alternet.org/"URL:http://www.alternet.org (19.02.2007.). Kolko, G. (2006) Bankers Fear World Economic Meltdown, URL: http://www.counterpunch.org/kolko07262006.html (20.08.2006.). Kunstler, J.H. (2007) Finding Hope in Post-Oil Society,  HYPERLINK "http://www.alternet.org/"URL:http://www.alternet.org (23.01.2007.). Laszlo, E. (2006) The Chaos Point  the World at the Crossroads, London: Piatkus. Lay, V. (1998) Odr~ivi razvoj i obrazovanje, doktorska disertacija Zagreb. Lay, V. (2001) `to bi bio odr~ivi razvoj Hrvatske?, u Odr~ivi razvoj Specijalni prilog, listopad 2001, Zagreb: Privredni vjesnik u suradnji s HR BCSD. Lay, V. (2005) Integralna odr~ivost i u enje, u: Druatvena istra~ivanja 77, God.14, br.3: str. 353-377. Lay, V., Kufrin, K. i Puak, J. (2007) Kap preko ruba aae, Zagreb: Hrvatski centar  Znanje za okolia . Lay, V. i Puak, J. (2007) Zeleno-plava Hrvatska  ekoloake i okoliane posebnosti i izvrsnosti Hrvatske u europskom kontekstu, Zagreb: HCZO. Leahy, S. (2006) Answer to Energy Crisis?Waste Not, Want Not,  HYPERLINK "http://www.commondreams.orgheadlines06/1023-05.html"URL:http://www.commondreams.orgheadlines06/1023-05.html (25.02.2007.). Leech, G. (2006) Crude Interventions  The United States, Oil and the New World (Dis)Order, London: Zed Books. Lilley, S. (2006) Green Fuel s Dirty Secret, URL: http://www.corpwatch.org/article.php?id=13646 (10.06.2006.). Lohmann, L. (2006) Carbon Trading  a critical conversation on climate change, privatisation and power,  HYPERLINK "http://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdf" URL:http://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdf (26.03.2007.) Lovelock, J. (2006) Naaa nuklearna slamka spasa, u: Reader s Digest, lipanj 2006: 86-93. Lovins, A. (1990) The Negawatt Revolution, URL:  HYPERLINK "http://www.rmi.org/images/PDFs/Energy/E90-20_NegawattRevolution.pdf"http://www.rmi.org/images/PDFs/Energy/E90-20_NegawattRevolution.pdf (15.09.2007.). Mark, J. (2006) Us vs. Stem, URL: http://www.grist.org/news/maindish/2006/08/02/mark/ (20.08.2006.). Mason, C. (2003) The 2030 Spike  Countdown to Global Catastrofe, London: Earthscan. Mason, C. (2006) A Short History of the Future - Surviving the 2030 Spike, London: Earthscan. Mattera, P. (2006) The 100 Worst Corporate Citizens, URL: http://alternet.org/workplace/37824/ (24.07.2006.). McCarthy, M. (2006) UK Supermarkets Accused over Organic Foods Pressure to Ease Standards, URL:  HYPERLINK "http://www.commondreams.org/headlines06/1005-08.htm"http://www.commondreams.org/headlines06/1005-08.htm (22.10.2006.). McDonough, W. & Braungart, M. (2002) Cradle to Cradle  Remaking the Way We Make Things, New York: North Point Press. McKibben, B. (2005) Curitiba: A Global Model For Development, URL:  HYPERLINK "http://www.commondreams.org/views05/1108-33.htm"http://www.commondreams.org/views05/1108-33.htm (14.09.2007.). McManus, P. and Haughton, G. (2006) Planning with Ecological Footprints: a sympathetic critique of theory and practice, u: Environment & Urbanization Vol 18(1): 113-127. Meyer, A. (2000) Contraction & Convergence  The Global Solutions to Climate Change, Devon: Green Books. Miralem, V. (2004) Rijeka bez povratka  ekologija i politike velikih brana, Konjic, Udru~enje za zaatitu okoline "Zeleni  Neretva". Mobbs, P. (2006) Energy Beyond Oil, Leicester: Troubador Publishing Ltd. Monbiot, G. (2006) Heat  How to Stop the Planet Burning, London: Penguin Books. Moore, R. (2006) Escaping the Matrix  How We the People Can Change the World, Wexford: The Cyberjournal Project. Morris, D. (2003) A Hydrogen Economy Is a Bad Idea,  HYPERLINK "url:http://www.alternet.org"URL:http://www.alternet.org (01.03.2005.). Morris, D. (2007) Al Gore's Carbon Solution Won't Stop Climate Change,  HYPERLINK "http://www.alternet.org/"URL:http://www.alternet.org (13.03.2007.). Motavalli, J. (2007) Is Fear About Climate Change Causing a Nuclear Renaissance?,  HYPERLINK "http://www.alternet.org/story/55953"URL:http://www.alternet.org/story/55953 (11.07.2007.). Motik, B. i `imleaa, D. (2007) Zeleni alati za odr~ivu revoluciju, Vukomeri: ZMAG i `to itaa: Zagreb. Munro, D.A. (1995) Sustainability: Rhetoric or Reality?,  HYPERLINK "http://www.interenvironment.org/cipa/munro.htm"URL:http://www.interenvironment.org/cipa/munro.htm (29.12.2006.). MZOPUG i Ekonerg (2007) Prijedlog nacionalne strategije za provedbu okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC) i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj s planom djelovanja,  HYPERLINK "http://www.mzopu.hr/"URL:http://www.mzopu.hr (15.09.2007.). Phelan, S. (2007) Hydropower Doesn't Count as Clean Energy,  HYPERLINK "url:http://www.alternet.org/story/64445"URL:http://www.alternet.org/story/64445. (12.09.2007.). Pfeiffer, D.A. (2003) Drawing Lessons from Experience; The Agricultural Crises in North Korea and Kuba,  HYPERLINK "http://www.fromthewilderness.com/"URL:http://www.fromthewilderness.com (27.02.2007.). Pfeiffer, D.A. (2007) Energy Depletion & the US Descent into Fascism,  HYPERLINK "http://www.mountainsentinel.com/" \l "energyfascism"URL:http:www.mountainsentinel.com/#energyfascism (04.02.2007.). Pizzo, S. (2006) Fill  er Up  With Food, URL: http://www.alternet.org/story/37938/ (28.06.2006.). Pollan, M. (2006) Six Rules for Eating Wisely, URL: http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1200782,00.html (10.06.2006.). Redefining Progress (2006) Ecological Footprint of Nations 2005 Update,  HYPERLINK "http://www.redefiningprogress.org/"URL:http://www.redefiningprogress.org (15.06.2007.). REN21 Renewable Energy Policy Network (2005) Renewables 2005 Global Status Report, Washington, DC: Worldwatch Institute. Roach, S.S. (2007) China's Environment Moment of Truth,  HYPERLINK "http://www.theglobalist.com/"URL:http://www.theglobalist.com (14.04.2007.). Rogers, P.P., Jalal, K.F. and Boyd, J.A. (2006) An Introduction to Sustainable Development, The Continuing Education Division, Harvard University Press and Glen Educational Foundation. Ruppert,, M.C. (2006) The Paradigm is the Enemy, URL: http://www.fromthewilderness.com/free/ww3/042706_paradigm_speech.shtml (10.06.2006.). Sample, I. (2007) Scientists offered cash to dispute climate study, URL:  HYPERLINK "http://www.guardian.co.uk/"http://www.guardian.co.uk (14.02.2007.). Shaw, C. (2006) Biofuels Challenges Big Oil, URL: http://www.inthesetimes.com/article/biofuel_challenges_big_oil/ (10.06.2006.). Shaw, C. (2006) Biotechnology: Still Fueling Controversy, URL: http://www.alternet.org/envirohealth/35243/ (27.06.2006.). Shelley, T. (2006) Nanotechnology  New Promises, New Dangers, London: Zed Books. Shiva, V. (2006) Ratovi za vodu  privatizacija, zagaivanje i profit, Zagreb: DAF. Simons, M. (2006) Big Oil Trumps Freedom, URL: http://www.tompaine.com/articles/2006/09/26/big_oil_trumps_freedom.php (01.10.2006.). Simpson, S. (2006) Turning food crop into fuel  not very wise , URL: http://www.canada.com/vancouversun/news/business/story.html?id=445278e7-17bb-4443-9931-2d4b6a131fb4 (24.07.2006.). Simms, A. (2005) Ecological Debt  The Health of the Planet & the Wealth of Nations, London: Pluto Press. Steinfeld, H. et. al. (2006) Livestick's long shadow  Environmental issues and options,  HYPERLINK "http://www.virualcentre.org/"URL:http://www.virualcentre.org (05.03.2007.). Stern, V. (2006) Creating Criminals  Prisons and People in a Market Society, London: Zed Books. Stern Review Final Report (2007) Stern Review on the economics of climate change,  HYPERLINK "url:http://www.hm-treasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfm"URL:http://www.hm-treasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfm (07.08.2007.) `imleaa, D. (2006) etvrti svjetski rat  globalni napad na ~ivot/Druga iji svijet je mogu  pri e iz naaeg dvoriata, Zagreb: `to itaa?. Tady, M. (2007) Why US Food Aid Benefits Big business and not Starving People, URL: http.//www.alternet.org/story/62543 (14.09.2007.). The Economist (2006) Steady as She Goes, URL: http://www.economist.com/displayStory.cfm?story_id=6823506 (10.06.2006.) The Globalist (2007) Thoughts for the 2007 Global Agenda,  HYPERLINK "http://www.theglobalist.com/"URL:http://www.theglobalist.com (15.01.2007.). Tickell, J. (2003) From the Fryer to the Fuel Tank  The Complete Guide to Using Vegetable Oil as an Alternative Fuel, New Orleans: Joshua Tickel Media Productions. Transnational Institute (2006) Hoodwinked in the Hothouse  The G8, climate change and free-market environementalism, URL:  HYPERLINK "http://www.carbontradewatch.org/pubs/hothousecolour.pdf"http://www.carbontradewatch.org/pubs/hothousecolour.pdf (23.02.2007.). United Nations Department on Economic ad Social Affairs (2007) The Millennium Development Goals Report 2007, URL:  HYPERLINK "http://mdgs.un.org/unsd/mdg/Resources/Static/Products/Progress2007/UNSD_MDG_Report_2007e.pdf"http://mdgs.un.org/unsd/mdg/Resources/Static/Products/Progress2007/UNSD_MDG_Report_2007e.pdf (14.09.2007.). UNDP (2006) Izvjeae o druatvenom razvoju Hrvatska 2006 Neumre~eni  liga socijalne isklju enosti u Hrvatskoj,  HYPERLINK "url:http://www.undp.hr"URL:http://www.undp.hr (13.09.2007.). UNDP (2006) Izvjeae o siromaatvu, nezaposlenosti i socijalnoj isklju enosti,  HYPERLINK "url:http://www.undp.hr"URL:http://www.undp.hr (13.09.2007.). UNDP (2007) Hrvatski milenijski ciljevi razvoja,  HYPERLINK "url:http://www.undp.hr"URL:http://www.undp.hr (13.09.2007.). Wackernagel. M. (2002) Tracking the ecological overshoot of the human economy, u Proceeding of the National Academy of Sciences of USA, PNAS 2002; 99; 9266-9271, URL:  HYPERLINK "http://www.pnas.org/"http://www.pnas.org (22.05.2007.). Vasilitikiotis, C. (2006) Can Organic Farming  Feed the World ?,  HYPERLINK "http://www.cnr.berkeley.edu/"URL:http://www.cnr.berkeley.edu (25.02.2007.) Wackernagel, M. & Rees, W. (1996) Our Ecological Footprint  Reducing Human Impact on the Earth, Gabriola Island: New Society Publisher. Wackernagel, M. (2006) The Ecological Footprint of Cities and Regions: comparing resource availability with resource demand, u Environment & Urbanization Vol 18(1):103-112. Warner, M. (2006) Would You Like a Gas Guzzler With That?, URL: http://www.nytimes.com/2006/08/10/business/media/10adco.html?ex=1312862400&en=0d386730374dbd14&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss (20.08.2006.). Williams, R. G. (2006) The Money Changers  A Guided Tour Through Global Currency Markets, London: Zagreb. World Development Movement (2007) Climate Calendar,  HYPERLINK "http://www.wdm.co.uk/"URL:http:www.wdm.co.uk (19.02.2007.). Worldwatch Institute (2004) State of the World 2004, New York: W.W. Norton & Company. Worldwatch Institute (2005) State of the World 2005, New York: W.W. Norton / Company. Worldwatch Institute et al. (2006) Biofuels for Transportations: Global Potential and Implications for Sustainable Agriculture and Energy in the 21st Century, URL: http://www.worldwatch.org/system/files/EBF038.pdf (10.06.2006.). Worldwatch Institute (2006) Vital Facts: Selected facts and story ideas from Vital Signs 2006-2007, URL: http://www.worldwatch.org/node/4346 (24.07.2006.). Worldwatch Institute and Center for American Progress (2006) American Energy  The Renewable Path to Energy Security, URL: http://americanenergynow.org/ (26.09.2006.). Worldwatch Institute (2007) State of the World 2007  Our Urban Future, London: Earthscan. hP Q R R PR RR U U U JW LW &X (X X Y Y Y \ \ B] ` $` ` a bb db d ڷrrr```"h.CJOJQJ^JaJmHsH#h.B*OJQJ^JmHphsH,hbh.B*H*OJQJ^JmHphsH6jhbh.0J(B*OJQJU^JmHphsH)hbh.B*OJQJ^JmHphsHh.OJQJ^JmHsH hbh.OJQJ^JmHsH(hbh.CJOJQJ^JaJmHsHQ B] d Zl Nr w ^y  ( dw$G$Ifgd)m$ & 0` P@da$gd)m$ & 0` P@da$gd. $da$gd. 9$da$gd. 8$da$gd. d d d j j vj |j Vk Xk Xl Zl m m m m m m m n n p Nr r r fu hu x dx Xy Zy \y ^y { { { T| ~ ´ª´ªzª›ªªlzª›]hph.OJQJ^JaJhbh.6OJQJ^J)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.H*OJQJ^Jhbh.OJQJ^J(hbh.CJOJQJ^JaJmHsH5jhbh.0J(CJOJQJU^JaJmHsH$~ ~     2 4   ` b Ȇ ֆ V h ~ Ћ ҋ 2 J P b   ԲscsRCh)mh.OJQJ^JaJ!hbh.B*OJQJ^Jphh.B*OJQJ\^Jph$hbh.B*OJQJ\^Jph'hbh.6B*OJQJ\^Jphh)mOJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ%jhbh.0J(OJQJU^J)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^J    < > B D z | 2 4 ` b   ĵĠĉĠٵĠĠĠĠtcVhbh.OJQJ^J hbh.OJPJQJ^JaJ)hbh.B*CJOJPJQJ^Jph,h)mh.B*CJH*OJPJQJ^Jph)hbh.B*OJPJQJ^JaJphh)mh.CJOJPJQJ)h)mh.B*CJOJPJQJ^Jph hbh.CJOJPJQJaJ)h)mh.B*CJOJPJQJ^Jph    dw$G$Ifgd)mckd$$IfF<,H j     44 layt.  , 2 < dw$G$Ifgd)mckd$$IfF<,H j     44 layt.< > j r z dw$G$Ifgd)mckdD$$IfF<,H j     44 layt.z | dw$G$Ifgd)mckd$$IfF<,H j     44 layt. TEEEdw$G$Ifgd)m=kd$$If,44 layt. $G$Ifgd)mckd~$$IfF<,H j     44 layt.  2 dw$G$Ifgd)mckdp$$IfF<,H j     44 layt.2 4 D R ` dw$G$Ifgd)mckd $$IfF<,H j     44 layt.` b dw$G$Ifgd)mckd$$IfF<,H j     44 layt. Җ ܖ dw$G$Ifgd)mckdG$$IfF<,H j     44 layt.   dw$G$Ifgd)mckd$$IfF<,H j     44 layt.  ڝ ܝ D N zrrgzzzz $dha$gd.$a$gd. $da$gd. $dfda$gd. $da$gd.ckd$$IfF<,H j     44 layt.   p v " | ~ ؛ ڛ   p r t ڝ ʹʹwjaQjBjwho[h.0J&CJOJQJj ho[h.CJUho[h.CJjho[h.CJUho[h.CJOJQJ^J%jho[h.CJOJQJU^JhUh.OJQJ^J$hbh.B*H*OJQJ^Jph!hbh.B*OJQJ^Jphh.B*OJQJ^Jphhbh.H*OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jhdh.OJQJ^J  X ƣ Ҥ ֤    h j ( * Z ` v | L & * 8 < T X h l   л һ ޼ ̛̛̫̫̫̫̋̋hbh.H*OJQJ^JaJhbh.6OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.6OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^J6N    p 8   4 ,  x" ( H, , 1 h2 $da$gd. 2 F > @   Z \ < >      * ,    " . 4   < B N vhtkh.OJQJ^JaJhfwh.OJQJ^JaJhUh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^Jhbh.6OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ.N P R T   " $ d f l n ` b  t ~   6 8 b f     R T B F L  * .     R T     > )jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJL> D             |  B D v" x" & & ( ( v0 x0 1 1 6 6 6 6 7 7 B; J; @ @ |A A A A A A pB B E E F F JI PI XI ^I hI jI J J M M 4N 6N 8N :N L Ԧ ئ v$dh$Ifa$gd.^kd–$$IfF 6"       44 layt.$dh$G$Ifa$gd. $da$gd. " H J ^ Σ h j   p r Ĵ X Z Ĺ ƹ  @ B  heh.OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.CJOJQJ^Jhbh.6OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhr1h.OJQJ^JaJ3  $ > j l ا vv$dh$G$Ifa$gd.^kdm$$IfF 6"       44 layt. $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd. & * R z v $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kd $$IfF 6"       44 layt.z | $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kd$$IfF 6"       44 layt.  D n v $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kdD$$IfF 6"       44 layt.n p ܩ  < \ vvvvvv $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kd$$IfF 6"       44 layt. ª  * ` vvv $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kd~$$IfF 6"       44 layt. ̫  ( vv $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kd$$IfF 6"       44 layt.( * L T ~ Ҭ vvv $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kd$$IfF 6"       44 layt.   B j vvv $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kdU$$IfF 6"       44 layt. ƭ Э  0 vv $$Ifa$gd. $$G$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd.^kd$$IfF 6"       44 layt.0 2 h r 2^kd,$$IfF 6"       44 layt.$dh$G$Ifa$gd.^kd$$IfF 6"       44 layt. 8 ȹ ڿ zzhhhzz$ & F da$gd. $da$gd. $dha$gd.^kdɞ$$IfF 6"       44 layt.$dh$G$Ifa$gd. F ~ T $ J   H 8 Z l " 8$ & 8$da$gd. $da$gd. N T     r ^ ~ : < l v   T V  L |  : H 񴡴vghL}h.OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.H*OJQJ^JaJ!hbh.B*OJQJ^Jph%jhbh.0J(OJQJU^Jhbh.OJQJ^Jh!qh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ(H 4 6 l n x  z |   R \ p t   \ ^ ` l  l   @ F @ B       񰢰v)hbh.B*OJQJ^JmHphsH-jhbh.0J(OJQJU^JmHsHh.OJQJ^JmHsH hbh.OJQJ^JmHsHh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhL}h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ+  " $ N P h n ! ! ! (" 8$ & R' T' ( ( * * P- R- x- - . . . . 1 1 2 2 X3 Z3 3 3 4 4 8 ˺˺vjjjjjjjjjjjjh.OJQJ^JaJh)h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.B*OJQJ^Jph.jhbh.0J(B*OJQJU^Jph!hbh.B*OJQJ^Jphhbh.OJQJ^J)hbh.B*OJQJ^JmHphsH#h.B*OJQJ^JmHphsH&& &* / 6 : ; ; < X< < XB vI I J J bK 2L DQ U X Z ] j p } 8$da$gd.:dgd. 8dgd. $da$gd. 8 8 8 8 8 8 49 89 : ; < = = = = = ? ? X? XB nB B B F F jG lG xG zG :I ۾{jYKYKYKYKYh.OJQJ^JmHsH hbh.OJQJ^JmHsH h%h.OJQJ^JmHsHh.mHsHh.B*mHphsHhbh.B*mHphsHhbh.mHsH)hbh.B*OJQJ^JmHphsH!hbh.B*OJQJ^Jphh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJ:I @I vI |I ~I I I J K hK nK K K 2L M M M dN N O O S S T T W W `Y bY Z F[ H[ V[ \[ [ [ \ B\ \ ] ] V^ ҹҟҊ{ҹhkh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^Jh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ hbh.OJQJ^JmHsHh.OJQJ^JmHsH)V^ ^ c c f f Th Vh j k k :s Bs v v { { } } } } ~ ~ < >   x ~ ( * L N t ʗ ڗ  & , 8 @   V X ܷܪh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^Jhbh.OJQJ^J-jhbh.0J(OJQJU^JmHsHh.OJQJ^JmHsH hbh.OJQJ^JmHsH#h=~h.6OJQJ^JmHsH4 } Ɗ < x L ʷ Z V X Z v   $dh$Ifa$gd.$dh$G$Ifa$gd. $da$gd. B H v x , ` b    ķ Ʒ ʺ ̺ J L ( *  h x p t . 2 @ D x |  hbh.H*OJQJ^JaJhbh.OJQJ^J)jhbh.0J(OJQJU^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJ@ $ V X    x ~ b h T V X Z b d r t   v x | ĵ妗n] h"h.0J&CJOJQJ^J+jĮh"h.CJOJQJU^J%jh"h.CJOJQJU^Jh"h.CJOJQJ^Jhbh.CJOJQJ^Jhbh)mOJQJ^JaJh)mOJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ$  . 2 8 < @ D H UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kdf$$If֞ 8O!%-nn44 layt.H J b h l p t z ~ UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kdi$$If֞ 8O!%-nn44 layt.~ UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd^$$If֞ 8O!%-nn44 layt. UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kdS$$If֞ 8O!%-nn44 layt.      " UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kdH$$If֞ 8O!%-nn44 layt." $ @ D H N R X ^ UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd=$$If֞ 8O!%-nn44 layt.^ ` v z ~ UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd2$$If֞ 8O!%-nn44 layt. UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd'$$If֞ 8O!%-nn44 layt.      UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd$$If֞ 8O!%-nn44 layt.  4 8 > B F L P UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd$$If֞ 8O!%-nn44 layt.P R n r v | UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd$$If֞ 8O!%-nn44 layt. UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd$$If֞ 8O!%-nn44 layt. UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd$$If֞ 8O!%-nn44 layt.    $ ( , UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kd$$If֞ 8O!%-nn44 layt., . D H L P V \ b UGGGGGGG $$G$Ifa$gd.kdڬ$$If֞ 8O!%-nn44 layt.b d |  ^ ZdUJ????? $da$gd. $dha$gd.kdϭ$$If֞ 8O!%-nn44 layt.  $ &     , . 2 R T V t pr`rln:J  v  ۿۭۊ{hRh.OJQJ^JaJh5^sh.OJQJ^JaJ&hbh.0J.5CJOJQJ\^J#hbh.0J.OJQJ\^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJ0 : < NRnzJL`^`  T$\$J&L&((<.T.x....////>1@1~446666b8t88888d9"hbh.h,NOJQJ^JaJh,Nh.OJQJ^JaJ#jh.0J/OJQJU^JaJhbh.H*OJQJ^JaJ"hbh.hg'OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ8d""N&-148,=EJXn]j@nu^|2 H$a$gd. $da$gd.d9f9AABB&C:CDCHCDFVFKKBXVXYYYZ>_l`n`z`|```.a0adcfctdvdeeNfPfkkkkmm:nACHKK~LL`MMOHPQQ`RSSY^ceee$ & F da$gd. $da$gd. 8$da$gd.8=:=>> ?J?N?P?T?b??@@xAAB B$B&B8B:BHBJBBBBBBBCHCJCDDFF&F(F.F0FDHFHFIrJjKlKKKKKMMNNNNNNSSVVX௿௿hbh.6OJQJ^JaJhbh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ)jhbh.0J(OJQJU^JaJhbh.OJQJ^JaJ h%h.OJQJ^JmHsH>XXz\|\^^____$`2`aadddeeeeeeff:fDJ{mmmmm $$G$Ifa$gd.kdz $$Ifr $3N44 layt..JLXz*Ln ʣ̣أڣΪЪ^`&(*.0вЦЦЦЦЦЦЦЦЦzi h]h.CJOJQJ^JaJh.5OJQJ^JaJh]h.5OJQJ^JaJh5lh)mOJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.CJOJQJ^Jh 7h.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJhbh.5OJQJ^JaJh 7h.5OJQJ^JaJ'JLX`hpx{mmmmm $$G$Ifa$gd.kdC $$Ifr $3N44 layt.xz{mmmmm $$G$Ifa$gd.kd $$Ifr $3N44 layt.ě̛ԛޛ{mmmmm $$G$Ifa$gd.kd $$Ifr $3N44 layt.ޛ {mmmmm $$G$Ifa$gd.kd $$Ifr $3N44 layt.*2:BJ{mmmmm $$G$Ifa$gd.kdg $$Ifr $3N44 layt.JLnv~{mmmmm $$G$Ifa$gd.kd0 $$Ifr $3N44 layt. "&(*{peZZZZZZ $da$gd. $dha$gd. $dha$gd.kd $$Ifr $3N44 layt. dfܳ޳@Bx~ط@*,:>ܼ0̽н bֵyrgggjh]h.U h]h.h)mOJQJ^JaJ h]h.CJOJQJ^JaJh]h.CJOJQJ^Jh]h.5OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ)jhh.0J(OJQJU^JaJhh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJh]h.OJQJ^JaJ"Dδ[PPP $G$Ifgd.kd $$Ifru` K6"44 layt. $$G$Ifa$gd.$ $G$Ifa$gd. JLvƵ.pkdo $$Ifru` K6"44 layt. $G$Ifgd..0X̶{ppppp $G$Ifgd.kd $$Ifru` K6"44 layt. 4\ط{ppppp $G$Ifgd.kd $$Ifru` K6"44 layt.طڷ&Fn{ppppp $G$Ifgd.kdL $$Ifru` K6"44 layt.Ҹ(Jz{ppppp $G$Ifgd.kd $$Ifru` K6"44 layt.z|й@{ppppp $G$Ifgd.kd $$Ifru` K6"44 layt.@B*,:<>ܼ{peZZZZI$dh$G$Ifa$gd. $da$gd. $dha$gd. $dha$gd.kd) $$Ifru` K6"44 layt.02JPV^kd $$IfFE    44 layt.$dh$G$Ifa$gd.VXx2^kd $$IfFE    44 layt.$dh$G$Ifa$gd.^kds $$IfFE    44 layt.Ľ̽^kd $$IfFE    44 layt.$dh$G$Ifa$gd.̽νнJxztuu $da$gd.$ & F d^a$gd. $dha$gd.^kdJ $$IfFE    44 layt. >xzX xNP$ & F SSd^Sa$gd.$ & F d^a$gd. $da$gd. $dha$gd.bxzdfPV6<^|  J➮|m|hh.CJOJQJ^Jh]h.CJOJQJ^J%j h]h.OJQJU^JaJhh.6OJQJ^JaJh]h.6OJQJ^JaJh]h.OJQJ^Jjh]h.Uh.OJQJ^JaJh]h.OJQJ^JaJh& h.OJQJ^JaJ&jJN682xNf$a$gd. $dha$gd. $da$gd.$ & F d^a$gd.JL2lnv468<f³ΣΆ|||i|\O|||h?8h.OJQJ^Jh]h)mOJQJ^J%jh]h.0J(OJQJU^Jh.OJQJ^Jh]h.OJQJ^Jhh.6OJQJ^JaJh]h.6OJQJ^JaJhh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJh]h.OJQJ^JaJh]h.CJOJQJ^J%j. h]h.OJQJU^JaJjl(PX(.DFPTp\`VXJL^d&(FL   0    ؾ嚍}h]h.6OJQJ^JaJh]h.CJOJQJ)jh]h.0J(OJQJU^JaJh#a(h.OJQJ^JaJh]h.5OJQJ^JaJh.OJQJ^Jh]h.OJQJ^Jh]h.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ10b   L N > \>, <~t1G $da$gd.$ & F d^a$gd.     L       ^bvx|\^(XZ.Jprxz~ӷӷӷӧӧӧӧh$sh.H*OJQJ^JaJh$sh.6OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJh$sh.OJQJ^JaJh.5OJQJ^JaJh$sh.5OJQJ^JaJB~<%B%j&l&&&V'f'))**,,<->-@-L-r-..04D455;;<<<<>>ANACCDE FbFG$GHH:J@J@K^L`LFOOOOPP,R.R0RSƹ#jh.0J/OJQJU^JaJh)mOJQJ^JaJh.6OJQJ^JaJh$sh.6OJQJ^JaJhP h.OJQJ^JaJh$sh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ=G@KrTTT|VxnpΊƎV$6ē>l$ĺĻ$a$gd.$ & F da$gd. $da$gd.SSpTrTTUUVVVVWWXXY Y^^^^bffff:gHghhnnnnxozoppttdvhvvvxvvv0wwww}}~~Ŷhh,h.OJQJh.OJQJh j1h.OJQJhh.OJQJ^JaJh j1h.OJQJ^JaJ h j1h.CJOJQJ^JaJh)mh.OJQJ^JaJh$sh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ6*`ʊpƎ̎V\$*6<“.D*h~>D@FZz|&*ʹι ĺ»Ļʻҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷҧҧҷҷҷҧҷҷҷҧҷҷҧh j1h.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhg9h.OJQJ^JaJh j1h.OJQJ^JaJh j1h.6OJQJh j1h.OJQJh.OJQJBPdjl"宛thYD)jh j1h.0J(OJQJU^JaJh j1h)mCJOJQJ^Jh.CJOJQJ^J h j1h.0J&CJOJQJ^J+j< h j1h.CJOJQJU^J%jh j1h.CJOJQJU^Jh j1h.CJOJQJ^J%j h j1h.OJQJU^JaJ)jh j1h.0J/OJQJU^JaJh j1h.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJBDFP0Z>~$ & F da$gd.$a$gd. $da$gd.$a$gd."\z "BF.Ǹ㸕s]sLs h j1h.0J&CJOJQJ^J+j h j1h.CJOJQJU^J%jh j1h.CJOJQJU^Jh j1h.CJOJQJ^J%j+ h j1h.OJQJU^JaJh j1h.H*OJQJ^JaJh j1h.OJQJ^JaJhhLh.OJQJ^JaJh.H*OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhhLh.6OJQJ^JaJ.ttZ,06LXHJlnv~pz.4   (f  @ B "h j1h.OJQJh.6OJQJ^JaJhIh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ)jh j1h.0J(OJQJU^JaJh j1h.OJQJ^JaJh j1h.6OJQJ^JaJ;2L d"""""""""""""""""" $dha$gd. $da$gd.$ & Fda$gd."""""""""""""""""""""##### ###X#Z####D$Žzpzpz`h]ph.0J'6OJQJ^Jh.OJQJ^Jh]ph.OJQJ^J%jh]ph.0J(OJQJU^JhG0JmHnHuh. h.0Jjh.0JUhAajhAaUh5NEhf1OJQJhbh.@mh)mOJQJ^JaJh.OJQJ^JaJhbh.OJQJ^JaJ"""""""""""""""""""# # ##%,-6gd.h]hgdzL &`#$gd~zdhgd. $dha$gd.D$H$`$b$%%%%%%,,@,|,,,,,,--..//002222333ԷԧԔԷԷvbv'j h]ph.OJQJU^J!jh]ph.OJQJU^Jh&h.OJQJ^J%jh]ph.0J/OJQJU^Jh]ph.6OJQJ]^Jh.OJQJ^J%jh]ph.0J(OJQJU^Jh]ph.OJQJ^Jh]ph.0J'6OJQJ^Jh]ph.6OJQJ^J!-.02H4|7>DjEFIKNnW^`a chloPs\vlw| 8\5gd.gd.6gd.3(4*4H4J4|7~7j8l8898:::<<<<F=H=>>>>@ @AAAABBDDDD8D@DTDVDjElEFӾ{qqqqq{qqӚh.OJQJ^J%jh]ph.0J(OJQJU^Jh.CJOJQJ^J)jh]ph.0J(CJOJQJU^Jh]ph.CJOJQJ^J)jh]ph.0J/CJOJQJU^Jh]ph.OJQJ^J!jh]ph.OJQJU^Jh]ph.0J&OJQJ^J)F FXF^FjFlFxFzFFFFFIIKKhMlMMMNNPP~RRRRTThTTnWpWXX:Yehhkkllm moo2p6pfqlqPsRstu\v^vlwnwwwww||}}  ʀ  8:\^hijh.OJQJ^Jh.CJOJQJ^Jh]ph.CJOJQJ^J)jh]ph.0J(CJOJQJU^J%jh]ph.0J(OJQJU^Jh.OJQJ^Jh]ph.OJQJ^J9\pbLУ P(j~f6gd.gd.pr$&bd,.̚ΚқԛLNvxJRۺۧۊۧrbh]ph.0J+OJQJ\^Jh]ph.H*OJQJ^Jh.OJQJ^Jh]ph.CJH*OJQJ^Jh]ph.OJQJ^J%jh]ph.0J(OJQJU^J)jh]ph.0J(CJOJQJU^Jh.CJOJQJ^Jh]ph.CJOJQJ^J)jh]ph.0J/CJOJQJU^J#RУң\^"$ "prv|PRرڱ(*޿j䲣䲣wh]ph.CJH*OJQJ^Jh]ph.5OJQJ^Jh]ph.H*OJQJ^Jh]ph.CJOJQJ^J)jh]ph.0J(CJOJQJU^Jh.OJQJ^J%jh]ph.0J(OJQJU^Jh]ph.OJQJ^Jh]ph.0J+OJQJ^J*jl lnp۸wmZMmMhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jh.OJQJ^Jh]ph.0J&OJQJ^J'j h]ph.OJQJU^J!jh]ph.OJQJU^Jh]ph.OJQJ^J%jh]ph.0J(OJQJU^Jh]ph.CJH*OJQJ^Jh]ph.CJOJQJ^J)jh]ph.0J/CJOJQJU^J~rnr  <>fhbdtxȻۯۯȻyyyȻȻykȻȻhh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^JhIh.CJOJQJ^Jj hIh.UjhIh.U hIh.h.CJOJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J*Rd   JZHX"R#')*,/.135R;gd.7$gd.6gd. DFTV|~RTdfXZ46  $ & p ˨%jhh.0J(OJQJU^Jhh.0J&OJQJ^J'j& hh.OJQJU^J!jhh.OJQJU^JhQh.OJQJ^Jh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J2p r t               JLTVZ\HJdfھ~rcrcrcrcھhh.CJOJQJ^Jh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^Jhh.0J&OJQJ^J!jhh.OJQJU^J'j hh.OJQJU^J&XZnr   !!!!" """4"6""ھ{{{{{kk[ھhh.CJH*OJQJ^Jhh.6CJOJQJ^Jh.CJOJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^Jhh.0J&OJQJ^J!jhh.OJQJU^J'j hh.OJQJU^J"""0#2#R#T####|&~&''))**,,//h0j0000ھzn[[[[QChh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jh.CJOJQJ^Jhh.CJH*OJQJ^Jhh.CJH*OJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.OJQJ^Jhh.0J&OJQJ^J!jhh.OJQJU^J'jE hh.OJQJU^J00(1*1.10122333344 5"555666666889"9h9j9\:b:R;T;<<<=:><>>>>>>>>$?@@@@@䲣hh.6OJQJ^Jh.CJOJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^Jhh.H*OJQJ^J4R;<:>VC8I QSTVB\^_acfiiRiTillmmooo彰彰彰r彰hh.CJH*OJQJ^Jh]ph.CJOJQJ^J)jh]ph.0J/CJOJQJU^Jh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.CJOJQJ^Jh.CJOJQJ^J,opppppq qsyy||2|||||~}}}}}}jptv䷨ڍyjW%jhh.0J(OJQJU^Jh|h.0J&OJQJ^J'j۳ h|h.OJQJU^Jh3h.OJQJ^Jjh.OJQJU^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^Jhh.OJQJ^Jhh.6OJQJ^J"XZjltvz|vx46bdRVƝȝ:<  ,.j񹬢񹬔h0h.OJQJ^Jhh.H*OJQJ^Jh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.CJH*OJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.CJOJQJ^J1b: ,DįP2^>Jt8gd.gd.6gd.jl|~JL DFįƯ²  $&PRƸ24^`LN坐坐h.OJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jh !h.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J hh.0J(CJOJQJ^Jhh.CJOJQJ^Jh.CJOJQJ^J4.0:<:V(*z@BLص}hSh(h+h.CJOJQJ^JaJmHsH(hh.CJOJQJ^JaJmHsH-jhh.0J(CJOJQJU^JaJhh.H*OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.0J&OJQJ^J'j hh.OJQJU^J!jhh.OJQJU^Jh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J LPZ`BD.02HJ>@z|ůŝŝŇoTŝŝ?)jhh.0J(CJOJQJU^J5jhh.0J(CJOJQJU^JaJmHsH.hh.5CJOJQJ\^JaJmHsH+h3h.CJOJQJ\^JaJmHsH"h.CJOJQJ^JaJmHsH+hh.CJH*OJQJ^JaJmHsH(hh.CJOJQJ^JaJmHsH hh.CJOJQJ^JaJ(h+h.CJOJQJ^JaJmHsHJLlnRTtvHJhjlѼ񓩂ukZFZ'j hh.OJQJU^J!jhh.OJQJU^Jh.OJQJ^Jh4h.OJQJ^J hh.0J&CJOJQJ^J+j[ hh.CJOJQJU^J%jhh.CJOJQJU^J)jhh.0J/CJOJQJU^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.CJOJQJ^Jlz|NPbdnpJLFL24HJh j |    ӶӣӶӶӎsӶӎsӶӶӶh.CJOJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J%jhh.0J/OJQJU^Jh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^J!jhh.OJQJU^Jhh.0J&OJQJ^J-zbnJ2H2@&!!$B'+358gd.gd.gd.6gd. 24@B vx˼˼˼wcwUwh3h.0J&5CJaJ&ji h3h.5CJUaJ jh3h.5CJUaJh3h.5CJaJh.5CJaJhh.5CJaJ$jhh.0J(5CJUaJhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^J&(*vx!!!! " "$"#######$$ $%%&&T&V&&&''B'ȹȹwhȹȹȹȹȹȹh|h.0J&OJQJ^J'j@ h|h.OJQJU^Jh3h.OJQJ^Jjh.OJQJU^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.CJOJQJ^Jh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.OJQJ^Jh.OJQJ^J&B'D'^'`'((((,).)\)^)>*F***++f0z0H3J3z3|33355566:;D<ϽϧϽϧϽϽϽϽϽϽϔ}h(h`cKh.CJOJQJ^JaJmHsHh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^J+hh.CJH*OJQJ^JaJmHsH"h.CJOJQJ^JaJmHsH(hh.CJOJQJ^JaJmHsH5jhh.0J(CJOJQJU^JaJmHsH!56D<B=>ABEHH JL NfRSVZNahlorvyz:~ȃJgd.8gd.6gd.D<F<B=D=>>? ? AA"A,A8A:APARAAABBDDEEHHJH JJJLLLLLȻȻȻȻȻȱt]t,hh.CJOJPJQJ^JaJmHsH(hh.CJOJQJ^JaJmHsH5jhh.0J(CJOJQJU^JaJmHsHh< Kh.OJQJ^Jh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J!LL NNfRhRSSVVRYTYYYZ Z"ZlZNaPahhkkk&kllmmmmtnvnnoVoXooopprrxtƹƹ|ƹƹƹheh.CJOJQJ^Jh.OJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^J(hh.CJOJQJ^JaJmHsH"h.CJOJQJ^JaJmHsH,xtztvv\w^wyyzzzz{{:~<~Zdȃʃz>@2ŻŻŻŦŻŋv`v`v`v+hh.CJH*OJQJ^JaJmHsH(hh.CJOJQJ^JaJmHsH5jhh.0J(CJOJQJU^JaJmHsH)jhh.0J(CJOJQJU^Jh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.CJOJQJ^Jh.CJOJQJ^J"24އ&:HNrtRV*,BDnvJL<>@(*ʗ̗ٮ%jhh.0J(OJQJU^Jh.CJOJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J+hh.CJH*OJQJ^JaJmHsH(hh.CJOJQJ^JaJmHsH"h.CJOJQJ^JaJmHsH.J<ʗ6:Zj&R6"X8gd.6gd.gd.̗$&ĠƠ̡Ρ68:<Z\zjlŢ~r~h.CJOJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.0J&OJQJ^J'j hh.OJQJU^J!jhh.OJQJU^Jh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^J*  &(RTjn@F .0taaWWWh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^J(hh.CJOJQJ^JaJmHsH5jhh.0J(CJOJQJU^JaJmHsHh.CJOJQJ^Jhh.6CJOJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.OJQJ^Jhh.H*OJQJ^J""*2468 "$ P\"$&*TVXZBD彰rhh.0J&OJQJ^J'j< hh.OJQJU^J!jhh.OJQJU^Jh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jhh.CJOJQJ^Jh.CJOJQJ^J,@BJLjl RT  tjWj%jhh.0J/OJQJU^Jh.OJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J'j hh.OJQJU^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.0J&OJQJ^J'j hh.OJQJU^J!jhh.OJQJU^Jhh.OJQJ^J"R  jJ x   ljgd.6gd. "68jlJLtv  @L\|Zz :< " x z   dfοh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.0J&OJQJ^J!jhh.OJQJU^J'j hh.OJQJU^Jhh.OJQJ^J: $.<>JL ھ{{{kaa{{N%jhh.CJOJQJU^Jh.OJQJ^Jhh.CJH*OJQJ^Jh.CJOJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^Jhh.0J&OJQJ^J!jhh.OJQJU^J'j: hh.OJQJU^J  8:>D 68ln*, \^ȷvivv[vQv[v[v[h.OJQJ^Jhh.H*OJQJ^Jh;wh.OJQJ^Jhh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jh.CJOJQJ^J hh.0J&CJOJQJ^J%jhh.CJOJQJU^J+jѿ hh.CJOJQJU^Jhh.CJOJQJ^J^jlX Z     !J!L!"""#%%%%&&''"($(((****+++++󳤔vbv'jp hh.OJQJU^J!jhh.OJQJU^Jh;wh.OJQJ^Jhh.CJH*OJQJ^Jhh.CJOJQJ^J)jhh.0J(CJOJQJU^Jh.OJQJ^Jhh.H*OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^J%jJ!"&'"((*,, 1t49>R@T@V@X@Z@\@^@`@b@d@f@h@~@@5$a$gd.5gd.gd.6gd.+ , ,*,,,8,:,,, // 1 11r4t4v45 5l5n5N6R666`7b777999999>ӶӶӬ~pӶpӶӶcpӶh;wh.OJQJ^Jhh.H*OJQJ^J%jhh.0J/OJQJU^Jhfh.OJQJh.OJQJ^JaJh.jh.0J/Uh.OJQJ^J%jhh.0J(OJQJU^Jhh.OJQJ^J!jhh.OJQJU^Jhh.0J&OJQJ^J#>>>??B@D@N@R@~@@@AAAA`BjClCzCCCD DbDD EnEFFG&HH.I0I{{܎{g{g{g{'h1Gh.0J+CJOJQJ\^JaJ$h1Gh.0J+CJOJQJ^JaJ$h1Gh.0J&CJOJQJ^JaJj h1Gh.Uh1Gh.0J&OJQJj h1Gh.U#h1Gh.5CJOJQJ^JaJ h1Gh.CJOJQJ^JaJ h1Gh.jh1Gh.U$Bvwxzz ||}Ƃj0І|Z<>ddhgd. 8dhgd.6dhgd.5dhgd.{{{{{0|l||D}}~"$&@LN \^`܀$ځ jlnDd0ȴȢȢȔȔȔȢȢȢqȢȴȴj h1Gh.Uj\ h1Gh.U h1Gh.h.CJOJQJ^JaJ#h1Gh.5CJOJQJ^JaJ&h1Gh.5CJOJQJ]^JaJ h1Gh.CJOJQJ^JaJh1Gh.0J&OJQJjh1Gh.Uj h1Gh.U+0>fhZ\bČƌȌlnb@BDʏ̏ "ܐõʨ՘Êʨ՘՘|ʨ՘k h1Gh.CJOJQJ^JaJj h1Gh.Uj{ h1Gh.Uh1Gh.5OJQJ^JaJh1Gh.0J&OJQJj h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.Uh1Gh.OJQJ^JaJh1Gh.OJQJ^Jh1Gh.OJQJ\^J"ܐ:d"H&@BD̔zЕҕ0ϲucO&h1Gh.5CJOJQJ\^JaJ#h1Gh.6CJOJQJ^JaJh1Gh.0J&OJQJj h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.Uh1Gh.5OJQJ^JaJh1Gh.OJQJ^JaJh1Gh.5OJQJ^Jh1Gh.OJQJ^J h1Gh.CJOJQJ^JaJ#h1Gh.5CJOJQJ^JaJd"̔<dp؞R" < l`9dhgd. 8dhgd.6dhgd.dhgd.0>@< (6|p(rƛzk[k[kMh1Gh.OJQJ\^Jh1Gh.5OJQJ^JaJh1Gh.OJQJ^JaJ&h1Gh.5CJOJQJ\^JaJh.5CJOJQJ^JaJ#h1Gh.5CJOJQJ^JaJ h1Gh.CJOJQJ^JaJh1Gh.0J&OJQJjZ h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.U#h1Gh.CJOJQJ\^JaJƛ>BDF|~ĝ*.0z|~x|~ޟ02R\ռՋ{m{_jw h1Gh.Uj h1Gh.Uh1Gh.5OJQJ^JaJh1Gh.OJQJ^JaJh1Gh.0J&OJQJj+ h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.Uh1Gh.5OJQJ^Jh1Gh.OJQJ^Jh1Gh.OJQJ\^Jh1Gh.5OJQJ\^J!\`bfhltvx|~Ԡؠ "H tvƢﳣvh1Gh.0J&OJQJj0 h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.Uh1Gh.5OJQJ^JaJh1Gh.OJQJ^JaJ#h+h.5OJQJ^JmHsHh1Gh.5OJQJ^Jh1Gh.OJQJ^J h+h.OJQJ^JmHsH.`bdȤʤؤ(,.8ئܦަ:<>ԧ046^&\BJߦߘߊ|j h1Gh.Uj h1Gh.Uj[ h1Gh.Uj h1Gh.Uh1Gh.5OJQJ^JaJh1Gh.0J&OJQJj h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.Uh1Gh.OJQJ^JaJ0JLlƬ`̭Эҭ$&(fhخڮ<&X6*,nj ӿwj\jjE h1Gh.Uh1Gh.0J&OJQJj h1Gh.U h1Gh.h1Gh.5OJQJ^JaJ#h1Gh.5CJOJQJ^JaJ h1Gh.CJOJQJ^JaJ&h1Gh.5CJOJQJ\^JaJ#h1Gh.CJOJQJ\^JaJh1Gh.OJQJ^JaJjh1Gh.U$LND J ҾDXfv 8dhgd.dhgd. r,  (*lNl .>BDճΥճΗճh1Gh.OJQJ\^Jj h1Gh.Uj h1Gh.Uh1Gh.0J&OJQJj h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.Uh1Gh.OJQJ^JaJh1Gh.5OJQJ^JaJ4 D,:<68.<>DFnպպzhպZj h1Gh.U"h1Gh.5OJQJ\^JaJh1Gh.OJQJ\^JaJj| h1Gh.Uh1Gh.0J&OJQJj h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.Uh1Gh.5OJQJ^JaJh1Gh.OJQJ^JaJh1Gh.OJQJ^Jh1Gh.5OJQJ^J#np~JLNz|FHJvx:*,.TVLNPl>f8ճΥճΗճΉճj h1Gh.Uj h1Gh.Uj h1Gh.Uh1Gh.0J&OJQJjF h1Gh.U h1Gh.jh1Gh.Uh1Gh.OJQJ^JaJh1Gh.5OJQJ^JaJ464gd.9dhgd.dhgd.8:<hj6^n( \^ʸp^pQCQh1Gh.5OJQJ^Jh1Gh.OJQJ^J"h1Gh.5H*OJQJ^JaJh1Gh.5OJQJ^JaJ#h1Gh.5CJOJQJ^JaJ)h1Gh.56CJOJQJ]^JaJ h1Gh.CJOJQJ^JaJ#h1Gh.CJOJQJ\^JaJh1Gh.OJQJ^JaJh1Gh.0J&OJQJjh1Gh.Uj h1Gh.Uh5NEhf1OJQJhAahJh.OJQJ^JaJh.OJQJ^JaJ9 01h:pzLBP/ =!"#$% FvCm`h> װS$JFIF``C    #%$""!&+7/&)4)!"0A149;>>>%.DIC;C  ;("(;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;7" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?j( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (qS%q2O:&O-Dgi }]Cjp 7&"LZ.9WнIX(InV9-hg9ҼlQ)jI59VMl;_-MflpLޯ GfvRyzԢ괡ӫBסAf9zZq֦2RWLrd(jʼnw3:[+GgVHsf.x+{HҦj̡sNJ겜03κ%^rcq~ FkCxIdR1۶3] ۥQ&T+&p~4hZηuEkIe,RfxME! rj歩Mjr,fmeoc$LX3p˸gά<W_%̈́]THk=EbxnMieՃC#nEQ6507% vQUjJg͢i7{6g- .1#5VGmS2涫G}S6ڢ(((( dqZ5_ 0RvLEZAKRPQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQES[U{Ժ{V[)I2 眨e'nV_Ԯb%>w2naEHɖ6dP5r"-%7nBIe92B:隍ƻju2A k"YEb K Ƚ֣ҮhQ,.8pT'Ik^( H ЩG)#nf2!CnRO5^ q>Yr$g3v:2p|6V$mnwZpA )#lxSOe/=Ź*[͊gPAugXr%$Po݋S0-ȳ^NCN?Qv?.r9ğg0}xvv6>}kJPG"̮ln\:!~5kz֙tYʟ}*;m 8n%te}ygw#1wMm I^eA230;0B5FRI.;ǽ,fdvH[x[H$sGn<1E0<)81Z4cVEbF$r!a /[՛^K$$x +eYVR H85@kG}S6McZ6FPQ@Q@Q@Q@k#GֳvvMhKajd. Z((((((((((((((((((() - 4(((((((((()?}2N:ӔCY\AUcinRgb%/3k-MBo"ky#Rv!R02sҹoZx)-tuqr᣶ $p*217 e;ZfXĻCep0YAϨ k j^)eVVXԕA E?t)-^FR72(JgA8*pG-hV;uMC/4qwxLT3p+5kEHDvEII-1*<۽)#EߟL$%{ Ѯ4!鶶?ꡆ7eݛZcܘϘpLrTXtKn+[HҴP.Id,Tc=;j|>wyW-%EyGc%ǒ W(Xcyw$\'2Oݹ '-@(D9lӒf)lξzߗ-"ډy BJgV.WhK WmwN -PEk#HQ1?t!1` k\:Y}~Z#L6;bc\U XHKVj5A^crҞw7ˢK>'{}F-6_ov|O,6u<$M.M:*"XW3G FSWb|e*[g;`i혣;#R6Y CxMS6X|@|IڛT?uKhH7^;-W+NХWs(2G2zVOoZ[2]j1jl9obfM8b B6Y|on4)}#߯hKS1mVV?cfʬt䍣mL k;+u{_)YLO kn9ڬm'%KH-$!kOO۪5i#`?u@TQEQEQEQE!>.>֫U `i0yl>T/ ZŠ(((((((((((((((((((((((((((((((q]fcKK+(`W# UkPill%]lK,4S:JܰʹL"v:ir;g ɝρy%m.c6YYPon8~Uvq(C+W}8p3hk{ hc^dyEQ# Rzm[O-Gψ&ӎF85HVMAa^R;~%RsnA5HyQʒ>cb0^91ᨼ>ײX[6s bc?7Goy \c qМW1:Jx+3J+ DDf3Q2s8Ka5`B7cep3O sp0KB6-h0Xěn9b[ [woɬn} m8dH .dLHXgxp#jKfWT4 D 8$cd m4hY'+WVefb@8HX>{dYSS*lY?(LBTsҢӬs6ahmDcw ƙ23RXWC@kG}S6McZ6FPQ@Q@Q@Q@kF5N.$=:'%RԔQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEG6W):gLJjlTCu@zPǟ A8>dm=1:t9*uV'|7̾Gcf;ѿm@1mݎ8f'3QMsȠ5i#`?uQxݦqey%2xL{IX)x >G]O26袊(((kVN7?_k\++ŹDXlM^̗.ZAKH((((((((((((((((((((((((((((((((((((?@})֠:1mq;jZ;-7#%ſ71:jM@qZD- #̸6㿯jk+Grk cԘ9Ajm rjdҞPqLuw3g]oww n Hʫx܈mui)5kK n)$p8p~Pqsɭ.+M׶v ȗl Q=G@#"q!XI*WI)qseuv&kAf;K20$oPIZtc5ݪ蹖D֩7fKE- ((((((((((((((((((((((((((((((((((((((CX֟; ѷUkG}S66Y6W1YwiZ#=C0?W][6I[1iShF 9 R&ED]\edYp~-}>*Sf5bg2?7gM[K ֒4DD"\iT.oY2WW9xUwzZJ5đ$#''J摵5E-fiZԧ"v9*(7kG}S6McZ6FU ڢ(kiwpE.!gb=H+nx[CkkdI21TL#?$nxm-e d+ e=dVVc'< b1}2(IKXml1 S:Ҭo Z:ڌnNs9dN+f )Ne1ȗdT}kQy%+1+ْth ZAKRPQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEP#!9ޓ@G0QY;9~15k¶xVZ"'ancd <)f>> S㸮<6 NPiVG[ye]aKiCA5QD:(}+|U^nGP]BȠ&\l`7x,gS[m2rL&3"Gef&Edu'<ݧ <(լMkIaqn jm:.tv11\/Ŋ1#'9/SKOdYun% Q"Xcu)f&kz\edalƥu[Iqsiww;-)\Χ FP% XCX֟; ѷUkG}S6EPkg)rVmTƧ㪅q#t>(5-2)-cI `s6XCu +4)< XtI`Z\@;ZX6C26 OkdcK Y qԞ1[uM;kk5FP [R՗"\\R3FT4nf( `z{2]KH)jJ ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( kSx &ԭMd7&& %[rԼDn-فmom -)Zͧnf0I4r2P*22*P4&GxOMCA鶚Qq!z98F2yIڄmlnFi$ r}ok? [p/Dڵۇ(?+$G &RƪKD$vpyNe`ʆH #C71bVU26- (x 0ɡGuK$-DXc mn[nCHϱGs`eP*瀧2\Z GI\bIVDإv * (;?c:վ#k4bw$G/A`wWknE?AotOqgyYh HG98 sdvQ6jK3r< nE``{6A ֠5i#`?u[&?w?gnj(;EX)A4؏hTgpc7͖$ߞ8˦[zx;H#)H;'5Wݰb#78lVƴIuɦEd̓,^%(fIffpC!m[/bApqߪZ]q[3G" I*#$\^x-P[fiQI+kMP%T( TfKѠ)i-IAEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPPFeY&e :,Q|D|=^=II1h$^9R oMKT524,!Ugಱ `6|q6s7G6<;&<ɉ*ٍdqWz|z-/c'+XGm0mv*M(2FqG?6N>7)/-*9iʅ6yȘUrs6FgCnRQq, &CM+UL–+ @Z׮۳ 63*@%:XrTmH_8 3;SӼ%ab[~#7$pq,F Ě"Se b8 =U B,˙9@0Q>C|srb2+gU#GN X_5ݥx)--ظO(J۠5i#`?u[&?w?gnj(7B5K\mCN&81by<h,\q"6rt#i>8_i\zo.2a?g X1y.AZ񮠺vo#1Iۀ;(_ICyWkDEܻ*2OJ߬? nti'f,2̤7+2:[QE֬*#6@zeqMj7jKs4 Pީ^̗k@R Z(((((((((((((((((((((((((((((((((,zUβ.P%m8 9EoW*,MFɶhF>eܾ#=(δkZV ܖF(15ME򪼟/KPO[Eё-T-ն . UFӗ%بp*]'M`F#O6L!#rz)xS]B![%A*`̢@FS/.b>[*h\#19 Ov7$Q!rs yQ9$Q6|v4bdZbIs9X#6Q#*3!(מGn*uw::*NO'|ls㎔6 6K$ßCǐ>C{gF*Z -dkTH-ӫN8@mdZ[jcaxw sZu?6DLxq\il,p$+RC+dB'spi:5}cmu֛+̗9G(hϗ*>:9IU,?Nk_37c8=OFgNd 1QC@w>)M.\&Ļ/=X[5vγ&K6pN;Aky<žQZk}Oџ34N1wc瞸iSXC:cBĢH\ gT2J-˟n`OS'@Q@ n՟o4"͜kAVnq,β9`395Jd]bw(((((((((((((((((((((((((((((((((((c#5?KSu")H5]`as7D`1P=;Xt=lDHiJH q!9%(CX֟; ѷUkG}S66()PRE5V~i54ִtˉfuܚ{2]1KH;ԔQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE!kOO۪5i#`?u@TQEQEQEQE5V~i-40~՛, =5Jd]bw((((((((((((((((((((((((((((((((((((((CX֟; ѷUkG}S66(((kvun֯fs, $‘=5Jd]bRԔQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE!kOO۪5i#`?u@TQEQEQEQE5U :Kii6`k@Nd{2%Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@ @9 ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (5lmlƴTm ( (#(&!#sKP, 2/-x. S}5*sO]IP: RU]6'ʼժ(&՛GNkU;#k,dqk'G$\rOd=Ѯ)i-IAEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPHN>ON豟Rp򓚩g#`?sYqbu;KK9dhZt VwL6b[guzPQEQӯ/L~waKDw=6;t|u҃ӊͲ#$$NՌ8I%4,RmCҩX؛Yes }]5͋;{H[FJ-Sf-6 AҮԇA` ,ABEH k+>vvhky0yEUYO$2Jz)p}l (PYbcOoҝ7R\AXe璬wOӣeW.c޲4]F%V$W@xlp?)ҳig3rH$iP` dsõSuƻCD+(DcfEAc8=z 54d%63(b%pH :( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (5lmlƴTm (ݫ/SE${I&X‹xomA^4cS[4}d"K,v \'RzJ6^DbridbIɮzxZjd҇nU#(7-dZqCTIfx;jYG'?j̗8Q]bw&wKArHˌ(#%劅4X>{;X\O5z YQfV*U^gK u}j%m*pAҤQ@ h.ӓ/f-_k jaQ wKF Q~E Spw흧h5i {ggoHvi;r 8hx+h!Q* ^niSS= \𝕝Gpg4񻕐) 1;Oϥ33=-I&̌0en#TT͜vwIz+;cuϧQ@TQEQEQEQEQEQEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPƴTmX֟; ѷTEPTR̫dp;!w\]HYeCT #m] : *d7I|.84F[{Wvx9ǽuKҧ/ƽ-^!RRע`!sTlh%2?*zW7K{%.|0yaTFfG2!tN]rOc]HRϼ2ҟ'2[Ԇ c+]OVޅRPQE ɍ;\O]-xm4]CO $g;cb( m:e iBv IPmY]O%Ns[|9m!Φ|D.T1rY=M=t.Wk3lFG 犵(켛->nHrs;ev3 N:( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( CR@ZZ((((((((((((((5i#`?u[&?w?gnfU{봱ig(>c)lnuזm†$oߪOvSzjD s3_-}xӊfzreKgDPH,Ga]JdPGj> a`^:AK^VP#`{zVFq=JF^x]OU# f@ef)!FD^$0 EЧЭШX/UoT(Fk>Zc'h?穪[2Ď#@'{mKWi&?9J Pcp3bBZᝣ=qy嶥sUV]Q2euV pw,$*yb8z,l-\,j%m699 *K,QE፼FXrq\5+%n(D5AN[ B F+` N:Wᓦ&[#Sٟ:ug(OpG3 !VT  Ztzfa~xf,#}Y>Z^a0w6BvOڗ5 N Dl-6IbiF[܎`=?<v.m=L|mc`ݿ'B16":E.!HnΫ#\!@ t}d :&r֖̘ܣ՞ɡIhV"ikKrzψĞ6%Ż2RC,D.y*;9dD/k :@y({c~F)na<==ĩ$W7ѺnK9i\WhTTT}\nڝH9ded؀17'}XЭtb<Ϸۺ]ޤhI} X޻w۹3`3^+Ѵ e:EKDd{-P9O@o+f.<ŕ yݥ°¤D$Ě((((((((((((((((((((((((((((((((+^P&ie#-ȷ7Y``ʐH lU-bK9;nd9M Ð(pRwӡ$i&\nJc0'ZI$X iX6Yj7sJ:Hh,ƶ( cZ6FVɬkOO۪ڤ)Ź0y qUP0>ibԮl 9XByT6 O'&_uM O{v5-ى;~*`еZǖc{#Ϩ6Š(vrڳ-ЫB=RWLGh~$5]:)շ&T~ީB`#"Tu+/jzYnxNjh}> *J(((((((((((((((((((((((((((((((((((|Tڅ[[Eq[4M@`$f2?1`1b@\-= $B.'sd)@2|-j{Ba`B\L"p@_L;H+j\Z;FdIXy݆;G'q ( cZ6FVɬkOO۪ڢ('AZ/{)Q~d"#i'!-)u(.U`c'\JkTSrAUYZyNbK*`jwmlT@UovÚY=JMNuް0t x+С\:rze%0c5tm3]Ih̞3=Ƨc.b`h7^'I)̮9! ^AEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPY('ieFȲ܋tՕ˕``ʐH׬?_$ he3*^5t y. ]h[YoTYUi1m #fY1ܥc/<&/ss,ɺVMGpI-5lmlƴTm (93wdI%NGOI*L G$ִm6㦝hTDT )=xw*z.9d%1>Jsr}_"jKiӍBP%W/޺.wb^on9z4 >xdeGu юn.~%t!qKIKRPQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEV?.Ogm& _;d|LC2H#b<]s5f 2B̀iQYY0%AU$cCo_7Q|YV3`ٷ83kWk{- f~\4-沮C${;5i#`?u[&?w?gnd)OQH( ar7D5m}2% ȮGR-{mh5kK3Ip035fxʴ`sХCJ{ۂ\ *nU1u+>BWWd/=.Cζb*:MFhCϻ0NyEkD6 JFՄa E\KKu *ױ m)rykRNJzN]I"lWkF9S^WLn▒(((((((((((((((((((((((((((((((((((ȒCdIb tpx 0 p~SX>*{k!i_ .YW ɺ6h2J#9 #{J~ ǗY -.Fi3ǒ~l? ]Mq2Cy0Vó?qmPs1]]?w?gnd5lml2A3[ú;ݵXBfs뎙jJ.bէW*1Q[#nzV~y-#1k@*)#l(>|m^kqF f\LzנJf4Fn ZA7 ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (5lmlƴTm +(5)lWtRxXI Ͼkkgwhȷh1"g=9wVF@4iͿƵuhe1rX|Ehh> ֑u*} cGKRMѽ-9GEKrn.7:7!s~6jj6/ -K* @ lJ.|K6B>;qm2}NkM83\OG%2hx¶TW>q@Z1ۭTu؊{EB֣eՔ9OƶFMkpBOzuxXnLM2"9<[4Sr]9br?ϥw?aPAl۵qe4mtj2h=zfåGey n.]Nj7E/zu5q)fi<# =5zVvi-4֩Z̗{Dw%Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@5v:&1g-ov3,Iainl >4!9m+t%k巚UqnXY fbF_CMC0i}18\uY sӆ!85duA H/߇\|O찏/g4\C|D #oA[iԎEY5}&Wk{ѻhu+Ϊ eI;p>p^:k^%l2L%K2dS+vW:GpjZL՛, =5ݫ?Ni@~?Zk2]ޖRԔQHxjIr!a BwVV*Fw|gPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPM~E`xOLy<1gghD#``v|SmX֟; ѷT"FG3h0]q(Gc?w UWLլ~Wê{0M6R2,:0jNAux<կtv?րV7@\Dq0:'\/#? czIs$?d-_rG^߅t~Ь/3TBnF*TЄ"V& Lٮc uKFeKG5جMv+vGN&*vv%[E vdd=022*Fq̉6q F!v #@S$/1rGPFM`L l>' y I=ȋdqɼPS!rFA*q侶CVvQFomZ[%fI!(8'$Tc,&K˥vb(=5;PѼGVtׄE5K>V鱰X.<w21]6F)i-"P"G_Xg(2K"^ȳ+Ģ-Sjb`Y mW2Za{{b'\8 c9@ P2kЬe-rdgr~SrxhQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@kG}S6McZ6FPRFwt7yO"RyVΈ3cXԽ92P&)V1tqAGJqS)E TZ[|9:.H$k{dE3T#cF=VR"rs6[{-{LE@##r V̝L=8\x!,VR Gs9})7gΚP]T[dR\yG23կi`\#6´MYmHik'P&ܛRd@- =k90\vE٪Xjw ˵'V8J2溥E/~.JΧ2ʑ  V`KimL@Ub( @0UO\Z\ɯZ--k{ۈ OiVuU*7&yB(((((((((((((((((((((((((() -QEQEQEQEQEQEQE?w?gnd5lmmRR@FynFR ao+%#5p+?gg+j++CUgr͏欚:K'oRb4O\U>]ffIn7X@xˊC@\@j<g4E?ők祃*&nXӳ:=a<:UI#9qh\ɫ.aT "_ Dw<Վ0{ߚh4xRMXծd.bǙ 鑑 [䳷yI. KypAoU=WIA0V(((((((((((((((((((((((((((((((((k n?w?gnPc qG|2aa,Mn,wܟJٳ&ڮ?g.hn(5f`1LW)B84Sd% =AԨ9?JfUj*psk>5u ,kKn;Rz]{WMrXtJd_7ךPOE&WkCb*kjkX]xɚA39\It L.[{sQ>ňlRNaw}Is4Z]7h$AH!0աg663JZ@3eQnd%Zv-/5LpPPp>R55TS7-Xe4*gM1=y8~,v۷Mr1o=LW1a׆JZK72۶ֈEg @"!CYdJWPk I ֺK5+;?lwR߲K}{v8U$h#!::25Fa )qEM@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@!(((((((ӨSRԴ-3SD Y綖ьe2XnwsԁI&5iz!mOX|=e" ~`$n1]5tH3m$rG銗efyT5SmK8|pOl귓ش$sI3$QfrZQQFFU B,ɲ~!1>SB-p$0:%+']GLwfuqg/.cy#XH,wy23R^ZE봰xI{cHZ.m.Gn'M1 @],Kp:po@ij7vV%E$r["Ib' dѤpˑr%k=>Qݱt4(\3#p8{T2u=ͫ-S)aKG֭35JlKXq>F'^ :WVj,^;hd@cTʹ$& mnQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE?w?gnd5lmmQEQYͭKsj'8^@hQMD* Ӫs,<!Y&˜\Z\q(Sykt -v4[ +Լ7>4+0fe^VgNRW}C :I%ӫK|l|^IW413~uYArp{nxsA$@; 5>%i-o+YQQG ߀OA\kj+U2_Fq_$L`7VCL2DW 1|Uw8--5ZJrIbZ@B%67pDd^i-DI",QTtl.ibVݗhB|  U_4r?OwQ-˴k̈Js)x5,IܟL.#wu9 vbnl\jQʲE2\FUcA|kJQEQUo; *Qbq*ƥ,@]RsJor0_\r?:Ѣ ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (5lmlƴTm (VIux*|n یf(SE!5rmm ">6*a7QCvj[k/!YIcn եed+ؘX>$K)m >ܪ);9*57N^h Z.O!W~:)$VEIRm^K{;GA2*{g#fLJI` A&-?~_V T(o4iRiU|ǎdiXݑNvT4|o"о,{V]Eld$͒E*w;yʌ 㫈m4 ^3+:|]C0Qi7MxAy W F]I-%-QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE!kOO۪5i#`?u@TQEfJƚG!XISgd/i٬ ے|@U|qjG=33Z^-v?1=3ڹM [*mFվK7s*Êhs׿X=g{E5R.?ĿỶh+*g/є7 NQ׬ xH,27G0s]f rLÆwT7mq]?# B~ -XV--YYD>m<9q]Ηg<@ v+YI-- Z(PCEI<P!E^xA)[Xh7?jL @:Н&*c|e%ZmY>PyScr`p`SM\H4 #2qȩ"o (ɹn`i+r+i0pB  z۰૛W &sx\ZN1T j65u$AX#9#&h׳C}[ْC=X![hJuuQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE!kOO۪5i#`?u@TQE!{z#;I(H #Fi5r's#l~ܻ{t yC$<eer7rPQ5cw9cR'Tv&XWkc񖑹"HndzsޱfƩ: C&"s\k\?=1U-B6ـa{QE +ǩXʹhRm709g"Q[! rBR֧(jϦ\}UM8h&yS+>1]熭%Bf%@IݾK3ˎ|e/1εȖD$!tE2C *'n\`9nnnM[ı۸u`Z42e[7*ۛZ 9nP qWSkh]wBc;>ּ/Z\Z.QףH̎:qү}k )T21SVNp4dV0|C4PB)3V& uRNI\sorB1*ʹt )ma]!op+JΫR؄5- @(((((((((($H^GTQԱ(K <uh0A@ E,evq}ʪY I=#:*f@bx:(()2 @((((((((((C?w?gn욞 ض;"iT95FGmS66袊(J!+鑻,Ld?(1ڻq\;.wv`59>qQRwQ9p :ėG;!OAеI&>ϥz?SLi*([=Όʝ\ۭtP(shwQzpWJF q>,}>x)]- }ZU*nM7*^qr:S/n\)9X#r۷_T6h&j9^~Խk:^3a;=޲3סy%xO^a.鍳'MЎ2;dWGWiJ^۝ }+AA=q]iYt ]V:DjıEzk057k1fPtiO^s Ș 2{¾ris41#ݘCҷ0;S3b~~T.hOCWk#TK+U踹XGZQ\Eqj1hC@jV|a|g$Il{-_nzVvJ8Q*zG<>]UW1Q=&=+ Ήd+fՎ=j)h:(((((((J ?<▀9_Og sΦS!o4o%r `zg5ili'\$ƣn$rq@f:5 \G1`}jtzMGdwm+ e]iyL=?xu8[zK!Kn9ʌrO^MRԴjlVXȎ7˵d YO*sdWYEr[kܲ\L[<#1ۊ-u;xdK3(̪KcDdt#׮yŠ/o{$|5e1~@r$~)p^G9{.^ܠ =>jbFOSM.sh!ׯ6ꐬ3j~F{ץ}N p#݅s\{;4Y#20wm+##``t((((((((((Lө21Pqb'{y_1>#8Ҽi|an:!mėrGi RTt8f;q=ܜxQu>& d.-B < HCEkkzjӴ N RX A5 c}^Ӽ'-Ʃ$r 鎤-3JIiV(.:j*)Z75>-Vy&EU'3\No'i9wŸw\0+GAI qI_edU/6n+YNF*}idCG:tmX>xP|nRLqk. xa ivEQs=;W,"t㵿;s%Zz()4bM[_=Y dv]{\X8,q #wrz!fb了k n 3QϨ^E+ba9GSY#=k'޿zk3Ү3R=j2rnݸQ/|Q#dzYV|p=(F\1Z$znahK$X}F%u[\VŒS0 j|ƕ%uB{e 3X}՜P%"vxSmkvV.Ln 9?fwVV7 YF yvmZ3"4r:ySk44İqoajA*}^1q*aFVJ`R"KZ`H(ݩ4 ILAGA5sW# BPM.S࿝HU/j֢SWSDcی|gTkФ)Y]qyy{quTjgV).d2ŰH_Z}5ihR]ϹB -W}խF(R]ϹFۉ-eçEj_ϧ?k}(#?Z|˰Y)b }>=WVzw|#tdf+l|ZAsoż,2x*FAqP >ay? ǽU:O/:k[ZK4EN7W?=U/cխ]ܧɿǕ,}>nihMvr<\x[R}?ZM5}mw:ج,q`_KZԴ&OJKgX# UԾNj֥5}RNi2řL*gk[ZI}RΖi2Ź\*qV4S >9)R=UԽ^?5]ܧ5C*G\2*k\MkKBk4.onaE @5KN 뵫W(R])\[a7g?)8w6jBgPr3ER(Z( ( ( ( ( ( ( ( ( (fou˚jfQm&\+RB((m_}JX`57xP^դHr>جk)8^t? =bKmtVYR>? BM''یjuNƻ5C]FADM>P@ 9fJvXKsЎOxJH{8H(2x}+HFwM1\L Uc81B0X2ǯj1R[ L1BwGnĎu ԣesUz,7  ֮Vp(5#hRӃŜ:3S=DXFgmB =^a.OcWG@?(v%4u̧t0õ^<EPEPEPEPEPEPEPHzR@z֖#/te_`_hW#\;mD$ r@+7CZΪ*\_O kE[ U3o-B2q4VgP7 :=IEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEP#`?s]1\:? ї5Q˔QEjHQEQLhi"Y݀ =ɨ/mo"8'(h?6_ZD}9'RXF7ҊZ!}j =ơͫВuLsu5wFӮ~+B&6%UBrI$צj徟g5ܢ( B9I#RMO'UmuIHv~y܆i1Y:]kiK _IŽF@;vYR[69Rc4S5Q#+K#C7G'V,J"lnyaBjǘlH?Et>H{{0mb_'Oi-QEQEQEQEQEQEQEQEQUxn><>SO<4 6WC~\5-ph/\0'sjx&9IaCee# 8 -u'fu7bݬsp~UU$T@0~UuYD6X `2O=h ( ( ( ( ( ( ( ( 8 w|q=9 hV mGT7ݖG9 qJFvr(h PEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEs36F\L{W37leT~!2QZ%xJI+u"YU>kTnkrFgO"F~OGoғ΀%i$ R-ϽJ G᣽䝥k̦$Ep0;f^@m>pAÑ"7>y,&T|ܜ03GP: (zvp}iYҮl۳放}hun಄q*Eg8)!rOJVڌdH 6wyJIԕVZ;KB8\=جtۃlNРVbPF5he[t>=Csk{oEj/-W_t21 up~b\.d^".TJo,h&ݚIZ)Bj!IF~iMkqs}Yw&ݲ-)Kr끡d- bFG/fݸ1Q^+W::[[Ngڮr3**s5rIΔ)YdFPpNO`>(4K1DY9!s)՛]k.NCv\+ #w ;gRXeh^ir?ϭvSO]yqDE"MIGPá>䚷{Le8tƹ%ft'up) J cĭhߛo!#n֚Wb{ht– q*,T) ((((b.THUNˑA(4he\;XxkKxɫɫjwb89iX |ZL?,+zuen!zܬQ pEH Mt>[vf:!glW`2$+f}-c3cVY[KQ*(T KH)j(((((((Q.H L!$; >|7oy"ڜ0Jqk$wGk$ѯ TrST-3.a,M#T(URu֊feݭϕ"vc3s^tjycCR:cˇgi&3dh']MQE!ڹ)ƚq`R"DDed|TPcH[j&ՀQEPQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@{W37letǵs36F\G.QE\Mɰ_).li4|\dvj:j7i odr!q'^Ty!!r#ۊv6yv A5$׾Oz/㻖t7U] "uwH:ES?3Zlݜ".$䐶ـޙ ҼHl[YtrVmk<2Ȫq X` Z\]lɶexm@mǵl$Ǯ$:lPc"!bI RUֶ|)tˑj%|˅N$85X5äXGxYܥ pZFu/Zl`I<ǎ5F|@~dRzfZ<~"kPqҬW?o [x]. f3 V6z y^i֯sw2ucU]}%X/-'cö' {TbFhgoQYsizǪٵ2x"pf$AHgGEU$!D8G=QEQEQEQEQEQEQEQETD--k,&#8@˴<G~OPoJ^}9HCuAqvW[YO=(,26ߌ7[ksm:"ðdW8ӊ<_jI2C^=*[#u!F9.y.죚4~9VS^h7d{mZX:s׭ubζ ^K34o9XzxQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@{W37letǵs36F\G.QE\MCWkuՖQFJ߽dg9^Wm\֞q^?ْH[kZLh羳A[cGDH\ $5WH|,Q >##Vuo,uq;vbooA' 5[TC%;(0 $q=Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@2CcfVwtVef$vD!ǰ88Fzt9jqgsY3Wss$h(5vP, ќ(IUBK_yzݞ>?g)fKպc:&kQU2yc?{YZm$+-+Ke"kq,v1sr }oRi;r<ĖʮA ##?JAim~n.|Ɯ( 9_EA2ÆBۥ awFF}꿆(n! y <y'QLڟIS$mbHԢREPEP(5[RLgY AqEY-d b7U)`1:+!p܂+]@ڑRe0sWLM ; Zyt%;`zch9;%UDb;?/O\5̦(2OJ"'pv=g¾(HB- Ǜ9v*On+ZN}j){m1yS^i7-c#5ZNF&7 ( ( (֩kELepd9;>F[$fIĤrxZ"@Iڊ9<rMIEPS /I,R)WGP:~a@iVq3o1ıl( EQE!ŴIe '`o#p=Fγ&)*6͢. M A>Ò; ]ŝmsL8& 5xMqukw[{D)A:"dJ8W4( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( CKEPJg[i.SfxTc5(Ǎ5Z˚jfQm&\+R^KPf?ʔ 0Vzqk\skq$Ɏ]vi 3}Oi1OĨҨPѢRFG9oæsc STAUH8'G=so۝SK BM#_QMӭo,TF.@O_GP4h`&$U['Zn$cjt)_#LR Z(()Fȡ "EV6E cEy C̊Ki'/ 8(@1Bq@Wv_4K8% Er|1FǕ~59+;E]Aq BFrF84iN&ӒǨQ$;zO½cEEP==ԇTJ{Sl2Id Tc`^S|E"y_Q[ %@s\96)^xzqmR8e)8 JxY%LJz6W vyͺH#7?$YHҫ:nQ=ٹ@hlEo g^Om2Mtt9ѽ5W(|rl2A4뻕Us76)q\i=@qސZ[xvn3s۷J ( ( ( ( ( u ʇU>ЎEVk1GqfU6$ݓ u|HN Cmw"Tkgkz̹%i1?hfN{Ҡ((((Ut˦+h=k|nhtSnq9 rq8__pe4;5ܜuduVe͸x<$`PxoO޺mEk. @_]Ѿw539L;|Ǩ tt}oGehvO6\QB=ɮ,o}890}zQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE!\:? ї5#`?sULEVe\zqZI!:O8T.@Z#;խ"WQ$nKW`za1F%Z\`܀;n Uy2] !Fw(q*Ʒ<0ܬPO-U K[+nK+9a}@ޢS4xI&fB=u>q$HS)J_ibR&EPEPEPEPEZkiy$8ʃbkjTk^kM څ5RVfU'ȮzFKOH/p%$28}j]Y̚^9"7̓ bxzԌSK#JB ǜT!;XoVῸI>a?x":(PRP?:ǯ^,x\/$:A 1Q-AMX~2|1wsnv̀K03¹{kcZ80rp _]|°pt乍lB]?9oWǘr wIQ@Š((CHB :(( zV-HVTVpHϠ$DդIuv^6mB?JѤ4W0I*AQyZ}B)VQt#GJ]3t0mwsj(4M'zM\6qM C<$V:q]zvG9SnΊ8jzaZ/j2t]dWy6Q$UʰN#=BtZEz Zħ}<%Q[m$=9WE̗Tsv.Cz)#+{gp7XQ_~2&⅍GHSPHT {oZ\-\ndgF<-pOv>kLgd@4&`sbxHOnAcaV1:C)TDR$!U`0O~MI)'Ɣ)i-bhQEQEQEQE5WB.[Z*RǛTiwE3s[{XlYW*0Ԟ?*ɯ\mkA`.;uvؠO-|\ӧȓ3hH.0Cxnӏά+fm K;4/܂OAXZOydHuK(V ٞNPoVwE-i'5TyxmucK.56s=~VGqq(2bF{nܾwn9Ϯj3q¹aS-{*ޟPZn:nF⧮=( ( 4sN4ӃրT%I1i%9kpXYkw`[⶘Pn 6}Cַuh 4%Kˣc=3E/tkmub>@"$uv㌡% \HBaW)<6+LF8LYcHBsNc<OIM-'s@ EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPE58PEs36F\L{W37leT~!2QZG<][o2T(H4yc1t6 GN jQ@a9!%Iׯ^jPEPRȏ3߭ERJJWbH4 ( ( ( ( sJv?Tm L$$Y ʺ&)Q)sJ*GDB } ( kF>E1"HUGp42+&HS ŸsM$"Rj[%A#wg #KZjphT*v>&V&GqەAXدnnqLH[m4i$cZ>#Уu[ӕ%2nǒϯkS& O?dG%>kV_n {k$g{чiwgG5o3pZ/؅C.c$$@` RO%^?owgG4EdS O?d@Y-M 7x&0 ֣>)iVM oOM2n^G=() hÿ?2? j+'LƏJ|;A3#vw5L^gr2?48\= ]CDh9;Ed <' }HoJ|;^GG4EdS O?d@ԄdVW%>xw@cMp\GcIӮO^$aY%wL]F y8B?kS O?dG%>kVem0\$@W9*{u4J|;A3ɿ$d]oNdD2!q:ꗩVG%>/%>kQY?wgG4Sk3sp۝onRDQ*MÝ? k##`ҦYu:2oEʛH=zAP[EdS O?d@VO%>wgG4Jx5m*&;dY PJuOhO&2,]FByQsi O?dG%>kS\d`> O?dH)8 Zwsj`O1Ei'_V![-Y^0Aֵ) hZÿ?2?Lƀ5.u=gs+ s?I O?\Y^$Џ醷Ym d'<?N_xtӿ) hZÿ?2?Lƀ.js=s4du$g)"K4Y $(@I|Oo55(qNZZ',>s/EQEQEQEQEQEQEQEQERZ(2}I]Bm6K .`;۫ek[, xygsP ECۃ@ X!#L;H)h/h\`@KE@Q[^u]}HRgr/0<`KLtG Q@-:H T8!`Zgx):qNOQx*]}!1jROXZtmjQnZ+,bgI|=GqֺgGĊI >y/)| R_gx) MI@l-: QB3(W#''k¥K2 #ךcBʂá#8qOQx"BM[{[x"@T)| >OTP #)|Ϻ.4,D, zֽ52> WmD(>)| X!QFƣ 0I@}KEeWPi:\$UB",£vYOjbE-1N&I~Q1;'WP7\D(ǵ1mPKEExB?"CTt:v65xA@<|Cqm`<2gv>xј3*:OTPnwe$r\[ȴySI뫥-Ͳ)E$E0Wu;ӥ1HjO7r^C4< Ҭ|0'A(b(((((((((((((((((((((((((帆EO1&zT]fy=J՚YUSOZKvb-)[n><$q5˕K'dtu0,w~ǽt/,0+8jA}Bn$a[#p8n׶ A~5ѹi〠RP&ܞVG-%x|^&@YH@u +_N(f}2xw "f\#*Oj[cSyay]p䑞ixhc s:@b4 g8#ғUs(qR hOMlކ6dls93 _O{k a[yEGAG($1?em9u欆=<:gxoi)o嬻6 lsR>tպSt ^P73V岒Lvfݻ9'ZPxia񯦑vP#hC*+-@# M%g#I#N0{ɧ{K]Al~| "}+)lm G!sjϹe. w?gB8`wzԜd/\As%k >TYldI$Ib.QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE٠FT+#ymxq$JFIF``C    #%$""!&+7/&)4)!"0A149;>>>%.DIC;C  ;("(;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;7" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?j( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (qS%qU'Pk, vQ,Zd}W-1|ORȥ싩NtZlLUgr[.xHY"KxBd%A98ȥ;ZeZ<14 5d uk\[1eGg˯eysOolɴ6oOvֿ/o--O JdU1׌DRRqӡEl3 lh|ܖ؃ژEF6EU*摟.\^9.N\#5VGmS2涫G}S6ڢ(((( dhq5_ 0RvLEZAKRPQEQEQEV~wz`i3#YNO+ӯ+Bk뛭GSy7mmhz آ(((((((((((((((((((((((((((QNtSC #dDdA9PO(.eiJ}hdX%oŠ,mȡW/xl;;:Z=۔'# ?FSGZt=3QmSQ"̪PCȥesbA(X~R2/y.t7K pT!'Ѹ4xpx~qNm$YM ЩG)#nf2!CnRo^6Y+>1`݌jė3=Ճ +[0N$$p۾M^&%R>gVhԪ3C7b=/ F,]O˜u>y`_ٳ89>m|k2,ZKbHg72eEsc!~5oĺ֗wq%ES\v}ڪsXA_ۛ?~ow}^2:y.͌gچK "KƆSyʤygN>`v`kOzy.[㱞͒D8+BwxR9$Ӟ1} Dr\EcɃx-@>t ycë"fa9@?wC/%Ғ{I~ .Hؕ]]ηomyZ H攰PT9< k姈"G[ ;W.;`̲G*Hݏ03{+,gkQuChl8,n_ mk \jr^)eVVXԕb~#9)ȵ{Z5ڑu`XrS;R9MB)ucj=yevs#Zb|Å!X7cym֓.7<`G+9lV>־N_1cxU+H 7b!T0&Lf{+|0Ӗre_ UʦL,-RAzGfevYذ=jfkix2u1ܩn]8=05t@CT|Vb_GMn|;hx*YZ2#FPT@tA'znmẉ!egEP!X)FG:4?w?gnd5lmmQEQEQEQE4=k0=/ >I2^KH)jJ ( ( (46kByZ2R@ qZ k?fzߢ(((((((((((((((( $Ө((((((((((M~zobU]CĖJ̷>eݛZcϘpLr TZt;n+v4<&X…9,TuWj|>wyW-%EyGc%ǒ W(XoL-̏1'k8ټO}Yr r%S`IE}3[oxAhu mDj:[n$,v[ q$2WyJPds d ޵dbgW\B8b B6y߷ڎ>O,/~hCS1mVV?cfʬ t䍣mL k;+u{_)YLO isXNJ[,ICX֟; ѷUkG}S66(((CҲtSZǡ|I4(<x[2KH)jK ( ( (48m bv]΋rOJԬ[Y3Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@S἞̥ZOXJy`X u㚹HzP鳛ll%]lK,4S:JܰʹL"vi4imm$*JKqxZú&1OledHدd U4[J`EyB-Ylp p38ַ9>q蹆IGQ,:2*4rY3oh&N9![7O0bw?xz.=H >mx&$I$ݞ1sǯ<5UKًxсcOmşn-$$0qc89qBr1\Ώi)n/j&x{}}Sy(̙mzWayp&G"8ds >62Ū}/ZycobMˌ`-r[wK<ͼv^5 ˚ۢ((((Jѿ5zU++ŹDީl{襤%Q@Q@Q@eRX=I.'f<;e:Ҭᶾ%9iw:.3py>(R(((((((((((((((((((((((((((((((((2O [\Nږovi Hy6o<Ču8NQ:eŜdօ H.1ڷܳZO,c\}ǍL6F\95T2iOi(8 &:;ڮE|S Mt2C3L`"m8'qȭkc-$}e{ó=s7{:Ѧm9L *7-ۜjKxZbmMS?6w3Gmï&f[W\-y`Hӭg.}5 ų|#^˗j7Ihw=+#F9SZR2H==-/t]((([Y3eQ%֓$.gV#e J( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (5lmlƴTm ( \Cqt5i.:v8 `5Ճi.q1{1c;q?h!4Lyx߂3׭gnmJ]Notvo7R\F9rH$YFq[ZWi6\q.1{U? \m!hnCH>O<}(j(=+#F9=kIs4'L~5Jd=ѡKH)jK ( ( (46kByZ2R@ qZ k?fzߢ(((((((((((((((((((((((((((( %"=ɤSKX--~Hךz[2ċa\qTkƛEԧ*qƁ\=A-$ L+(sֺNZUV`VV=$I!988<6F+U]CzP#ִ8J2ƴTmX֟; ѷUC6+t9c0 ĐzU?ZM2`K$ggp@u@:z))hJb;*Fy>z$UuP?z{2^((([Y3fiWjEg ]<O~EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPd$E<7ܤ 9gb~x}Xqo%qAY0{T[s̱VA@~},&Mټٹ>> ~GqTrSJ%V1Z˦/.J'L{_O 9']-`b)&Ot#( 12(#Nx ݧ 4(i3L.-f!8XүnL1IwmsBȒ b ly*)׵M*+K:eg ջ< 1FDcd9զGrٗйlƥu[qsiww;-)\Χ FP% XCX֟; ѷUkG}S6EP\6m2ky5mY/sq\#O6in9DyYvY~`yt"]JYӴFT 0=0dtIJ&+PA5]-Zd{BMfLNĈe9T٭0 o&'ܫf7¶qo XMedek+DR60v,sJ ey͓׎~M-*)Ʌ6yȘU.l)  LI˕O,&U*URKp  Rkz֛zAc2"W󮤍-Fԅc9sv=I`ǖnI]Srı$xu)JɥC|srb2+gU#GN X~_5ݥx)--ظO(Jܠ5i#`?u[&?w?gnj(Q((d N\}kHt'\vZ\G|{4݀At!\is$e nM>K^[}֗sm@fyjH8x1%ŠHéjj8CVMq!TC*3 19 vf:))h eiP+kT>[I0>JdѠ)i-IAEPEPEPX5ͮ<{yFwenElV&q4ڦ#sast(n(((((((((((((((((((((((((((((j,zMγ,c( `N0}[j-ɉ#9#p@s^xZHl1E Ym&/U\z R]oEMB`R@UTm9r][gxJӯt%FńhR`A nOE9ݽOY^j| .d- 0XD[fQ #)NXjh}&UQo%Ѧ0GU!x c r~/׈oH%arq yQG$ 201]8FgҢK Q1EBr3ӧJiw $ cHI:PD70/ڮ$~!@s9,嶌S\>yB€~uc` ^kh)./VI_>^6gp>o,qxSeDΝg͌Maev`Ӈ%nZ1@+y>ln :Q/m:`%}8t1MG]8*cmkcg5cBUFKr/n^ L&[g|WS,Q 2,ȥ]d0<GqYQxGðȲE#aP<]QXW̍]䃌g[KnۦJ*A~Տyb1%*FӼC`#gҬX֚dm+LwyI)8 TQE!YmL(|&J.%yG,q&^̗4- KRPQEQEQEiXjѕz' e<{ԬM huMYDY&3)PQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@ ^y.'eeHn~R4cWX<]H9gk'Mb"(IM)I48}`G$t4Q@Q@kG}S6McZ6FPQ@Q@Q@Q@zӭ&f։2Ydrzg&^̗4- KRPQEQEQEV>}suqO&mmaۯA[X:DZ'tgp;XPQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@kG}S6McZ6FPQ@Q@Q@Q@zVvi-40~zVfc\CҀ:*qzd Z#9ۦ;^))h(=*W21ҹsugouqi,eicy I 2IzW%R!WՠdܧI[|ʦG'i3Ԕ>(((*kBX#s1ҵ+Ү ψ.DO)gshO]nіI # .៛f>scPEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQES@߄-cɲ3DF'x$|~ȓmWĺF\٬kOO۪ڢ()i QHhhC;3hҷ ǯ^=+I823kfKcumh٢YeI{ArE hIua>}\Wym+$Z>Mk(%JRN;A,oKO?ZE(((*;y$Äl>X]g!}qQ5 F-; :)NYv c' k]:/;b-k;NrC =QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE!kOO۪5i#`?u@TQEQE-%"ө-#t?Jα(g[y=+I{{!WZ]h}GxP.X]g dd^cijhfB 7g$c1WLBΤw qD0b9ۻ]cޠ((((((((((((((((((((((((((((((((5i#`?u[&?w?gnj())hH:ZC 8mSo>o7zV6q>~3T8Q]bw&wKF4\KmrBczBgWXZytdZʍ`ȬX+2U'rv 3%c{d`|(`pTԪ@''&#oLә 5̅7Oݷr8^kV ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (= ?w?gn6Pao xd61D;"lMRِGB={i^ß1o!UzZs^{m\Kjsf$4W DnO,G]Ζ0-nXJۃeUE_RYf(((4+5dicąA[UjS__jJb$e< Ԣ(((((((((((((((((((((((((((((((̗I yiF:wo'Pok  I>a0w6BvCošS,Xn!A# TkʨӴm1\;Qd(BGR6":=.!HnΫ#\!@ t皾_ڞ1xidg .:}Mt,F8k*G}S6.isX ߏpqJv;ZK2*zxVxeX`u"*6M\W/#cԟV|Dn$𱵇Mi,-ݮfY b%Yw Q\'?a1W6lw:a\J_=+:͸u)c|nzdddnQHg5I]2[Fg5[EɃir[\0kʤx6;d_]iZ7{|ևNhf~q_4mkv~npuIC袊((+/JHYq;1-ϥjV-~(((((((((((((((((((((((((((((((U f[xBʣ4&1%z-mJiAB;"e'&ZCZm#h2zu|m;]2^5=ƥbDL761J8xINfet$p{)Դ ( ( (46kByZ2R@ qZ k?fzߢ(((((((((((((((((((((((((((((((y#hYnnEFʰ0eH$F k/ K߲ PYY@TPHdLh6[d{tohƅKf3n,R1fdD9湖Hdp&8$Q@kG}S6McZ6FPQ@sX]$#<:L%ir:5m6 t;MLQOOjʺ}OT,OKEdC~<22n#ցY1tkZAKRXQEQEQEYm}Kst\f#}}Vc76,I=uEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPX#t=U$R-|11x#u֞X& g2Ed5g TX|G'Gf[̓flkW1\ om縒-mieBk*$1\OCX֟; ѷUkG}S66M ))`P}A 3aSt<"^>xQ\Uuka$gI$1J=s]džƕ 5'eV[NӢ+S(CTEԒ f~pMRWLѮ)i)jJ ( ( ( Ю&TՒYul"nnmVfc}O+FV]<(R(((((((((((((((((((((((((((((((<@"I ޘY&HQ%)$$±N`Kk1i_ .YW ɺ6h2J#9 #kJ~ ǗY -.Fi3ǒ~l/ MLФ[հ@oRɊ1V\c1te{(!i(= R\'gYWOJш78+Kvh((([Y3fiVp_jy4<_nEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPY.g ۳̎*## iQ@>)neV$AJ:"f /9P ;q?S$8%B[;䙌W f @Slcs ~}jΗxPԭ,:73{%q#Zi2E8{XCL+rƶ `?s@,5/W?5+K+g٧Y6g8qʮZf?o#XsA.J*UtHP"դf?ϴ~w =ACDh*֑rf[Fz8p57qfsF(QER\'gsUҲ4s5I]2[F%Q@Q@Q@c76,I=uXjK4̈́VbBӠ ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (5lmlƴTm |Ib]S7 B9?yspdCcNwРuR/Xg ~543̧'QG &0IM֮ޯGQH!%΋q  2>{=Ti&ˀFNG$ְTf_{' T`Vg;qjz5ͽj@.?'ջ <̹ "EjnеbZ)-P=+?Oi@&1}MhE$w\gTfK&i%i)i2ERQ@ YV5<[wRrXǸJ=oEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE?w?gnd5lmhjVP6\ *ώ㺝^=sB ጩjas\NJ*u.Y7I{CӚ;uadzT#3ּ 7nK"'uхhLRqO;}knta0Ő *6#v91AOX}SL:`}}YzT2Gq;€5(((((((((((((((((((((((((((((((((CX֟; ѷUkG}S66CXs[\*/j0{ciN!^og"L%$#R9*Nf9S"n]dIXqxHm 8qΒ {Q,bp@ۊf§hZJZ D=+;OiMNZ5,W =5JdѨ)i-IAEPEPEPXꚳ MfR רdwMg>(J( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (5lmlƴTm IRNP#?Z!* ʺF:&Go,)x (#swگ6zm_NC\淧w>bhPIsE&yxNjMvL>|7iC>aAl۵qe4mtj2h=zfť%٦G7Y S9rs]:KH:Z|CYeijO:nMiZKm4 61V%ޖRԔQEQEQEX:DZ'tgp;XVbhWMj,:6Y 77ON6袊((((((((((((((((((((((((((((((()ӨfL|[(6oo2tf6sN3˚¹HMBX料[y%W兛`` [5h|if@<ϴ?W-=Nq] $mBq?5jO#hG_ك{;ֹI'shp=y5<;kEp>ނ dQմMbͭ [PkњMWATA:w^}Fk+ɯ{el0r#UVN@>.BX*JGc.yed^ɭ3ҳ9mV%ޖRԔQHN4U 7SMFK `'}%ebgwAzjQE%fiZl7ڄenށIc꥞ +}X 8ڀ.QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQES_Q@7^/O8Lc31;/@X3z}>5g.kh5lml=,ulpӟnO"jma%G{(1M:nEIcY#` `|ٯlǟ{uҴW.c%o@8bakOGu]2x1kb]#=R).ExF{x8+`!CW?AN[Vm (Vv +q23 $3\Ҵq\JFԴ` z.yed3ۓYV%eJ>7֐>1.Wosڶlmwlls猚k2]- ()S;N:=KCKDi-Ni T !|w<VoiQD*+n$:ntZ_jX Đ'!dh9LTWyǦ XY5f`\s9=O9cՉ$r(*kBX#s1ҵ+EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPƴTmX֟; ѷTEPYC tͤ%J Ei=ƬhG4 n-]]Ȩ|Has2$a)( O0Cu-;Rdsq2410>lʨx ;I,$ lHq((H\y9e>KvvCvQƾom2IAı9$#77I,JUP{rkveygg&)kޗuT%1|c`]ǣ _n@5t^AHzqKHFh]#2k $Gg%ydWvE^%l Sl6͸3}5ok}Ė)5Lqr4s_&%@ɯAϲ_Eq$o:9;EPUK=6g-t1$ǽ[+RPU-9#,9PQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@iŻJ@n!2&cbX%Kg yfI`c.k>{zPJYC,7HΝ\jFmo}<x6NCBjxn=M]i1FO˷ϯ9C\Ě۾n؞Xce\OVݛEI42Z]"3'4Գ*)w`$-szZVŔUrFEUAAY%ĺ.T_x*Bi$NO^3騬+95'Spʳ*+2 3 67z~NrK{i#k^2vI7(~  \:!T$#nc92ue&*,6@V]`:^D"F{b2?v[Og(RC)Gz+]kyG Ed_+NA9fP|{#G·\A|&O*Q~Ըq`qn$?؝ NV-e5Y|caYqy̽O!T sݤcm;fe\n`2p2z:0eaA"nktnX\$|$ܚn7 vΉ}<̑鎇He,T0,:( PJMal. q'籉,< ۂncb4cV>D+pFA`g>eju"\jK b+f1}M.OKy% / ?ТMa <!\iiUm(NXVjiZsqo4CΞx 4{,o%Fa@2708=M:]>mIcSܐq)7Ild81V|+>/چ): H;%FpGa h((((((((((2`#]ZuI$`C*| 8uIgtFe`5>)dj@ZFVU$|c'>Grax yNhH4G͸?+u^@鎔Ie2ޡtd{TCr9TF 3VmϗEʌF1Qu]>ж3xPڅ廂7U¤xE'Y20 5`g7Pf*rdiDj9}@}N7d{*SX2ʐrKX3$F,{rO^~)(jFTc8X ԵM=dbU;sqgPx$k{e;T#Vޑm+ D.CJ8֮yZΞ)D]O 'ǩKN:}=^YwI `@x959{lӓXzfɻrNXtu +DLh֚Os LF@y~4n!MM #/YAWEլtRVLhb]du$:w"7bmtoe 9nUi#RXI +dƹuQ(cdv8{z͹gjN{ӄ(.iٜnrıDj\s,y>Ya ^t]lJm >PT:`>à"KI& 9“UiUJ ڥT"?Ƭh]*bpoN}ƴIxm"adi5+uDfcU$Ξomqć!9氢l`% Sޟuh$dozӿ/ԓ^۸IW)T"?ՋPKuAÎZXI" 5PHcuW? u6von#L\[Mkm>76c@"AWpH碤S_RYN T:Cld21%4,F,nI ^۸IW)AXvD !m'5 Py8=Q46ܩ<{w?ƤGYQ@o^G|#X.)ސ.G砠jimjImm$Pd+?jaL%u]a^ހ&70d2 ښwkYGdfr9j#:?G%(-( 4޽hNP T7=0<hv<&aK 2onO€ Ǻ4&]hH_ÚzjV:^۳1Q*OL4yn˴xT1x{Jd;]S7r;]%; ;(pq^zU*bޭc·\5Ŷ{ cCld21ϩXF{nL?>k[w =11 8jҦsŘ<5aL%u]a^ހ&70d2 .,*$ɠMsoZC4PA'] wGsS@e48EI'𦾥a=2 u -Ž;[{dcK*iY-w76c@&Hϸc~]0=G?$71نktB qGq] S ]6cABhIdb s&9(homnPdH&a#%3$t=OkIǎϵCfIce>cpG#KzL߽L$ Fpzjи3(cp3Sˆ#soa v5`X+[0U+ ~PF?zkV#۫)S*OOu LFBN?/yd1f>crO'Myj nWh;qױ6u4̈+|GmfGxaued(j,$ɠMsӭ {8 Af?.Rp0A:t)(&8V}?G/Ӵits~[dsAFQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@5=E:AKEQEQEQEQEQEQEQE?w?ink5I#`Os@QEf",UTO9/$ku -dƵF ժ`A>vVؤL%̮ՂiZ{m#VMo+evj 5((((((((((((((((((((((((((((((((#۽)jOۚ}k1]5HF[[7L?鼳ۓW_j8u QE ZJu(l4eUrOxA\,ӥx-ׇ=@}eۿ}BYiA=d'm Tkijֳ4L G$n+Ӛ=:nX.Nxun5R,NWgWw3J0*;)Auϡ1b!e$;+9ne"RzN+ Nyeq,2LnXXar8'w][Fai 82jqKmrRq!`Yi pA沝YFf$&jRXǥyqGIuqxX.Hi'lp٤k|YJO?+BL[XɻmĐ6֌Gf %g](aG$ܦ"`/$H2@|q c< w˵K[_~}Om;qUQݫ2FYz1@JZd(dr8@Q@EkV0gjjM'7}o˷v:FQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@!(((((((Nߍ:5+KB59H{i-LS,aUfWw=H:5kx"m|Bl̗Gv?w?inh:N}gc݌8'tQ@ýyyn8X2͵̥žG#7 ݾGSfZHW#cj/&(13ːW,W $xA<^I"K L6i},#l餕CW J| I2 Ŋ.񑒸O!="$&YQvefS~b) /fY8R'ɟƯVQ@3ElO=jΟ 4odr;q@RREPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPPm5'm?m^(ͻ{*85EgRj.Y!5r8bBu 1ⰳ>hiMȡr2: n#=7`+Ȳ#te9Jº^}.y~WM#'ީ꺎5NR4'9|EKk؂ח<.?ziom-|>r~fi9#QwKSj\|8Ѯ-\)9nsTdzՅZXj-<hP̃[=~qwp-ó|ځTQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@kG}C6S\ԟ; ѷ4z(aHiM`YK;`ӓ#֓vEBrQ]NKį$ *1Ҭxk[]&壛q_eM#sc&M<٬ 99+t/XXT,G=3M^L7кw6zW?:kW.$"@`jE#$e^-Tps)jAԟGk]e¾«uNII tG9kJLdzȺXp($YmWUMCвKg=:}iUݶFu/sWrA3{*ӕ~It{^_k6vM(.9]g p@<ǒ槅dZZHEc-34ˠ#bv3ɮ{ J"pxL?wQ^QE!`hV-ƸB w5o"B֮0Xn\>%K&OǶ`q,~`A97=I9 fR;6yA5y-.1dwe{?~Hqѿ//F!RZ(((((((((((((((((((((((((((((((C\ԟ; ѷ5ҚPm QE UլF 9PAVekڜ:},&Apo1?1gƓWCd9+±߆PKX?דۨ}?v 4!ʫkOIVΖob҅prȰ6$⒊툚Ev?i-BUېIp>My]\"hˁ硜pI;G5_T&.y\'LXE "z(Xma=GQBhH5j,R!g !J5֧8Te2(@zN Gq5}Ct" בVƍ oF1r@fa;.j%T0SŽtw^_ϒ/1 /6s=eOswnNߗn6uTnc{R@j:6I|ma߾ vyoTwq_ZsnU d};TQ);(KH)h((((((((((((((((((((((((((((Bq@jOۚٓS_[GpM*?江GmC6/QE +7[})x4q3g(m4{dʝ^s>5K.xQI“`F@Zl<A KsݧV<6<ެǢO(lf#WI ̇W@.G֢os0WlmZj/"}Fx~52C0 =d=}kyA:Xfڋt?^UJMtI'_җuRr!ʢvKCi4˝Q{gugÐC zG^ݹxjV6ڍΤer~`7b;Pld${zקLWuZ|YE#0U,zŰ:j71mjiUz}3YF٬5#fUmiΓGK1f9*:fwcW[/AUDH-PL㓕L5hڞ̑[ 9Yվ'g,MzJXY\bw:..b1GQoq 4MC)%"J wRREPEPEPI@r=D8E-:L5RŶVFkkK$y`yXdu1u}jDޡ[spd0G榹yj[|ׇ$$H9x&Z$-^ERlQ\u#ciu3' #a8'EӤ$sgoevݑOL}Lfl6"W;p~Cq붒i`H-uLe }88=5N_Zۧ(LC<`vB?t=O`js3XavϹ.z|7UX#Vbs2aAq@^Vmb1#5h %RWU#W4_:΋ 1RNXAߌhM|e|20u @j&hi 3%=]E|=G>L #gjc}*KfHř(T t⤓úd,;16Xg;GOIe sA&"3mWnxTzյEvY0Ӟ~n*33CpVV FH=:trX@(gz~ u>KXcHKBCId¥\A$3IcGer rNA^/m*IIIIgIBۉ.:_5˭$:+=pwg{U?siϯ.iIك6H_}?Z%ĊHAycr5W2p :KU1ԃSQG,{b \Y.$WG9c5W[KbIq*Q[ˑtcN&ԣs?KWw œzZ?oޣNh\du=ŧ~lvOLqYai4$ҬYrApFkLER ?mj6o\"IP;P$WT\̢5t> Z؋=h_O YI*apxT%.q[V)h 2L)8}*;n!ޣ6 Z'4qWM>;+K{quTjwqhz(M_`RC>R3U{Z(I^ ;Z;+wlی|gSze^ܧgunK4a̍ V:?nihM.Qhe.Jy쟣V4P]ܥ-ZE*E\Jyu_(M.Rh"UO;΢?h4OBh.]ri8)8VT?lZsAq˙ p= й1 [9XeBs=ZDZ]2\-OdO@1n6BZuؼeuj1drX?s)3i(3nIZJI(Ī$ۯLԲ +.oRg@P'8so ` @{$c9# H=AICmlu.KyU'Pm|`?*V/ݼ$[X2lq&7Hݔg:#Q+W;n@$G7WEZAV1kElN^&io_dhZ((((((((((AK@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@{W37letǵs36F\G.QEX6V?b S _}ps[UizO 7(;_Pv1[Sp\IkTMR}x5.%hk3T #&N8J[ZF+q6Aǵ⑬f.ZUL;T`@ܬ7ĨR)U !} iL[2;fpKI#ۍzJ[+iN "[IJ܌3|G##I!FGwLA~rv%2|Ph!UpC@aۻ$1ؚ&&@3۟ι+#7Rj(5[ E\$:C\Յ5 B==W{X&$tn_?_j4S*v~QmpK!#PشaAyk$7^B\עJɚ6aЏne2MG#=0xkVkGjScGtǚYlqh^}]\3Csh$_51zwOM%: H;yrŗfhw?+tѳmthj"WA)8 n d^!:T5IxM2uvLcv2ϒ?A,J$VA#nGt:2CcetXG;GD6T`6sTЌo(qWN? yd}OQfHNBNp;W+N.;QE!qZZ( ( ( ( ("((J3@;ө-QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEZiFM-h((((((((((=G]G2cڹug.j (ԀOE:KtGI+cna&>b(s{? k3_j7&XH 9F^:`3C7p;M:b)f8=8'jX=2K+a$@A:GRlZA5V-zx:qRxAk1Atxm+O v zz{O//JF|+w¯+{ i*gR.[!$0=ki1w/39ydEu!*( 8[A$:7ʹgG&9 5Ehr3.=Z"&9fYFdb0FAzqygٛD ktU$|߈1!4CI_,A-AOV'Gi:eSG{J6ų2JADHAh$vϵf;St.MFuDp=3:7}vֱ>v49Q)i-B,())hLb KH)iQ@Q@RPu\"zCԞéPkIp\ؼ>Ԫo`A8o[ SjdQ!3G eͥsf&C1'(\-U 90vTQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEs36F\L{W37leT~!2QZY뚴wKw$n d@giF :=+cM=Ƴkqaqɸfx%Lfާ{cXг1'zONn/Řڌ2CsY>0cb?e[Lb;(ڧ$G8R`\Gdc{h!HyoޠtQE0 m3}D+zJ[ɶѵ8}Kg0v,>m0+fxE%hȑ>XSr|t귺՝M<j#y#s%ͽ%d9a.)1;M\핒%tTeET`)@=*J6RDNG$)+/om*ki M-'lHO]e Ȍ~F + ɷI`p3vOc#-M(e"6dǽ#<=ᗶlUUuYQFvbPGG >TQpdMOYM{q#![7 Rr[L'F32M8:cq,*]`8UL+X$`zԢ(((JZJZ))hF2O֊(hd6I59v8̨I(QVJcJ<@1)Dc3`&0oxϓM2^܋iէѲ>Ur6۝@`MSСdJ֍'=B>jHH\TL/,@O54dj J_cGNGR"0ḁEcqQzzUԀJlooG5@ H1:`ذy\Mu#lҵO \zu,Bc5[x>A&B7M>0C~]q'{=؍q!H;Xܚ<1 YյVx\Rz(QLHS)l rs~)h?9bSX9I\|1iry&cNyݳ1 @k1fhlcYgQ,7?*QEA|\X\|&ڼpp8|9 O7GfHfO 1~$XMu(bv 2p=('JrdP p?¨7C*;֦m4WӺb9=s[bK")o_1 ~"2jȌ[zgv>.9)RU kzSvz,Ryo&c s퓹]M-/]MykLxВFPᑇ#c4Vz>o]`IKTH.?]."Yc$˟CҚmjJilyݏc=aW",hT>UN;@zHiiJ()h(((((((emnaJ#>ڄqQ%ţV#w?xcJݨ[.LGsb.iZMsh<`)~9ZuQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@{W37letǵs36F\G.QEXv{$v-1 ޙVq>t_2Ԃ>n0wVR)1>\I XO$Nӯԭ&Wh9܌d~FxK8#u; !e=4 yOɄYdby<4ur(Pۣ b}y55EHS)l rQXQ@Q@UUa+!bxG *A|qe7C[M/ÓכFs=jFy)!cu*DibX+Y$0<^-lWr(Y)(O$fqxj$]LWCs}qXǖKsuQ@ E-QEQEQEQEQEQEQEOR“%]Iʊ wNikd7ll ֕!hHVWH<5J?5VOE<*:}PKnmVC\)0+wrs^}|-T9ֲXvtQT#^)0J/j2t]dWy6Q$UʰN#=BtEz Z(((((((((((((((Cڹug.k=G]G2?r(H [MbYy`l\- 6p^<[S IБs“76p=ݓ) .>F*0:e{f~~X]1P6ϥQ&ZbbwOrЫ* $Sxb^+LdcGP6袊` 0'ɩ+y0Δb(M((VL\Ms*[VSwat+sI+LG7G8mZ#U`w8;F(qWB.[Z*RǛE :?\^V!>wsp-:)D?}+ds壬;.s NһY:Xj2.+=^NHoe8}(4jӫ>|((((((((((((((ҊZ(fou˚jfQm&\+RH/~WqOñ/zlo*Vf R\d]X ^Lg436f0xntUKUɍd۶@O8(F jjݘ*ӓJ[ܳEV&EPEPEPL/L$$O/̓y>fA@SIKE2uO隹wl >Vꍿ4;iKˎY -tdRNN򊿠Qc]U1R Z PQE ((((x&E 9QKH)h(((coY"X\}πПjHW<-dƻIQ(F[ZuSc$$)>5T@UF pN1tDΤ;QKH)j ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (fou˚jfQm&\+RB(((i\ xZ٘Jɥ-nZ+@(((i1·Γ2=yx6Mæ## 5((((((((((((((((((((((((((((((())i; 46xK*J#dKYN>}۶dz j8i.i^]G&͝UdPw'02rGXxZyu>eMؒ8FzҜw5(H?  A3V$Z hCޙqrk-݂E<ccsĚ75`qO5!NοH?  A3wB6Ys1Zޛ]5"Ѽ3X`};4,nfQB6A2,xj&W;k*jZ`$T)G?Z?_)?Ʊ,Ѣ#п5R_)?Ɓ5]gcvF~WF4_)?ƲChi,z{h-q'@'tKYZ OB֟I4VyUX=쑊B֟I5mjzFX]H70Ďy>3@kVvw=jv ^"["`kS O?dG%>kV]{`!Vr\{}6h.HRE&3ivHAHQ؁5"kk3A P.$޴OX״|9E_((((((((((:B'ejA4J\c޹_G{ulkbVy#`[{048ۜO8($2MBGw)| R_gx)OTP_gx*Xi76JN?JHy5od.@$ $_)`?8'H}NjMv8ڜ(?e8oD07{` \:wCukDToSJc ty`RY[X *DT}/)| X!1Qh 0I@}KEeWPi:\$UB"oQ,݀'dıkwɘEx. om yC 0`i#DOx@!qx"`3$/GbF9@:uwXOT$I F0r1+T[۵?:>~_gx(oD^L6h/#nBn[[c,( @̄u]VOy]0<`?;H Ӵ!ubd% e;FvrEɲXE;Xdd >8eY!gcceR3v8Hm'.ӮT_;FC0gFq]FFzӨ]S1A 9.}ű~k%mMJH^(n h]]R922yR+ !pAu R=QO9wauIRL]~|l$3;{+.u:m *]aE0-1PP"-F)%k晁-.I @=w¶2!՞4q`?x;3Kq@ EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPbDdb/#J`  s < S-Akrugovi1R7 Xڟ0 M:DF7 Xڟ0 M:JFIFHH mExifMM*bj(1r2i ' 'Adobe Photoshop CS2 Macintosh2007:11:04 23:05:27b&(. 7HHJFIFHH Adobe_CMAdobed            x" ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?DI$IJI$ sqZ55VXNIIU~q+<D6^(_ي.nvۨf9 j*OSƳҺr)l?Tv JϷ%/ lx/vmu$_TI$RI$I%)$IODI$lnuxF&ʿDͽb~ k{goL5SU,Z )]M+#RAI*F EA͸[.-!m~z 2-gNcUNu5ճ}x~וGNcՊ5Ŷ6I޴{ovߥRc5X֎k[jg C$K?I-,pcsNY\ޭҺ{gPͣk[n0N3wG{Sb_Aė>:Gs,7}WխEdT۩v=ks{B%gYp?1 U^dI$IJI$SDI*ep6d7exJ(N*WWE!՛nSr};^b^q6K?ֺE_RdI$IJI$SDI$IK9cKvU6Ss kem5S?Kb:>kz^](ޯPީk Ͽ5KwO[cր7}vVN&𒘵kCZZ4 @"}sZ-`> !3?=g{qͥ׽ޛj݁+)znǀ6h'ݛ?gծڳ2.ǼծI{۬wRl?YGygWǏjJzjU,mU豀5SI$I%)$IJI$SDI$IMnCzvM *{X?Zv\^,hp>lN,VSqu綧}֞oڊU8ʢJy)CUsgl o#{}g;{qt[&RRQ5<koYsXh8t ۛZ"]7g5I$A*I$RI$I%?DI$IJ@ã6E:G5[5GI% com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMOrientation com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMOrientation 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.subTicket.paper_info_ticket com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName iso-a4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName A4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PaperInfoTicket com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PageFormatTicket 8BIMxHH/8Ag{HH(dh 8BIMHH8BIM&?8BIM x8BIM8BIM 8BIM 8BIM' 8BIMH/fflff/ff2Z5-8BIMp8BIM@@8BIM8BIMEbkrugovi1bnullboundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlongbslicesVlLsObjcslicesliceIDlonggroupIDlongoriginenum ESliceOrigin autoGeneratedTypeenum ESliceTypeImg boundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlongburlTEXTnullTEXTMsgeTEXTaltTagTEXTcellTextIsHTMLboolcellTextTEXT horzAlignenumESliceHorzAligndefault vertAlignenumESliceVertAligndefault bgColorTypeenumESliceBGColorTypeNone topOutsetlong leftOutsetlong bottomOutsetlong rightOutsetlong8BIM( ?8BIM8BIM&8BIM Sx 7JFIFHH Adobe_CMAdobed            x" ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?DI$IJI$ sqZ55VXNIIU~q+<D6^(_ي.nvۨf9 j*OSƳҺr)l?Tv JϷ%/ lx/vmu$_TI$RI$I%)$IODI$lnuxF&ʿDͽb~ k{goL5SU,Z )]M+#RAI*F EA͸[.-!m~z 2-gNcUNu5ճ}x~וGNcՊ5Ŷ6I޴{ovߥRc5X֎k[jg C$K?I-,pcsNY\ޭҺ{gPͣk[n0N3wG{Sb_Aė>:Gs,7}WխEdT۩v=ks{B%gYp?1 U^dI$IJI$SDI*ep6d7exJ(N*WWE!՛nSr};^b^q6K?ֺE_RdI$IJI$SDI$IK9cKvU6Ss kem5S?Kb:>kz^](ޯPީk Ͽ5KwO[cր7}vVN&𒘵kCZZ4 @"}sZ-`> !3?=g{qͥ׽ޛj݁+)znǀ6h'ݛ?gծڳ2.ǼծI{۬wRl?YGygWǏjJzjU,mU豀5SI$I%)$IJI$SDI$IMnCzvM *{X?Zv\^,hp>lN,VSqu綧}֞oڊU8ʢJy)CUsgl o#{}g;{qt[&RRQ5<koYsXh8t ۛZ"]7g5I$A*I$RI$I%?DI$IJ@ã6E:G5[5GI% image/jpeg Adobe Photoshop CS2 Macintosh 2007-11-04T22:24:29+01:00 2007-11-04T23:05:27+01:00 2007-11-04T23:05:27+01:00 uuid:9EC03BF08CAA11DCA5AC898918B5230B uuid:53D83D2B8CB711DCA5AC898918B5230B 1 720000/10000 720000/10000 2 256,257,258,259,262,274,277,284,530,531,282,283,296,301,318,319,529,532,306,270,271,272,305,315,33432;241C4FD80951885373E2350E68B62CD5 610 458 -1 36864,40960,40961,37121,37122,40962,40963,37510,40964,36867,36868,33434,33437,34850,34852,34855,34856,37377,37378,37379,37380,37381,37382,37383,37384,37385,37386,37396,41483,41484,41486,41487,41488,41492,41493,41495,41728,41729,41730,41985,41986,41987,41988,41989,41990,41991,41992,41993,41994,41995,41996,42016,0,2,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,20,22,23,24,25,26,27,28,30;15DF745A3B7DA3C87F4A4DD6E9E0C4E9 3 Adobed@bM      ! 1"AQaq2#3 BR$TtWbrғ4V֗8x9S%'w1!AQaq"2B# R3$ ?s5s5s5s5s5s5s5[=uF~icIj9Na){j2RLVq=́]ŪK7`ysa˨sŅ`o&UpJ8HLYQj.9#|JHֆз\R[mn8m#Rֵ(BR\D= Pqt{Aӵ;?mUdLIl5Q]?8Q^/Nx/Qh;mz6CZvw9.^vi%&e հ>9?B}?Tw(|WvS.,I6jeEp ǒWd&'dSGJjb*;g[~lh6LDcNxy~秏{?Oq}_% y:$չQ2ߏw<דG;^|uB4Wl/JrYmɮ@QTD$B>{Nw}C#3YK1"eշr]YlP.9. Vi0a++11s5E r;CmɰaXS][g[ HkYE%dZ󐆬[R%U?&c|v-GWѭU%Q*J[Y`."TrƊ &yLcKr4+XB:`y&WXnrl^ŷm6ZδgjfMuP1>O-?Cjiitc6(KeJHPdgߪXII6;UrӉ24(Ey\'[%eF6V|ؖշZk4L[HDʉ/$3lVB]m/AQ,d|E.ã#_Q=1GZQŝ9F 40Ԙ3QVksWg3LL/IBJZ}8#2DjLÙ'mnZ2u F:D3-yI}!m,mƝ uNM +g5v! "mWY[:[u6~KAX=6g/TbyJZI?^ʗ" vދ!*GfW&dI>@З%JfŵܔI&*uu!n~Z݁)K;l〫Zc~%˨KjD:)u|}"ӹuiњ+6INwojmD%LJ8>)[M[焱~;S_'gY,:I}5^ }L7ȔN(tM0L0l0hem 2-L%m$D @mqCyPuhq[Y)6 I222> %z[Qe7R37O%ҭe ulP+V58vmj7˄J&Dh<4 [M鰭E%rݸeǂUYD]VɬԒ?ʭWrdi,O/˚PZZi%mI[n6%!֓4 IFFdd2Ys5Xv 1T+ )aEaLqjCFԸΚ`/YҝQҶ[-#q ߓcxS>0lCeԙN=Mhhv.QS8@ˉ6<+jkh)LgI-(݅0}k퓋Sx^G WFA4{%4yi.6##ܟnvQcﾇ}-Ǔ%32-r4-Ô7?p9OkXХ V12Ζ's#̶-7j¢b<ؗS*RJ|-HY%I2,f&'Ii?s5Xq.ds067/Y)4~#U϶u?Fib+ [ﭶ[Zk]Q3Bfb6; L?H#!ƍ"uT`?s5SVUa]x9]&Sp6n?*TL%%r)#Q#Y K؝g6l^mQЫ" aTzddIw񧲋6-LW+ 64pg3"bxu{sʮYj`^zU_2Ԉ*it&bΰH7REDE"/DoU6f]ybQvM.^du֫e^OfR!5z2ӳnBփia:ĈﶇeSo0K4 #JfFFF&\Wev#0L]s2\D>oG'ɑ%5Tm5u3CUvi-ΰps5co|:.(@d[sdّ7&m,bKmOӆўԮR,xGb$F+-G;heB[eZlLI)JH$DE.r zmK7 uDгBf~$d.Ȟ.ZZɓvi*P;y4qUR7\AnbBM?љ0@(-1 ůgUoOZDu)7'8\Y25EHx[O6:7[{Ou7wܽmE[e昲AֻeKrLc*^'ekR2NWz1s5Xnn|k#ǪͬzaS2\Vbxly "m#<5̄5L :RMiK+=m&-|eIeeƙa}zk!![1bG',`}ܶsZ/46muO3,zk\cpkqB V4\jA2DZu 'ERٛ )c1 ;,r̋=c4Ss|5(r5C6֋ht'0gotMB'#뽒ڴ>=C!ݿFZn`^ "R 5K:XGIn5bž;SVd46TjcOs (ȌړB\94s5@OhYX>ew=bMvB6ty1]Mfr,M;zDM ֑~?KJ Q"N3[X!5YR|4n6+~<W$_!q %:ꔵp_|X~oFug Nu3.KFcB\vaX[IlA-dHɸy1w`ެ\Z?*"x2NS#y.O}S\3.q:mrBQ0u,+[Dj}UuvpBf]uw"M%!Iz3Oz>-2[9e>S6C]7$\/dږѕ"-\T3u\ ʸ`s5qRkRP$ԵȒRgREɘGQp*y&DRrN鼒7rf+n 2XYst,J癒>]_Dtg=SJ˺vwŷ>Ψz`嬰~55쒄-'̒:C'k>8X\_Doaȶ4S#4&J##C. `m+ə0V׃uidi k umY!bζq7{ +V)3{KkcvMR(qh5oKn`&VGD\ɬ!(Q_F)-++Q-iG'KZPV/RFq ;w;/>?}lG_l<#޳&2 T|V^5A[UGv>Dbn5=O/B"332"#3̋̒DO )ic%r9eq뼦qBk%\[K4/ko^Gz i׹FX5.Rp]٫j1G8fr&py~K1 #_0ڹz&5d8+]`nLҗ})%,^aO;}Oe/*fq⪞qɡZ1]եbDu[Zebul;uYm}ImNV@Ӑ3fԥ+Q&1 7VVei+z[,Du4 q5rdT/_[tL3t0hs5Zz[nlx5lLuuŦ%q1;H2ĥC$-Զ65Ok1HS}W׌ꎷ|l7qF,Zs*4FF >}yWf?e?WO:C~C>bE33i"YYp{ζ0;۴p+cV^eظ ?NJ Q`۶vXl4Dًv 5e El<;H%6Dve4>$QN'3)1|Tg lAoSL_O{S/ؽN5h*ڦ$Œ Ē 4ᤐaj}?e ܸ7p0Z$3AWȥ۶(ɞƏ1YI?W2@U\tP &]SkiXW#dm CeKZa!0&e%}![Α,#$<Ϋ`8(GvA+BySx2cWσO;YMn6r=a CruY^;X5/]c,a</B@J1m|R5[NAVę4eЛO*լ~;5̒ꂿ+(TcMll_ ֭KY->kG`τ:YytɡJAEBlJ ?bc}{S#\\˱Y\I-q_Bz|s*>qy F?aCu/96fcޓ-#qHs5BB+ 7?#tƺh_E_BȏBor.~W$!yQqZC.\z} GaZҥ˄i!?1U ;5}#$K)|dj.PGQ4?2+~E3L+Tw^u$+jtF9}b+.ʞRӆHL-h_u37c5VN5)& F͵.3SbwRJ.L+=Y)2#nqdPy$i,&4bDi !y meĩyVI3#. #ؽ"ܒz+"]ȵ{GbrNќ;!j~|KqdKY:j}5χl,6.=i]n$<-EiCS2x6$Xn>TSRͩ쭋t1S+_a4S 2uX? Թ&}N,>7BSg\ON%7de;%C5]oHBK$c6[ YS~/2gy]7q\p},z+Qz.?Y *e;vŸv.MFȨg z[w7%ĿY%$4^-%YٟW?$p:ݠ3jˎdܸX,LgXZ^caID 6fk. q<"mlx%JP$ )BRDIJRDD"" pknmNF6=%Ko>2;uIw3p񼘯:mti2܆ §wpe|[{UFExar8oʇLI[\j19JJH= JԷUw[:[VqTdFbL DGkO$G !A2[W.%:.C2*8NE_KWV!&AzuF +SXaڶBԦ~d!dlZ\Z2ӅIPT!s@soFݧhx?$g֬Gj;>b g7_Gɥz2x(s5CԖNk{!2Ji}Áy5Ӆ!h%vZ=4neP+.3S|JymTd@1䅡ĥm.!EVТ#23Jfrq.lϷ[/T{-#{Ll}?g,NrK0?1*r3R]4! i[Q KZ )IhƹȸQ9ηwr"[bq)q$;0@@s5EbQ>oבn䊍{o5Dg66v( $%4KEK!rC&Ф)DgIOD2ș g0 2ı̪~H\3I5, p EN۷FJ{2HcbXlU&6OU7po:i/)A$~DUikMEU72L|W,n+̗_Q[{E&CBJ*d)KɲZ\_3Wj$fMUm`?uTw1cEVB\^TH64 *|fy) aڿ:थk_X^jQ)rEL̈EctGctuE7l-> nv5Rj~etK s5|d6},[̺\.ymN6%4(5sd~.Rμy%̮L0;/#T3 [*J>cVI$b8]]ˍl>NA2}N5-l[n' O1uwYT1IP ;Fg-]׳TieGdOD?"YFcR3RJ3(&Fy"jXJPHe "JRviJRDIJP""!=ZG`s5AJYѴ|r\]Ɖv[EΪLyr]eR좞Jn_Քv!ʩqje noIzHoaZ ~w`:Žv7Tcxho[σSĈu,Ae%_i M}~3"/E r\r s˪K1 IqԴR3BDe,YY-~4\ek_ =k:Dw'}[q9qm1L_&ޛqOHϊMg5H=3΍nw] ?Rٮf.Yc1-J+l<^iA_J!<߇o~kȶ[^Wmal1ǒz[oz_g7L݇.-bԽwR՟XɤigPu~#`jVȴZ'o--.MhCm2h2B=~~ǟG%Fadv%27y#% aiiZi23`94v_.Kzf5;[5 |9PHaٹK 3gF'[k24ӤJbJRJP$!$! "JP%zygV@?s5Fu?`j,`{S齒GgM`Ñ]jWȋs?yc[MZ^{aV7v J,w9qȒV,d`IJRQ٤ ="eݽLԹ^\R/^SV8Zr¥UQTrx#" ?NIs$2< [+{+{'>t&̮hYiIPx%@ /a`{#o~%WS7WdP-]e׾Z|\l\J#u=w<O(˱ac;}V~Ehɂm6veOS|'= 㺱nˏXZ&+N;M|g\]h}{\䷴5%`-SM/61\)Ug" M!h&/_O?W7L;_y戛mS,bŽZcKvcjf><^+>.;/ۻS% &b2bRo|9"'[M&'^ܘcZ#1ojHTbV^b9UibVnݟGbB")J<//< ߮C=ϸ|wkճm5jcm&q`$N8d|s6t[M=sg6+N?:_<>u4뒓V펚i_G].Wi+:O" ; TqT$6̉xҥ $pFD_CO sSWqٽc671&}f믬LϞ&+yfuKe>MM> Ҙj,)'VJ+S&8+9}9QONrxW5ݝ|5yW}o+Kl#s;^ok{S-~Jr|17}vYR-+I&lz<ۖz F6O}yMűjwD~؛u^"i/5}tŻOZWdq[K.q0cޮqCOJ?qQĽ=xox 瓚cL^r3};e8ϟoz9E|Sa6|wfض~ LV[^m;[Nݕm*ɶEv btD"m7R)a{k?JǢf s5A>jMfl:[_?l26~KMA8[C^M_w88܌:k:OYӬA $є1蛋m"jb2\kHDF(2jq|^) mKGOx{zv>žųIvq+ojV'ܷG1<"/):[,WkoLXZƓYN);dd#Tˑ潋@rѝJ;_lKI-q ςS{;{nx 6JLZd,wbNj/1:W-O^]n;㼗ywn#%+1*[u__YE(} avl,SbNvEliwg#"~\fJ$; Q(Ivj7^lGoxL\;j/1i/;+C̣y w"Y[f:EW]. *?6ۈQhZM B4*"RTG#6|dlKXUm}u=ġIl02\ 5rΨg4;v'l%?Q-7vMY%rٱ8k/v.sC/C%s5@ѥ&{CJdĝ롉⃎oAƢPi9"i%I-^эk5H}g\[ꫲ\fͿ'!^3񼲍}Ud6IRdEv<|̇ʡY0 x?QI7tpkcb߶ jT9GadkZJB"u~?~!CEsV/Kl_H3E-s׶bz[J*K)**\ ղyGmQd&= J̌אq|7qAl[Yۖi:Z2D;=|LZ-h񻭆aq{fR/ijOMgzib&4\ cUEn/Kb&;5t/i\Jiq~N)'HX}yx-Xɷ_&Ko'I׾{\:Hy1矜=Ӂ𜜗Vo"Z0`bt}&)mk{Mli/wY(^1QMM[?~iS&i>\Dgxp[? mp8?R&b"ם=m{{fί9g nS2y 'Y5#X4ǤDB{/Šs75bg-TȾsz6EG|V yIM1m"tAQ 5M׭1t?9m> cp, ~d4EE d31"4Va 6~y6NEı誓ae9|b )6v^qD&uٞ!b6,eh@ʑ?%eD.6(^JLjkhF}8""""Јcws5A-ә6١ﾯ04OdN,؟/ڵ*8XSZ2ˎ%&IJQ֕U|%գ׾HY;ʜT|;6 WK59eD%M}}23RLQ>yv[<ӏQY>47_kiqIlq-'ȹ?S82>Pt6&³u;\d_l6ikd_cVV1m+xiq)3O!iaE~uaEmOI-FＤ4i&",cg{ wu/N_ѣ ٳ&Dh{%ԭm<DŽ{ߺ>oyWuѧb4M:ƻ݊&ԝb)ra>yp\|ww_ pZgLS=/oH Qd=,kkKZr+\ރ]?U_MUg>l3) h! }f}W\J؍'y#V+!bV`\X=jI(AA\R퓬&}2 #~ Yܹj\h|ovfqq$LFQQ慨|j; +V]qٹd]]Q5EG79:+caKĨ0VRmgk s5Y=5LYGraut%I!%TG-ql- Fu %!*&VL"cT7ם}W;xl _ܦ&=rՏṴM[_m:GSQq*72ZD1h1<*~Cf&ɨ)S,fل>i[96?j}M։VC/Nk= -i7,<>j6^Y_盱H7y L-wJc-MRH'ɰ뢿:\h̘Qbi?u JdD!}V-A[\ܞf8~CEǪ`&\-t[d.-N\k#8^[:s\JvQkI*_m*+(їRcYR7*|y˵UQ^?kx-#%-$J?mcVnjl&+fܵ] _9Qk&[!ʬ)FQuLҒQgzWJ7Huo7cagv m#_qVc{RH&X=U-SqY$s)Rޏ`% S7VxLqOJ,l-jf2d]]2m\7;侀#5}^(u^sGN3ngh7β \9qƴ[1өu3I+6LG[hg}A7UTɶg)))~J|hMmV"46|FsyE~i(s5Dva3ٰ;>~^i"g"۹%kNSp${I?{+ZE-XQiѯץVjd\L2+|8횎g[dy%n?"LIMפ>6eO;vnQ/I2Mf[-Wšȯ.ks:]Gf}qmMN2f}sl+C2^?,E"+>=I*a'ϧp#*}Ӿ5׸BޮM]"0̶$qL"c`Ιr^2e]/{9s+ o&IFF5(AxЌa.ZsiEѮ.l' k T5/Xm$Z>·^w_3 RuDտ?%YXma8U6HB\D]t.~KF;f> 8s'I?}bGw7z>}K}ٰ5Qw:'{n&V1aByDCmNk3 a0Ȍn7t?/UV#H iRa>ܘr%ّyu%hQ sکܺUii; kf@񌚟 z&G%Z>PԵ$q~BskOa؎'f5;RZ3.2ɵ'!oI 4n5z=dGZLJKp˔ƢUuo({fj^a~?-ݸBK\'rUMA&]{!U-d~k,O/sv71)˦;bhvY$Tg6d"/B""""Ks5k!ߝ2W/_tr:7{g"4̉>Ԋ`XdeI8xɋ2{/h#V!ȲuVN2q< O$d|)&J.H LFjQ5)Fffff~fg=xyNeM"IJY% ID;kҗ ĖTiQk"(jƱzL{MEKY5P&bAe'R֥-fJ0M}|O||_NP 5il9{i>6v-webI_=H$s5c;bݐe΃w[4uʶgndkDk%_]ddFd3+=UEM;XE>:)vfRK*%|j)-2K4I5pJ>9=wuAE)8lg ]j$͔OE:H5 6 agq2mlX\K+k,ª\'D9Dq%)٧JOx)?s5a73!rӢZC]KZiLmldjlWd\!*W5ƥP|/#Nk7f8:ӧ+T#dyiv${$\瓧Z጗s5kv8VnZ cjCꍩn.^]>^FQduYQ2<εř~./5hbs5kE5+%u۲{ߣ)\}%K-P:S.ۑ2=fCRjR4qQlnO b2Wb5OoJ@{5;4d7V=jZIʌWyvFөz~Y?I_Ubs5` bZGNV0* ٫<{E<b _ v~*p&:]O qKiwW`UwXۑ&ey=)BpMjA"B:2,s4GtV[fw[u)ΰβ؍Ž~ ;Jҕ)mL̥ y.$/gՎK'R]Gy-A<~?$׫a!@s5aWS^lOV5$f[sؘIʩYB--N"i6J!5- >^HQƪ _ v~*p&:{ph{ۭ9ŭג`Y UF}Ixd"sd6˃Qݮ !_oڍřeXTJhlgLKr nX#->-h">I< 4eJ }Xweϔ<vR_k&$W>]mn_?auj/QtZ݌s5cU= m]A^X>?[Z6&k",#u U"#T| ӯ ql.iY'Hc#nLn·=AӎTx[D#>PdFCe'Wʆ r=B;loOzxn|(igDIJi䶳OHD&|? ǿ; bQݨTWB(ҖQs pywHMԉ6R^uޘk5f,^Y"ZԤR|+^FN=ײ7l۹=[0xy謗5#?Qzd(s5yU2{j VJM]d{(q1䌸v;OIL2uK;7, ~Ƶ`Aɦlk[EQimDh.yAovwYq~m-ū|$?OBVgm=akmlfn3!S1hc7.#lgEy*i">֕AnδA-[Ly5z,.{K^ri+ +*疤YU)՜ƊJ-2SɱyHvݩ\q|FKl[G8ŏg[:%L)yOjJDL#VVkCpJkh1f;q+))5 H%(CLFe%Gɟ&fc eF@s5Y}e}oNK2WHUvGU,d(g2"JhJSjZ5&5kG;E]{!O6x( ֗H)kTJCCK%͈K; LhĠL#ul2y6b̓׼&FEIQ-mi+|IMl虊Ǫb5l[nkmYJMtȮ$Wej' 3pEMMWAx[eNF! s5Y>uVvk\Yj@zdzVUnxFG0Ʋ'Ř+qNZczmUVD5A{m1;[U_(j<4S)mj3WdOWX!^!֝q*LhYy,"3F}yQ$3*,̒iQy dKBġYa_ޑ&SFI}mꥭIJK̈uUrl0=GUvsfvƉ$g9nD;"&4DBtlsjkxZTSH^R]2KfU5(32y|=vC $[iBp:Hs5x;AQ[bU-^GWwCw5Elͩ0l+6iqmFJBdd&&c1juMqylJe]|:DɞVvRq%f+dMا[J[8VJTBv%dxMD-K# uFq%F~Srݛ^ZЕ\0ۘfU8YkVm/Tr&#Pjqlr !%THQCov6E~gީLfu-y\VQgZ`fh3)E-:Jy-!1Y|lW\? \n5M=C5]==dDqWQGi蔤?Se33դF|@s5GN/k޺ U5=UOJ32|zQk?DLǮbgf|gvV9"w\w;5oPRRvGi)e#nFKSM%}z5@l^&9=!zy!2qW[\Lulkژb- zu"g% g% 6 b}zgVs1v :u8R]eMM,^$VjBǒT~I2 @rJ|RqI큂`ʷs<[D˟^Ep[dI$Wg| } s7ݐȢ=g^O-"hVI1 2jY&RUDk'S{1aRjS]WEwo5ڞ)KfM&A~%}:-,ۨ=r41v<.+tTVsrQKm#&҄m3Z!%D$s5uf‡eE}H%%p2pdF}*IL mNn[ E_Ϲ͵~YQ`J5u &(J'm(ϗ^ak)߲{c_291,3z^i]6 L׶Î~DE1j,QV]o:D{'߶TwîD{;m#ĐD~V?~`I.uKOA_iϟo||w|Iv+*^DQkqE("HDKm+0iK+6ɴ५YSx7rFk :i)5.Ja͋R%M6YvΨ莟^GC|3(e(&LbH+ M.XA%2&G{a<+TYUel&uX#)hj; JRD)32s5s5s5s5s5s5s5i*DdatN  C *Akrugovi2R)қˏr?Fe)F)қˏr?FeJFIFHH#ExifMM*bj(1r2i ' 'Adobe Photoshop CS2 Macintosh2007:11:04 23:32:44at&(.HHJFIFHH Adobe_CMAdobed            " ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?TYٖߚ{=[`QQf1D22"~i[E~8R'be/ίM} TO2:M,u ihGPP\s8QJ\< Op~ꤨt7Ö9q$AWǒ1=;)$R-A(]eؒcqPֵ)u+{k}:nqholKr|nuP젻n;C}ȶ`kmȶ9{wƪgNb| ?qc":qk?=Wjs[uVW|pXQ\\Wc^GVl,%ΐ _ϗ+J|&fC1c#ڇTz79em:܅]TWX/kƖÛ?۷ ggoA<Ŀ%G1N/[,:KM^v,wAk!hB&)c5/I$jI$SU_Fv>Z$զ>v pJqs'N! c!RWcPc*-£+e݅ -VZ(>W!N( cьY>EG>_q +~l*WUnV\.sY}_=77wÛOr/u[Fe;TmƬݽ^GWj|q|\7_ݿLc>9U[wEXoħ%g[dvUXlVTfocI2u)9/!gdK={|~ӑ$,qu98my_hoվPeue2$%ztܦ} sHso5F=ZٓeYUk+w˷j 0|PXe{6v1Ak}#S7bL=P$d鯫=E},gM"@v_EhS>@. 2Əw_ّOzkZb ~y%=doRRI$XI%?TI%)aιe6Ӝ߶_qǭӱgLֺVHdĩ٫AS_}O+\4n6>-ѾNM%0\]Vc}-iۭnsY\Ng֟;zF-sp-znޛ_?VZ~tGΛW_6ojɫ'˫p{m~ԯ$ՎszgUԺe-QƷW}T]nE"7C6}.'-ю/:0|_IH[}\`qqns+1.D} {k58's?褧Ik^h]x;YVWeO5ǎZ%!ǯ&J8>豾ꮯ,j}qޛ^a_!c}R43o/V\U eq,sH}VcuJ4),՝q̀gbWLn&/C*?ŨI$TY_Y62l-šÖӱ?=>Gi% Xr+?81SC+h5kjt{ Nn vu}*E6h->FKp+0֞R>{ucV6 ݸXr[F3pюm5sG梪]kG9%8GPp/Y]'O]K p]2^ߢ?ZoET+7&u/=wr_⹟cZz=4 zɝV5 wRJ} $IJ@̯ӽEG4JySj{7}_{kXGg?_3dG:Ty,NmklgԷ=WIIJJ]%;Ƽ6;jYcI$5v%c|kYcӺOl+D4x~s_S'0ͭǗͿ[ohB)_g3(ܪ+OQv5*ڷgN0YuZܒڒ$IO@qpcCCYXgk}<]pm.S`3#%c_k2؀F IܒI$CmcoɭoIkdŤbIJI$R~3ғqwQ9="^Uu?QyhJ]$qmv@: RmJ-]KvwWcL9RٷfT݋fcC-p"w̩[IO\ԆQ ?Bf=k6>`>˝{l۽'IIO/۷~Oc\t;?w g_QeUշ%%=bI$Ulg .4Z{ G'Bۈ[`p20m;YÖ=7u?IO$5H9 auY Y5^w}h)hI'kط\;0OW^piupBJ]$IO=Fo}/DфΉ*5o΁5PRS&! ~e{4?tFt.MىԆ;r,6=k7wwOi~vCv{oV>-na/$UnFmn ~3b@mG~ַӯkd}ŎUgqgIO7w}sioP}Tޡj6clݻYZXϩk(yc^tΛqXwz,}]kjJmI)TI%<<3:U]UO S"4<#,`kpm{]f:;fH.61r3mmkʧR[4`}I=?ZN 92 #Sڤ_XfHd̎?-DYel"?9̿1{CZH ZRS.ϨGŴ:u}gdzg]al#&sXƗ5h9赍.?TSC;->tv Ap貖Si)՞'d/fC>-w>I[Tz۲e_9VoWP8__2l?ŇChnGC/w%7>s0Q]wԐ}{\7\>;{zb~^7TUzQmxxn!3$8Jr35>щF"?kiWfA!sN[S*Χy8ޕ8\]{{\W;\7'[`km^EݛlbpF73cUKCUs(+FWHgQvWk ʳ};Lo Ge[,cx-{$ts\VtW q/npdcq  X2+'?M#Fd1,O4h0Scxh,^a A$aGJJ{e -. K7^t6GP2$RS*C7\E>Y7YQ%O5?X=N-ħz~H/h w;a;r[[1%9Tu[M]9E:Aӊ//.7oRlzwN0skeX}[gU#6,zmziooZ,WEmdl*s #9c{TqqqG͞8 qzZh#|0+k)cEH?UC(n~8ŦG9~ 82#x`F2p/Ź"q5!L[]mq{Z $w ;RIXT+v;;U+euv x$ GPT jt(Y9m~Ȯ~sA~9kzYYID0b$^&I$cicsHABȷB{Xc݈P4rJy}R}mKU6%63uQKI%<~\__Ch~^Vj]`v[p}G)[)$5+hI$SW#YwU6̏p[\ ΋LCOUĔ'L >}?KـDfu7 - ]$1D 37/\?+I$GA$NC;Photoshop 3.08BIM%8BIM com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMOrientation com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMOrientation 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.subTicket.paper_info_ticket com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName iso-a4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T22:06:26Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName A4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PaperInfoTicket com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PageFormatTicket 8BIMxHH/8Ag{HH(dh 8BIMHH8BIM&?8BIM x8BIM8BIM 8BIM 8BIM' 8BIMH/fflff/ff2Z5-8BIMp8BIM@@8BIM8BIMEtakrugovi2atnullboundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongtRghtlongaslicesVlLsObjcslicesliceIDlonggroupIDlongoriginenum ESliceOrigin autoGeneratedTypeenum ESliceTypeImg boundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongtRghtlongaurlTEXTnullTEXTMsgeTEXTaltTagTEXTcellTextIsHTMLboolcellTextTEXT horzAlignenumESliceHorzAligndefault vertAlignenumESliceVertAligndefault bgColorTypeenumESliceBGColorTypeNone topOutsetlong leftOutsetlong bottomOutsetlong rightOutsetlong8BIM( ?8BIM8BIM8BIM  JFIFHH Adobe_CMAdobed            " ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?TYٖߚ{=[`QQf1D22"~i[E~8R'be/ίM} TO2:M,u ihGPP\s8QJ\< Op~ꤨt7Ö9q$AWǒ1=;)$R-A(]eؒcqPֵ)u+{k}:nqholKr|nuP젻n;C}ȶ`kmȶ9{wƪgNb| ?qc":qk?=Wjs[uVW|pXQ\\Wc^GVl,%ΐ _ϗ+J|&fC1c#ڇTz79em:܅]TWX/kƖÛ?۷ ggoA<Ŀ%G1N/[,:KM^v,wAk!hB&)c5/I$jI$SU_Fv>Z$զ>v pJqs'N! c!RWcPc*-£+e݅ -VZ(>W!N( cьY>EG>_q +~l*WUnV\.sY}_=77wÛOr/u[Fe;TmƬݽ^GWj|q|\7_ݿLc>9U[wEXoħ%g[dvUXlVTfocI2u)9/!gdK={|~ӑ$,qu98my_hoվPeue2$%ztܦ} sHso5F=ZٓeYUk+w˷j 0|PXe{6v1Ak}#S7bL=P$d鯫=E},gM"@v_EhS>@. 2Əw_ّOzkZb ~y%=doRRI$XI%?TI%)aιe6Ӝ߶_qǭӱgLֺVHdĩ٫AS_}O+\4n6>-ѾNM%0\]Vc}-iۭnsY\Ng֟;zF-sp-znޛ_?VZ~tGΛW_6ojɫ'˫p{m~ԯ$ՎszgUԺe-QƷW}T]nE"7C6}.'-ю/:0|_IH[}\`qqns+1.D} {k58's?褧Ik^h]x;YVWeO5ǎZ%!ǯ&J8>豾ꮯ,j}qޛ^a_!c}R43o/V\U eq,sH}VcuJ4),՝q̀gbWLn&/C*?ŨI$TY_Y62l-šÖӱ?=>Gi% Xr+?81SC+h5kjt{ Nn vu}*E6h->FKp+0֞R>{ucV6 ݸXr[F3pюm5sG梪]kG9%8GPp/Y]'O]K p]2^ߢ?ZoET+7&u/=wr_⹟cZz=4 zɝV5 wRJ} $IJ@̯ӽEG4JySj{7}_{kXGg?_3dG:Ty,NmklgԷ=WIIJJ]%;Ƽ6;jYcI$5v%c|kYcӺOl+D4x~s_S'0ͭǗͿ[ohB)_g3(ܪ+OQv5*ڷgN0YuZܒڒ$IO@qpcCCYXgk}<]pm.S`3#%c_k2؀F IܒI$CmcoɭoIkdŤbIJI$R~3ғqwQ9="^Uu?QyhJ]$qmv@: RmJ-]KvwWcL9RٷfT݋fcC-p"w̩[IO\ԆQ ?Bf=k6>`>˝{l۽'IIO/۷~Oc\t;?w g_QeUշ%%=bI$Ulg .4Z{ G'Bۈ[`p20m;YÖ=7u?IO$5H9 auY Y5^w}h)hI'kط\;0OW^piupBJ]$IO=Fo}/DфΉ*5o΁5PRS&! ~e{4?tFt.MىԆ;r,6=k7wwOi~vCv{oV>-na/$UnFmn ~3b@mG~ַӯkd}ŎUgqgIO7w}sioP}Tޡj6clݻYZXϩk(yc^tΛqXwz,}]kjJmI)TI%<<3:U]UO S"4<#,`kpm{]f:;fH.61r3mmkʧR[4`}I=?ZN 92 #Sڤ_XfHd̎?-DYel"?9̿1{CZH ZRS.ϨGŴ:u}gdzg]al#&sXƗ5h9赍.?TSC;->tv Ap貖Si)՞'d/fC>-w>I[Tz۲e_9VoWP8__2l?ŇChnGC/w%7>s0Q]wԐ}{\7\>;{zb~^7TUzQmxxn!3$8Jr35>щF"?kiWfA!sN[S*Χy8ޕ8\]{{\W;\7'[`km^EݛlbpF73cUKCUs(+FWHgQvWk ʳ};Lo Ge[,cx-{$ts\VtW q/npdcq  X2+'?M#Fd1,O4h0Scxh,^a A$aGJJ{e -. K7^t6GP2$RS*C7\E>Y7YQ%O5?X=N-ħz~H/h w;a;r[[1%9Tu[M]9E:Aӊ//.7oRlzwN0skeX}[gU#6,zmziooZ,WEmdl*s #9c{TqqqG͞8 qzZh#|0+k)cEH?UC(n~8ŦG9~ 82#x`F2p/Ź"q5!L[]mq{Z $w ;RIXT+v;;U+euv x$ GPT jt(Y9m~Ȯ~sA~9kzYYID0b$^&I$cicsHABȷB{Xc݈P4rJy}R}mKU6%63uQKI%<~\__Ch~^Vj]`v[p}G)[)$5+hI$SW#YwU6̏p[\ ΋LCOUĔ'L >}?KـDfu7 - ]$1D 37/\?+I$GA$NC8BIM!UAdobe PhotoshopAdobe Photoshop CS28BIM:lhttp://ns.adobe.com/xap/1.0/ image/jpeg Adobe Photoshop CS2 Macintosh 2007-11-04T23:32:44+01:00 2007-11-04T23:32:44+01:00 2007-11-04T23:32:44+01:00 uuid:92E37F348CC011DCA5AC898918B5230B uuid:92E37F358CC011DCA5AC898918B5230B uuid:E34F03848CBC11DCA5AC898918B5230B uuid:E34F03848CBC11DCA5AC898918B5230B 1 720000/10000 720000/10000 2 256,257,258,259,262,274,277,284,530,531,282,283,296,301,318,319,529,532,306,270,271,272,305,315,33432;15AB52B5CF91AC9FF5B0CE6F3A83734A 353 372 -1 36864,40960,40961,37121,37122,40962,40963,37510,40964,36867,36868,33434,33437,34850,34852,34855,34856,37377,37378,37379,37380,37381,37382,37383,37384,37385,37386,37396,41483,41484,41486,41487,41488,41492,41493,41495,41728,41729,41730,41985,41986,41987,41988,41989,41990,41991,41992,41993,41994,41995,41996,42016,0,2,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,20,22,23,24,25,26,27,28,30;2AAC00CAB6D9FEA240535AD299B7F622 3 Adobed@ta-       ! 1A"Q2a# qB$W835uՆwhxRrCSTVv7X9bcs4%6Y !1"AQ2 a#qBR5br3stu6ӔVv7W4 ?` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` x{7O.VL[.㕌EVg q*hA1&ៅ`fL)۱7krdcؓg11jmaҌR[m$)2̴؅?eNKgqqxbteˋ[|)66)gora[ײW]Qs/Y˪V02|,}.ؾBeoHkmI+su67[AVh;zdF޶U"gMą/d࿗|3wȎV풯*m=ЪeZ_#M07s lW|kO;w[ INQJp%R#ٽiUJ&tI.M ܱұG"qD8q$_!yǮ5wmyY[uسk0M8*2qR'|)}eeV6<'DnSj^V'a7[߷q?4m#_J\= BɄـ09]~Lvj[89JR$$e%ڙ%QϏG{~:QۗDzJ-nz`YcLDE6Iʫe̒&YˑB1 s6l m;6D1ݑ3Rn1r[ru8?=${5_¶m[n-J) EZ>I$Y, 0` 0` 0` )![}|@? >m;ffW_֚ߍ-:I>/ѣcMꌉIӏN5ukק,u0tQJ/` $iH[|rWCa)I8CycѲK.ʞEY]R[gE&n'ݛ6Mu9קXW^-Nc$\~'|S9_^gV'LKdb!7)3 suj vSԣ'$tA^^xfd:+l{e k;O\`*^I!,rTMqIKIeX/nZzf>U@c!,UͶeyebu@X#諦"騢tA94yp}6EcfoR28)-_[kQ~T%ej6N:%d;mQF4kzZ'7l\[^ܓa_(ɸ^+` 0` 0` ayFYekTSBjCY8|d;zcn@T\[}kħ7NEҊ5s5 T!ZR.xCcpޝ䱚 V7)i&#sJh&%ym]X4UBwK~*)r^448g7sTg,}W^,mbpUCX)Y8Ôܫ/lګ%[)ZӾ0ʽ/X9M[qQ}h91',N$IYIGJr }PzKbPTa) E|3ݮj^E5igoKܦU2c W(~VnJI%Vs)IeJ Ґ POݵI{e tΧ=P v7nw˔~tmqZ%:>ԣ+TTbU4?L8PWu턛R__2QWmύgPHT?n?bk{[uvYQAmL/72cA^93v3y/'9}ǎ-ZXkrT)hM^s 8?08\^},w^URKGgoM~ qlaeV4"IU7ADNxݢ)S bQ(bߔW|ng;)Rd{rJ*dmWJ3N.Om71WqRV{ I78JpN-K^SJxu `K59tJÚؿpsz,ؾYUtPz-"s1La)oL}ul2wpޱYud!sɷ)FmNN|{粖DjǎGdRQs)zE枉ͨJSe 0`vZcrX*Bb2?pe)nW@~Q] ϧC5>y pS7y8ۮسRrAYw&;3zӿaq2!lSd'~ %&(6}#iQiF k;V~6N$AΛ+{%.=ᦾ1` G^nt%1$Ek]ѕR?a"!0' Ǧe*ce 2 }܇iDȵwfLq.:Nju[6`eLay|Woxf<1W\uNn7htZZΗl` 0`` t$"@U ڬp@&u1D_׍J< ?A|`ǯۼT呾2}˹;iתǫzN ai.s"z͉cYN/oȫUVK6Fvk*ů^:bySd5 rk_X,'az`qDP2575{PCنUpeyjo\W^j_ђyz/DXcWpĿzSTIk=?gYT.x?T?n?b7.sXkZBnQ揘"&XBI#w'n|q5uWSO9K3]˶7=}\[]2~Gs~g^AE^ΐ&nzӫѷc\mz*9$M˴JJ̝tRE( xPU2#'Zf|?*lnu0c\aZwXۇfS|W~}OU8UU*Qm6ۮ]"ծuVjd"pbsbA31r[G{释fŒ^L@\x0Oxw auq˳;2qeI:Zi8߸mr1=2iR~uJN >A"Q0`Nn[j|rd۷H|YS4 >^Ѵ3DVe7TR2[{eIG#c! TWX9@Xnw*Lbu,"!x@DCo~]6w#EQSxw%<򣧓h6DSd(.u*V{GK@ n9PC3@(R1CeENGB?i& Jˠc7< 0 i ^"6T璦QZR<*//M/.8RJ{mMlo^NY+ڒ믷J-i[m(qn2_V:ziԲi$"hB"$R2&RS"e JB:MtMUc11J*)(QKIh])9sMm}uԭ[RH(E*i"P@Q%m|oVZ{LR}cbV'GXUifݱdMKB9&$ WN/O?mEfQ%zsM1xFg9ȥwlJ[Ӫ®-q{e,E^dfUoUdo\[`zٍmKQ5JJZ4t sAP|;Yl??on;]oZvjSTP}6ֱl%2f?"ey0C⇀|͹'w{2wFeUG\umk_''!ض.CmT{1ߍMszr}dEI,}#N.##,A.RH$XG(Y#S& W> x=vYUۍ;5ُJ3wt7IN3] ǤR<ȹ_ pBV}(֣ bqIpuB'h5Wz)Ĭ9PʮXʃQCjT__\cs?|;+}˳#p·'ݲNSt]/cMe]+^u}]c˅y3{o5_ 1^zwMJoɒ?- 0{غWW۶]⣯j@EcASiYXq!@~G@*Cl:ZVٻ㵔e̒Is5ڭ}n+!*O YZ~I7iNk3Hw?q "N\I(`S<$I Cw&(rN W?[EP4j@ʼnsD@tBm`;Cg欝xHfQc{%% SWǞD">v}ѾWrҘ 阳W-ѭUfh؝7`ޱRftWt8({>I!n&J;l~@C">yeUv f_Q&З1D h RG2wS&(!Y]^B/H|RP0d@>j&?+f'v^ҽh˖"%_b7 ;hz+(s&/ ~{윌Eksb*ԏA{o;+M\"`p/-Mv/Dvl:?nP6biWcO?C.DD?z !}C}r;^u;L<$Yh aQ1< ]kmO[my[h7VڪʻJu{zS|.MŎWlUVAU^gw^sJf\oRdmR+zhG.0Asl_ǬLUR7Q 8X0[E1V;%}mS%=Sy6OVə7kgw:g]3mŸz}Z2|`F+9Vp [}HTWx23R*`TI&|NyKgĹ_ ukëo (,(d{Mżo%;Qe*)w_;z+n_a&Ƶ.VnkPjÑ$N Ua 7)@x9ͷ9ؼ@/pײ׉鮝50r1A:qZWzjP-JSŮ !:=(p^ ũ- 44=}Y9 Ozw+m[J9U#fDUF6Ƃ dQ1JQHS y(+ `qߓiڷ,+1,6}uBPpNWt+zv7&bްRSdն^*٘yJJI)IIkܵz&M'բs1` 0` .vbn[fɵYTefؠEp(3H2SRLQL\37C7*iy8kUkJ%#Tv-BpuCxCpKryʫRrxӓij3SQMnRQ}DM_Tr0̧XV MF{i7@y9r?ƷlݣoR<.u[TSo&7mx͖ϛt#cXd&KE5kM4ZhrM wUv((/ ?DjiEx %J P C?1̰7l\l W۲UtUe:~|m#k0$^7rkV9tvKPqoЭ[Ħ]uUg!HU^>tXR8woǼ xÆq 1][B96eI$mJv$&\䜇s{7{l+0mE(AjڊZuj4XS|xxD(*Fg#"yen[Xѹeʧd\rQ,ƾYx- qpu #%ֺjTH~Vt&a#d[oOo "=Hp-oþ3xwqUd7{*3m|$\8I2!^^M仞ѝVNo,JPn%]1t˽~JV*fX2U! ɱD)Dx㓆@oϑg;u2b+_MmY(6Gni o,8!bS~=N3jrr)DVkܙۺck5M^z'`~]$ɕ'feOsT&C #{%Ἶ8f[K.ү!FqNiwvN׵K_ڝc1spĮ-dfmz7Qn5. /v_h%6Q5Pfe ]DM.r@]dɀ O*c0NխY/ø",YﰙL:{N&.ï||cp,;;Kb+aC_lRn2ڪM+d "RQ6tT|(ZAEBo q6f4T6go]$jιZD<#\f+UUHȀ]` 0` 0/OɪKMuy$/H7nsd(*1Xw%Q W>Llg.6}#?sVwfmL΍)"" ~sʜ|& b~Izs=+xfb%tRF뢦bؐrs&b0+;} I٨P):W1@U*ŞXHzS`&ޕA~:Vd~geM5TnQ+yTTQr<` 0` 0ۊ 5U` D@9,^y/%z d~쎙 z;nY7?0nʽ^Vu'^lA!K s('踮J 6brqȵn>A]|$p7m΢AB5c0V` 0` 0|ݯ7KK:_dC/~'Pʳ  Enom]br?xި" QW~FTQEg+I?_Ϥ] z "#? $` މޣi(jn/tnekH>OEm6_@FlHccx j'i kn],_y6eq+l#&m$γZ&U]O.Q@ |-5䦞jGm;2,L4̦^q;]u_|F@3uIP7Ya.u³ neʷy8I ")O`5 9 ` 0` 0OP)km\"dt)T`(tw˄FsRޑZAH̔[%a qrM{~@]KexF6Ew "/#nuh麅:j!`1D@@p` 0` 0({OQԗd$kd/78c[jDs9C8+V>F*GK⪌`+OkMIB2d[)`lC{ӶSKL;p>z'S|@0훼VVYAc5=ɷQIY%5|N6A$H^m ^ZZ$Egn"UUmX$s$DQ p -~x5|U hZ$jwy@$ֈ; "I@nuV ܘblKxy|%]~"GTW5voM D(,` 0?QS4u8He1Js$j"8& `_ 0` %B9EYHr81G0Oc6ޠmXvHJ8~W˪e1̻7SOI8+ TX<D,LY` 0` 0>@;~SGorx曢('DŠfXS3j.b䯥ɣȠ.J};נms/ۃhH'iwGK\.'U2IcڂKx"LngD*)L**@X n}@yCDΕi~RSX5ǙRH6Qb 0~7XAz'*>F4_6TI9\ tV9PxTNP'6ܚuV9dW[_d2g' 02X8)ÁQ/ᾲۡJ5u<;,P(cfԉQ>=Lt۸(`{0j(,dEW RES:, DHc<_y_GN_%rX&N1lf?8"L*u=ZzqNvuƌY~dNfK !$kPhEb|-!cըe% \aJRCRq$ HH;S+4N}8~gEnH'țȑQE%Md5HUoHpjJJ!ӗեHľ!*1={p}dR0PrQ2f' 9\>ݴv5pe Qx2KHJ~0 01ͽCY"ȤǍQ"F/:@H颉/dS 95)݋2W}- [(&L,Mޮa:c&$uaz)ꭍ:mY@"P9D@8` 0ଵ $rjQ =@*}Jr8DITĪ$p0^g AzŬ{^YsdP(0`Ma( S0z/qkKUl+M:)d̤l 6XGK^mT۔[>֩ۧIBGwjz Q 1M`\3"8v$İ` kmeDtBZYݷ[a:j:.A3 YVEBk5 `蘶Pqh5 lMI24)Lx(r8#0`Oyv~W$"`SC9ٙ8}lڣTM NFMX>ũfFU%@s;eTݬ므0` 0GG>dF2I̟xj̒E@(@@p >[$4$tp|o5Ղx_X@G̅(C;`  > !uߏӮ.u~) vP0[Fr$)EIXHE2 F 6` ` 9ʙLs! '9 R)JȈ`vSg%'!|LtH*(6%¡&onu}=uɅA1` 056۷zM|E+IH3(26L("@>G `mCJ=2DöcxO?T .*(n9 (r`˿çMClaVp sVϖ>Rk0S~ 06Fڬ6flB&2MPI11SCﯶGzi$̱GT}3>j}ٗg &7@` 0`zU%f IAͳQy&~ EP?2,R*B8o A5o5)1Uy[2~ Ϡx 0ňn9  E.(*H}f㶵ojD1{ IwMFy}cusBvC=^ӌ4 qP"F 7.`&=Kz oQ` ` |nzøQ \0֖ MiOZИ:1aPZD}Bv3=m־ZÂTL FAtl2͜Ϊ3#u@0 Ӏ0" "#zmMERh ni5IÈ"AR.`&fi**9AJ&*dX 0<:z$?6jwn7Or~h7RFǭ;m!~j0LEJ 1 嘬唪tp7ɪSNkԭC*f2*7}WTvR3+7MPB8@ :GOhޮ(iBf)YfW+4vkZ&C.c(&$` 0` 0 fMU-zyTtpG y$EVfM >P0v)'FwrI݂)|#juY/2HZ\(a&` PX`w{j*Mdѣ &d S[Vv.=O& gq` e}E hYI7ZXEIi*F2T0}~P(z`p` 0[JKSPFF7DŽT~QV&Q70ݷul}{As' %PY# G(@}Oխ.v>'M*IĪSCfJ4BB1IJ'l]p@1'AsCC>00כF2JCM R ^8EVl_.:Ɍrz]؊"'NZuEDD$E(<fYkV61d` 3IVH>l`0pEr810}[^Z2ύXY,X',oiL%L}*zy|_8<8}w[#iţJ6ϤcRj'7~S6ܠlƯPcGoWG,-־iSGT 8hL(rE&ݨ&U'Br9OG7={TSaO&⹜yp;ɶ%m1}F3ҷ\z:{Mu)cQNy,@#9yqLX` 0 Bwu8v8z&TU60xo_`0` 0"_e5V13ȍs^22W9$fx*Db:PPvFÞ|kϘn4Ihk3}Dy(*Ør o.UQWMc:Ws%dzO;'Ud0zz?9?xO2޲{MI'+eʔ3$&Nqx$EbTDU"BKg@ "u Hfi嶴[5Hn.sjULfҦlԏ3##eD ;Uow=Ku@@A DTHCȠ$!eL0*^R<7R˶-ǠU 1 ?ߏNYtyݘ?RCU+`뎐T&ZOY ,<`ݲNU+LAfaaQȳ15uLݣo ~3xx<'wyRdz/u*ENDܪi,d&.S;r3h#Mؑ~=SlV=W%Tu׫ԠQu\prےi' + Ҫ2fpߑ\$dP5k+o+ƾ#vo~@{Qje]UFUn5WtkAg_wi˘?G2#.0!KNx*X)Pr%$Awv9F^!3ƹ5EhE, Gx%>'[8O'8ӷˍQ` __Pc]ptnEA9l.0T$` 0)'zW.ԳdkL ]ԝ3Wcbc"ݷ?aTvΝ,.QwP.*(c(a1a"""8` 0h^tckmm]47 !W 602' $F?tnvm9}XdiPuD":ht*9,϶gʫeK<0 %YK0S~?f<K׳`΀vhTK#OM9D~駠4yݘ&ٓuzڢXzvt@wbk=mxjLS@0 sp{jG*:VF_y˧$~常\"x Q`d18I,7dM"DHI0` ` X_huO.3,(0HA27Plv8U+Ѯ+ _>8 0/Wr)jbBo%abV; ?ţJ0` Is\!o4YъM$"eL8* q 1}+u 'X=qk{*8eabEb!g\΢bȔBD R *nᖘlW]S|hjw{fsL\xۊ+WlqQ`6ʽU3"D1(r`O=h5J4e95MfA&;rAG&&PfLG/_6{0WB$?ge|C@XьP ѣ ʑf?v(,fg)|]SU)))'o0` ~{)suY;RXN!(-\9WJ ~Rrd7]2,蜪$J A(!{p!^PuC)#Rs5M10` h۠g1[2a8y`#vOo[gFꌢHE.%/5ج bXZze})ߍ=VTtYWm!HDs7%]xˌœ60 N %Po` 0f]MKY S3ETşP)J ^"(S0 {d$V"8[.x6y*N?"80 eSP$QuTF*E&EiȶTM % TI@1bϨp` ` $wD<.h̏eJSVZmBɀ =JQ_SnQnkgM$ _gPrEIU49 Ulw툈 ` nt*ZZ_zb$ D&>7i?*` 0`'vygu.x`#v{׈nl$R&'mMKV*bO`d>8c]mK3.h= a }3IIFEhf"Es±Ln!0JG={JU\#dLHŊGkIJ7@Ŋ*.YMQ qie)K3_8ȖſW'ky. ,ڐrvq WrF)2-7C_a=Ӊ9v2ڷ_ ɡI,Vb!C`7]` j-rLu{ƹ&>Wzɜ*"d>:~iss%_3N`h}IVѢ?{[@a(,,$LL@~ȰS18XJ.r1sd[$tV(~r` 04q%yjp;%uoU"mv !2Sԅ(!p1}+?]ņ~JuhyMw-VlZ/BM향,A-p8J#Ȉj_DWڴODWڴO,o` 0 F9;pkB~G)̅b9"\v1/GȢ_.|m7z:nūMFh,ӅLI2ЩkwXTNtȊ!3S#DE!0 }D/.z笑rӱX̵tR#yg,AS2D ˙*MJnhu[Τ[Wx:;88$)eɉF 0` PnzT:f+k@ >c"7)ܽNhnS Hݫ׫poGD*۔*M\=)<)0Հ03iӮi~5yep5M7$'~` 0 ]~lԷ3rƲ1"vgɧ$!ҁSV1TT7G0; ƠjWU~~g~=?`++Q_?Ұ`EDJ.s` 0 tz-$߳zg%ƣWaኙLf rQwkh Q1p U6!M2)dxv}0 F?Tu<2 @xD}|Hk;OmHZu݃MݝĔZ;H _V)A 3` 0` u[*iVytBnyMl@E 8 kf*pbg'pb&wN6ײe(RlԖEdLj54@tq!N䙸B 0Nye~截jK m"<"EH ӜaH3%"6Mi H᫔NIt)? 0.[\(MknvŊ(*ft }HiF#_Y2xfIv,v[2k f!>0`&` 0jΒv#pRu-AF./^Qn?s?av*)*KșS QzJ-2]S*:ag]@EW![⢉D3EouAUsSD,MUÅSA:,ʚHD*"iB ]}˴e*b M2C഻r<9}0xSڌ(^lVQ1@igsD@E_H9Lcp IHZi*6}7i>؞%"/vYFM9:,NNz &` ` 0 1V Oͩ 9qhvw`r:tx҅O$ o3"~t5h{erEl4\v+Ȧ(l&*!}@C` ZD¶;hP9?"k~ᇑUrԣ) M2c0` Z_.4zvIeh81kW%plիoi b0"Gp` 0Av((DEUUUCM4E9 Rx u\ʾŁ7Vˋjw:!L>U@˿0\<˓Eo#j{w|mEXzb5* 2"rXzV@o rx{W8E6ӧ*H7A YU R& ""?@ JvV]c֧Ѯ랻5Ywᬻ xZvSoNf^%3ITp ^EE3u#%$ U]Dh(NWPM29" ?CAPP$Itug(s{+v9G<,xRN4gR9ܒ˂"c=¨NKxQ' P}3l_-'56y 'ˈysy@"I8*iR;&GhRWg߷W|MSឰVn&ոuV"`e m@jQ*} jŠ&=~9ܼ]UM8O` ` 0]wܽoѻjm4֖&UTH)ʦ*ɕD%lskT[¨'{*1Aܢ^ȫ $ RN(H p'U)MT` /}gjԟb!GTFȷ0xxA%9Jb|7y7XJYYb3ӔC̜ -ъanJ`*9 m` 0ZȢ[I5]3 *HJp1MB@>6݅z$R$s$eh$asIvA @ljDDoMnf+>jx0Z\9Dؙ{o| @P   !<}X0 ?@nݖ2Jb; ȭ*@EJE$C'bɈŒ ށlӿ-/%{l*ICr*@$c|אPpK`p*/e* BIV`7bb G `(oim Vݷ[Ŋ"rF&sTj&1y'UCC`|nXkZi-e{ }iE"l$ӂ" f0вR'iZ{-ggw%$9V < HUUL|_?: $@|?C@] SU2KrM_8/9)A$UEss7 y[Y\ȻOnƓqwM{)B(M%Y3[둺Uq>ڵJIw89B?LZ)0RއB(>zNA=Q;pI+.5d]WLVL0Ol4 l8_wn0Vʫlly3vY%UIJKj^ ƫg~ ,HWµ8F+Y8[bn1N쓊=ieS}kqpVaH-xdȉv&JRN=|;ɚ~˿Tȧ n1:J"r `2` 0(VSW`nDɻ1L|c=Dpb̅w`6o#Y]nTOوȈ @N` 0أ׉DEEF0k&pCIfzJ?\mNl=v:)gT%n(0 O> c CVvFM Bv\DT)0VLJ%fȀ<L& '!P$)`)j "?e_#͓ik#?hRC+NAU"6wbwzQ9{r{WҷpWiX㮺7G{dK҈yE 6Kɫ"-!}޴d#`AD_aNpQr5iGdJnIw/Ոk_RѴ|ZK|ڧ7j7VO%vzy,GXֳ3FdE A‚~9|09Wm%p̶O{&l=Orԡף21260_mvcS Y 0}~/5o˩{^H*uEh +(R7FXP#}0?7kR-e(d5yyg~Vq"V"`#LϏ۝_t`gff(u5C3E^o˗_d1**Na 4x`w7rDiICbj;tݬԪ8jQp'!$#~0~Sg4khY-MU}qrpJuξWrʋk;sWĶ׉\;1J}ri)8)5F]n.PqUrC϶+b =~Ί 5ydFpR5PˌM/9_(lv1pp.^ 5κ|a9dFXm;xNmJ}^bOe%[vTdۧ'6}RODDǷё\H&?ltR$N__ȿO2s_my⻥YnFnǹGi-ek?"m|'bVბm۾$* F7>EJoDf{'6MMTc݀e݃WdvMܬ 'J&<[nUvA5%. >\ol~~}٘{;%-urFuӦ1PS RQ!EB&s*HHBWS[+EEKNI.I>ŵz䫓pѵ6z?jO` 0oݨvw5Og JܑhQ*6$(Q*7H˴r n ,ꌆlUi7ԫaC*4HDLbQ"*`]흃SY_C<r v>1=G\ǵ-nH㶵yz!Uד9YBVb90?0Nڅ~b4L%N?A00<`~EL` 0:͢R4 [ba*-X@SlE"x)a •~up2'72jFd(zdp 7NۏdvjGRKq+`Ty@QŘ[QTu"nD=oYu8q0UhlrMڶLQQAC6S]cVmSҪȊ=m״6_unR&STdgEol4hW78PE#tN`Þl^بj..q⩟Teߤbկѓ(.@d|xruсL qJJ(B}NJc_$}VGf]dN.Q>vXRk1iI*Y5.: <ÖX&<5D|8DPy2Vdx[_rζ6{PGӧ[?;[qd,?ǃ+WfRQI9K(Jr8\D 8 C~Aqܝߊ}9xW8}^Sf] PU~68ܪ0M|5KuUjrRt~"}KL9[7N8Y:{U;>>!_ :]f{wZʪ|hp~ͶJSZWۢ^x%FIQJb;tS]u~ag%M?_;kw7OZ_G̡^l +RҔg㦲1 =YOiGQ+U*C ^C_Ao_/6!݃sζ5cmߋ;g.U;RN1K;!NWrrqŢvFvEk) 3QZ%>0` 0` UhskV67nצTU)YpdNVhɢ7-]pE2cUPHb?3vs򒪹jLu҃l(UދS6^Eq{i_2+vs_WT\ S;թJսaa3TkvH$a3u~ͺ6e#_T|>@v<\>qq'fuWU JiWdSw{|VW796N][tc}v9%)vJ EGH;ZgAB~cI;Z ˟T`|ًL_ 9"oɻ(-+ɢXoYG1Z1׫QWF (Em'&6~GB*V5 "\*mf_ģ3خ3D('huLˏەxy3矕9+6 Ŏ':nuoZ}v-n|8?RqMmX_iW6J $NyjFg|m |q6ncN^4p2rv_\/ں#b<1S^9?:7mtQRB.-أ^˿Ѵ}Wy2DQ:iFp&jEIO"> "H{'6F7/3YdcNETzZr=_0ut_zjyn)mcSRt;tr)"jHlu;AM"gM\E۹n .2k"f)"`ٟZ|ݵX.UtUe+Am]], %٠O ML*r纶YlP,NU1-WjkRm4NgV]DSX˷@ %? fNZ-5}”:FY!VLȂ br` 0` 0qH:nŋ4Nk&٫T/8p)&P0}p)[.l7 : )與M$!?0BzkX Raz/bQϑ[Jz:]F8T1,",i*"rI(C,iZfBQuVM$t ^%bc ccA21 _#c&)Pli9ɷLØW+S:8mT:XH% c!q4yF_/SfeV``lI)}ͪ?ĖCi~((U/#$|uNRRi?So&?7ÑBV5;רDH.UuNW-ED=N"9*b<{6l wJ]dd5*Ȝx+Ž[Pv%Q_І=Æב#i1UM&,I,Έu~|m>N8)۩߮ÒcZ7{XՎd؜%T䛔e+qٜSyݓ=ٔ'o*tmҶb$DQ$$X%7 o'j;7x=3<~{^.8޺r*תwR2Ŗ,%nsf\0` V?\]FǩN=8/Po0CF)spO~gkr93sP6T鮝/ƮvWX(]1Q>Qܣbb^JS=tkQ奔B-v8jv(h0y$SdLt(L@P9"fk?-"mnrz'}]+94{|zL<\RZ&Ek)7E6&@;*;&rWV OvԒ_mQxDE=9{gCܦ'\;kY7\ָCikޝ5+%o c$'T g_]0`ǦZ %W ~2?Pَ u5(~2xk3Ͷ7mz+t++_V>I5s{|}ȩۣ8W)/ kܣ/M=4}˪㦪mѶt&z, v D7v.S:&L9ȀfO—hűk)nÅ=7 a:wsI΋k3Ncp9ۧtZ[G4զYUQl Xl㛑{UcZ0hmY{)&_D/tcϼ%^T|'WEUQ\rǜi?MtTUWM|=FʓVY';$J'SkOKWC&cHj-+eVei{Z'Y6(}}2͝rRԾd)8)kp|%QXJtnYf:^ݺL=ӇJWj'U' P)QdR@Nrv2[^3zg;5@]eH/]`ŤidΚGR]qǐ#rt6LW,^1oSxɤf R@'.}~IvR䊀4{Jʪ Gx9 0`+Ǭ3X NZQ7\Q09\ l^[!lm!(K)$IHS0MR:v"DUDf8yx6||C~;*kӭfUW,)(-_{TurOWc޶<{e^[zYFޟ|sn_ [,m/m`,-7&e]g,z*(ےYE7f.baB;98c^E#E>9'\!܈u>dp8ߖ<ݍgȹ)fff7۪V,wEȶ+^] r$o5xc<Ӈ;cTQFqv,uI=?DNuƧP"r1`S( M"M) G(sHB!JPGY|719NȾz{I$m-tJ0pQÖ~թZceu]ibkm)7)6%'ZmsPn!fYo_fn i~bŮ_þQ:r;߸N3-`Tj?5%^K块{>1ܨnXFVKMϯ٬WYmtl1Oں eQb/8_1|KMv/쿿N 'ַ>>Zky/!Ų8l%{{Zu4.g]z.yc$~"q$snd"n DKgߏ9Gyɲ7=7Cv:qZ4{J]y#mÙojrrEN2p)&ꞏFjM0ߡ=ݻ={9\ч_0޾TVa蔦Dp 7QƩ4}y7g/DPQAM) N%+?~pakxvoq7q`DQy|Ƙ8mY5i蕮07%};Ty_eCT{>s1H}<%:3rTdXoNv;KD6b 2ћYP#@J.PEbQHNÀv7] QY[ v&]wZGv7Ex,L?Q0aڝ-*FI$[C"eimRHʷ(@PP%8vE#a~{^ESuSQ3R]oEà*D"Bq6T|l %+E//#i. vB9P$Ds떡l$X anS]{or!7<) L 5s̍r)Y •j(4Z"S`W,ף}F&^Q+~Eϳ\d=812 СLM2!BHB)JP(p0 ?ezfi0vfڻ,tX`~ ڋ ^hH還(csa9<(%*ŮEpr J6lY3N. [:R7JvkEJMW.i$%Ř}݉(᪍r삪j#B<|S.2jCr9dWeĹwԲ㲺/Z/ k[p5)H?U^r_KUNJQzֈ]|p|*?'͔iy G\ݢK+l"Iy¡}YY~Ldk eV>4fVhRsU%dݳPL.gU<[9MN\\=F0iJ5C.䜥튂r;F_(x| ez"$=&/G3?iUdjѬ~Tua2JEK+"OA%^U~dӁkhaEY{`|;70βQk$o^j,zɛl阻jг|"g'HyP1GOs`nw}0ں*W/n'%!l%&zjT?-=z]=M=g 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0S$$If!vh5"#v":V 5"/ ayt.$$If!vh555A55#v#vA#v#v:V 55A55/ / / ayt.$$If!vh555A55#v#vA#v#v:V 55A55/ / / ayt.$$If!vh555A55#v#vA#v#v:V 55A55/ / / ayt.$$If!vh555A55#v#vA#v#v:V 55A55/ / / ayt.pDd8># zZ  6GAR=p>T!#UpPFp>T!#UJFIF``C    $.' ",#(7),01444'9=82<.342C  2!!22222222222222222222222222222222222222222222222222U" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?( ( ( ( ( +i?|]֯(ik*q1*ņyo`յB(&UK;t$6],y,@bW@{x.<%v5F-nvB3ț r2qrÓ?Ŀ\~!Ԭ a(c>\8vSW<.YQr&&}jteUJE5*wd(auW..$Ҵ]jS(rq5xd\}7rz.7vUDI$\͐WNվk6{-Mj9ź&'iG͞1.//4Fռ+}i:Ȭu %2V;+t j.(ScG88$l3&pccUqlxr}vK*=NH GϽvFw*ziZw^hpJ-:GSny^H5鵯 IkJA7t]PH*  =2#kvm.SH_DO0$,I\v$q񖿨x3—Z:$ !| `((>+~mUI{;#ۀN?^0Fִ94=b-&,)0ΉjAĭ#'=J(_1No?'ӾǨKe7>@.^pGS\RQՎ[WEezrd98#N @="M~{h\BĦ dV%~1枉&]+K-2VԵncQՓy`w:f$U39pQ^?j/"}k?Zs㍊y2,8nd9}W{6Ly>Z1q; +׍=OSs^̚&B%ܬoI*ӻ瞜g7u(}Vu#N(^Rvuz':߄~Y#8@$pTo |<.G ;{"{!K 8̅pJv MzBW; jv(-GH|;ۼb208 zqg8,;]* Ɓi|!SKg *1dĀcWw>CDѬ = QY;I%h?T_/g-ͽҹU8Sa@(ފ|soq.Tb:rX3Hf>@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@\<>"7о%.]gO/o6cddMI7@:";Þ9տg}J;/>ĩ;r-q|EqǺLZ~WEFJfUw̒ q5P u[^$6 ⻍fyJ!d`Sp-ԃw? +ZhW6d5Fl\G#0 ă P-QZ}˽GB8''$cq޸=#0dž<9wƉxs3I Sw'; ^Ep|#y Gk`Mugvk9*[U`WpcGW;/Ԯ|#i^\kyqFT .7 `7Q@oxF 7u<ɑ6$IchӼ9[?:Mxj+ԣ,Jw/R_Q@?q?ɡRZ% hؤ|GL54 zukZFO&Ms(I;LB c-P:IŸ[IWݱ\ emp_zσ iyzK5o;rVMŊ/dm[8Z(xI6c%5).D_cG*;j+Xu x@~J-gh.s)p83W7__\kLwS#HsQ#9 'Ms~#}Gfyۜ<xI6c%5).D_cG*;j+zXz][Gmgn":(dII5r< kׇ/>=_OBB\, IT;B'286bg=&v:ܖ2)oŽݐ2>Ч g#+P2}h:#ۯ[/F+)pT7I|]/Şg?ضi%wr1ePp`%GaKD|GVt_OqoTݶdcMvP'-rm.X_hwB%[ l"I139>:x>%X!7 j`p?^Ey[x WN[fnfkeeU ` Oi9C }Վ4gdEV98~| $_ K]s{Z襠(+>$|@3m$q,?ͨQirGs;Y _ŋVH_!nߜ"GrM}F\'KGjEtݍFϻvY*V&)RGQ^c[L-m$f[w|UXs32g^ͥ6R:X#eQmm{2ˀ7 :`J3=?UkWcO{8ڑrl""` Lx#|-.RRmt<{nr#6cS@c@Eyn)u&cwq#%-F\Wi*mᔒYI~G\yXw5; *HżIߚIm. +S(((((((((((((((((((((53@kN;xMǖƍFsZۃetl衅[Z\þ 7-;~8_>j>/^kNbRCVmyp>_5jBdcUSC1;tk7 Il"o|GqQp͑ZgޭyB9D>DFhĶո,:4YQEQ@Qqހ $_ K]s{Z襠(|3n5;BA Ų%R0 9{qXwi}B`8*oy#5/%n#ڝhv;?A 0XNCr2@cZ:3qUh K}mI H  P K4:\5HmSrd9*SzU4𥜚=76PD,Zl_.Ief|ItO5>;,tA q=j]pErukO\}ȏJOwZdC8~ՙ[er ?2XXt4\\>ϸxy<+FAIRRzcQ&ͪCK> lS*/<+ |=ϭp5 &[Ks67 p`XZ$\|9mJt>R]E4kʄAN`(ВOK9R mq;ۄ#qϵ]׶|s 䶖!>sk-;$@m`LkllYjv:]hcn^dl8z(9ේO![JB l*M!BV~m{Lռ'֑\[lށ83ZQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQHK1Oj|[< ʵX>?֚W5FuezdDeXuy(WP=:WED)ץ|}7W~Rſ%nچN2ZYu8+֟{ƌmo`8ds\v\,m1F`E^1ܴ#t;HڅؿZpp%ԃO-7@+~dn»7Ialm%=H\jV͵sz'8L+f3Ir&?ЄsoEpF#5EQYrk?ݎ+>S/?U9N\<<%4.V,_MsmӒY'QEHQEy#^K\O }R;4Gڄ1ȁsԌzq:[xmCvhWSj6 nB @$ZυtRcYlc(g@ qkR9MF[T(>[yk%|$J>W?O'UZӗQKvֲϼkh5ہ sJEVm ǜȭ.U^{=R_n!S9殜[v@v~ynݎ1Ii}~w;|Encɏ99 }wz/u4 {|-3Ln,md [{9 M6S bf+ Q$FyRR?v+M?C,j!TU -$I{KıȭK&QՃ!q6J!_rG5]:M =u7#-B":B1mSVO}x7 IMk].Cr/XK]dZ u :1$Yr][s՛:t_fo]{,ۯ97p8{_iZUm-l7rJN3"HrvV<Str z鶞H1Ґ9RLAK@caw ogHD ɡ:ɱ$+d 5Znu,KyewN U$d sZhvڼZjO{Hf}q;MۄaNG}i>y]鳱C&.N$(QF\4@:X\ArcQ$"1(Q Chzrs^/hp++JEX h;j!@iacʶ#y A*nVe>S(9'^<146ze\ʻѥa%`sSld໗9Os[n.ʲFк7F+}!pƑ{[tl>:I J.H\* S񖡪3dmT$eHdP~) dݛ\[̶?/h.m( ʬVff.Gv6fmagkkC n'j(FO'bĺxK;ٴUWꙐż.@!BiQK^(ӭmnmc$ N'sb6d $*Y@=B$O\nݴ~gvٻ8wgxėׇVK7W78_3x Q^weW\S6֖K8I }F TaD;@R$oi +MJQkq䪒..| ʹ vfk+4dQɗ.I8`A@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@ú-GVPpc$~5|f>Lj?;3haXŞEy_2(M ?&|bQY/%8ăԁEO ]}wW\p2m_rk>7,4Ke=c#?J|8 D͏swXлU$+?hJ50*>xv_x˻br ZZ?RbF9*`)R\O C5m$;E~bzҭx{3 ]E=hҴL5i|߅Oyo~5`E\ry0~%M:10Jʊ} kP!`eUnkUmvuMZ/[9vjW?EW"zUTiOTh0)V?iuX5mO`zQ\p.:Yx6W{!HY$-Q灷s]y?xYmB]6VDiV?+tbp1|c6=ImKFxm㙣eTÁ8=E\ YçxWH {(bO G\mw6qp̤5(`cm";=(<8Kg2@: }UB|;_g~W&͞WnǙgQH>,kb[[ GiFY@0qQ}coku U EX26 Yy]6ڻ[vWb:Yw I)-#+I9fUbXO'MnQ@Z- fBP`b d`I>>:<I-p߽`ٜĚ( GDӵYR[2DGQYR6 >e* 3 -$+3q+6,[tPrB P7( x<-[j) ۤW\ɜqpAmQKl$2LS~ˍ(D7:}siS+wF*뒌CvX7ak>qqv!tQF$BF-rw { (-<9Eo%V1\%TID@ C0>^!>PmY\aٜ|IԢ3Dx|{'w}/#3}Q׵hQEQEQEQEQEQEQEUMOT$.R1w?>¼7ſuo]+@x,0|Ǿ>~fM0Ӭw=/ ooۜ?7EOy'^&? mbq>cj|6v+66x[$ݿλ{]3D=`׹La~s뗊%ɵ &r_u }Y@#KDg܂1$j1=G-'2|]H?6Гk]zA|cSً֣C߂9X~ϫ^86̱UiAIXwR?E>[e*o'9S"XDV6Zl-m᷈uءGPjd!_z~uxsŖ: Csn=-Q˖!Raw/RPhVdmy6G?7>/m黾3V.զgxUQH z CRX]"]. CH y<~F]WYOPЯlg 3D[F# eagӯm! Po*ȡQ$f| $_ KMlNjV/sZ;012!+9d7|?*xYMe8ʠ1/7@NNI>wESl籷h5;A˖,J`|D=3\[;-vtJ _zծ[V/uI ѱ\3V/xʬoiZ-,HHp3Y^,ҭͷqN"Ѿ @$P6sY{ɐ2]'S[š}i)"Y#HjE|d8<@14[S{'ttuIu54dWmt'nxW [{J.󤺅on+̠ƨ[YzSW6}wZ1_&0-05 ;X_=ʚ5{k` *Y%B!a(-|_K}NKϳq|;l u5rmwG)[井G@e[c"~f 9ǠK8)hQEyjj5+#|GԄ,mWl0"?5if[?.&W<$ҟs B P0\*aX#v,ǩ=MtF+UrhFγq6V䯨>՚If,ĒzrMVX (Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@ox3F__A5[ MDQEHW⦅k0Ŧ>YeXJ6p6d rqǾW/OHʟgL$R:cB}OeA$VLn#b ( sqךЪmg'kuM #r0N# b $_ K]s{Z襠(GaMj,Ă2>o7=롮cT=sB! NxP==/eȝgUy"-v֪[Ld5%GD+3»ܠd*T/:.fX:_s־l y#ۉ帊YOw,['ܜ2HPǔYKƔy>FӼk^h6zHV).^XR]动\1H4]C{dK5dɄf@er#s*=zƃZ=ٟgt>%!޲s&q"DV4yΙ$ئkX%*Nv5) yz80$E r`ι#B22فO FuAFr]\ҳ^\+ A+Z*mT*TI{p| : hG~.$\?-xE Nx>y@i9,@f$*ڰ~7Y~ST+i)y"UǓqa_v?+{KS*2~[M?Ь +<=ExZD-iXO5j ).XF芣$5s{Z襫^i,Y#lli>{Z襠(Kxc`8U&y&g ί5kMo1 :$.XmVw~PcU3-ʫTT;VP a-y 5k) WGL${[! rMBrek\t OgOlYIs%1fb`.7 ^/[VVւP,ImyC7cjR˴jgfK7-e-[vr. aBcTE G,?% ;" $5ew6yV5Z?1H,g[]CvE4me"bD{Eܪdl8"b[ح3W v+вǁŞCVҚWI.ufFFY$67 rZWm_k[`ʸ X@ (((((#VviRXb}hNN$*bkOm#DgӇdGj} uk=w՛KЃX4~M4ey[: Fkj/Ր_]xxt->oƍ;Z>V'P7hسzmtƒB.\W$pۤl:V(`zRq~4PcՉi( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( g6k#M,T+oK\OQ;O,O;j#c۩8V}E|qrܾz$fgm䟾ǂY RG-bT%FNNI>ֆc_iiVC(+\g5m{Lռ'֑\[lށ83ZSr/y$F>#QN0ݗ,6VO<%x[J˦[;u(1)<=Ri6l!gubOaW( Cu:=>R;HA9En@?k_b$IE_\دkȽ:0˙]>!Ě\s[ £iqZC- y4?im"|႕۝JM.[IfyH9W?eۍoLկgOmCT;aI%[3'sn>uyy&ō{ǒ>}>?2K/#I]a2"kem.ەjоՆWa*jXF$yeU;?O _h{yLZ* ۮti&=*Ku/U}i nGTp WFoxb['N%y= śM uiO[tWJ_)%ڡPߗj{ofeW%Ԋʏc آKY_XUUQ mV QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEV?iuX5mO`zQ\x-t}+):'Í?e\/!H0>I$;x߉gS\Ao~ UcTI2:P:t{HาXU qt+R;=$Ka'H8-`g9(O|5`_W?O'UZ(((((((M4VHă,p5^(s&V+;gԈOzi6iҕG$ix z׈|[(]k{\l8>MOV)dw> )nmKJK^bkX,ı;Oz+c'vQE1Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@ox3F__A5[ MDQEHWƫմ?šD/Z܈,QPv9䚣kh١ZhnQ3q+l2[ʲ(n2 ՚jF.Pg8QuQEQEQETsCk Mq4pģ,0URk>+cKcjw xE!JuwxZ/Хu%?4ϧ^wx>"FhJI3Џc.enZyN'Ҷ60We}_Sg8Wsc>}$0o kkT` v"iOM`*̂((((((((((((2)csRh)X8`TJQER3"Fjzm0A.QEj&txwo"bRdzF}tOꈣ fK9lZ N5m򥣔.xՅќ`Zע*3x,hfWHx}N*YT}JZ/k[@(O.5^[ahhy1ӔEWUGueX-Kmr|4,à+ek~"D_xY^_H``>'PG|ӻ<`b+?B}OeA$VLn#b ( sqךР=RA\?kV)h(({oiM_9a$zWx:IЭAɈn߆UJ[+^^-S|Sn3UFV<9zWju`架^]b 歴kH'7=or}yִ+4?jT24˭V?\nB3Agrv[%W=MXQKbg^՛ӷO( (((((((((AsZMuIGvT#ѣ%f>Iak?|Ο+1x-vRLq3a]t1 CvF$ZE챏u~hQNUԋaj CS#M}U u@䢮U=Bl$SB - +o_gl =>ywUTa@ Z 4ȃ9էIzl*32O5M,~"EKG\"Eꝁ^'kῈ/c.-{+w9'C# ϶W|E D7$Q->!WJ3Ԛ:-=|9}Ml㕲yj6<3 -_mQ|ڜ vQ~Q}sZ7׶mܢ+kxY\UQ!@?O'UZ^coxeI+߈4rI` * ܄n@ v2 \M^Rq4-֖ʈ>>xF赬Z(35UV1`HT9?S5=VNNNQLAEPE*9+1 ݿHX$ej+E4yߒ5dՈh]zkEt+Z*ܒif>ƎVGٜ֡Юh!IE SG9Zz#ݾMuU~]>R/HXA' >Y?݂OcԫݷX~?oODb9FLS&9>ʸJ(!*>$ҭSN̳?Z.bx~u$=GՐ.h _ēE>S.C+:BŚk 7V|-Yv-?Y&$8ub8Ld\}e۾ZE'<+@|͟ûhV~"Y-"Yq4l,'Р V{$M9;"=>TQǧkO|5`_W?O'UZ(/iD c'zOWQH]ydVou,V))M_jONsR .9*= p5/0¯*U-[ T<:wI7`+9fUɒGXG|zأEڏ9pfOEW[sAlEf]GR?:I=Nhir^̱槭/ZgU~??fT< *e/=&CPY$Ih󇡨h[H[S(gbe$GocFI=I4Q\RdQEfEPEPEPEPEzsSgs/1#P$I(GM/ഫ7Kg UrK\TSDc*R­G?nuJB%;?(v/S+;ЏAi*ElS+}[OLVQ]lzU}-ԟV$Օ$HP*e+1"OsSz- :}hXeՔ9aߞ(hDV?]-_WV}xu?EWb }JB 'cWt)R@VmNQj(I-I-~[dzӠ [>Zĉz(((+' *E-tIk: (8~eiCU++^9e ($((Ev~%ܟvC-5_ =J{#>2D?Lm tOO^}+Qt 5sR=>?ş=N=48{=Ţ???Q[i¢؇޸sM zjjXytnML`ERþ,,Tmoʻ`u}.W| #Oo!-v@RB.k M ?gUQܒFd40q"MFêJcN;G ͎]'?H4K~X[ nz.+kt?Wcutض?FM.:[}k>_Eӧ?29袖_vi1ȑP*Jɾ$\4'fOrbvC#"8YEyBx]NEOkؿ}fT2x3x^` Yj/mHxE,$p} xX/.Gf?Ɨ֗aQ=K(}Mxn$7h?>KYyRohjql~RԼSXHg7t%Lb8g'kO /:Io5QI֛RMt5e6?Ns u]IFjR{bEzF ٿƺo'mIuᜑkvO÷eKK((jILvT|):M8扢pUC@߄nn^v8ۙZlق?.yfG_$>hL w)ppNFkw~71ݎ穬=Rswun{`R FҬxP1hj:#@]|?j:s-񆫦DP '(o΀}"թITVwC+-OE]թ?5>6׉ڐ{'&*}.ƟPG Rh m^W'u>U_Z̟S?*^ޚ>}}h |׎ojտ#q};Oak#?^*.~5!?֏ElX7;q O~#59Soa$Q S ވz)}fe}V YJ巹a+ai~#i7EW~7+y}faZgzߣJ|}0y&>03Ϧ*Xi'WE'ưCo6&ᶌ-\>ڧr>1צsP)y[?rZ*}ړźRG U&I d*Er{El;2;9bOEAAEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEP]Wï딟 r|:IoG)zEWQEQEW?O'UZ+' *E-tQExw?x?ޏE%sxGSRW;_3_4EQYQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@u_sR5UG;o'[῍SG{MQ_HxEPEO j:ri-.%F;ҮO|5`_SW~v[j\pۼW2Lf>syjo$ %N_QtɍVA:؁s':MGQLIyNdX>n f?1[Leݵ9ϕ2K=c5LJk|}o[ԍ58…Vw+϶5֕I4libMG%EuM>  g=3V&m? hoo`f_>GrTW[ M> (J[}7O>_ Q]o+϶4·7i0o3Gk/\85Dw/@şӶm{g$>/+϶4HBX=_rTW[ M> =3V&m? hoo`f_>GrTW[ M> (J[}7O>_ Q]o+϶4·7i0o3Gk/\9*+oo`f|76O>_ C* ʙ3Oᇉ&Nb_957+϶4偭whBX6WQ]o+϶4·7i0o3K5(J[}7O>_ Q]o+϶4·7i0o3Gk/\9*+oo`fV&m? h{g%EuM>  Q}r䩓JDd|=ֻV&m? j+'1rro`珵8k]^?2rW[ M> =3V&m? hoo`f_>GrTW[ M> (J[}7O>_ Q]o+϶4·7i0o3Gk/\9*+oo`fV&m? h{g%LiUgHNw:LЅvM> OyFFW퓸|OM`k_XBx=rW[ M> =3ܪL c.1j*V[8^Yv!@[#x:(((((}zS.}Zkh .WeUsu=wx⻊(ѯYfn MswL TqǷAr5솧w6 v\lʮZ2~nKfҗQEQEQEQEQEEqo$q$X–Oq^a}x'EmFF'U,"F7ҽRJlIۭ6vLt~{I%6QpNe$=vx9t(((((kwͮqi]ۇHv*ȥXHG^s\湪/nf{ZBg/>pl[8M94Z~%֫ 7a ah<@^{˿ aw%u#\ cQEQEQEQEQEZ!u_-}n5[dͳݫ]"}EkK+%?x1?𑭟$7'f}G<;vG7gvRp3F13[g626X3ĶGnn6`)`9 3ZHMַyMta`Py8yWF:-;4s<)znrQ~ZiqoU@EQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEX$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 yt+`mX$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 yt+`mX$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 yt+`mX$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 yt+`mX$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 yt+`mX$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 yt+`mX$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 yt+`mX$$If!vh5 5 5 #v :Vl t65 yt+`m$$If!vh5 5 5O#v #v #vO:V l05 5 5O/ yt+`m$$If!vh5 5 5O#v #v #vO:V l05 5 5O/ yt+`m$$If!vh5 5 5O#v #v #vO:V l05 5 5O/ yt+`m$$If!vh5 5 5O#v #v #vO:V l05 5 5O/ yt+`m$$If!vh5 5 5O#v #v #vO:V l05 5 5O/ yt+`m$$If!vh5 5 5O#v #v #vO:V l05 5 5O/ yt+`m$$If!vh5 5 5O#v #v #vO:V l05 5 5O/ yt+`m$$If!vh5 5 5O#v #v #vO:V l05 5 5O/ yt+`m"DdF(Z  C 6A06_world_efbiobO"°4ǯT@+")n#"°4ǯT@PNG  IHDRZX7kbKGD#2 cmPPJCmp0712`!IDATx^]pי~)"J:kpqzKxl礓@µd` a9 8dhS\;rάDP)M[`SGjRt{oW]Jڵ֖Xx(bfÖqEAk0h!`c Z0q>k ǰ2#5),aZ(E" kFZ#Uᲈ'׉5A"NRą'2YrD/h7! 4[Kp[BQ+UWkbxx w-SIAa ,yHedHWTU∱"x5IYE:L)YK?Ecō&HSx jdZe d K0L 鼮@S$TT5MY @T1I*QT^Sp" 41WKVY~%Rx<图ǩNjymKELZT4Ʈk`~ U #LATS<'!dbeu; 6LZhdSSHQg'ܝ j%r]3]F<7uצւ{z< Њ]H4̉99MN.O ZÐf2h C0Lk!`c Z01ZaƘi-0 c̴Ak1fZ;кBMnaM:c5u=v;=QSFZwF5|7pB [~SPuΞ\XdUj59uBv9K:"&Ȥ"&ڱ8Úme& =j]nXې TilU X@VVc?Ak1fZˠ5 3ea2h C0Lk!`c Z01ZaƘi-0 c̴Ak1fZˠ5 hs4~߰s2=8ӏ5sú 793#_-{@i]^홭<6sZ:]Ím6@; ]Ez5)T]=0Oqu1t UX4aNߛ$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5c#v #v #vc:V 5 5 5c/ / / / ayt.$$If!vh5 5 5c#v #v #vc:V 5 5 5c/ / / ayt.$$If!vh5 5 5c#v #v #vc:V 5 5 5c/ / / ayt.$$If!vh5 5 5c#v #v #vc:V 5 5 5c/ / / ayt.$$If!vh5 5 5c#v #v #vc:V 5 5 5c/ / / ayt.$$If!vh5 5 5c#v #v #vc:V 5 5 5c/ / / ayt.$$If!vh5 5 5c#v #v #vc:V 5 5 5c/ / / ayt.$$If!vh5 5 5c#v #v #vc:V 5 5 5c/ / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V "55/  / / / fayt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt $$If!vh55555#v#v:V 2@.@.@.@.@."55/ fap2@.@.@.@.@.yt "$$If!vh55555#v#v:V 2"55/ f/ / / ap2yt "$$If!vh55555#v#v:V 2"55/ / / / ap2yt "$$If!vh55555#v#v:V 2"55/ / / / ap2yt "$$If!vh55555#v#v:V 2"55/ / / / ap2yt "$$If!vh55555#v#v:V 2"55/ / / / ap2yt "$$If!vh55555#v#v:V 2"55/ / / / ap2yt $$If!vh55555#v#v:V 2"55/ / / ap2yt DyK $URL:http://www.footprintnetwork.netyK Zhttp://www.footprintnetwork.net/yX;H,]ą'c DdJ=\PPR   C .Apo svijetuRg%=r7gCAF;%=r7gJFIF``xExifII*1VhQQQMicrosoft OfficeC    $.' ",#(7),01444'9=82<.342C  2!!22222222222222222222222222222222222222222222222222" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?8-Q$'?iZ87o~oS&[b!6~G#ߛ7=^Cwr^!ߦF.oΦޞO'?hߛ7׋Q21KS<'5RG$Qmi>b(GRO87oq~^|Dlh^CEH[^ sBy^%}~4}?kƭ>7*{l|T.֧̅S~4d9MhSq_.7}?h$ޛ7ח?>sfZmep'],Gd598WYKG$?+*"ٳCmo\xP 'X͌,J5KmjLOpH$JMؿfn3jMw]7o2^RmiRDIeC/"b |]S<0FYfPfccN L-l0j;d~KzQִs}BNkZ|Dq#\x[N0N>54*'YB$H913G1.ӳF` SM;(M6mv.}VV?ֹk[‹ͨH䟛ȝr Ƀ<.r~c"aƄ䝢>.g1mtxk5Q>ŏ^kklK̐$Gcw/IgSOך.S1FFg@=f񨏋؛iƋ/ehAGef &~-G˹pSOr=[j7ntXaruj"mKR >ab \}GAph/+_qakڃcwoAɹW^ iZ ,q*xZ`^=NՇʮdEltղ!$lIԞeM:|MCg-ʮґ5EZO Mr8 Iї#j|v7-5Bmq؉\]bFT$i*u b)V i۶=v7n:)!A1%*]ː6Lr|GU\kaxmW 5o ơyk%. aA|3dQDL:f(d$ `;7 ˷2B@<\OκtM:,bX5g6EOP/V*CCG'LWbxQp?uhdsNs @Q,U̘"0"i^?k:|۟jm12̘?NƍcP}@zE?㷜GQßZTP"#ޛ?ٿƚ3Zc&~\c>4󷍬3sSPcEWߛ787oPcEWߛ787oPcG4=OgqjnD<}ƴx*Me_xK.]04؂Fգ駳nj9.uTDz _h<ŔHq? tm@h4 'TjR?Үzn?ZRu'S[e__VwlcSPG1xPOc֋U?nl},AjŽ̤+hθѧ31|]umxf@h&XZG\|anO(QP9uR/"ִX8n(3:śLq_?Ε-~+I N$SСj^sL̃q~oGƬQ@$YǴ5N[6Gפ*PJmu7|k,n9c/Pfj.d.?,2; DnGv~Ծ#Tm]*viv?9MZU!!@X87oߛ7ڛ'-I|J2z@XCo.O9ƈ~7ҋ]tsyK+[uf0"&o67oq~\IegQ 2~'&;H:FUiH,F³6g=QfyBZS Kt~K_M ͛LTGDrk~?Q6pF<{N>vqk[ZZ_174RbĥTfvamޞ{X bYn؁ƼK}3>;ɓ[H}=dĆD AD4m%5#W@BO"po?Ls#MVDCVLG4c6DY$>#k}t'8?oq~^LI-nAK #]=8?oߟ7ב_u $)L #~dD_T'#Ƽ~$kpZ?B}bOhbDUC~4dfnt\wShX5 Tdڲio2^%}Nc>4#IoBdZ;u Av1LuNq(Us'Bvdh$ޛ7kmcKB=U,m]jw2ib#4}?je*:bT >c>5b@Wߛ787oPcEWG4UEVekHqS\L  tZ{s c,q_>ɧζZ^)%wixy DN35^%pey5xdg8BӌS2ĭ4]$2GĄҼ]]_6v9q&M[狨jgfa2\II5F~l+^ Va*$8,~)^쬊vE4T4QEQEQ1EQE |2qϠ8x|C޼0\Gl(3鞂kwOQ,aDerzgzj,e<]l[c rSRq$$cmi=ıOsV?3a(szhoXy~'*+Ě}7]'4G>if_,p~lUox(-l{Q~;|^ͦHֹT ;(j/]x ];T!><V‚KQzQ33Kկ㴍s]yWmVg&4jas[?O>^OrTby|+Rg7‘֯ (23V{K|a״]QZ]$R7& ǩעO\Kc&N_#WAgvҚWn?J;qַ]>.b*y2ۑQ.zǠI2uN>[66|)K24IH Cz֓&俉ＧdCfG!;+kKTY%d79)6ǟa.j=a^E/5w'yLF?2>Oo z݌*JNZ,rhgT:Y{9!i6>'[vPˠ_3p̌9Mkt9v;~m=ak]ړ/gVM5 ve|EL>JiF֗YR%;*֏{h I:A3A:ʢ3zk̚VnPܵ/.aSU'E4 qտxa@2=1]M}&G*K'dV8+bq1:_ 56\yni~Rپנ-.E{7޴b'd2}Ob#' exC]fzW5c{iB6q\R,VYc2skTis[$2oD]^e/ci YM\͜5mml=6|SG"^J-~q`*$d,M*ӇdN@؎:UZSAN f-ON1Zr[MtNԫQ2pcnkV?-bg84/+>s|7RuDF0p^u*O CK`wZ])Ρ?7$W dod#ʟj-iK#_9{KOh?f_/ThrO*s6? */6/?eNlqnkֵ-T@1!6E+-6fIbQێ+ȼeM3SC,hO$ ;me2i'޼:=2Z2G2;UyNNpd9a!'H m}k'9 /=csaxQH(( >;[i$yq]QHN (gQhVjZȷlcJ(:\U~A4(e* Wc|5-o_gL>R<>UާO_YbȎL'_HY%+(0TwMܢkHeH` 5)Tjɻ+#nS֚=PdGLR5ph*{lF5/۰K c\[SKtif _sO.iA]]J1 H=k4ɳcA+j>{HB*bQQYX}M%T3h&4QH.Š(.QEp( ӵP4Աaes{7oԚ[Oh6~one;WwN޼;e0zi;Jia]g^|eLm@$d\xs n76rUY\\-ErќŶq5 bAEb_֭HtΚ{'^k\Z\ 9>Ս~FY`\e"߂בi~pP]xJ}G/WjǺ29>FNX/xƳT-$ޱnA[Jdg-%e*@Xu[FJ5S޳*4O%j?MCHk?ʭ^[iN۵Pшd~X`FGrճzvmڭŬ("RIfaEPEPEPEPp=:\1; O:]x_ƻ\g.4魵ml0HnPTSoEsA!uK?,ydy]Fn̫2{tm)7y$}VNT/*4RUiziNO'ޙ(-rC j֏'VRi^yb9Uc:T.ev>Qcχ~.f=qI+W֠3uKi5PӮ㠮ZtP=rH)7[w#?Z>}&n$W*b&(C79\_hoKucj8]Rֆ5+d{*w" )sQ]:* be+ A=jO O94@+#E eXeGq] r6ږQP ?U" ֖2;^t++갴߳ɋĴLoD4aN%6>Յ[QM5`-md?+G ^/6خS&ұf,,'=I%&_s#$PޟYkib7R5ִNVvb₠LG#GP4db϶GysOkW-ë=|Ad/+s1th \K[=GұvB&6|,G;b8JҫIN6m(~魖ԳQL +w5% P:QKEQ@"X_R-j|c P9㧭\.-1cPHJX`2 19&Ś2?mM{sԾxvQ--O?xLj?>h*Nۚ Pև^-ɹ0ec\G٧sWqGbi䏟7G(iSPI\v`|w׺ >^Zq-$חSףSⅎdU?L'ڢ>f _D6!'Y?Ʒ]iw71^@ TVQh.2Qwׄ.3- .pv䯯ꦗD l2$c^Rk`cc(U'X&s-Wg]=Q]D~rWH{5 ҁ)ש997+ZZ)X ihdnLREÊ/Z{=6CJp: ;T955\܊\~qQQK++=w>QEd}EQE ( ( ( ( ( (mW~$Yx_[nyX+kOፗڼO,m%uWws[PR˛[$v"|Co_4 ȉWO_Wr/4斳4KSJ帑o i2aEPEPEPAE)7Ika+"T$W˚k:c89_@C p~ZRqy4#sk(\it鵍AuXg0.=G?Z?8vn$]W,#n1C U{;Brq&:UXMe K'F>Vjw1\Kv $`tFԧvTLLf57*XMCR찐Gc*6fbK-imi)f;#;*ly:&db=M X֊V)Ryv-KPQR;N(ϿɎM;iwW3rj[Ufjsz ȭsrPyiU\QJx3Z:Vy]{4 rĞ4+*@*Zi7=贺@%ۻ۷嵾s|6Ƈ(gRQN9rI:¤hYcGSҺ Kgc#s֯Qfiv}כ DH@ع8P\e{uKN[J(QQ@Q@Q@Q@QE((([ZkME-sU&M&q\Yݛhd &7z"Zt l5,יX+j\JGQJ\Iqk+Ş)F(H 5?:Wg<^I&-jRh1m.0=_A;xtU7]Y %Hmn5| *(#a2OL)1KEZy{=7cZIzd3,  QO98HdՑҀ-*]Nb%GڊD_N1!l_ʛmʥ'FjN/:,qWh ah(*fΒlj@Ԛ٘rx?@A& mܯ?[tHVl T_6Ѣ Ov1bXl`('<("bR@Š((H(v9+xRW'?xc11>?a ÒeAIj=l}>QC݅QPzEPEPEPEPEPEPESAsuh쫶dq5!sMF ?Q) Y+/u>ŏ5,S&dLsѿV WW#Eff֕鶴a/CSw5MXņ1`*<Tyw Q{zM:q}`,HASMm<3`k| g%cQETQE(c< ]x4@XEQՌop} L= A5t\$r7(< VlJS呞jU&}uťc(#]e{ = (ӽX./2g;B_JP-&k$`0-qT֬Q'ʷ#hdŒv]n wdIQҷ<}G)(tC Ǒ:s1r?H?{I.!|7S޺XX>d?0l2.Yx.+TNqN%AbI\eUکJ9^5ݱX$̪xVܥxe>ǭqǗ[R#x6hR! mtM(7A5Eedq_޹Wh$S)lU*]ݵw==E{%MЬhPpLl]m;xqó.b>šS+B((PcފQEEmʥTQEQEQEQEQEQEQE'jSL~Ǻ3FR u!h~&Y[%( $'zɵ?SF`[Z|׼V,@˺OC^?/LDom_iڸe MG1^[M'bA95O#60C}i> Tuq$BLYX/8AgcMtZuy`}Ե/ xrg|JF9dy庙GW9fcMPBs$hr&DPNVG~;)Y>ictzTKܮTe,Hf{Rp1r395p4R⒳0 (I+M4qHAVJ(ČxTˁ;J\p:S&"c֤*r+nqQ kҳB = ޯ|fͰ?BbF:j7g>9:f14q _z|3{IsGҬx;Rk7 v6YpZSjIFΟúT-e-T8-<" u8]tM#a^S.6|F2IB*"3tv,V''غ\G/A/'95-.b 07EF̎S"yuh:W"Ӣ2S #RO'JwME 9nQE0 ( ( ( ( ( (WM60[$A}cWg/آEd;8XAkBf[{ŝh,E3޽ISu8tWV E!mPp =̯sO~,4:]BupL)5#FtTj:YI (liF-m̀,${tFkZ? ] =8h|V8qN~gG⇹_ _=9=P_Ҹ.XN_E$aY+_1^+Ԓue^PIk ۣZԩˢ9p~x71^IW`cg3J+DZ{KOحB1 IMs#jisΏG]0б>zשgḚvYwaYUkesֺqUg)rK+C((( (+oU-Emʥ(((((((5OTw2B®tBFC)znq,0O4ڻF"֯c VwzsToM ER,(((((((((Ce,aF'ՖknM,kCQzGs 劗f{+;?r I ݆kCD4; +c*U5G.EQEQEQEQEQEPzP^)|EMPizU4Q,%uT˭fU pAdNQ>v+H{x78Esu]AZO"\^φ1ϪeRm ^Qct}. /iIY<}(NGd9RAHV'[C0ISZrK"C,Mat(^4DHBf7w|RSϭ%brQGz  zSGAoJZ䐫 ʟZ;AuaETn+w:D!X[Z\0}ְq0K{װQhlxM4/+8s 0v_4mB8,Ҳ>B YC53mf;5p'ZN^kj:t) [,,YNUÑY gxxd ozrK=Hs=FD)dDD׶=V,toFȲJjW]{w%n${V <% U-tķFTN;^$ es>^an+C[# %YGOZk$O\(Wc=jM+wCH~)P*áI[*GTSPuwAEW1QEQEQEQEQEQEW k˶($`4깤[}X';b̟-5RbVVe_ DFFay1n $h񵐾䄜40aM84%QXZ]?42$Oڸ]N0lFyCtlĮnXobb]N뷡ʢg 0LNfrz-QJW]EG(R^+Tv{׳k1MAY$BzuV'Y+C((( (+oU-Emʥ(((((((G |KOxkc"y {_4w𙹎q{gҾ}=:V2Ju]Z>(w)QEQEQEQEQEQEQEQEWAJ; r&B(B^Ms2&jJDA90F2%-}`lzOfvPH=((((=8FW4q!$ 1hJ+;Km@E1#(hdZB2< _\$ŷz柢P'Wg扎A|Jh5ncc;ޣVMh{f=7Ė[# A%xğZz.lAXI":Q@ Һ9%Kd]ްtUiITRzWH2+2)IG&ri#gc!# ) ,P-.㚵Vs.*lQEC :sE&xuW*:qjR^N 7UxnmہYO>E^Yccr8f@}+iU"խgAp0;QQmAN1ȨѲgi#6Mh IǹRPq׷z5:_ Y >GWqzWgA Xg(͵ z ַ<*&BkfA͟ZP#fGl6*jdvoT}jh[=&#dgҳ qѓ#QF(lQEQEQEQEQEQEbntz@=QӚwBTLu+nE/9VR{Wh~3|Q^K =|Ivl;n^89́IBF 4=m7TX]d1c1i#yǹ G2sTu /湓;vir׭oJPx1Poq(P (\ BRGlB0F$Ӏck|(SV-QVsQ@Q@Q@EEmʥTQEQEQEQEQEQEQEQEKVt T_,=ƃi# |yOCɺWYem]>5y!R(jdYTjr)$2Rck! 3>{(B ( ( ( ( ( ( ( (0=xn.E#܏#r>wjiJ>.B}}1[iV_s7sLRO٭m\c8P( )sQEQEQEQEEqo$qc e̖Ѥ(úd* P3ZJ(7=<3[c"={-&& {<y+jGM88 xy9fX=]EjszހRs}v3B7+~_YIժUow抣`tf玽ӝML\Ɂ{W']6i˜͊qE$~4t*V Z-iR$ZGk> ->98S/;=k_~:Ԯ"4_(Gq)y.?xT\.kYVa^XZOS)3޴4Gl6I 6pN#UI%TC=jkIR9wH+T=Ҩ=;ueN7D$붖Ȗy{ hZ{q3\Z9K7I$ʶs]!\~u6Q0K!цBnfżSݷ݅N yt3T⬎Jˡ!6@s{g9iWJ;*/dݶ4StzqPFXq/OAK/# Oj8)h*`/=jA4n]%CiKaV7+ õ;zh'(Yr3G "AּNw[p֢FEqtiQE#';>-ՑY: (Q@Q@&2ih^-꬇ (={KwԺ%Q_jq:ȇ*ko_V;FmBE}WS%rTSGSTtޥC`K]:)"ڠ&'kt/sF]CLXd^it59/=fv)EsiYD^͏.]k)c_4}*6)K` YN}%$iJH羯V::Iel+`&/^}/tc,QJsMnK-n+70DZa`*us+W*҃O)U_b ;G\x$20nj{V978՚vYSc>[6M>kYGeXGu:O5=]-\}?f=x2^44y7\0/A+Q**>ҲNNraES$((( (+oU-Emʥ((((((((rFPzRQ@o㟇>} 6{^4A<6*{__zψ>X36f ~z+*o$GCwn^Z~NsXDY&{Ģ٤ȫEZ3IB(0((((D/" WSG]kVvcB5jC][Y@RS{5Қ P% ~U:0+?QY.:e*ڏAQEI׽vzlڼ$ 4 "{me{QOC,L!85#kZ9@~wr~Uށ {I"r 굇ss%,zk]D27}?8hٴ0~1Sgso` QlzW-2p*֣q%첽]37.ni~  ]\$׎tZȺuaf'46pUK)u"0x]: pAf*FAk1AzSrT'v4Yr(I2i4 tps$͵^W&]iI̤IZ=59һ~^x㞴 }6+4; lNٮFM#֡SSS}@FF=d'U5,pMP[1&a=Q&7\=v&=GҡERXQEQE ;Ik%LjU% ;ii0dQ.v]:n䭌^*en[c FE<9kcP|wCpizq] $y*JŠ(fQEQEQEQEz*X_REPEPEPEPEPEPEPEPEPZh⾂[yc, aT&Y"ߦ\.Te;5z{Eun% eKK\MY8Я9KnpB.Y]R !pk{n)'g5ܓƫ]Wz][l@ʐudM[L{=WZfjY٘ÞVq85+cFTyu'WLsr흛kM=N-BhbUb#qkkDxw nRp,,l\W*M"#Ub|;|yqZKsc)E@Pɷ޾h۞qS[-Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@⓷"[g(aN>avg0I)Ooq`p\{Wзp_[=aq"/.ų}£%}aR`) QF=}ofzv F "2H▷|)Ǯk?c1!f ŷdD:OZk^`G2Tx |<)sqw s;ݙ(=+Ѵk Aj3X/]Xn{6+*/P+.UʴQƛdxϯ\Ok;qsy]O<.ejkvyLs^ӡׄ- b t5j݈NV+o4*;)YW \4(f9"7mOJZzηhrJkd۳ƿj,R>6Av7mBàg.usnAʋ1UVx{yu:5Z=v+7Sx+bY Uwwa  Gl5tmNle~ir3FEOi{u/s7WAjTrc*D5ּ&ך؂|qwjsSiы8ͨ3ӚShyJAhW+@zQr'U~K`݈Z4X[njQ.DJaxu2ǙbJPaWǭzOtF4u:{zt^ЧYTvq)xv0H Fy*8⣾Mѿ~C_<8#>xRl>ܡ .kþOVu $d'"|Vo6FьT6P\ǵLkꔓaW.>pTʚK:v<'-V~h-IW*uh U(Z.f4g)ih2 *9 `g'((((((P(Tz* ( (h'5q,-%-g)b*텾Q,rg[P֮m]Ou_+FsAޒniyQHE-1Q@Q@Q@Q@Q@*Aޙ{ WpiWE¤hu ֔E[$>c'[n+涺Q(ǭv,[_iTeQʁW/3v ukrV$HЊP^gu,Bԗ)Nln4m1ȇV{5+_~H֧OqZ4PfZ+ŐA eiy(zf4۵<7| #5w:"*] .5X!uiܐ9a^oemmdBn&1U[h](qRV>K^W9gd]Fdh+үXznU,≑6Q+Jf.rjb5☦ASmQ޶A|q\rq dZ:-E+.Z$ 20kGuLr[5V0xϱ3[>HL*<"wH*\^~]I. K6* 'BKnPJ$߶эc U泊䋒= wD׿&FҰd v|\=MvӒny؊2[;! զϓ =~Ui680??W~7k(#]-o&aj2T6A]f$PܲJf.UU^ ͂s:vq|T)zwzdMrW.E#aEP (B^x,^Do@*+]"*(2 OJYdx6),)}zVd|&^j> . *EI~u=mHa$* e iIz~u͸`ݕ9+H7:`fʲa$U4ٝDhssY=} K#|jij.,'FG-Bg$cڶ%ll%ʍY_$c]1OmmP%l$q,~\>eaTIZSֺ)ՍHCTg(:( ( ( ( ( ( ( J( 7]bXդ]vmիEdVIʙIX՜c0bhuQ[g\&[TuC;DSXWi Yآ<(V6g84+m&Qf+ 'e_Wտ Lz;n\k0(ǽ$W4^Y'̋CQP@8٭W>XhaZO)<]A 2 q1H yOֻ; -RX@+]UG(KWw1E+#2ѵ&]*Tr PUv(Unⰴcw4Z͹h,q5 z+f1la\xWOJ2CF-YG޲-jwwyYUZKn@A8#ڝHwŕiNiw;cN1Q#Y;f|pZ\iY#ñG /,^A 5;-_GFE$rpeROcQJ)*݁MtZZ&v &%(((((Q@"X_RVZ(((((((((()%x8>PcNi$,[#@X^%"MY?}vP8Ŧ+ EyIߏj̯o=J 4~:W|8O(ͣ3,A*/tz3<ڤi-YgIQ!^ƤӦ1][I G_jXzt{5}. j!TxuΫu(' yJu17ȅx/`q*jeZB9=֬ץJ9%&Lө+Fq寑lVD_vOJu KVx-sX[%RBWZ^=<4J +֙ *YTR׉N4:/^vUz編t^їxBP$p1]. ,g~Jܷi7Mh#c?9фnRVUIXu!2k..6sɭv;K#n/0*L;WI4ݙلw$t-@涅s>)XHkQʻpsT²Q( ((,G*CҢMEKEPEPEPE@$QEz*X_RJ))EQEQEQEQEQEQE((((((*[^c%SuOvN11oנ`QRN=[3zy|G^ދ%`}*[VqʟZʥ?utSU:,rG,|Mk^58W*N0*ޡ^F:P+4IW_O־vOBqu-z c( KEj{W[JҙLh(P`DːzsPYI,bH ( ( ( ( (+Kg *dbEDU ~3EQEq*} 9)7eu0A][F.QqxkM6Wǒ oW\R*TWUyPbs)"UXmAT`gb P" k){8_dvB 3;o'.Y < V_N(œd 6#w2IErs3f#"Ea9sS? (] -deV޹2]jB DdS($uQTfQEQEQEQEQEQEQE'j+ky1J#]MG$I*200yb.Ws0ڶ,sNrr:nZ?j-=ҳ鬮]2п͹{1jDwSʱeȦFr6:[]LTj=l$ >lurjQ957(QNtt;YH7yN/J]5 ;) 0ad~`pX U  AƊ(I]QLAEPEPzTm ,J'X kC\xiRd4QQ4S%rFj+޳7!c[]B]ynf'v5ҩ z([橫QElfm_30r>PIZ >vWaҹO[۽RȮeW0zWV:W1Fk]8)I.ni"_ ڈd/#a׫ńWz| *)d-YuP"ƃyұN\4\uV*j;D&$b/0=E@,2z.y*kV @kxm,Lf8S95ڤLR.ϗbrHe `]*IғnKm>Lqϭgj}]HcQnv1u[!?j eŻp$ _"=-muԄ3rFiͤy zW5niQǥܒF &fw;q'XR©I2Ae5̸aF{R\+1*q{Xu8]@֖΂9d8Ţ)KH(QE-FPf+zA8X@e= )8ӨB%R1zIc,b@?JD}*)ټhq Pӊ)AZuz*X_RKIK@Q@Q@Q@ qF~-?.h њ(4f(P3F(4bPfPffEQEQEhoQܰI9&Ief8ug|n 8B\U6bZ-!$5RIȷ#^US-5*ݭf/t#k6]Ynl" }}4[}#Pfb;oQ\e4Fd\W_i;.3 ۛeN}j_M@ۇe*̥H#=E'Z5%=gF3Wgg!wH%{גKt(s^ ܏eQEnqQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@LSY(+ib UUPQ@!p>x$Hpqw.,3ڸqcٛЮ#942nE2ݽ}Orqgˢg%þ+ˎSUJjT{#" bW̪CxE(P[mQAC"8֘Et۔U{ `fTp=Ec7({Xe,nh8z""fGzٴٔxOaU4>;vɀ ƺ`QQ*-WQQEQEQEQEX\4w&9)"TizS9"u҆$XpvU晫E+hcbV*嘺 ]NAe &SAb2iw#>k[JִQ$1,h00F1U&k+*’m#G !Wwk+\#ՠPQ;ދBQxʇ*ŭ]Bpd >FRY^lC={Wic+QןxmcB^7{vGq^U<%W| >H{iDgT:SgڂME{ֆp 5[Cjr3ALA 5M4xW«*Os*7a#-׏s%ܻvsXVu;0IWM=I"\+!YI(Z3{.IWo@M\ӢUԢCnHIո}=)TXYu9%Fv)6Ft QJ΁ׂ(Ee*ǨH#qpw9`e,SMDUҧ鴵+;s"cSҲH󛻹 F#;A Ɩb ( (#fGJZL /Qjƈ*(iQ@ q)/,/{Ԅ֊ET(#1-p (+oU TR(((((JZ(((((((( ( )y(`rPERZJ4Jm!lֹ wabK0_@ sܾ[{XGm-חG95 V1&898<I,c֡-.nxr-VVA>xzMG(l0޼˱lYp-0ofx?nmyeLeu67}n&x#V2ih((((((((((f/tvCRHV9TM5 4zqu}Dp;c=xEK~EZ#Ykw1x 棸{etpG<]98-SIH-򎤁[@ p:VL & Vǔʰ k G{Z}MS_P`:++{(b ( ( ( J(<xJż(b=X|Jxv4˻lduQ((&P~sbd>ՒIEX*z[vP^`ʒ4#Tezw5,4D˩;כ3^*CBu$l8ڸ_`NVtCr^ߏCWTӡ9_ ڢHJKſ-W(|Wi& ^dw'vї4b:#-w5HjH\F]FUrMR|A}H~yW5yUjU% JS\+/{DI\Ws\Ly+nVDwB *FFEsJIU1 `W[0mXF1םvI*Z|f)}ziAP0e0#$/|שMEE%IsrjI@P!RʑF;U'Ҡ̤l+jљlcZZүfI&*l"{֍h`QEQEQEQEQEQECn2yST %(EEmʥT<)f Z((((((((P( ( ( ( ( (SI@"y&&+#.Eo;*1&2(GJ( gW9*M=ьqyq=ifہf,8!2f|F9cB.T+0>|/h=x\^s-TM}k^=z|DbSZ5iFɫ3fee=}+k;!O#ڮ3˘w0zxz/xj+t̻dmx2i.a#3b1u,Y̓u8#muk6)!9?MtCN: ]E4rW̴Xpm81Sr}A=  &A$zPEQEQEQEQEQEQEQEQECki0Ynll6ڵIC;r=&m&:;Kکk'Wֶk9"zRHMjhq T:=1Wb4zZ@1K]0QERf`&9%caIcuQEQEE5"ǽ:((((LsͿBZxǽiSD&'2)5}9s %G{0U[0.,qޯlna?}?UԂ zWV.Ӫ-J:gh^F׌T.9 ==t-g\Ga*Nx t85j'P.ȧ +a5+[:W7$>;xo֓c,>ckoXP(Ssnzb<^}JrѕSMs:$XVr-=vg[`eJRJjlj3:yny֯%L#vȭ7e}&U,8szֽmu̓ѹ•n $>T@ 7=+: ?dCF#qzTN~ +lPys6td'}sdi+L9wQQC:O6 C,9)6oڻ8 qK-0]#£ ZYUPOs@ EPEPEP$:Q{Q@"X_RVZ)i)q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@bPEP3IEQEQEQE9ϥ:8w ##@{QEvssЮuז1^/Π+zW!14+#ּesNtV{:O=k>=TPVyx%:q諸<(((< Qlc=:QEQEQEQEQEgkF湛<ߩaV]ȃ,yݭTsF.Ѵy :Υ55P9ݡ$qKay"Oe%^6_&C ̗MusRjMIh_=:Ky./ϓN w,0͊܎TrҤl9pkt58n_:UZBXg~=^ sB:*(TaQï=kd4e6ϖI'j.C r2zʿbwYPe}^#QN.iQvF)otr'Pg#jt!`OͅJa/&[8\)%:㹮.sɮ^y$p,J$Q bM5[;)52kV5+;X[-‚ s*3;֭[1oJOm,o3G*Ѩ;%IG'qGS8+8ĵ=:M2H$W9S^iYIm#*oB+4읝8WVЕX\R9eGsvQ@J*KY'dDE["|9qa-clH翰ZOEP:dZVXN:bj48N&U-QZEPEPEPEPEPE&)h(((7ٟ;pqC,66Q1%XZ{ E+5xRLz0ln!kkFh @ȾídKbn/\[ZI+D O̚&Syf3͌HEG[[ /38Whԫe=A9E C) 9]7 ݎVsZ)Q ^Y9[E Z`&ߘ6 Z(((((((((@ +Fz4<=,GBzJ9y,܁|BA>y$g8WEt[s֩Ϧ[(ިqY:S_ 4St_aW#QߚӆY'TkGDtp {U)L1lpADB8Q Zs[^R3n'Vb܈K"Lm?SW?{9TcV m(hw5"/?`5#꒼Ԇ<`FdX:*Ւ]A(Bd_><. q InIr>KrM5Ϋ$.Oj_`RY5O8BRٳˁ\aۜc*f"3u+INH}1\헇u> }ZI#r  ]>۫ɣq5;0{8kLb&f=\; G=䐅 F܁FULḆ7}2q $ȨIFOSiQEQEq8R(  ;TWl?aqHą$ PȳH\A9)"@Oĺ&2Cjʤ҂'hTpM)42,8ܮ Phe$l,G O''A$U;=Ri-_du |#:W)،g5|8̺<5Z&:IPA)h2QEQEQEQEQEQEFIOA%PEPEPEPfɤ͹Aۆ2S v ٮa'A^KypnL 1^f/J^Gb=:h%W!ߵu=׍x~KMF5sžƽ~S5rFֺ09z,QH)k3MB[ Ϝ|fi0&Hz8$+WVh\}P"0U25ZZAK[QIAK@Q@Q@Q@Q@Q@Q@!ih(h{@Q@4zQ@a$dc˂n%kRc,v*`]|TzF ̬I,yn9..)('=?Fd3)+\@UڤgFI ogR~X1sb9VK,D3sjf!?.xEpåUKh%1\/ Q@(dm Nw)PX)8Ld8 Qp$kI TŞfF52x :( (,pS@ (bd\+4P۟h_Og Lʠeh|omoh<őp8}CTom4PFs L7;p8M׹|+ufW kG R ZYE"Ůߦ% 8Xt(@\m銆;˛8no!Ix G#=iecOkQֹs-ͤ3x7&,Ģ%ql,uڏ"VsB[5)#.|-,dDNy)Ho/.lỂK]h$2rմٵI G!M,eELy#dy&7]R{n#yU /k)-hk@n 5qۧm.&x/ͨ_y$-ŷZ0<ޅDdɿf>s[ic3eU 1{n%yq\ '$Ib(b1|^K -RKTwzշu}J.7`hHZhO7?)\)](7խ滾-iɰ@_r! y%?e<[>wǗ};q?*2x!(T)$r(eu#x 1RPf=.~My?k.mUu}b$#`%T 1rfJ(`+Y-u[b͉ |1y?hnϷG3yZߞwg99(i(h()(h((((((Bq@ \_ A8cqv{@;xen>Ʊ588V#WuU@+5wr]-Lg{hw-O^+%*}sɦWz9#ºα>fGvB:*VIsMǸ_^ dovU`"D ͐ 6 `^ m7EF;+Š((((((((()aր<=[<(.SҸPwq%u8$rVWKl\/gIw`a {Vi\{dW[b#/2=k'vm[V74q*j{mVѱ`=GS|ND6\($VrO2l($8R3aSBd՛& G|rN NPI"+: G5Rir-_R`sN'&qbC)4@1-QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE!▚IA@ ޅzn\-ΩxSZC%;::4nw6zMwujP$W=Gy-|[rl-zEчJu.M^^cM¿?*W_c/%xQ~Ves, %+P{}>yuFA8Q:p6D^|-oaNŝPdZ3L[RKH)p(QHX ̆-}o $d ҴAt4 11P)dsO9\q\ēI]6qkrUsɴotp҇8#ϭg`lb[{-oN֊TQ@ X_MY\` oU-^,5 RW+k3QL_X40~k:rVGVhɹ#φY#N$S+C [D{ $;Nr6m!'#Hac`UIY]B+ T 8RFx8Y+\9]_K h$+'6T2۸`BXTOa5]Ŭ%2L9A6|y*hkH#0] -J5O/~/¹P@$`烊fg݉3=ŵw^Ye&mT.8'P U"Դ[5M_iȺk&25E.1 Z.(茉!QU,*GW}'MOdtL*C,Px; #rx^+ճ;$k p[:] ۳MofKy}v"ȐM2ύ$y#F{ ,/-&K]g0XumDJ_{6 X8bNNy9/OM=Alt`P\=YYtD Xvaˤ<.i##2+V4vr ( ( ( ( JZJ((((((() -!=@ w8Df=5.';8>ɋc!z]]nᇨ/3Bp̹5s#SS)_A^[̡ؽ0jqw7F"DP+< es>b;vWS^?GϚ zEupQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEUMJaoz$lJ޲G"q52vMy$xKbsG|R(J^qڼV}rIht"7ף|9r!|]hm1^QgYƫ7f>#0-"Z(PEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPHMOjɽ׬by!Xb;H۰9oriZ3Gfak^INgdjXyώ('i1K2ڱGViƣko^2Mў4MyuXf?c;H9ʪ L h|^uQ@#*G PN n$nxu0 2 A֝<9 ȧk;So4{L|lYNj\4`REQEz*X_R^O/kWu%0DH:w>ӵkv^X%sXU237\sQJ[Tn w^$u_ط6]$QyA"yO݁om[;)IXhLoRU5 S K ڴRN|&'a:A$p;Cű. ]Fj{,Vί1)Vܧ9dF  -Q=UouԾɲ]g 1-O cC%62umPzwqskq~vG MmyE̮准Z]B)'f>w mh6a3ݫ2D)$)u|%% xKo 8d! vB@N9[8qxMh"X.HXG$&h<Ǽ$) c P[Wknи8u"VJݝ\u܉3\#D<`%AP\%EE 1û$Ԩm8em57RYn Z+\NHJY$duنU%A=GVPIՇD6OdvA#cas8L5k:ic YfdG2cʂ1 _[b3-սc6܅BB67 o@=hMoul_Gk襩m'X-vrv>8؀Q'k3gHikZ,15E\2..;A] zXzn,U{ 0(((((((((((((((9&hsO:DmSOp}k^oX QJY^`#f괥Ղ<8uGZ_jRy&mfA/a ēNܲFpڳllF2z9$ 8`TWV+]22?RBNЪ=<^ܮ4~kмu]5̂5AV5jZeލIayd=iY M*8Mx_ <q_Dm Ŏad0ھRW|BF%j+yy 'QEQ@Q@Q@Q@Q@ECj_STVZ+5ەxʢ!#$MX-43>Ï"TҡR˺Uv:V7$w}˃?ٛv3'ڼ|6?6 (-(I,ǹF?,?n>gO[q~]]48S9>]ϊ_@'>{2  `Z qIe<;>^W(*1H<zwz Y\co 8Im&NO,^FSG.X! Hu=XMFڶzZ@f\۩R rqawy}ޙ7|<Ү !w\s{mbThҒJv{3-S +'BV@-Egu6us*X dI3Z?lӭ@tK&y|@?#n^xl p+н]4$ 0Fiae6nd7c~`F<5ͣxWH6y2JD H51F( QEQ(QE ( ( ( ( ( ( 3E4".':=R-7NSs=0ZwP[^;T`Vr'8j[BKō]tCZ|Y<8i&S(wduPҧ 2|Ak#Kg8Qk¾mVER72tc<^(&|&W( ((((((3QEQEQEQE'zk(aҟIPKm:͜ !v\sE0rr- zZ@(((((((((((((((( ׷qڽĻ諒~h7=ZRi_r;W'&7 cBG}b*iqKA-PhJ\txBMoM}nDEgpAuWye5J FhfkJC18<џ 4m70@Z}ݏJ൏׶B[9ЀpkӼ M rpfXuES~QEV9 ( ( (dPI(PVZ=aqK@gjb)LhI5Y:tvhec+j>5Jnb=5m6%-#{tw^e5EVbȄ:gnֶ$\̞ NڬȭǨ1u˘0FR\ g q\ۑ+_Cr?3<oUnho16nj{Ԓkq˸XUy%@)2jؑ;uNZQkUvR&6[lXBla98|1\` ɪx6{ZCڼF%e6DpFla,AT#>g>yiv6g~"X.-0rFE#;|9k5u [}]Ӓq85R.Đir3O pnJ"2dPK>('Kx%@ !U nIIJG%v^N2q>+3@fҴmh$I*@k}׭jPbR@ 1KE&(-PQEQEQEQEQEQEWG5]K2$W^?U-vlq$ăְImjwZ;XZG;VoZs1M1$\^hn%-L SQs|¼/e EWYQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@ l;zЁ nu5j(QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQESX1PEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPAYesm,Y>$tlGZNhuk.b́"΢((((SR< m#]خע1]^k?WӠtJt46z7WPAzӸ ěkMBO.%WT/ċro'd+ڋաRho (^PbEmʥ/hZTQU5++o&7ev,s@O.68AN^GXq̣<^_;Yuȳ,t$bwWlc\xBw} R nCwrٮArVBw.7ђk>;3\؇v= \#*ݏG.Am2*|zҌgj0e ApUcRrnOv-QL((((((((((((((((((((((((((((((((((Bp+<+ luqŰ;ttP8Qz4Q@((*)f2ȱ s\}K֚Is\~%YZX\i-A*S\OޮI" ]Xmlv I֛o3r\|B÷u kyC\>ޤ_Ai5eM:`G-4+)f(^S . z(lF'5Q\G(=bҎ F"U9uQA (PVZ=aqK@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@袀(jZm’PFT-G^.-yY!܊J(+K⿂VE՟Rm"J+X%̶FQ@Q@Q@5#B:8lU2'WSNA[K {"0H*QIw((((((((((((((((y1cRޤS)b QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQESWqf8NFxcpg"A9 `ZZ(:;Rъ(#4P(i>T}}>i>Q OOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(P OOʏOOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G}EgϺ~T}}>i>Qi>TQ@-??*>i>QE`tE}}P OOʏZϺ~TQ@-??*>i>QE`tE}}P OOʏZϺ~TQ@-??*>i>QE`tE}}P OOʏZϺ~TQ@-??*>i>QE`tE}}P OOʏZϺ~TQ@-??*>i>QE`tϴtZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(`tZϺ~T}}>i>Q OOʊ(G-??*(>}(S$$If!vh5"#v":V 5"/ ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v :V 5 5 / / / ayt.$$If!vh5555#v#v:V 55/ / / / ayt.S$$If!vh5"#v":V 5"/ ayt.$$If!vh5555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh5555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh5555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh5555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh5555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh5555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh5555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh55555} #v#v#v#v} :V 5555} / / / / ayt.$$If!vh55555} #v#v#v#v} :V 5555} / / / ayt.$$If!vh55555} #v#v#v#v} :V 4++5555} / / / af4yt.$$If!vh55555} #v#v#v#v} :V 4~++5555} / / / af4yt.$$If!vh55555} #v#v#v#v} :V 5555} / / / ayt.DdNl> {Wd#Z  6b AR=MU2DC9xFMU2DCJFIF``ExifII*C    $.' ",#(7),01444'9=82<.342C  2!!22222222222222222222222222222222222222222222222222\" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (֪(A8G ΀nŊJ|Kj<6:ʝQ[&dV ht}NFLl# G޹~%\A+C'ue3ȕhGvzG^a|L4om2f7|={tkfm kbٜQylj祟Ԑ$mt́kh@_ʥc`I OHߡ!9\_(.ʖ Z^] ֫xOO/()BH'$k54i+/3z{xc{3M1DM2~i7+mZx)ۙEqV/<-$$(s(cn>HT{ U*ڿ2-b)5~eUů btXFZƸow67>loj^&DKF;N=k/~/%3 ɻӮ1XsCM'nBc,u%ل*+kс_?|O="3u 4`1YAn>xv2^gI->g^`Zj۟Oֳ4e7q31IcL#{^q|Xoah^Goį Y'aR{jjrWL"̤Šx1uP ټzVj4Ѳi)(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((ZCKI@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@-%-%Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@v[XlPH!c MJu[I%e!e aה EL.[f'wF{}ˊ괿~^ϒՃmWjoh./,e ~?:Ѿ権W{vg)?:#F<8H6zx{ {]j=2S(Q돖@ TLS 1Tn/v>W+xW&̑]?xjp3mӧj1|M's(pWCᯅQk25-ϐx_^7HSmV$| ;#jFJX|TrizagUk{Qm29QF1:~oLHeԵ|#\dZ,qm emX3Va0ZE2 S#-㊞tԨBRHKEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQFj7eRWg&jU9oW%| F9yjR-sYB`s>U+OZy_r$[.j?u9o8*}u8>]TPFE& (`QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE-%-%QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQERdz2=E-Q@Q@Q@Q@Q@ U OXPGػr~+爵oi}>K|r"rWםCxouMk6.BQߌsլ`J؇ΗRhL嘂6bQbMKO$xQێ|$լ-o.T2f"1EypN2k# {u\V*i#yt͘ތ g8¾[ӵ}CIӮvccppkw٧]WA qϭmO_yjtR̡O~AA_ M3OiI.eؾ{Oz>z_o/XH3Q'?tSFb|X՚WK#'74q'M0Q>h}x tx$,Gg^&.KB;&N?I3ug(+sZexqROw UE Icc'5NF bt;r<7|:3jZƫO"q]W#;WNq:Ƶ-|_Q;jBM*#:YBW4vDojZu js`i^!KXm\ oޢ hxJ( :xR=˙Y1چF:nMkzla|)T"+ SQ\ ]UFIw=zQ2Z({HsEj#h(((v 4"v*B%;c;Oza} :fbI p3@N.7|I{`@ȭZ.M*zwh>׵uh: x^ i&9L;oR~գzH$Gb+@WCN_sai-Q]'`QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQERUJH㌚[{Ld5n~mokk{9Z1Q4q{c=*)/#qA]ձj)Im%FOdX$( z\DAe+ŘzS+cFHl"Px܇dYy{JZMU_yr¸n;kR/:̆k;0ުzѯWe&o MmWŧ/3*I0;1s]= A ` kv бpg[,mH:#ՆSunqC yi|k%͵ZIW˘U)H'9gYqVE}+̳􉑀IC<쁷LבzRVRoMyfv=oF-cvK[bq#kˊ+˅>dQ>b^IIcjksZi|3Kw$lMcչ^޵[\uMo"IzSڵt=e]}[Arڞ9GE,~-ӧvcI(rt d.ku:ֶ"hܸ0ڻx0QFz.MAh>/fuXۉдLe9 95Uj>X/ԪYrk_/xydhފ2kox,Vnv TXf}F]7A"{ FJ^MOIJ^w*ArH+ң '+#ѡN+#D'{8˷;XrG^M:L kMK6'a00G'~.7 CI#m63fBh蛆Y;gzޏ?ը~vv> L@mt׹Q/ Ƌ,tRKcFGZx5c#y'׊u_"ԣ(d<5nY<&!§sߵ6TkkxQy^Uw|5ҵf{e.\ni)%2hq0n}׭q5h`O ׍'޺+V3I*L>76]Rʐ ݒN:ԚG]]@q؀v=t[MKJHrX֖G]1 v KIJ*uyU,m圧9㟐Ҽh 5}|}IuMΆoxQq!<PsιqxenjkչSҼM.M c8;i^45("Xt2d}zzq^T`C+rxJ`4WyaF\} WpzLKD'}֗dZ+yUd>v^WGFJJahcJ׮l4ٵ}BU719=֨xŶYi2q Śe%[rAڊzgֹq\$02p03 ($SII]]P{Hvrm=~<֔JQ*3.X_ItAmnݥ;1$),f0w?Yw;W==x߂4Xt}tXG>Ck)WO}֍G*͸g?ҠE ;+YB٥+E 7G0[0p[KEt:IYQLaEPEPEPEPQGҹxOYy"1$'fRQWai= =O\4hB pA ;́ԟa\~:Ռ˃cS׹#:,yYbspĂnrWQӻ5S?qc89U'WS.M\[-?3ּay .lU;6f6?M+ž'X[9DJ{96{qhT73[O%[Hѳa=}a^]_: \3\IVwzW$ƲIp=3nc{,RɟF1Lo_=xoX5,y1CH~jlr{׏昼#5Uj|}ў02\`朮2d,20ʩ#֓珟}R\OR~+65ޯ07`c^9c-6Ի4e:rԕRy"*SO^*QsK fXk:2|6߱<&5-V3ɜlkqF Ƒ'Hk(L )92βŸUſjr\E?>XĒI'$^lxۦz+umF/=EQd(`Aq$LbG4JembįmI8ͽWORŔ[I'U֝nf]`_]q b8i~'ʶf}Q_,nQEQEQEQEQEQEQEQE=f ښIcI>")6eHJ(IfQE•]J+HT4]F-0Ksme-2 ׍k?<_5ɶ0˦BI׍OW]DTn0H+ KP6*\G\um;ҥJoxv-s-WypxKT5fj7rHO A֦J'&[M]~M3o@?3^igg5V"@~kxv݌c=:WgM}T.2vœ>N}]n\Mw,,S~qh2i:m{baEuVvVp+Go☵;Ūn'$}895tIފLk)?#|wzח%`M̀=u%{<^H-m${䰳;-{ )PYAV UjnޟJNf^=5눭n 49$_!e`3UdѵYB?P^_x H./tGKo(w|!i+)I^y;? o_C}=sY@3WRzs^]0ӵHwaTj9R ?g]\s<N@~:][!EF;!hŧ̚E09{WG·C6m$L?P>͟=7Mv?"$Յ¡ӭ\U:ʜ䢌)SIGvWπ~ZZqGvO\~K]js2ȋUp8kc"@T `q^<%8URi^8^U`JJ֖cZ*d!+EX(+>)1nj2DόgklsY:4j@0Q#Fp97/7oN3C`0WG{Wv)"e+m3w2\+wcLiӊw:NxdI#b28 j2.Vi˄ FGkx+C#`ٵid5iWõv_STr?n"rZxY5F K̐+zWgk M}-J|rv،T7L23\mv+L=N(%kXPCG|nbqM՝IsMm(FQEQEQE>9Z"vgښrēIEt^QEs(((((((((((((((((()HNN)*O>uoۉ#I#24i0RZHxqzn+8V }S&ٿ䓜]igz҆E "E/A^]ITrD;sME+ ((Z( ( CKHh(iQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE7Ƽ3I̴B#$`'ƽ[:Ϡsq"GTw<:Wx[j3%"ݴAlck&yلr 4{߈hH*㎝ۃۏz M* rU5@r78V^Kҡgafs v,KnUjQDmpJzrOAV~c\i"לt#_F[[EA)~63XWS"2:V#-me  jC8/l-w#=k׾iHZ ]:#>KTco+ ( Wxj6ZmADU;ZLc'p<{lZDc/u4GWW?Sg+}b|?-]*c q8oy'G֬IB#t 鞙^d:Qy s\ɤ[8d~+k]F,[(IWx[ ,tpVKE}~׫:q{RoPU@P0S+÷>9#Hdz5ZutoMQLaEP; xJ6d%c+5k~fkc-q̝;Zk"`Hd\𰫮a!_W>bѴ-G^X4i%yPddӌњouJB.@]tI;Q@*nP*:ŅFشQEtEPEPEPEPEPEPEPLv)0RBڟA@4:Lu d " 8~95kxci9L,0zp8+/Jﵻյg,`>Tv=򯟨4>^g*;X57?v $, p}C}a'%uYTlc=^M8*NL/8x1#n#^:v,l/# f$X$s׎^x~+mZ.w>T{^mǖ3j7Ki:..SOd v"9JM5˄~7A^mS~d\^%." K5sZ&w[M22>Wx3] WW%xl+NyM݋EWq!EPEPEPEQERZCҀ (KH-QEQEQEQE%Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@E,AI+"K2H+.ݭƫs}Xf sS'%$rd6-7yvJY߶y>/ɿdz܎zWwkimckpDu#P~Vn] '?vZ/' ]& |?FR< ۏR;s[un=s(`ܒI5E\`qQEYQEQEm4ڝZ)tL`pvJ-O-L&<G$`GN=km_j ~&10w#cּW[m;OPg+${zE$Ox=k)3?u7袊((((((QW]MmjPAȔ9_㯥PFiŴ]OQDjҝgyA& WfVg +ҧQvik^b shۂxn8dEu9R2w¤'𻞕:qGP촫sq}u⑱ǯQ^[⏊k"kF]jjօ52+b)W9?a?WI ɏsiMxS45V|r%QPfh\Z݄63M%#lq;@^sۊE97>)>Σ9ݳwg?t}rw$m=W>q^^ SMO(-Q[Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@QPtx_&p$݉zw"_ǚw{ 2D]I;ֲ|el5\Z$ |Ș0F@91qXT=Z7"ρf#Kk.OD^]z'mV)P [ _Lf+XamJчpFjp9f[Y?ynOEWIS"+ddwzZ-4KHbK SUrzWjuXQ%>ZnNQ[j{$Mn|vW؞= V4U3"|V}>eSA+t#`O+ӪG 1 *Xz9PTzt)PP];Ǟ(-.; _t+_4McB;]0ɨf8 u$C88z%ִ-Ηzwq6X1CW+ƮbkS; Olo#8623Z;kcԫM/Zx}=ฉÉ'lH! uwh"x4rt`1##-ŷa?אb=;ȣ:0yM{=c {m] $뜟ƾc>tN1ӓ?v)Vh q_'Ry0+Q@Q@Q@Q@Q@Sl}ⴅ9M*nhQiJ{>J*nBQE0(((((((((((('2)82_#sW_pR:y;y^V(1 ( J(;3Ÿ#D"T+Ά#swtlhx0V[uAkH/C__ٴ:_0MGTKEWӘQ@Q@Q@Q@ EPEPHih4QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEs3[40J1nq_6;v:{=2v`+2 _;Omqgp\$ގE* yXth(((((((((| nx| y#N+@R=+x5(o\uĿkM yBi9EL#N}kUNm{8*QnOS&⋹271ۀNУzg:84NIM%pNNrrgRP* Š(Ƞ)#FrNќ,4XVҴҴKD|_z/x+)P gx q~Muϟ3?"O>KA6tZpfnyPGdtrM%lzZXN.M(PB((((((((+-k4l6yG#s^\sju&8Hm#b±*mEjsc9SqghOvkkV1"~kthKk+dj ~xwHϸq,['9ݷ{Śs$Vm66CHB+wgyhR6g>J4x~%.4$(I+19Q;q]iWS,_f&Uya<`:McJN=F1lv= M::[;bGKg=*Rmv}b9YbuxeYNAOq44R+Zl#[e1y6`Iו+kH9,mY[y`mp^E$5ծw=Zؘӎc⮚3\In9 dsP95,U׊:@bA8=ry56IiCK0u ?Bq^VT1Ugt~$]6+H]@HOk6 %M\|m^q[:Krmgg;P`=^TBNe3ZoYbou Y ?Vڃ=FjmjVvkkq $ pr>Uin$,v1PYJGVnrԟ5->!x[7q3F^ݕMVb+4JG=pҸWiXONcQW*3${V5/st׼XjX«o^yfSvb}{{V7GЧi1JFZZyNi}}8FybBC:Cr3 sq1n\ a7kot2y]r{Lj}:2QEŠ(URN.pI'p+xrWE;j>b-WEMBm=G#=) lqF({~5 n3M'G@4'4QXNH)C)(x0o]pm=VX\s(۹rG|҂WH>Awb;r«tn6#c`2Gڛ20=c*3_p(FQKxWJOWQJsqN0rK E<Ji6gmǃZ;&++̠)QEM;1MRAu@;um7I6_2CѱG84a*jsѫ>oCh*T?ZJ\[OV*rVEޫQ]Xlv#s6 qRVS9QޱHe1Htg+ЫZNQo[ך3I5(%{z5Ukz,NE}ٮ9dQEw&7}^>ݫÎiU^*3qwF6vx0aR23ɇ kut+#Ҿ%˪1)7vkRjqL(0 ( ( ( ((()ԍҀKIK@Q@Q@QE%-%-% ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (K=43HU GkoKofN=Qnbvv9 {/O]j:_ep ؼn]<<|&԰ҫ?Ɛn` 18 hd)!I~Yla,7~Ǟ<7RMЏ4\ؑt< Qr,J\ڟ?EyAEPEP}м k%HE??"㞃b155FҡDa 8x*o_El@dٱ# V[nռ#i}U8SyO'_aoYխU^j7kȇ߿m~v-tGA"*('Uҹoֽl6:tEg<5⢛u:cc|uTm0k|z/滏 w[Z[%c-vrx *K{AhR@q]1<` 'Uw=!NܪVV;0s:zT7v2ESI6c"@NW=>cFAB;̐XWܰȪyS{qsM;Hʘ@Hn)15w'Κ§sɼ}v?#]<'cojѶ2o$o#nϯN:W7Ɉp-X7nr $>XúDvjo#9x,$h[9't>ǏIВ-hsLӕ[Q9n$d1QaÑEm8RO]XB;WՙCvjRrnOv%QH((((({[y!VHkƴukZŴvڌ 8 ז<5ȮᗆZƥ0Dp܃}?mINo/s9{8=o/֊nԎ.V)/=ytQjHO_!z8i?aH$ 0Zw\d)-$08<❾e_ٜ߰Y~Z-<3Pt=Wckgka" Q+ges /v[G^cIUխ#ly,Ap`?x?ƒe&5!/ yMe}Ҿv^?Qo en~<΍ QU,@Ԋ^N9Q[M:݃4v88#"8HѝEQkFú݌K%֕w3m cܯg#v}<)BJI3&䶕d@HZb1P9=7lCM9a? WU+|OB4n~Q99hyRR=h[HcH#YA#֞0:V9vMJGu9Fu(POjZs/?tVӮ_3exʻޔʑ-xM_5*sĚ6c`ҵ!QrpLvrOZȯtײw9kJW0}}21)O#uƘQEŠ( NL[тbnEByOp0z*a5qZqaIE)ݎ (aEP>A$8mWz1쨜iGT r[d/prkbE\OWk.:%9o'C"q(iq,HMNC) dЊl::#0 Wx$ZRKQ.qž2;WK74ͻ9++s{X#IM9fVbܮpvC(  ]˧V:(,(((((P(h()JZFC(h((((J( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (!d#↷y-eyJRx9Vu[_[IP1'?ϭe^&5_(s((((((\fn8Γm1ۊՖo 4{{W]H!&}Im'#G5fJ9gɧW|W=)#M@Cy-ս{빚W z{*qڎ :\aլ=NU.ꈥ@'VjNg$8g>x>8ᶍ62f^ZJ#l>u)x^ק[(LI5z&>ka''/nƖ۞ XQEtAEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEP{fK5'gWXzB`&G+9VzßYikzFWwo}F#OcZЄ.Xάb>6 ,dydd21kհ=+2MkMխvRt/ !*3 D"dќx8ZiAB< 4N<ܓs& ?ũhYc]yunF7*ƏVX<ƴHalA})r+rJ7ݕۣ&pF0@;WTsQP:jln ZִomomlsFRZ#4 8SZ`@//JYe2d渚oC'"A 呗zΧ KЭVsO#+׸QsMMM]ZT)sOQI+)&Ap sf;9^ɽc>?*;)_2NyʚTe=ZK.eo/> W 7*: )ŎXԺ |ϢkEWXQEQEsy( 2 ?4 ʏݱ*!'QX`(riQ)nw?tcR()rOLndޱN2Wz%%{XkKqxG_B1]ơT`09ҵE_,/\s`3ϵzFho N((((((h((4Ph(Z(  ZJ(h(J( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (RmdҮaydYS0CI +Yϧ^gt'85[j6J16);޾vjh:AETQEQEQEQEQEQEQEQE/Fl`$-Z"hHgv遟ѽ+k޾</d6ٻb9Gnjմ}i) 1.DUP(m+DAEP0(((((((((((((9caE|٥KeCp4$yOmL#=sw澖^k췿iKop|qڴLXbyTO+|9 M:#sy?jIu|3d ꇲʴҿwc`diZGxn#tP!11l{ T[P~fjιWe>gz%.((u]~b8P/qPη`Rrע0Te-ѧ\<9c~S$JBdՇhZ;5hb!VbB8'J(sC9ZfGt/m J\ ,WB^[Wh**â|p.[hcT#oy{̝kV٤WaȯAqE i\:RTu^0+Oq=gVzJ4ګAܥENr`.*d_}cK%T]_{r#"F$␴g{ָ|O\݆ST>ɧ[czz7+J>^AWMb!5kzsm,iyʨ02~A9<{Ө^MwkoGRJQ(=:VLWRGw/}\_y"_gjrʔT$PqP}3O2ҡTʻ[V+#97i݌U[˖Db2OOj|m_dj9(LgSQ ;Y_ ǟΛ=䓂$_{׭{] nE&'$J{ԩϕ}Ҳ|V1MSRWѓpMϷcfpw?47nyS tvkӵ[=Znln#|m}/;kxcf-Œ`=s'ž&֯ ia^Ǩ *ThyNnJCJ*8eIIb`V RWq H 0i$yW'xzX%Ou=:cM^F5Bo&qZAk1,. ><#= s_($)RDr0aA}7/h6WD<Їdaz>e82ډ+[EWzEPEPEPEPEPR ( FKA@ EPERRPE-QA ((((((((((((((((((Z-$`9r}kχ&``+|} ;IJoeFؤXn_~/s[bƙmH:d\qk%a0QE"B((((((ꊥMkhGx-r '`Dqwӭ{w xb%س%1%{ ;ֺhW]نγ˹kks tn &;G^ֶYZmoG jFSGjЍ%h <(Gqh ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (5($ޛ4}epzWgTkVkNnYެ@ u̠jJ|oYNۻ[.-,Ot( j{31L3 Mjyɷe ("rz/&=M*0VڐV ]Mh$*3\Ӥ9@"8ak><0'j_Fx+lwtNRi-+)H"^dS]!f*z⹱6Jf}PF}CPIV2?"1&OG`UiZΙG_*#$$2ʰ)1TQElh`k:˥jqYC B\iqdvq$2ZYN]؜'֍ekV=D}FrNzvN]II2[ 95+vP:犊ucnܰq#ˡX_mE7m{So_P`,[re;uW,0#BÜww.iy6yp=sW")ڵ9ԴG%{|J8++?/3j2KAh3(( .uFpN\Xnre{hfI{q"2_5^c8_S#AX (E;\F 3ME yVr7b8 N3+ΪQG\xuȠɀNGrG_j Ny=AIVOf[ qLzƙYWw_VƂ(B(((((((HI߽Rz9n6X*RvD̬nUbkҍX՝GWa>f9(}t/S'l[az ki8R*49ԒUOJb89q-ּKs,.#ȧ7m 8RsA],R+)כSZu9I bv+?xg5] Ey%h]H{)m$+cYn>~PnQܖX~b}:: #{ĉVuU@9p۟MbXWӻiKtO-Xw OHbXP*TWU:PvңN( B((((((t ( ((zR(((aEQE%Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@G嵬yPJɀφ%Ց2IC10s914jf΃mkHݤYTg\:ז&ӠU]AGv+(z𮮾"tF˜AE|}c>qerf83,)z ;OtLy$䟭%W+nd&)WR' +q+ MYtfS;79'gQ\c,}ojm,]8r+b>dȮ@8U~hf5MWQJP\RϢ?\Óz\cߩ_H#ҹOj\kM|y`!Mt"&8Y$fsYU`|uUjӌWK[)Ũ￩)̘b`$9sI@INI9&g>YͧvNTVddQ kj͗HdT_Ԡr+-ϱ89$4zfI?sF[8%)Td~U-']3jX/6OocӦ{>V6UNmFH@nSR2Kvto(^*Iun*@|eΕ)bJRmJ=rQ_$tQ@oC!!ެ1:wm$3P}vq'_~gZx8G7̗gܝ4kVpC cгs"G|g'Wq$5Ocpmd)%' w5^ݳm'nzm9}tֵZIAtw*FAJcʜ֙Op{Ve%H "vA·F5e~(ggZaYNViPNgf04p2{v ݯ_WChQEQEQEQE`PkB)a+X͹P;9ӯ6ˢz~(@CVfS%`|$ַ{(+0)QEQEQEQEQEQEQE ih(((R Z(((((((((((((((((((((;s.w)9Pda[|(&> @D1t wT0NaHs{WG;1U]buM"&єl =x5Iӕ7PR*/[=qGJh7:]{0=P54 qqvbQE$bߐ3eA'?ZZ(H95kμ[OxRu[w(hCm^x}NkFU"wG:rwqUj3Kk&->C#qR( 1QI1Gtag$:lҮ;E((((((((((((((uyhT{UZmN6bZ$?FYi^Y]&oS|EyamodaIl`u9,m 5H ɺtmtR(dh6wr۶*X. g9$lOЊjvS[<6+ѱHH;X`CPxS:Eo`9\n!ǡg3ʰr3ޏbcFS2ѯ^QTA/Ms \zOs5X5L<*+3Ô\_+Z(()`M'}z}G5Շ"lLE`\aERQEևXSB7B _'QEsEj[ʊo*^Ox5dXĨ}XsG@;gr*מ2^Ҳ]LlUsxJuחR2Q(`(ki?<` APڇ^>sOqmnʶN>{ `e.91 s#FK^c;U|'nûoEԗV-ox`AZ]WUѴ/C'=KZ⺭ȈmgUxLzO(0?< 9x9UiS_ލ(R"˼ߡı#5C.)~=:7ܭEN0=M6kwbOʛQa(c]5Xv20o~QQEqQE89d{.#nTeҫ=8zr6 S܌[S cnL61H~܀݈I9G^N_e]?n) Đ:z@9IJ.Ǩ\4,}=?"޺@#GO`?ja994V|7Kp+(((+>jkb5A_]xgh:+J(OPpoxFܠY<~Bs=+0Jè9@j M g*0CWSytQEz p43G H2#}Ms|/mrj3|цtje8v"U!!maTr:Pk+[*u{+l0-Is㿮iKG&ҺW-ͮi6Ҵ3vqHytVPM:Wo$u Iv2ǮH~j+h\R4e'Qbs͡\U!,}+JWQOc9֊3Q22 )^'gkȢ֒Ki~`$t< QJ!Z2vb.ϳ4lA6qpAsԐM\Z $Pb:M[#hQE1Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@ #hJjiM=6Hws߭q:O}cO\[jt*MsF-$[n,@ =I<^?ۨo|W[J]zjV7Z 6w2A*۰8/_5>2J&ӕխkj,?EkcFK/5OG?Glotȯ-%hX#+ռ1]U#ԝmr O>8+)z6' KZ8]d-%it}Ꮴ3ּ?Li @2G01^ms w,7+"?T»cυ+`QidQEyG=PxWAyVM~7`]L\LMzM][. /G r3U s:T:#8tzW__WJ!3!=!ʱSq_M,]{N]{%]tT׶#!eS#MX#$7u 2̹|#ש?ew"z5NhIo\79S'.u-qa:݁grG0ُC3]2kXgi;<zyUCo~Ӝǽ9R*.KU>;e[)/c_Nu:_$g=~?4m$/9sޛyleӨT&rq޵U(#W9mjo4EKp'q TU&VTi\(Ph2qwB5mwŞ2{X]8!C \t0ּMxcbbL.}SڽT]+\UFS؎E}v]?UGgSHON]xCQh4 FKpqB۞׭x;6^*FٯhyOqڼwƚ$?Ҡ%-9{ba+En⤬_xp]7N#*ZEz-Ģw^vm;wWTTN\d̹͸p'*r~]G\VÃ1fa+s4FK_3ܷ#h1l$TX-J*kћ'QEPQEQE>(Wڸ霚ڕ)՚ cRz6x3ڮ%q+ZDP\ҾejQZ7^v3ajeHTeb7v֣տ[5qrʞ@rӐ'CQNJK *DB-c҆bJp\UyumEo?ƛKԋ: 墛}mȨ4@#;Q3kEbeC>]^-_J% aNAq<`=:I q<%^J+Vd芶vcԚ!AR}ئF*WpTTU*}:});3@VŲ_J֨-X隖IaEPEPEPEPEPEPEPEPEPP:Q@Q@Q@ JF?8 PEPEPEPQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEdW͞0-3ķqFdAõ}$OL?<;cM1S#Hy?3i+gG=}z~1ץq,UVSyӕ7i#Q7i W|'!Ҥ~hV0>Y9ߒJ1]ҵ[/l&1Lwxz|ƸZƧ7CJ3^A[Ӷ˥+^&#>uk Um ξQKpK' zrKMOfYw5~.j6E2N>gDZ-,"Bi`0sیe|-.Iu[V!.XνC@A-##|en5G F!A;[%X::*6ⴶ jT MEQEcx>%Ӆq"6Xw#:9:\B:]k/=W8#Ә3F[kq!VMJ.R%Z`&|J;͠}ާq/MzKke2ƞc@E;3Ba6M9Qڱt/h~$rAqYvry7LvJ)auz(a#JJ-N;_JUTD9,T8Fa*tڢ/'sJ7I$$BIRKF1Ǯy dc÷ Wmȹf(0((((((((((ĚDZudO:!FBrT_V>1|î 9Pݕ qzskQ{hC:(, eF+_2Y ?Ȣ*V΁[\3ڲo?ocXԴ4WF5B:떾!hm+/(~sq \ȱB^yQ=ʮ@?0R|r${HMx2,<ΛKsbc;GGw#_ 2J&+6]1;ָ:(V(R>%5oQVwwZfƑm*߀V7ֲk[O&d F|ܝ~ ɫqS~H^x{ƚEկURrddX-,Dy*V6eM 2dc,;^ICw?׬K8O8Ӧ3C (7m7EWpQ@ kb݃BzbJu84k+urb$>5`s"Ak8 e`FA }(_rtQߪLԷtR㹯tmhΑhZgZ=j 죹~u纷4T ,3z2>a2̴wLt=>]sL"j7i~cvG=ˬ|]^YKRFD< GGJfWgBKqdS.eiF{*]EFQիEcSX. i!sWz¯ %qM1~ޙ;^֯/1i}|UF__ߒ<N^ڧ>(L(ȭQ8+I]R Ypejȯϸig^`+䎀U*Ү0sj+v D.B5mjܑRڈNU#V*WV-+L wbF. *e(OPpkk5B0#)'4tѨt Nù:Ҿ.m Mz7(e=)Xqztc9@b8zmU- .VHFqm;pӡ OI=;# iXȐ!txOqM;EJ#@ҾƦQLI])մtD,$z COEe Q{rd8:(5Ts\=dNGQGI_jYV$y2 GBFq^",X` =+&=(i[0<yY*a{L<9m],z~/ZI!k4fOA#}kp9L \M9=g()isOP]\eH#}Y59Vwb=H{/ueRbQE}QQEQEQEUimIRPvJoP +t84P3eVܡ5X$uqZT)1ݡ%`*QEQEQEQEQEQEQEMӚu1\9ƇEb1;}=Bx)YoR\:j%ęaQ?JRΚEua:Wm7,7sor+3g*2TIczG# no'kcBZ\Ǝ}s1}z$ԯVP:axڍ}*RtMP<Oַafl# ZM#yE=F:sG{Is~-Pe̲6e33w=0>ZFcZ% j$ܞ;^ ,i՟gY̫'hk(vQEuHQEQEQEY7PRy ,9gI:җ,(+;Dg`2Mh[Zv彺 4kDWWBt*zvVNZE+`( W랞bωERV],)i*c:Z٪i?^ٞKC^j料J)@$wQNQOFiY~\qNS}q+(f,]B9^%R1V֚5h[O. EXʸ >}ǭjFk 4\&(?5ќ!+3 (2>}V۫o7_OZ-Yz,=ay榒.QLWWFJIJ.QVEPEPEPEPEPEPEPQEQEQI@-%Q3@PIE- ZJZJ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ("h#s@MUbE㠫0pkeҔ"oB6Zv` ek>%ɧ6Z刮 ~^Q ,"+&o)_0_=eu0έɖ2ov/Sj(QETeJba]b FpSBH.9*e1֦Q >x>ꯂ)tշƞ躗 %{86iϖ]NX=sAl.w{*$3ך@9<`۟β]dk1[_ZG)q@kn6~rTEU(((((((((u2a5Go\+cob 1^Ui%I>HPrOn# 4cSi"H) F3Ǡ}\xr}IUVKzlW҉Qđ8u$}mKNUV'Xt 䀄t~k %b6F8 I? $NH?26G>⼮em>Q2jT[fM4y'V%Ie'dtsT[IUT=m$gZ}qg*on΍IS EW QEJx+ʅMKtaHI|ekė3Dm"8bF vkaV߯IX\:)jE /gt_k[fXp=H8uv-xn#i-PpH## MwSsSU)8z=ğCsoݻib̊rppx?C|"ҭIo. I9ǵh0Yh:,6Й g[fGn1k}J4V7 *BjfX;6c,G K#\ X@qH=R[yMNhDm9 g*JNsW$(((((<(hY{uJehE=U_X gg}9FK.GO_ݎ^J_mZ(|((LsQO2P} KLrV6 dҰF(^-;h+[r $=ED֭)=XPP8'ça`%vwk5sqF qIV-c!(K^جEdw:c4փ_ ;V oQT#CO~ +s^Zi-$۩ZIQE}iQE1l;zcG I+0^fI#_Z+*UyY5{-];l"$pe$.yN<1Q<4IWISTr[ik꟣ݓEQEQEQEQEQEQEQE-Q@RPEPEPEPEPEPEPK@ZJ(((((((((((((((((((((((شq*˷*==:W0kyt.i6A(n)KhzxJkI.ȵY t/RcKq{wiWvwKon$ NcGZPx7B#-V 1U$$t=J=GNb 9Fpz5Ө疽,Ssk͙mb9' yvd?MH?08f%В? 89._CEaՒ{˹a2W\Fm;{x %N?{ -oGR70U|\|758_]x%HrMwRDӬlG9O;z@sYUjf ۗ+HB6SֹzjZiN/uB+cB b`Nu? ʹMjУ:׹x*m` m"3H>W!|.[h^F/2}~oZؑbcB;87STU:rM龧ٝDcJ}x5+?JI!+Dy$TK;*'ҽZ Il>qaJuzf֊-RDC*k':Qm+k֞^a]]\[xC"]^Oxҕ *@V]B4cuŧRb14;ٰ*^#j Ɋ_/+{+rGT7ZNqQE|SV> *)fc&gMrQfŸ7~g(˞# 1WH+帝GB:]mVa|^ܢՏTB\uFխ$+#jz(rQ@Q@Q@Q@Q@ 7{y [|'gQ۪i 6-Z|RP0?QM]35Rğ1aS<.>+rVKCQ惗SJ(|((J䕁8OHqƽ7Rk;;,=zWș GM*Q^NW*eHw!5Z@*F3LG 2nI=jq3k/ :Xjtvz;.rl٢* u}]pUw7`63$ 3zZ(((((۳$(((YPw EI@Q@Q@Q@Q@ EPIKI@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@SY';J1&B06k\:vmUAEW!D\ S 9J.3]#)@V<`Kt>M%JxI6AuJj\Y <%xևGhhMh ++|/ 3V6/-a\n[v[=1TfMH<?K;W=|~{S Ǖ'}TqdQ_E<V7:/bvC U^ >]jF%Or}،bL׸83WqpC}=SHXRW0~f!:u6snbh߮c#zuvڬg4G `:mqǮj{i9UMȪ{ wFjXYkm/[3B)8J4vž7>~5^T@ryܱ)eGSx^Zݥ|f.>{96aTTdx󶝨WkucpL˃{x#Wĺz&7X+#i9ۃ32xb*VKu>gõ*U$a5|H+?kQPeI^=oҾjx5JRi5G27 -SE.rooy,m>crk. c =w2=+尻~~lx0B͎8^"H$q¤jT{VjRwgc"2Ԓ(uywlg])o D Z&kkcQkj QHAEPEPEPEPE$SJ@=iNj-.{(BH0N-5QVEPEP3KyszԬdqn>}+1xx.j}WUkZ= MԮ}2+|kj+"ȕe%2pG{ɐs^?kac@?UK"<5iǞ~L.UK:pwQIW|"sH=| W)/ Uդ(ΐ$.@$ VuE,$?<] k I<ˉ"le?*x=*U83JLaK "tϒ%HV8;Q_%f^~x6OYX:XYdnaܒ2O8 zvaXZ1F1xQ8Э^JlkWiv n"Y< QWi-}Vڍ#pEDĮr}jZxzU'mlJEV ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (U Ɍ" yMw7  lV#;QO@ץrTABr_y~(z)р\gT4ezGGĞH9x /wYnp?ƙEJIE+$RC=¯$S(vIk 4'5ivѶgɌ|Jc\ѕ8ZJaYvv3o)p[g J`yUHi*M]?QeF=uVcFsQ}Qvyr0EJX$uhbVjA9\Zvc袊QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEyc5 v۰35KP>W:k}M^IBY)/1֢ō=OCkhby$[}6AG*79Po]]. NqWwX%4Bmm;xW*ؘAkzQR1JkNM%̷c|''TQ_l~$QEIo4jY݂ILx\ ,`#G|^2BURv=Wú:hZaN~@+W(g]2Ic_byW]e' ]xw;*8 5I9'i+J NV _ ºlY~y`1pϸ¼ozΡkRę-n+ >G/k;>{-lvq5,iR[u 7P;/^C@<}h׮aERQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQES])d*e%g+A1AԤj6+"@&L:VQNZ9-zӖ=ꎤZ6{cUnXK )$ =Wk7=xHv.Z2lZH#=x*R>;U$)"Иc\H?3u'<^E2GY8[ԏ@91,INkɰeZ[_xo"KMEjQEEwlZ&'`s}͠o?7sݫzeKrIV%@~uc4T%=%ԒhD˵CY d{֥S̼ՀϭxUkzSҜz6 5}{UyGUjsn S(;jiNzM@"*O1Du5_TGu!Ί&诘`Iϸ"2_Upka*rQEzD h5 %;[17chny%Q]" ( ( ( ( ( ( ( ( ZJZJ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (3o`@ T$d 0|H<QT߻'R!2;_!wcs'4ty>ߴkpQEPQEQEQEQEQEQEQE*\Kc~kBc4y<pk+Okb؇T\OF9Fzmmw\f},uqױOˆI4 K5'%õnR8eA=ll1VCgjp%JKmKSU f%%tdW%LJu&AkaS*╯aڰQFkD )QEG5VkDpJڭS]!8',fzmWk*2icA Z~?֝.UIM?d{)T=;SlZ"8Aө=ex)Q[f|y{% `Ɇ\e 0#/_5QU2\6Cժ0 c␨e #룆(IsM}iߐKP(OJH])nլ+=Ege+v$+AEPEPEPEPEPEPEPKIK@ EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPU{Y* rcpНbQR j*B ՚;M]]Bp4d)'u)NqЏZԌaf*zI)ŎXt~[}v$))ihͥOAQEb0(((((cS#^!E@s#Uh /rZ3Z(((((((((((Nag>6Nu|N_\(b g-XbcJH2ZNVݾ+?] {IJcZ͕Er[) }\6&[V-I[x&Vyw4AT@ FC@emK' q{oFM|UtfZ;E,p$Ljn\ߵ LlF1I$wᲽo-\G nFl:Zѷ(Z96)'}Aj,kTNuw%`]ӿ@ vpx4WGiqHQH-݊'oz4_5ե}ί`ޥҒv.6ݛ]Ge]K=Vm&fnx@t{NNzq_6X=l4:ȫ *5bpѓ|J>-Amq^ m>F8Z*˯Rj(O ( (+_\=o%̑e4 ]E(c ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (ҘbF?JT5i+%pP,d~{fъƦElRhFE8#tv4bx8TQ'mI%F<LIgA*sޔTO֕e^ƥeF2OQEw**Ȁo}kw}\C\EPC)pjAlcWz|AaS}&ϴΰ'#䏔w=\8}WxD 5!2ju-oKN%J*JwfL;Aȫ$à Ja"4ݹWC/*XkJ^z=5nZ 7Or)wW26A{+RJ3wj 6&LaI+oP}1Д![iҳ]E (($I9#W\FF >(((QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQECRAÓU=z4'o>= /0@$jL($؃5F~d620cIu?EVMD^NIO&{Knc ^E Аr3WԖK]"`Ӭ&{e/5ΗaZI%rrp+iv>?;W-e͠{ԔRZQP>,Bp*g>ZR3B-xLVcӤEnR=1>ձ^shGWv wg"@ 7N;u&iZ}?\tڂ]Ln4]Y>漐(n>|/he}̪$Lz`z/+n:(((((i%zǭD&Qڊ ( ( ("w47+X2{u {.m(ZJ((((((((((((((((((((((((((5rz7٠x[ 8{4׍d\0ȯr ȹ\ӪȌ1?wc5_j'$# LecYǧ׼<1Ҿ1TB҆"\wNEWu?8@Slqt%ۨ:^M0+^{b#=}mk`+aEPEPWt8Ub`piTcY(O8((((((((((([Ƕl!2\9L"\I^I/Go0f$nֽDN9ࣕ=A|cja% (,2޾JֽG\_].vX "\|I,+"Re29ڽWH~?i6*э|scwdʷvXeD4>Yܖt ʙ?}ʲ)W FaEV>_6MRq* m ӜfωROˡ_ ikqunPTEfۨYc/ܰ=iMIvݑHꤎ:Vekk_[ V+e }fa`jڿTg*Q82]_{8~n|qv'~'&ռA(M>L?,koǠ🆮KGog$3>\Gk pG0Ӈ:<<:]j4rz{_m4 - oE4yb> UwliQՖɐXx7[6>_ 8QQeЊjW#³8DHd؅<}spfXѱ%Q_EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPsi֚6qs*783 9֬]ck-̫1)gw8W'֟_ΠĄf6"KɊ* [V/V/屼mm9 .[khuϞRU$ * Š( RіİN>={wgxi8^GjϥKos5W64SC:Zn66tt'p9HT66˞: $y$i%vy噎I>o5;y۫gA=9Wue~.|Le`}H=+K Oh^%gLk9m-UiLXݴq嶡c լ,.u<]Y;j(LŠ((*)d՞& "@>hjU1pI(jU#Ɲ@'EiAQTI3F92w&%EqzT`W&Ԟ !h$)495op%a}M@ E%-QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE쁇Lrێ#vsWU^C@ڪe Ul83Vgj<"mh7 ds>lg-N[d$|1%_qRƤGpik47JJ(88⋟$P3[Cu<@NM|r1nhzO1+#8f}F  \W,V=B]2?ʺCҰRމmtQ ScP52*N3ОƑOzƪJ.QEPQEQE. PB2OaO.5_ATm-ٝdo9_p_*0"s셢+(((((((((((7@=^Jч;4'.j(#J+.Wfw:N5 =&I=t/vW zZ+2qwEE ŤJ`qk洊xHa Ƹe^O;3"Sc־S$>Yw{?C :j%iP+0s(55ܟtAq0]\R fg(;|26J(jP޵7sAl-.+;(¢Y{k}>ሤ"A5\8Tyƫw(9ʷvVeKs#I3gNE_g[GDwR,I&/&j"ަpPF]ejҼ+2 f%c+ '`sպ((aEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPBF9UH#V)w06巈aG\gOU>&<2x ?2sp&ERv c'c ]lftc [\Z5^ӑj'ڛZ6|'ֶp1bU)JT,n$V*.KNoh -.-(%帴QEwQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEcܦqb@WJj2RM⇯>*H?x:ju(҃odtIu&rq؎aGX(Sn`~U6$:UeDZl X9as9Q9?pmt6\L‹{A^)N0IyRIǦ3k "[Zc'_e8yVBR{+wY`aN1dx|kXckKȸp03]1R1_E eZMݷv-QTfd].ۇP([yIQQS|6'UJjIALk% o늖_gFhӍ8앾㝻EV ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (<_ܭY2fb{yz:`(Plc?Z>b#汿ǐQErQ@Q@Q@Q@Q@Q@Q@|\|1w:mۡo{\ۤиxC+A_*vy\x2&ȆV9'$D07Z5#roٽ(LŠ(((((((((RRQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE_ y^|?qd}et-;}<)'Q#+UEWQ@Z.h7qȪ]w+q]X=P:~ v Mgv(Ў@((((((((((((((,uQ(b`)P~S5Iҽ:ͿtjDq 1Ě I_)R҄Vu (p=k*(%H+5M-rZra"X8;砯OEi(c^',A^R跹щʄbWޤ+K20ISZb!A{Z_d0&}hd((((((((()i)h((((((((((((((((((((((((((((񅤷Pҽm޼ UHtx r%_ly."IAu*=lFXؑh%l+iR^v::3cv( (Jq=۽w:>%]R0=3ֻ)g-dwg%y;E/ KxVAkNᯊn-a *xhnt,lgP/t- ;\c#zȯ7QJee8Kroڼk(Qq [\2FIR8" *FJZ1((o x4Ki լXۆvoȮgҮp|ҝIS4w=>=&fEdnS*F;kkÞҼ3,9k20'}:p+=5ʍT˳,kzWF0TlXxSUU6-Q]PQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE 'Ӗ5AaO9 7FEa= 0)V涢QE`QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE?Vҭ5>[+̐K VMYՙjůQT;*tc]^ @mJ`,;tzgںlb pw1RElnQEQEoZ[j7Ʀ핝ʌ}8'MiQI{7#BGW6Eder^My׾M!mMܑ a!X8d{ׁc`SC(ӰQEr(T(ITATy+~x0iVUULHGf?Quet>T/oKDھ[F!F4(zП4Ӎ8*4J ( B((( kSMG^6mȧNTӭXt$`U[uB 1<|-eb*#j9y?iQVhQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEE,I,odu*|>DM孄ي{ GZ[xWi!U+ @Ŏ[ve%TxP!C,[FF2Aְֶ_sYD=v< =Y5gSaKF1]nG_4i$mlS1biUN;E\<+KKw6,K8~#JӷJúMl]nW:פש9-Ok S=7Ll㳲aJtcV*G$:M&eH8%(cyӺC=7諪 _˳>q׊ 2B fy2XZIgDM.RzsZʡ@@)WB[J)l(0(((׷}WrVw8Vy&uu\3yjnZxvQeKdf?u3jSJ-EA==g鵻[;OYJIyw^zi.t6y\F90SOz_9o/hF|w=ױEpDD*a\tT/i7cϣBY{J݈쭅683`u$5jRנU+hQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE6PH^7Vh45q5}ako&YJ >az9+^KGIm|Ec,p+rD!%8?yk7iqlm.΄)ɮb8ͮߗC7vu߇oͤv^v8ʎnWaKoYoudb;$~@FԌQr0<3ŒcfPJ S-W}8QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEy74l(uPG >"-NLo`dLA_Ojά⺙VSq]OuOLLfp%P:Wж6m6,PDQ,q$q"( 0J%X|4h-5luQ[AEPEPIYڮh}B8Y+ ՓY6}|%{Ay*ɟy8RnG(Tm/+kt;=@=:RIt#Z5])z΍Nd}aךZW^ӦB  'Ԍƶ;WusaESQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEU{ZmZ`bmd^ L7,dREd>x7:_Ku(%UɌg~ntDl>/~Ӧ?qK\AKqGOW~6YGmmEJڧ; ( ( ( ( ( ( ( ( ZJZJ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (Wx@]PK]@9EyQj5k%%= (DQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE79Lb&hZH nGR#+~L̚>~5M:!gg1Yga~Vh<~R9;תxcz_#-i-=CpKZ.$&B8du?\/$MJ䑉$ErSVt֥i3 -RӭLV ݇cWk_گmB(0((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((c$$If!vh5 5#v #v:Vl t65 5yt$'$$If!vh5 55 5~#v #v#v #v~:Vl t65 55 5~yt$'$$If!vh5 55 5~#v #v#v #v~:Vl t6$$If!vh5 5#v #v:V 5 5/ / / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V 5 55 5/ / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / / ayt.S$$If!vh5#v:V 5/ ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.S$$If!vh5#v:V 5/ ayt.$$If!vh5L5 #vL#v :V 5L5 / / / ayt.Dd*]TD  3 @@"?Dd[,kED  3 @@"?%Dd `  <Am bqf4u7GMnEf4u7GPNG  IHDRk!PLTEkHk00b11ak$0fB 00aa{{{FFFs^⳯$pppיfffV+ÌT333^0dH$$ ]f˜^00.cq0\\\{):((0J{&X0Vff3f"3"-iiܛ3:vrz.&t2Đ,>x*0>Z$y$;!%ʹВ`_Tٟ,,-0ٝo0jlkQHGZ=k<;]``~mG5#ibKGDH cmPPJCmp0712Hs IDATx^흋wF'xUNN1ۀb>JHB%&?{)i$'^k5WDQnϺq4WzugRK/̦zԙΪiSC?)˄xjS(NvNl4iYeGUR9Q4G2TҶ2 B4(zw6!z^TEjLx3NhPTeL{12&5fh7a~@Wl& 5 22`h,i'Zo.*4?<<"vllΩ|Ku;&X;31VQí `?̏B\"䙋l%fyx;^i9kRcrT8nQ%sZHLJmRO ׋3&649$crR֮Z\yCv&ӱyɛ3:Ag]ܔ$wݿ?{./|)F%,?t) ; ?Fb]hʱ,.xA诉]7/)˲xP},A,>`޻;H(96SL:P(vT`&F*,~*W Z%/?9gBdN5E? aSdYq*9ũ5d^Te9>eri;08UYО;\JO2iО;$,C(ccZ*TfÖfOjO1RB{ b,) cECQxQ˧ B>w,CI&SXɤ`iEa}QaQ;D+Q( )Sib#1B}Xa$# Il`(iO1r"mba%c\q%c&Xy@(2cRd,:J ,ÏԚŨ f|SI"jY=XB^ [0$i*J4#.#BԤ&cbNXd)÷7 X8B`% C8o͏j2 Ǵ8RSllz9RSp"F(.4BǴ#gQfBms_fDXΝ;}Õ-1i[br2EZׅPs硘0]-H3C2<@T{_gWbX5 }F^ݸ}(ЬX@ ߽)QXݨP1G\O,_z%/Țbb%YQ˞7Yriţ,Q1ͰZ2GY#,{9=a6kWc4dm(4-g82=W<Ѭf=hdMO zY<'IS+K NDjdy_aYU+V^mIc_c@M,{5t]qzX$DZ ,o QMQ;˥A'k~Y>\o}/, h3Ne.@OQY.Z~h^])G'V |P/xMJlnn<`^W3ٴlmk=7CNG>>ex8de?L~<&16ŕl4G:^CPH_d2]glOJ_ggcV98h$,x)_CXŧNiv9; t/x)5(,E9P3x x x x x x x x x x x x x x x` >h2ƸSYP4e.hƂ.'gvr]9QLœgsCAX2X֔9Q bLGJ_mcL(eЅFK  C4`1CMY)lpy}֢u:T%/D|oߒ-XmkA[O5{_ХY۶tT8Ojb͆iU\RșUY.?F7d-, rY)De%pkSܨB!.|#J̤ua- eC.l߰ O $ ŲK@FSxBI#d aYq]Ҽ|A dyKY]VX  +JacZYg1ƣߞ!`Jzb,UWzCu^1U3kv _pO˳d96#9u=w^.w͹F ]qs#Ag5R O~VȰSP}YIKZOn~{e; "~o;KIoYҖ-`ͼCW2Z#.nvo [%t|4W&FlHt6,.f;"BӅpMҷ̫6@^$dMc2R c ֺLy W_;6b6 gʹ,L1VbsJ0]Y@_+ý*>c҉KB>PVc^6Ye!^Žm%05luyX ϭ9-;aN U,?X8-^I9dc))wJuCw6B|jI$$I)I$JRI$Oo] }v)tV.I$\8ǹ׵V=ͭuLͭz{W1]2*3]c ZAVU{#o|5RxkGJk@kEhַ֩! Ou:VE~8?-I2[4O!en,4stsZj}jᨻ3n$mw;IKX̳ik}~$ 02,چ'SC=MGD33JRI$I$$I)I$Jx?Yv5X 7Zpₒ_$Vi*X\XS\7HnewQnGSeC]HGweeziu][P ?D-ޭ(ŏ[p[ ķ-% >k/V:s, ?9Fٿ>Ϧ-cKmsC\gBDn:,໡4DA$LD];D%9_.> d.,%wsGY/f5,̖b_6ahvjJL.cPҐAv{*,qvK,{^"~w2+s]*.z?;ٳܒi(]n] L Rn>n%c}⧊f3v i)`\o$Hl}{?1{6˰(>F[ 7}{sW:{ZtNx pfںxqc ]OܹﮟYv-73K\)l`!pZ7+Yh]7Uoӌ۱C|j~˕Y,K9ď~˕Yጂzn(ŏV?zyzտ%i,߫K"Psl \|e6h ݿ*e4WUM ֍kGZJi^5bYs[f j91ޥ[\5G X3:f-Fa@ 67}{TK]Ѭx$,n@-$<3CNHQNp}ebӸQhg C@ǖvUn۹WI͸1 !@,f"_eYWQ<+k*pg?;,~}iQ󫵎sks+hqk92z,ȶEt<8֍jڳ2^mbUw[K>cΥc\\zuW;M}-!պ{Ŏ_v׷(f:˜ˋZ>ߢi icTimvX<d~o9sK\PAQO=ʰᶖl ]X7صx7cvc4vݻ%i 4h ҳT䳢XK{_uNL?ql.к>wO6W5m2dž,wdܪnoB}mnd6uh9CqnCߐ\4:{}2ߤW?KQ hqxqF ';T)<=8Tw{HkloбI Tʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$1Photoshop 3.08BIM%8BIM com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMOrientation com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMOrientation 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.subTicket.paper_info_ticket com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName iso-a4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-13T09:03:52Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName A4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PaperInfoTicket com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PageFormatTicket 8BIMxHH/8Ag{HH(dh 8BIM8BIM&?8BIM x8BIM8BIM 8BIM 8BIM' 8BIMH/fflff/ff2Z5-8BIMp8BIM@@8BIM8BIMYotisak tehnologijanullboundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlongslicesVlLsObjcslicesliceIDlonggroupIDlongoriginenum ESliceOrigin autoGeneratedTypeenum ESliceTypeImg boundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlongurlTEXTnullTEXTMsgeTEXTaltTagTEXTcellTextIsHTMLboolcellTextTEXT horzAlignenumESliceHorzAligndefault vertAlignenumESliceVertAligndefault bgColorTypeenumESliceBGColorTypeNone topOutsetlong leftOutsetlong bottomOutsetlong rightOutsetlong8BIM( ?8BIM8BIM#8BIM  JFIFHH Adobe_CMAdobed            " ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?TI%)$IJI$RI$I%)$IJI$RI$I%)$IOTI%)$IJI$RI$I%)$IJI$RI$I%)$IOT,vƅD#%4qC3p;K#v~smO}U̪P\51b氩 ̛ey ik:ɷv7:~Q}l?b6 2F?2iۼ9eMekYf6͌l_ݿվgӟ`Ea̵ޣm{[$JRI$ޫ1M5`:@j;9m_Kw&ܬF_u'Q\7鲧{Aq^uK 3y` j ZtI$ԩ$IJI$ST;Ŧ6 :=/DI%9UߺS9Umu_;1?ڬ$bDm΃TO5M$I涞ځPcƆpJRI$I$,SWj~8?As_]]/կ()%Vi$r?[=;#Sk:׆} c[Uvl.?]iNl oK&浯 ձoM_յoAoZHDT))wJuCw6B|jI$$I)I$JRI$Oo] }v)tV.I$\8ǹ׵V=ͭuLͭz{W1]2*3]c ZAVU{#o|5RxkGJk@kEhַ֩! Ou:VE~8?-I2[4O!en,4stsZj}jᨻ3n$mw;IKX̳ik}~$ 02,چ'SC=MGD33JRI$I$$I)I$Jx?Yv5X 7Zpₒ_$Vi*X\XS\7HnewQnGSeC]HGweeziu][P ?D-ޭ(ŏ[p[ ķ-% >k/V:s, ?9Fٿ>Ϧ-cKmsC\gBDn:,໡4DA$LD];D%9_.> d.,%wsGY/f5,̖b_6ahvjJL.cPҐAv{*,qvK,{^"~w2+s]*.z?;ٳܒi(]n] L Rn>n%c}⧊f3v i)`\o$Hl}{?1{6˰(>F[ 7}{sW:{ZtNx pfںxqc ]OܹﮟYv-73K\)l`!pZ7+Yh]7Uoӌ۱C|j~˕Y,K9ď~˕Yጂzn(ŏV?zyzտ%i,߫K"Psl \|e6h ݿ*e4WUM ֍kGZJi^5bYs[f j91ޥ[\5G X3:f-Fa@ 67}{TK]Ѭx$,n@-$<3CNHQNp}ebӸQhg C@ǖvUn۹WI͸1 !@,f"_eYWQ<+k*pg?;,~}iQ󫵎sks+hqk92z,ȶEt<8֍jڳ2^mbUw[K>cΥc\\zuW;M}-!պ{Ŏ_v׷(f:˜ˋZ>ߢi icTimvX<d~o9sK\PAQO=ʰᶖl ]X7صx7cvc4vݻ%i 4h ҳT䳢XK{_uNL?ql.к>wO6W5m2dž,wdܪnoB}mnd6uh9CqnCߐ\4:{}2ߤW?KQ hqxqF ';T)<=8Tw{HkloбI Tʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$ꤗʩ$8BIM!UAdobe PhotoshopAdobe Photoshop CS28BIM:nhttp://ns.adobe.com/xap/1.0/ image/jpeg Adobe Photoshop CS2 Macintosh 2007-10-13T12:20:15+02:00 2007-10-13T12:20:15+02:00 2007-10-13T12:20:15+02:00 uuid:4F374CFB7B0E11DC92D2ACB73C5C5EB8 uuid:4F374CFC7B0E11DC92D2ACB73C5C5EB8 uuid:4F374CF27B0E11DC92D2ACB73C5C5EB8 uuid:4F374CF27B0E11DC92D2ACB73C5C5EB8 1 1500000/10000 1500000/10000 2 256,257,258,259,262,274,277,284,530,531,282,283,296,301,318,319,529,532,306,270,271,272,305,315,33432;E69D31BEA2CD5F2BAAF1557AC5F63FFA 528 432 -1 36864,40960,40961,37121,37122,40962,40963,37510,40964,36867,36868,33434,33437,34850,34852,34855,34856,37377,37378,37379,37380,37381,37382,37383,37384,37385,37386,37396,41483,41484,41486,41487,41488,41492,41493,41495,41728,41729,41730,41985,41986,41987,41988,41989,41990,41991,41992,41993,41994,41995,41996,42016,0,2,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,20,22,23,24,25,26,27,28,30;51AFA59EE04341220238217E2C040DCA 3 Adobed@B      8xu6X9!"VG1#%7WAQ$5Uaq23e&v 5!1AQs4tq2r3TђƒDEUaS"Rd%e ?4\Uk&aDvWu46&nMIJnGP enAf&O_08Se>d(i"Ml%|\çm9In*gFmĀ&]ar}|%}U\q,4NXbbGW,4Ȕ)PvޭVۜӓ:;lcƢG)]7EML3Q.du+Gzƹ%8u3)ڟh\72̶k]Z&(lF(0PiLDNy&,#}YdA3g[k -T6&;Gt>Y@[aSʽLЃK?k#g2zJRigrmN8ݦ? 3d|64+Ӕz,ycU,jrL>â ]_% -|L!+NMaFeM֘_4{+KuD"dNcbDcek0$uVڹɕZrOЬiɎ][sc8qFqgg,3~"!܊ZKOQh戡GJ._W<cEv_4:/n۰%|А2tӘX5TWix]7+P_2}xP$XSfz:ζQԍiL:wɺPl)y1YFO^9#QØ.J6b8V'K,8*Y qֵi:]4LVKB,UųH4(-u2Lja]}ּ6uo#M+Z(3 ;]B$i` j.8kLܲI# Ύtljֹ0:Z}lv{Rh"Ҥhjqd&omϩ#t w!dz:M;] )kHxMb:GMg$`.l}5Ӎq,[=ϝΈyO;g%복wM=>w zsk X˦׍+Yb |VSVi:j=Jd9n}v@ <L3lcQ7lMEUE[1m^_]LS{}E5Y3tｯ*<Y|O俏\{UƧ{CSSc{z'vgͱ#^޽Iof698ஊ򙘘bcrbbwbbwQS14nK@G|Wթg65:H"忡syohk۪h:KLޤgP3}53L^V;)7쪨b'sr_\_^ʦQk6y1$ia2X$+$̇ÙgȖSpN[:i_hj?ƭ{W$dt0@B|{L^ĵwv&{ qN41F'Q3ߘJycv_/ښӴ@c]r(-|̥ Y4Sۑ#)y7<֭&V򨼚ysɲ)mcq},mٕg? ~2iU}FƫڧjлUsΗwƕJy7˵Vqr|D$EUgI”1@yw'_ S>[dy%aƶ:Kay{P'l+kDr#-^ȭmX툊b}zTX5|yr;%GQ]68S33chwJ kK7ғO8B)\^c V#JnHoqsB\jפ 6#<4urBݹHiDlv)׭ިqWԪ -|ԑ4W5&Dʼn,a>"{De']@!~lOnjzI..99}A]ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf caEcA< A8Ҟ4::)ٺ8f~=\U;)ѿv34ʜm0^1ji y^&Einrw?+;O^Nls~⎿s*utg8m/yމ'2\e5\\DZ% ?"=6In<ᢽ9Z\E9Dzǭoyʹ{*y[ۛnqn=7殼ע'z=7W;Pݛ$FY$>-arH8,DjOQV'Vz}am;~nCIliꁪcsm2f_ dR%>;5X I+XgtJǴ%^ҷc6}ylЎ?S (Z 4ž+xaM(Q$!#ihk2M0{gP6U<:'M9Eѩ`XG^FZҪ@Uq 87(Yk1,SMqkYi{Lȍ? YnRieb8 @C3"pPbV QFhvzč 9-)Mi/@U[!Y!ib-\)%͓l|pVsDY=9 >ʯL>dWns:&+FXp#ʞZ1o}[Wڥ`{ObE7YcaEcA< WYf_7~=Ob5N#Uv.*|\^3Ht LHg0X c(}[Z|?Y"-lJ 9q\F<;lϬ^i^nxVsiI}(֌4N)^ DT/673KdJw@BTɣŐeF,i QO<b |h;_! knlsQn@ܯljBOI.J{r@3/nW:&]ݷU:HTEL_|:亁٩':ըdr- t"e֪)ፉ$&)jdr^,G/3ǝ撟:0Y{ã}NвucT=7UDO_t$% 1?M@ƫAֿ*3s|9G'_Yӥό蘮nan*:7PVތ{f3Yo_j!={ dwm%!KLTIiQSuW~d*"Rdl }~Kv7a$~ڤY:76-oHZꖛMa4B93+JѶ7li7Ӧ%}Ty>QͦJ{ VoNlթW"Ƹ/fc0ޢ1ߍcp&p ם17:,}GFT䤴a'7B44Ƙχo=9cpM{ww3mU1nDn]W4UU=5ʱx[Oɓ&D:4iH!&J1E2b Ԣ t( +Lk1c8+꼼jfffmݙ~LE4E1H>ʯL>dWns:&+FXp#1kL}-Rd='Ouq, $bh&^+&R/D8W+ALm\KSÍOUpΏRc0yem3T'*=+%dkeH $,54dZV;ITuK~q0ZeY{g> 2s~s%Zʁ(%gKcWZzy}&zWMVQdʹ$ c9AԽq5B<3[}}9s#ZH=[e}fN>3be` 0e}V )N3uWp6TU %^V[I7eߢ6cDyvD7e‚Na; nN|nQY}Z?_ٴQ[a4-D'W܋#Z!A; شw;c k?C]ԜU{rM r"(*m5\UbtZGt;]|&-9o*؝/8/rGl<\n~w- ykhДIx]49ƺ caEcA< G޵U韧ۛ̐z9>ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf <>U`PQ_66uj6y.ѩQݢ?caEcA< G޵U韧ۛ̐z9>ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf <>U`PQ_66uj6y.ѩQݢ?caEcA< G޵U韧ۛ̐z9>ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf <>U`PQ_66uj6y.ѩQݢ?KgB5іMJ˂iݭvIVl/m3%mSdbXowƄ^MkPMWmX!DY/iM33I%= 4\ 8*,ό_t7Y5Nj f-nqvSuQ mZcr21廉f0ޢ1ߍcp&p zW~no2A+7ztգ,8 C_OOF,Rd='Ou xU}AE~ժӻxD#F]F>#v &nA%a2AapWz{eZyGUHndͻ+a))㝲uz:ۣVڅuQ5ﺏox|fAU$1Żw-dw FDfd6Q/\z:a(zUPƫNDIt.| պ2ulQHit$am12fcßiMk)sĽ'+n";~{O/=^޴p,&JE'PTBD#JzK LkJq/cؽsrfNj$?}_^}ltLW7V7u }>F=c3,¯J=֊n)VskklGVNgu caEcA< G޵U韧ۛ̐z9>ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf >uW=Ǯ9W?; )H=$Ѳd;vR)'!mRڙ1L, >mFywtHtV|UՒN3b5` 4zcߒjaDljv3[cg/`.o:p7kjYeڱ,䥔(y,v$`uYg\_H.U}AE~ժӻxD#F]F>#v YOi τk"g̼xSWCcXY۔~I[g÷;`caEcA< G޵U韧ۛ̐z9>ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf $~_҂ʯL>dWns:&+FXp#ʞZ1o}YWڥ`{ObE7Y՞evyr-! p+WhPj=CHiiosN1}_^SI3d = ^DģobH'aƩW Пa_}oNs쌧1nU=ӘX[xKlֳqcm:{ڧ3n%Q4)0fv/B,ӊxLԽV9˷1=&,MW,^|e3ă~v*(Û\ul6ujߞy.ѩQݢ? M;%i抾wUT\Z}ZcNz'*Q{kHQ9IL؍1YA?;7&; o[=<ܓ@R590cl&[:Mn A)ajraɊ+r zǃ~7x8k?O7Ù r}m:\Ήі/Vfc?ExUX2ا@@*jL3ݼ~bMU}AE~a#Uv:%9525UP;@'.^T+׸OiZյjE;|/ 9FG޻"tnFx'O/ nulwnnxiq@#Kr[/O+0QJfi[m퍵qd~Uzgs$OwK1\Z2À0~To g{ +C{Z(Q#<M^>?4I{}/ݬY_v*(Û\pl6ujD#F]F>#v(sjvthT%')lr6[c#m|k T6dnN7m>4l߭%v|?F4l)5QfRbJ7|`g)Dˣ]Y_>^?&γ?Y1o]Q.&-=G\`&:80s~rN=0 NY62H-v=QT1\=ݰ͚6k{*4昈Z1Gu%dZV' /ntMkk C`ud_+Q=&}FB;Bm Z`7x7 G޵U韧ۛ̐z9>ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf GЌ5xD&~Uvd?~r&|>mqժӻtgu  _P1(_5=t=}jMaxgF=c3,¯J=֊n"ѽ\fm_kgC1+6[uIuhtfT-MzJ!qڹ$ XiV5.TYi(RZ ӀwM7&3~IgbG*=J%JLL5[($*n8¶C NGЌ5xD&~Uvd?~r&|>mqժӻtgu  4R檯oK dgzU{-FbDVPlawe?4XѢ&-KO(d'n{ ֞VW5kzI#kmC`2cr,EVځ1V80o_F<t}_^}ltLW7V7u }>F=c3,¯J=֊n2wE.>ʛJfY{mu%v4X}]S*ЃؑIdmds <\8Q5Ҭ6"eMaaRyyԾذjJ'of/\q*[xAcS<]Q6M߆[Y4J^&ӕJmcEx{-A>g '0v!_7Vsk ؎Vۣ<|h˨U@D| =kqqN ]+z_&i/Ǯ3be` 0e}V )P3uBכlJl֟,qi]K&u?+(xd\_ڜ7O{i䕾Ǐ7 ']n9Tol~<_^z-o6y>;q), _)- 5-i݉t^Ci;Dfs1dt~~~|gqqbcT[ zolRUkySn74ͶGy~#_#7ɷTS˛,N7EǫyVމLq.SGЌ5xD&~Uvd?~r&|>mqժӻtgu  k$7gδB澡aa7?nZҢ3)ZVKHǦiI'péY;e(|E{{gZMW61bpW2*1I)U,Q)Q9Ȕ:ô}Fd*/vjn|\n^b}6L9fgLgӟ@٤8Rh)3e<#\[A;mΩ۪ñmIZ&Y9YqGV@ֲFƕf5E/ i؝V7qZk+oQ}o1Og~Uzgs$OwK1\Z2À0~To g{ +C{Z(ÇZtH7|T}ZB\ZRs,Ɗ!]A>҇ ?-esR&_=ʾ,~/D;OXWͮ86:Zwn]S.UUAD 18!I.K6X{ث++~pSDeI [t|y+LFͦZLCӢ5X?O&j=tjj+Ց5 #w,8>"5K˺SNn+B% Hg}&aٱl-~*K8-nB=VTt] QkFyŶoINgHcy7>rƞml$J§I&EB ({nY~Ghvj[(c}Ѿem]$ٵ3= N$nTT’2s+K.yX nq!9 R"<S/D6zܹ^SlJ?̙OX8U"H*OR97-[8 1ە7.d2f6zW~no2A+7ztգ,8 C_OOF,Rd='Ou 8uWLA\wNWծ)Q1/U(=2<~|hnݬ(z9N2hW0*jL3ݼ~bMU}AE~a#Uv:%9525UP;@ ]`* Wp| gJS&ڣdi Ģu7](ջiha3}5":W!|WOPR>voל+9T{͌> wͣ n$Ng]U-Y4 pys<ܸb%L\+EUN7봎ثep[~FmPluVj{mRBU%+U&+Bpf؛}Nv~nXZs\]YeG GKa뢏y0gUŸ,X9\NU韧ۛ̐z9>ޝ.|gDsuhwPaSѿ+_31<*TShf" vzVJ]/KN-wrͩkIX1&~Y NF0Y.]wY#~k_zρ5XphQ6sB@܅cE"uĦ3LҌ0X CkU?PW7i }Sk TLgKsiJ>ḚO++|wk5?JS061JFx}"~i~ o?*_X9|>U`PQ_6mmiݺ3ΉwFLUT}G AEX]" _eF-kWЅaNլY|Wx!ƧfuQx/|~ln7,K-+U6ttԻa:w.Hψo!0-tB]D Ri'Zjt,+"OJ^/ J@ۨ~aceaN mdQS5QHWe"4Mrg?T綧]O+sY'HqfV |Bf<(k'r9k'+ He\I}8MJ 铴p_#Iꜯ]Rc:^+JQz.eyX_;݄+Y1'Praeь` UB3KgyWŐ/ți9klGVNўtKr4jej">wh g鍹< aMH'^eSךlR<f3a2>\ߐ~ѡ ))c<6uyWNj[ڲd:bkgQ{c3eQ烐$lIFO&.<+E"OJ^/ J@7ߋb A.S}O}n/ڹ|,?>M?)ʖYQI i=+?ϢkLV6W}}>F}8qh6(V ɿd-ɪczgٗesme1L=~Uzgs$l[e}fN蘮nan|?*z7kf3Yg_j!={ dE&0d=o^W`$+=W?}>z.[%`3?xz/?9\{ًm76oa}_^ry\w"w6o&oAq{˼7qiMw؁W yGɧO fD,cr ow_kWRetDGD&L_LM>9kL>7p|y6E6[E3;3;<+._{yɶ܍8_#Iꜯ]R:^+JQz.eyX_;݄+Y1'Praeь` UB3KgyWŐ/ți9klGVNўtKr4jej">wh yXɩk˹||KXIoZSպ{jɠ2sq?bk&T,:CE*B$'!1V1g5slQ0Ҝ.B <ՍVԩd-WnZգ,8 C_OOF,Rd='OuU?oж_{>'PhJ8?K6_OrʺҖ6櫦~oAd+zΗ*Ҕ}`V?>4WN7a j =Xaml4c+GЌ5xD&~Uvd?~r&|>mqժӻtgu  d'joVɤǭ΋ʮᤸcVg<j_^J۟bg)k9 S&y;kwmiMZAK;Ŀn-HEpҽ9S=aAB"0jgjobZ}G*FR~Uzgs$nOwJՌ蘮nan|?*z7kf3Yg_j!={ dB;FF+g '0v!_7Vsk ؎Vۣ<|h˨U@D| Bli#:BzqF^)B[^l>[^lvo|wk]\3g(OuĚS0:{# h?d몚eiKTdͲTB3|[^l>[^l>[^lpkJ_Or$flCuSOM*JyjlJ'RNiπq=2u+]tӮwM4馷O=뮸c11@,']:͕A:ӈ}3Cc8d;<3]G%0'[k;^yɸ򘪫b,jw"ȶm~W]7mS3eFY 8AN^fͿ/K| >E }䜽͛|?ol\'3`+ǩ{%Ue*/Fgj G?m7[qBwvu;8fTaH~v}vhx˻^*yʸ򨦫bm*7&زm{3]w7USe1eLY/Ao{߿s['o{߿ 'Q_y^sԧR 7O{?a)DEShS{%ū]gUCK2+YؑN_,aM?Ě)/&Vvx3\cG\nuuy4]b-fǹ_U5SlFLqſ/~@X,$EꞺ O=/t~g}G{QFd^/ֱWw|7g*i][1mŽ^9V6wH?J~ |L?Q?Oޤx=-_?J~ |L?Q[ϋW|\w>'.ٳڽmG|z} .c0v*-MV[Ȳ&lɳrKY5So&bb/\SxW7[w|z0ހ[ݽ+:j*RCb۲⺪nw3ݓ7xhJ,R2B5$g%m6Ԙ8Kg]3PJml^vSULf "cRc\]aP*IDUV`q M @OWkMa.|O( T2ot?67*c"[rrDJ&;RVzc'L^<mP>:n͎ήS(3{J"Q&G+bu=YFpqSŽsmmMh8!{sz"7Rrw)2Dif^mc9<۞^!s7eT}4<1ϔ!cWܑ,]7LQ)oE(38w歟*x[ƴtr Q*lhVa!d9||bhLT^to=;uܐ]T^=-hB Qa"(O);O߅#Mv432jrfb*tIoU|%}cd:6iH視;iU5KhQC/5co RN {Ȟ`ӫrT"6xLP49GIhQFC nc>]!{"[maL!%zUj ;!XHDO?Cd ճeahj!G0<8B Lw]V'\IUI6|}s^X|5V)Xr=,̳n -t-d2i(=N <-6xv:kss9s/:XO~ћ#U/y{"bZ nv(#}LyA]˯5"rf>clQeXdrBĐؕ4aNTΊSRsI7`9kӹj5ydJP9 ,sgQG})Vj7Mo?'`Y;UF(a!AxzxftVDiG1:LU:aaЮV[ ұؐ* ʗ&in!b}JQi \9$Φl ԔSlESfg{G+_X% ! R[*419%n¢Sec}&Ǣ]k91VJ슪k&)Ljh:kNѧ0jI'*#U#_s0sv?&_2{ [6!RDv/99-^ \d/P ;8ez*MSz'}.ڶQ..f{{!)p7]_I&x^dM䬶64O53ν5R֗8hH܊&Gfjvmc:ߋ[ \漱 OUb[0Y_{Hn.Ms}Rs 7abH=Y׵wc55v_3=HꪝՐiJw(mf C`J6YM4h^3S9:a .;\Ose#ei ké5fA&P'&$[9cimNϗghSթ9d1zZ %kf"9v 29kiCidY7^%Q#c;Eܒ2<6譝ZTq.ܓS,+vBIgȵvOB UY&ίy6fr=WWW^uG?[Hvsѩ^\*3fmTNS1InlT .5N2P z3iV3e]St}[#l;-d2ٞӴ7:㫖;lBJV(ش3@'qO5B2^nΐDl}wD[^\d J';zDS$ɪXr۪2Iy=mPt)[zCK'1C 7Vna5֌yG[?j%z-V\ک$XV 8Ljt|.*2̍J./sP&ǤM<9ѩ܇C0mad*Zc}2k)X (yUuCd]xv/\tە(hktO`U{&X) ]z0,-ZT{_NQlN4P2~Œ,z?{qDJ,«K%=i#-޻jF[-UDd1l㫩LQ:oF$]^Cr KQb :v_Ӓ]}q3ӱl=E7(Lo@ys%,ǶEV e,|Y)UZ<=APJ 1ͦUgԤOWɱ#=QdLĕ#pأ\E[IMk1#\Y6DY3Λ3n(Jz'4ANwU!Q M(({anoH-],ۊz`Pݲ5?slozmpgvHC[mHiS-o^ī(/o0)Mg]5/[7^":ʥRI9^%^ǧU ~0#msyʒ)u1a0xmv鶺mN甯W%wD?uBD %^fr/ikJ,F!Qzb۬r/*SܜUqu]Mqeig+TʻOZZ։US:r-(.QwjGJl)3jȗv9n7*%_CHH`eOu,=L-kZ!$Z_#y3A! U AkR.!Va&M(=2V.5z=lnZ]E+57X4w{w0qّAݚgDی}$/@+rɼ'5'PN\T7=~D{{jXĂ9" Ea62xCpzͰ2vŠ % wxy9yQ*N4#m'C]~bH}}xMi9zI\hrhN,N'0x_ OVCvk'yE_IJ,`3\{:QP\ǿɐQNmh\OQ6zo-6!+XJTA)u9uiȔlŠbXU rVV]X3B$BBDkԗ mY}~^Xޭ4>[ u5ݳ{!Lf7T,#TR:E吹dkvR4Mm ܀°H왩zy+=B]ZJ>zySOjT>v BSy;Rv4ܕ9lӒ/JjYؒ²Q h)L2Tc9Z]f+5y*\ҚCi416;o8rg=NzjfFlktQdac/Z,pf{m5`5OMy+^BYd%bhOv ۍ]6+{ԋz6,jAveSSm~jZY[co?gOw{G{'ZⱩ:膻bАۗ*q0$9LV G .>_\޷Tc}ȵZx>m]NG>KsUyq](h,*K5?ťĐզU#cnLv10t7CHp|cM>]@鲷%Csz;}a7dȦi\lUw{}Rbӕڟ  |qyڥsT, u=?!♥HSrI268=+r}:la~,0^nDAYMWuUr:ryRy,tk@|t癕EOMFoAyg29a9w'š9C-X? i :Vra2GEIL&sN~pr;T_›mra>`'W4ĵ,ut*,bA6I:<77.7yڰoڳݿZPD$\[lbof{mvL&oz\1m%K-[CH򮶛|^3;{ ̲h]k-za jӝ&z͑}JB%iS-xNczMuY\!ڮhʸ;ǖ6_.z*ϻeHݷ\̤\#~קDsy1c]Y{bVa{4¾W YD$B..ݞm6ĕiYR3jEM0nn#tK/Z (yYL]ؚ1328QR7j'얎Ӹ%S4ydq MZ%cÜmQ>aH 6G|ƄwF!DV6ﶛiBDyK $URL:http://www.footprintnetwork.orgyK Zhttp://www.footprintnetwork.org/yX;H,]ą'c$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V l t065 5 5 ytY%*$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V l t065 5 5 ytY%*$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V l t0DyK yK Hurl:http://www.footprintnetwork.org$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5 5 5 #v #v #v :V 5 5 5 / / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.$$If!vh5-555n55n5#v-#v#v#vn#v#vn#v:V 5-555n55n5/ / / ayt.DyK yK turl:http://www.grist.org/news/maindish/2007/07/19/cities/ӺDdP3fZR  c .} A CAT1R-UƂ=O FUƂ=OJFIFExifMM*bj(1r2i`'`'Adobe Photoshop CS2 Macintosh2007:10:28 22:26:03P&(.HHJFIFHH Adobe_CMAdobed            y"?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?TI%)$IJI$RI$I%)$IJI$RI$TI%)$IJI$RI$̼}Բopw虱ڷ)zNf 9])8 }fH!<+NJUF^'S+eo.[lI{|6ͰOF4W}G7~:~I%YwՓ[.K|~H>ZHTM_a"[[l OTӖQ48o;'~wU _Jb:JTI%)$IJI$RI$OtҺ`Ρص5{?3cLӂF/jeH6~rK.MVW_%Iy>m+u.oҳW>Քq%ſG_U:U_XN.6[T2~bI6~鑳G7~doFrGA od }:ZI$PwV:?)TI%)%K'km[{6Vng$z_{I}/=$$/$gI%$\RY[O_5šz}x=/_Ū8Yc!o=$ 6L=^Σa2 {?Vt;~Hy?@kJmT_V?H=?qMQ!ݽ/,VGMG4ŏ7{RRGP3vS]X?G~rWs oy +))W_XUZJT?^_g}wȋ>ժ;'_nA?jJg:7u-*0jXpm2{8a%#z~DR1}${~Yz``ư }{ٯ4cMȼa"EwU9# 1@NJn'Źٶ2Ƙ D{Q5ckZ.g˙Nȱ{+ 8eYI*?߳J%gWR1a[c*~zJEN=Tn.|ns>9ȩ$UBYz om-ޯO} vSsyYw:ɿ$e߽x*S9de6΢<5-܉ϵYuA1I X$ x:H5?I,2MEah ^+OZ^ЎISɚf~_78xcd{ֲ>cאgo7L;g%}Bw97ILjG\3,zѯ;$D)z?x\t[;Z~JTB#0gre|3o~ԷoRGog>OU2ULe{X\K+{>ԟNNKshwEQkԸ=؟XzF9ØZ#n3;渷oսiڭ{}6P֊={*IL+ sh5=&#էB;?Sqm5w?Z*Y9Կ@|dj:>J_33^Й`8?ؼG|׭?j8U௼v u|`f/a^/sΥ[ܬuIp<+ѯ?e+gsgCf^Wꓢ_y>g.w0Z[4t}}nGXKqLK͑63U9.?COVfVьU#u3vvrZzu>|I$$I)UBZsCI{$ץ?S=KC;$꽡OjljJkfe_Ay$>^*֪gծ K10+YUxuwQ2FWL{O4Xn]|}Y;\wU{GCzy-ok<Ƚ\zxEgT!-aMJghgڲ#ݱ{xǻ_u/wRp^F6؎ϒKՌw7ZVF k~X ڭڿY5)}z~80 7J.Ec)JNilߝesX3fL}%`Y]p+}--hk^`n$I)TI%5k?$=]us:?xR^OP9 Ƕ1r{5)~_Et Z?;T}isI0C\wzψ#G^>ۋӱq]zkm-5 .Ӭ힡?RɗA+?Xsie[sZoy!=֍qwTRUnW-'Ounf6:ʟ[hC#uƜyczg|r?\}CJҾ 74ͪ[=w'g?+#3SEyUO|6=m$;pv{}I$JTI%)SƾA Us'nkUĒSph >ƺc{lRʞKDf%{URѲ\aޠ$m?K%bcRINs0/̲Ykf\d}};Ӎv7t)$aeuR:kç^mu8p{^α=ZI$z}m;g;I%)$IO4 Photoshop 3.08BIM8BIM%F &Vڰw8BIM com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:57Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMOrientation com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMOrientation 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:57Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:57Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:57Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:57Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.subTicket.paper_info_ticket com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T20:46:59Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T20:46:59Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName iso-a4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:57Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:57Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName A4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PaperInfoTicket com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PageFormatTicket 8BIMxHH/8Ag{HH(dh 8BIM8BIM&?8BIM 8BIM8BIM 8BIM 8BIM' 8BIMH/fflff/ff2Z5-8BIMp8BIM@@8BIM8BIM=PCAT1PnullboundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlongPslicesVlLsObjcslicesliceIDlonggroupIDlongoriginenum ESliceOrigin autoGeneratedTypeenum ESliceTypeImg boundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlongPurlTEXTnullTEXTMsgeTEXTaltTagTEXTcellTextIsHTMLboolcellTextTEXT horzAlignenumESliceHorzAligndefault vertAlignenumESliceVertAligndefault bgColorTypeenumESliceBGColorTypeNone topOutsetlong leftOutsetlong bottomOutsetlong rightOutsetlong8BIM( ?8BIM8BIM8BIM ylJFIFHH Adobe_CMAdobed            y"?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?TI%)$IJI$RI$I%)$IJI$RI$TI%)$IJI$RI$̼}Բopw虱ڷ)zNf 9])8 }fH!<+NJUF^'S+eo.[lI{|6ͰOF4W}G7~:~I%YwՓ[.K|~H>ZHTM_a"[[l OTӖQ48o;'~wU _Jb:JTI%)$IJI$RI$OtҺ`Ρص5{?3cLӂF/jeH6~rK.MVW_%Iy>m+u.oҳW>Քq%ſG_U:U_XN.6[T2~bI6~鑳G7~doFrGA od }:ZI$PwV:?)TI%)%K'km[{6Vng$z_{I}/=$$/$gI%$\RY[O_5šz}x=/_Ū8Yc!o=$ 6L=^Σa2 {?Vt;~Hy?@kJmT_V?H=?qMQ!ݽ/,VGMG4ŏ7{RRGP3vS]X?G~rWs oy +))W_XUZJT?^_g}wȋ>ժ;'_nA?jJg:7u-*0jXpm2{8a%#z~DR1}${~Yz``ư }{ٯ4cMȼa"EwU9# 1@NJn'Źٶ2Ƙ D{Q5ckZ.g˙Nȱ{+ 8eYI*?߳J%gWR1a[c*~zJEN=Tn.|ns>9ȩ$UBYz om-ޯO} vSsyYw:ɿ$e߽x*S9de6΢<5-܉ϵYuA1I X$ x:H5?I,2MEah ^+OZ^ЎISɚf~_78xcd{ֲ>cאgo7L;g%}Bw97ILjG\3,zѯ;$D)z?x\t[;Z~JTB#0gre|3o~ԷoRGog>OU2ULe{X\K+{>ԟNNKshwEQkԸ=؟XzF9ØZ#n3;渷oսiڭ{}6P֊={*IL+ sh5=&#էB;?Sqm5w?Z*Y9Կ@|dj:>J_33^Й`8?ؼG|׭?j8U௼v u|`f/a^/sΥ[ܬuIp<+ѯ?e+gsgCf^Wꓢ_y>g.w0Z[4t}}nGXKqLK͑63U9.?COVfVьU#u3vvrZzu>|I$$I)UBZsCI{$ץ?S=KC;$꽡OjljJkfe_Ay$>^*֪gծ K10+YUxuwQ2FWL{O4Xn]|}Y;\wU{GCzy-ok<Ƚ\zxEgT!-aMJghgڲ#ݱ{xǻ_u/wRp^F6؎ϒKՌw7ZVF k~X ڭڿY5)}z~80 7J.Ec)JNilߝesX3fL}%`Y]p+}--hk^`n$I)TI%5k?$=]us:?xR^OP9 Ƕ1r{5)~_Et Z?;T}isI0C\wzψ#G^>ۋӱq]zkm-5 .Ӭ힡?RɗA+?Xsie[sZoy!=֍qwTRUnW-'Ounf6:ʟ[hC#uƜyczg|r?\}CJҾ 74ͪ[=w'g?+#3SEyUO|6=m$;pv{}I$JTI%)SƾA Us'nkUĒSph >ƺc{lRʞKDf%{URѲ\aޠ$m?K%bcRINs0/̲Ykf\d}};Ӎv7t)$aeuR:kç^mu8p{^α=ZI$z}m;g;I%)$IO8BIM!UAdobe PhotoshopAdobe Photoshop CS28BIM maniIRFR8BIMAnDsnullAFStlongFrInVlLsObjcnullFrIDlong7QFrGAdoub@>FStsVlLsObjcnullFsIDlongAFrmlongFsFrVlLslong7QLCntlong8BIMRoll8BIMmfri8BIM:nhttp://ns.adobe.com/xap/1.0/ uuid:FB4303B3873611DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:FB4303B4873611DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:FB4303B0873611DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:5E4C45AB872111DC9A17BBA4ED4DD630 2007-10-28T22:26:03+01:00 2007-10-28T22:26:03+01:00 2007-10-28T22:26:03+01:00 Adobe Photoshop CS2 Macintosh image/jpeg 3 1 1500000/10000 1500000/10000 2 256,257,258,259,262,274,277,284,530,531,282,283,296,301,318,319,529,532,306,270,271,272,305,315,33432;7DE689D1AC0D20E865FAFB8DC8C75513 592 784 -1 36864,40960,40961,37121,37122,40962,40963,37510,40964,36867,36868,33434,33437,34850,34852,34855,34856,37377,37378,37379,37380,37381,37382,37383,37384,37385,37386,37396,41483,41484,41486,41487,41488,41492,41493,41495,41728,41729,41730,41985,41986,41987,41988,41989,41990,41991,41992,41993,41994,41995,41996,42016,0,2,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,20,22,23,24,25,26,27,28,30;E12253DBC8091F276AABE5B64EB322CD Adobed@PJ$      !1 AQa#q"234 Rb$DTBrCSd%5'(񂒲cst&678XUFVvW9҃Eefwx)uGgسhY !1AQqrSa2R3s4T5"bUB#C6VcD7W$dt%E&Ff ?>' .YjybŵnV Gb5*FI3BZ,Rqɪ-rjf{km7]5-#~q_i:Q =툗'1{C1gucuە1D|:pWrE^ӮOxf–n;ڹ>_?x==nrx[5QqS 8^=^ G p}㎧^_g`ռo \Y/Ӯ8?Kk덿&W3ӮoOx!;|qiDb/ wG,E8}1P w0F"+7aI==c }o\Z\EN5 r[WϘOխ'(׆wl9}(vgb~mG.IzǕ}"xk!yZ_Ò}iSa}"xmk'aMmmDr?ĵ-=QǓ5kK(ׄTl=^z;T?SPMZr:xl= џqiEAu: 8$o/kj/./t'j֓\q)ocGXOC$=zr:xj[ڋTk/g^bKzu:;įLhbIzǕ}"xm}g%=zҧ,E /o m f;?O=.SqSx %-E1ޥ>T NSqSзunn/Reo@BIvOFk9j?Ro@=u}>]vbyX+euF1/lr1z+ն)|lm&iǤ|=G̸#i/O9>iVgدO=WL?0h?}ה=G̸#i_\sUDOwR-;7)^bOkB nBVJmw?swV3׏]>Mh}i_um؃Iog[iJ{?eJupA5DF2縇?^叴ﻩmWwÔ3پ2:@F2縃יc;Z'aN^w%Ϻ頟+Lus z+}Kr{rӳ}9|Lz~ou:g\0WԢ~o^vXz#qFӗ2w_uO%5Q.;=y>ӿm x8 ghiʂ }ƿ~~PF2繃׹c;Q4鳽ԟWM>@G2㸍יc;Rwv-|ٮU9StP &H:繅}{~Ӿm;iub/ 2G=?iwRގbvm_hZEP$]N z$}sÏ7ԵOw^viR| c9s:zaLus7ԥðW=6OٞOHWc\w+_i^'s`iWln|gLz0O'PNn}qܟx2W[6rxO*srϱ;\fwkkV6j/Oc|j'XK ޯ-|1_f`5{nö)v95Q:},H)\bB.$k2tnhuDYV* LT\&"rv>iМ5ggW>}8=Zat!B[eghfW4-w\<:s8z5M:~F>l:-?F6E×Qiu*i0&T(;$J)*u{C[&3ѪgB|͖E3NG͆`c?,,G;2bli !վo=c==:yC.>ەtesI^x$OܱtSFּ5qR-ʔ~lpYt6NǎCAb<74zʹ;pe_ϻ;lܿX-Gٌi3$ ʣHorrTK}2U|k+.-pnhX[ܘbru\-ȨO4G#skjq[8]JY}n&zO ݓ-ʵzf7+&+0b5;mWqKLјS- Ld RqfS.4cf%Ȋ,zm&sR.8{:rݲWR6^YnV#ڗN%6G%T H VQ)$dB-nOW4w4ԵY9/SȃOo#T}$]+'OKvړީބBrzz:A}Ǵ1ڔl%^yVԆA㊟w~+2Ok2$d+/L\KnAңV3335neUt荦B+e;}FvO6?kPdK7>yNӔ匫9F>IB p[Iɸ)SS Q?7/wmK 1oD'Sz*}}N۰Vж+ɺ0OIMcKFܹ~,.]2c.khҲ6ꔃJfXic.D3FV5z˸qQcvεf]3fI1Tﻙ}pHTOJ&sóh>H,Tj+f_1f1jV [h#!ʡڴj|4I5K-\u ޜQLdqcChm۶@[T4ESiJjKz\eAN=e␒59 hZ2zFּF}>煯@WF>}^ͻW/?d?6wF*أ9:I$DLrNlYf\JRq vN{08 -l2}ˏhíҕ2{5ѣ*}ye>fi+4LjDBB}`}^Z.{}X-ZatA= %;#FʮdwjMkHHɎѪ\q^M.9%|34DKW@9fU{rY'?̫f nm_b4_XڱJo`׫mp} HGj _|ԙkv ݣޝ;RDǖ~қkHyO{ ka#;ccZ:1RƏv/G=aioy/ _ O5YEGFltɠhmbp,mꍋwE^i{o5Չx^˂nRtmP~ ءQi01%V^!r?8Nh&m[a̜g70EtEQb34+E|]%w.^eMtK'V,]"mQS),3B*"3̨=L[HU$)~,MI2%!jN6#.MHk`Msƅ'§<})Nٷ~Z~.<&~O6|]:XF=lvKXZatA| ~֬< o|9IRn_ jRIj5I=_cXȲ6:zZ'#UqydMJ*ѝ7h<Vof4kyF01wNs27.r3otZvۮh, <}p &~A\G.dz:o4&du^j=SG'U쨫ϳAYicG6ۛM9gh3xxn'yWvt]{]W5ouR٬W&>ڽ܈USjB#-""jpE;wط;6b`vleT2Qn߉jShRSeZ*[Ϣs(z6q5Շ3m˹Y2nEyќ&,(j5!'nPi;@Bk>tY[xz:фʧ˛^Ycv;޺l<_av%mZ V?2Os۸JvZS&.: Y{rKKj3%wµ+)5߁r^'rܣWƬ?]2wgMWj;(e f2i{dM/ Qn/o6ͯlWj| U;2V.V 5.Y9K,W 9]ё,lm~ceP۴ܶ:U-+հ:IrvIUf..-½ufyY؅DGGov 9mٻ'\&^2%#RV]dPiw[UfT'nv%U* Nv>t|OZ!G#!3YϧQqQVN+6*v̟~rM>NvhW纵/Bw3u5Iyh'6j.V^xI+SVr6+LZ~뙹6Ϻ2-} }S ">ou:~C٣Ob#?w_ߜ~Otx/Lmgc4 ˸ Tj;oAQ+LCn=rV!v dN%u(ԸQ#%s&do1g7>?Ve--󆘧*bi);{:ۊ]V={SGfF9lWuP;G$סv8PJ>q;?-J|/|?h<+ϖ~a_6G웊vYud,*&UYܲj6մqº˲%QRqd;Fצ=ǥĥalo7*{TgDFj'MP)Jt5K[󇓁3*t'7^2Cl+"갯"]ː.XNR)⣒FɓlX}Fʪ6%2vRhU*CSAMK\ Cܩp9_X jV5c )"חלx }_R >ѽQ){:ձ -z` 7] >Kpkho7xS(~gє6~v =>|\&+dxfҾb _r֜'b ѾT}~ιlBra{~eWz{q)JQ!f%&/ F; G>Ua?;evEY~OvTyiWܵ* a<.*z8fSiGLF~!X^u߻[mK_BO%d\K 8z=MGiNcViF/ݞhq990or dT8}3#uk2?qytiuᡧgN,<<@WOz Vq9tiu#~ +'_Ջ=&{QV d8UTXSnl҅8:ZE*;G]5 {Ln-2W!ދ[-=˥̻5R@AJM>V\$NBm/v֣8Ÿ'G ia=5n~#̰d4+IT r̹𤈒*Ipu>{^+LSYԳQVd깼>-Кe͞yz}u qV5?'2юMyy7ٓU^}-:Ka+oRvtzC8 (]SCNӋm9ZZW żzR/Tz'4U5h=\9|YW.`WSlQ49DS1ΔoW; ;oE'ݻWMeU`Nm[F[ȕev%kn;ڦSyl.J@xcl mLcMC勛*l[U2{:w.ڽ?R025]ZueôF,2b* ׵-^ǔu\RkpV,jyʬ[l6M:)&131dݝG*#-mVb?[E W+d4ˍ췎Ť#nB*8j;smƛ*mXVJz0^-sU/U*L5C=I&?.tgu}mS)T2+TˆN*$ 7Mn丞ўT{T} <=7a]fFӷK{*X slߴx"[DuTs7|ZݭE[q#[϶?T5Aٶu-Bmq, _7ddb1`Qp(2me[y UP{cCzDHVn7=}-lSJv}][e@٢d-gUV=2޾qRhVm̔q ɉ3v-kT#{=}&m,uXz.b:4ٸaRm9>S mŇJn.‹[sMl=nR90yfgWx*ЊEZF.Jo,+-`s:uuJkiMQe Н S>PGy:ve:g\yZ!q5ڼ|(+;u.%iߎ5p8pEaKlB'Rzt>PʚA;XK ()~ t%`)e'NPk%S[+(쒾䆳V/j Ζ^ӥ߾]tNޅzZrWyp+:>vubf⯭vjysѓl)u?'Oq+04O)dGGՄ!\_6?' ,})d{ϻ.؞;sU6cش݃J EUQ6}y1.zMi(gEr63Mlw?ʩy+(sYDT՝/;+ZX+ >k"p3q;&Dsb랿2sOb*Qj֬Raܮկ$WE?&s-Œ͢BTNΩ.&~n-ʋT單1ş rWaʜGzP/[nUȧ߳Qͷ 3Q Aؘ[cY]Ibi ̦M4LTlF̉&KM[h]I;~oșlҰxu#oo۹2jԩLtN:U7%-][+V^^&"k/ @zYK̲)JC\J&D2pQ.Ȗ1N>iN&2n$5l|Cf|9J2ҫt|v;)W\0&~\,Qv*lխ=nEjEBIp8z4V9:%:w rlwxMTAةZY~y6:.扵md.#Cqܶϣ]]lb}}ٔq*؅Ä&jj~n6/ww ` ֜3寄R,me#P?S{'gWs&}Z*<ӳ)>U MLw[pһJPZ) d8tF1>?d1cP1/J!>Y4Y1I HθY=5ܺ8K5wtvВVv@-pFdx0.x7tvЈlFNfp_?8^HJMNե&TC>1MQlg]x0D2@'Ek=9m(ף]E/&/iLJU5v31qP.и^{@ښU܏"!'ŅW)V.' WQVpǢX '|{'@lJ~#̲(]N@|-cZmL/e|BmGI94b̩lGu6M6F>(u|>֞G:e>,GYm67_==g_Wuqe*@PĠ)CLd#6|l;xUan3,ŖYn3xl;ֶl웅)_]5ZmuI*RCo.3DN!-Rٽon *j5(±6݂$ޏI*wKv6z l/Ҙ~ѷlGuülHơ77 @9÷vsШU{Kf渫*w==:uR) 1)!!uoȴLQŋ0Kn{Y7h%ˏdT&PZh&Qz'IE$9=Gwv+/BNjm2\L19?n1q ^m-%1ļ{"kLZGQ1TY$=fxߗ7Q'Bڗ>qw=Mhb<;2W]o笸^_GX ?v{*|7{A?6%?Y?.' 0gyI*5/$ThgURnT/;Cj5q1ԋs&'sywoNj:S52#MfٶĪj Eq>]&Q*\@B%04vWZ"c/qtbZ6Wfm=]6F\#į\GX?Zm9~Kү=]lc$i:<|P7׫h7日_eWKwZwEnhۿ{r;R 1*>-u[TY5wmnƏ5JthO קrGd&&~l;>]7Y:K%!ْpb_s71Q@Ǹ+q8It|q6]:DuB Zueiau}^ ݭ\6!]ۧU;Tk?*+RίْCLWet+E21j6;:֡d ŨIv۞jTS'z"rwYOpL;]n.B5l[5oOZSIy\q6wvO+۽Otl2^r+ m1zq,* ǑOGNb!iZ/ߞ7o< 蘄^mL?n+( \i?U֝=}D 7chؔ6~v.'NQNMɬT~P-SSr-ԧ+ԥ!Fj[3ץ}=ccsc"o1slK+Y6Ngm+qؽapi"ׯG=dgboqslf|[UZrG#'2-H(]%禇%kWU3959H]]::_|G WY/:Ѫ;m&B1J5\;=",לO\jJ#32=O_e/bs'3_;I{5hC:A^2{ϖla< jd_d T:=5iZQ)?.%^uKRi]`** <ɚMѲ釯[^b\~WfӶ+Q|g[^z0.l%jˉuwɃ1ͼ鸧?E)ute4V*0i4jT:mFe^ԜrS[3Ia+q i!`e!k{;VU b&LiQj\ۃM41C%a ;Vֺܢ^m~uZ-6%f޹-JI_Q9䲲RmjJq]ad,7-tZY"C&BmZ}*k̹Xg.ć9@Geq]~ōF53V2͆)'sc{}v+uƞgF&PIլФhGJCkұˑkdWk{z*z̹>T媗R[ פT)Ya}i['B[}T32{Itxcˮ&ھjuV-\+y$*jeCַ_s%kyŧdŚ]VzާoMhr;]AiL'sPDDe+?1[1Ɇ%U )V{w[RE%NMtqϘ[5L;L.W$I7N|2W7]V5jenyX}]eĄ6pj>Thw/%}t$A?6%*ͰR:s89&T)IəˣNX?_`*"# *Rq+_a6z_9%hN*fxVy,쌞ކRMUd}ء]\,Mc%3ex(bF.Rsߦszm͗>d6{b9}Isߦwrv6ʾbn~mK\lP p7CMyq[m̵idod+տ/zdoLĠv;uTShѕI)D2 ;~J5mmgtQ*2{ ʇ-ZJ.B+V:ˮGSjlZ0Mn^/zYm׃:iZt;3ܕ SKjj58b3P܄gTN4muՏ7[/k.bgױ.:uI + h*8syK_'خ@Olj[ӛq9tΝ:i% kfC8wnژ!ޟ?>}r%!B64c e\5ʵODw-4`&[2<*Wsay8wL)Ld}׋dlOҠ:LN\mj%$USh ܐIa m. n'|BE0uHuTn6={0ɭY-VdN.V/^ Tu@[z$ݶ#D'ǧ@+yO]6pː He5}zrw_X?6uЕ֗zm%7Ғz1o>?Ny.2 <+?"c2S=ڲm_ * \iU4%ZD%(Lu"@ml(ޅfpTjWF.=t1\OBC/}_6x@Di^Vgҗ6\RK^KQyQv#`j4 G)}?i [e%nU)B[)k)KEne]AliliTmLCYsԽ2ԅUlThOJ9=RJyqȹ=̨4Ha[Cu5ix.+Vס讣R؜@pw7ߋ_/v׃_ \C{8]]eɄ$2~OuxD7k?h2wYf(R(KmoUGZv-%j\^[hOh)_bk_UuftMZ*^XR͙S<[8V֠ZNQ]NTor`d7[j*z"%f)SMsD|f3"s5bv&s7Rc3ek1~SMNkUN¤{:Cm%Yº}FdA =ϝ˻7tٝmNv{wywoU[lNnsbfEgy@ZKf3c8\i)k{0=ìrYqKAA͸wlJ~&,5+KQ<xWT?}d3d޿.>o}~@tikVg$\|χ<ۣYϑir?äxr{nciT}UR~[ED'Fw/"-=5b+3잲"nt-g'(6}5RLjh_4(Hud-;ع^NXΗ(VHWUKy5Yb\Œß.b:ku[F>k,ͧb`4[ں꩸/;Ԫ=BZeV*gmR#4T 4 ɩIfR)8nt\936TZΩWGnhnDg7 FKOX6 R9jsucYrq.:k:]]_H!Mi-2۟ONwn&~T1LewΙtѪ.:.0i՚kWJ):MA,Ȯ\ԶCfTi.Gq[ͩ6^Y2.OzUbTu2%T_ό=%8ҜKJ;YLnbbcM}UպUL6g:]7k:5v/]ʶ규3Dko4m]׺--uE(;0*d$ᶆHs]b*^Wbȉ3-ѲtfwSsd3nmٙfd+z;0*FBumt\~no6}m3oZkѩ n>\I94|q˷TWy]固ЈZiqM39`wlng7ߎll+nc\.)R\l]P JRD\ꪊ,ѝN1]vӹЉ.wͣh.iD7s.WԲFf(WVv9n+Fs e>cLn' heο'EIh(r<7rW:Ѵ=ԥʝ; Ѥ˛'y4&$Z}\ʑHCݣDVaj tB⥚5Ep^V~0^1yKf|^4ztLWqp-qlKwMgMrk.[m6|޺/9&9f'vĻp;8K(ߵtO)0TKCNMHQuDjUY^|㋅yn/#fG}qOe&yɘ$κqk95-oU7fjN馜V?H/%Pr_RuݏmI69KnϥdDH"Q&P,q%[8!f"77>˜rK^[Esc;=u"=v}3sɮApT)1\}M)c)lBAcoN;WOPrl?N1^VEkgsm؅ķJY'BӠaWӿB2n8tw)X8i!ɮ8T嘬t'IY nxryki*՟̍ M嘮>v6?l&ߘGpUށ6uND[k ٧+UTi1$6kѣꬫ=.2^gW^S{X}Iݖatk%Zi^U#^YjIwAn>/{^vTx^LjF]F .ws&ztH]rJWe>";OYdH{w;,vV,ZcvO/W%\V=I_DC0݉F"SdFZ(d&2SӉbr+}sMzjJcOMͰonj9C3][-fj6yV*!A|YUi2ϭ<jZ.޴K-ܓ%lC:} 8FHM77W$Ҫz+Sa>gVD39ΫV(oGC~SerQ6H"#P[ Wts{-7{g_ݕ˸WveIjm}Q/%8^O2t*1O[*<$f) i1t7;s7t`u۲l^-U IʡZBԣ= ޵wu[q(|J6mªURSb8A>2{ظHWv>r]Sy\9fR[*.[ s4;TaqoIU^N똶ش6=-c<:ExnP}/WyshUV5uM5. ub# h fF6Z[p# \y"e%XsEfH#Y RNR'&4C]UJM2j`w[g V07ܔg#v_ 6(El'إ2̮TVTb1I>㭓@8nͰFRĹ<^n5nrݓ!Q-{ `Mɑw:VɻN pSqs-z -PC Y /_ve2OLA ϱ{vesa5 >.y@D;y@9?:c|kż'+~Aʞg^ ;Ωձ+ӛ7Jýu2Ә* MupA;VOJbrػvVev@Fw~VVіtu鯄@v}X=Zas= o ߜ63w .Ԍ%2YjcZA=E2WBnOw}\OBZ{gý3O~n]zt^8;jѰ<_]N@Zn.=).d/ê#{U{Ca:p{WE2?Xs ;SűĻ?j/p7<$._7ǮNҽ?JwSbW7@ٳx[FF}}{t F~'~Jaz>-dGW>}ԣa:p{WFPP;?rm9smCڽ#^K+S7';ھf'-CWN)HViJ [u^C$zDBڴl'|_]xN@ZlΥ} j8y9QL2dVH-MT!\3RN{+ (i?Xp@ߗ=iHݧj݋ΚK-b7tp|wVƤ.z2ۂ;]ŗkׂ,LcisD.$YDSH6^jSopĮ_a꾾swdŲssyyM69љ+y}~3ot%޷@e}TϕpF yא"VeYsQߡp7%YR[wRLK ߟrj+J.W;Rۮ=p釯2_w'ݼ]߄8>u/.7JI+뼙=~ }+}.ITjG022GZR?!a뼙=~ {,zG'|wKifnuNecYTXGp(۪:%tT$%4z]#/dmQFfƸ͝Za$ 53]sLE32˱ q=svPɺ=~UYk Ŕ 2:"!P) oJUu5U3EVuW&"4~UI=se["k][UOYhelqj=%.+S݇xy']yE)zW_{rl~[K%nϼA1Nrݑ)#. p5q ɰ^^{lj韒{2UJRVjWW.|iW7~k[ar韒|8;{&wYX)YI]}i >8;{&_o(#5o?(t="S+|;$5wWX>{㫠,C$O5.HN?5]jżN1=d~_6N \}}pw]}_s[+ׯOG/dsUU+x{ Uwkwy/6~#H}gDxHKַ7.w"ޭ[<ϯfxM5M9Ӈiׯ^΁N&h{HU0lho:dp7qw Aj'GyDսOTtQN:8Jx{Vvpuw %8J8{ S ޙe8zb|^^|[}>ќA-\IhzZ[d=]CN"LgG`-/{Ϻe|}]p4{t{:Qo6#.S.H8:N&K[B^[@B_h\=?֯d8:^&kh>wyw5wf~?x}:(puw SxC}izBӍ[ϹҾq(Ե$N&zk;M2h%yva:QjX42،R,Y %a5)%% I[hyU5UuYl6b#y)Ȧ,ײT4㟭ol{\&uwIӦwV~l.p2 ?)eݑ˳!3ԣKT_^sS,Ӈ/x+c;BcO1ٹM'EqwS+SYbdG>BO<oKln*ͼϚgn##ekՀC )d6\/4pdbPyS ;c{VĮr&,߿/W|㿴:;ùS˳;Egp?dc51ƿR=chO\GF^}zvA@T_>@p;Ez{v?(zSd]jG]{(yeJ)l/|_owsWLOoT-b={!a;3=^vk/@bXv:*>f&=!6V[h[5 y܉&$ŲRiX+YGIIT)$?Tw] &(NRmLYMCC"sn \rcR1>޸Ru[Ĕg\3憆n龢o|^[{ιZ[;__Uڸo8//^.lbrv4Y4\#‰DZy-K=S U炽6gJɜɷࢽ4{4>{Z5btǿx*>@ȸ.ZMB(W6.r5 [S[uru9Yq:fIBd]]wչ7763' h0elɲ#Owz\˕V읬Y䶡yyVcSǴ~eȊ)\xF.+f͙3S3Ԕ t^]7TfDM8\ݼ˗χlďkwۜr,|/eQ.$u?m <:S? |((U2{fCuZQQLi9m.a_,&^|(ۨڼ˗ƻm?'Afҍ[(S2ᗶFd%x|E8ZQQ|m{nw}OSu'2ӏhم=>ۆrOͨ|(ߨe];F$u+mƮ?"믐>VkEvFϞ\ŧF2/p"zZQQיr{f%{oߛnGf=eQ1_/i06zEҍߨy0m0G~f+J5%,%3/mIGۚR^[_k󴭔vDOlhYo0P5%,5Vf̤~hyuIPЖgY/[(N2ѫDynDE+b kc^v([n? .}O|(([3fn.eCۉ+c/d>^kEvY]hدKו|`U:@")5X&ʷlKuܶI<H}k$*(g[s.pd+[ğ?\|t=?S?[6Pȓuz]^|a>逬2x?<KefU(Kz~6ݓX=f9qi"JI?ݓsuv9'6GWЖXE7o'+Y-G;c~׋)ʕz[t-|&׹EKf]ws=1U'%F=[l>Epau+#uqUw65iy'w)%v4J787Sp9xmimݦ}u&eiuu<\6dkNg&xXBWi/\7SWsGӴM?ɟ3/_gxmioF@ݒi=b_/sxn̊ٹioUm !.zf25&GݺD{osj"pg)ni#ZRiR=h.nB4WO)dkN{;w3$KEԦ;^7 \7uqUwiK|EԺ>nj|%w4q;MK*o=V{s ˪q"UF25iή҂`F65iYCwKiS|^OQƴ67w|u?9XΒ \U]n(cZv*EEԣ+ELJj/爃wWW{8֝dcK<\UQ2v{F3#t=,A:,{C jBBIm*&cVδˌ1]@~D / ѫ~J[PmkC\kj:i]W]&jY-f10wqDjn-iYYb⫚w1w9Y<hJZ溯ﮪ/d9W%s;5ڜ)Pit:S Om D>1/9٘}&?bxg _w#mϵߙOW<1Xg~9:}:ewwQHJQG_54?c#WЖl ej?KXNsowU[Z-7$6aQnzd[@[\=d4M)JQ6o~ܥ;WJT'hQ-o3Tɔ9sKrM;I-Hm&KUwYXns iӲogar!5hӻ;89?w}Cb!}AyOMOѕ$ Q`)}Ȟa,|gWQ1?ooxOV}B#ΟόzLֵ}wtB݌ȺLD1Ga{54?c#WЖm@ P ?{n]ٖ/nYҟs7*fV-LVb3PP.S^2< ݉gɷڴW M9&'271jcWMz'qs'NϏGOqs윟};i^.qs윟};j#Ψ7=Ӷw+#t߆̺u.ΜM:\d4?{Mw6Hsq*/~NgPnׯ #wۼυnUFv[VJ8F, g8p6iG$O:Z]ї!cUߔe+ o%s5e9]e|\93k__~lõ#Ous>{ I~5ej_y?'gO\cyuweGӧ_?hi:vN g͊sL塷υ9x~SPJ2']>ׯ 'o5kFke.Eޭsrd\*תRvRb&+L7I -.u>̓⫺ĭVkv oRΗz"mkH[**Sjjx̭-ᵁp[;#=5,m+~xؙ?e//7蘈%vVW4l&?zeCi' z뛙B#KOǜds%r|39ygOΞ|#y_*|OX\>R}Zv:mMzzu=2/,/M>ψ-ka?ݤd $gkէi+*+Mfz}˱V.vGGrM!a)`fx'{^Do-Ufeq5֜龆 i=$z4@{hXfm7*谵i7 Dn'i޴fl[\w:rPj0i(RfW9L5x˻=ۛJwæYXH\ؼ*!Ǽ5um~P/[cu96yK0?XfccŽQ:}.ӫQ3/`|76R]Z V)* ZUM"O]}2-Lwu4Sn"cϛ+yVX~#{m4b3s(Ͳfs/'?> lҠz >ou|ǘ1sdĨpשplYMI&m*[v8PqYWe9mqXUݣ͠2>1Rjeyv]}Y[Gm—2]-QD)I4%%,6>8ɶM|ۗ$c">V!U>սq&G=qV%OӚI|FMw]SnbWEn Û*!\Rnֹ8)8kdk2}}#ɼU#ɴMf 0v#miIZ+jm:f3bɌ3'6S/177+̦h̜͘ɜsc2X;%V9U,qzno(1x.7V,m6m*(Np"FLK&rfu 2ɦ\DFdf5wtwM33&g6s%mNV ǺY = ~Szȱ[}.sDNGҒRO&x*(͵DgaoEF &e StTשh|@^N5ic gSg~^{uWKZ6c&s>tM+^_էԍ-:hm>ytn6wW&Z VR6c=;khz&L~ ={pT=LƯ[^B’N Jyj>/k ]YVwuLEslN/b4a Kbc{_O5|PF6z3w> vğYIntɾs&;tK4~c?ցLyOy:9 [/\y֧Yu[n4Sn6#JˠnrWsC1F:_>3y_Ӗg5>"6NuSt]Aa&d%|Ky="5}L"uUVkg<MwtLi13enճܙJM辯|"r{im-d%v?FN?^ḽ=>q54 'SuuvOmzyj.P0Lc 'ӗ =:jՖFܩN䫧 'OkN6ڥ;r:#v{ut$liBq;`RMޛQ7ź"*0[n^,g︒/tn)#ʃFMI$Λ =:lGS-+Q_A4t{Zudmow}s/>\lS6u3<+V|Z}^& wƉ؍%iDPusE1UsT˼sU|UQwdW1E1V|~TDL39POcŹGwR_wwߒBz:<3ףߓ=aEa9 ;'w;-j+=׺3HOw%[Co`67UydTd8^%ˈǻM7C w^[4)pt13|VH7:JR'ӢRI#4V(3#31ꩺb"ڻ&w4YO̢߆w6mi#'{Zz-^ԽN][kV!_/܇hAw喞ӝ_GJ;l4buU i 'ۗW '7!?zZ'9 hx EgpOw绋^n`D-Ro#^՞n5_uwUmg}(kq&4owx4k9 Qם aqW7Hwݗ3xfĵgcZ}C S&hؐh:Mwcn8HSh:uwUm-WOJ/:tF][cE85W77~KzgD "_8*>wuV{@ k]as 4#w3{9GQh s*kFi+rgnӧpbu~PzuUm%]-h@^ͰUǹW'cyWz'=?uA˂Nv(֍پq$\ۛۧ{;KZӫJ5i;0ÈO \7ӫm^(֍4:չ/O{7hӫJ5ic̛%][W,ˋ{[V}xD8{ھ8JZ6 qJ ryz;Beq+5^Pzuum%]-hD=bkpOΞZ;еh+]UpiFm9-saܐns8ͩӉr-CvA=":gi:5kC4? {ec u6kH\ۤabu[uttK]6RCfWD\Ȭ6<+w}df-]n+s۝ك2u{c5"⼁ZnWiI옊n>iS+B`-OLmhc{C{_-F#.])NUu.' <ގѽd7гۆS2myQzI7Y,G^,GOblx|ook>B1ΌeZWў c\|O[_ΏKucK˼':~,<#n^~j-.+~ yC0o_z| i@cv{M6hӱ'K8*rς"Mc G"`Ͻ!_~j::w_w̕ /RΐuRbyIaB4>OV·TU!Ũ*tLMiXDS͌cK.3q[RJI s5 )Cβճ4}jáL2!(x)J^OYu1=>9]{_/29r|T7ӯ 78}{djd+N3{ 7|c c\thCc_$NvT~72?8>os{GO0e/3 1ϓRX (:tS`lC[{ￗ #|?W5i|$lмczޏ >>.n:;ݍ7s!p=^ۡazxeTe+~|Fc1|7z- 8?NO^Wan%vZ&vI9FJ:&9wѯ_"l7mԝGdӫ^ҡz=oGXrl7mԝdӫ^ЛC_|zN.8Ů/O 71$G}ɷW+Νh[:NN4ԵRMtקBЌЌi^%@"+΀Oj|NN " n;( ?YeC փm|gs6K-Q-ZաA ,H_+4-.LHU) p)8"JFjm`wfX#gלGRL_(˘.ƗM;OO) 3B\B%:4 |B E Vh#0؍3 """  -OWHl<}t6^?lD~z%V.XL8or;Gs(O6;/5F;}㞂teKߵVK^?ݝ=>1{qN}<טc?:xCqN v),?tz~!} k_{;L$eDe^^zuWjXig6Rne=8Iތ0Is}b!% qYm,dt[E3Tձ, ^~%t/?SU8}5OGe|lݻϼЈU=9G6+Ocw_W c焿gG{!aLO1Z*GB/܋=Wkq_'{?q{?O>_}an~@n 3qwM95h9s#Dĭ4 "=KMFWъWdzx ?3jӢ#? so@14.ɏ+sl86SOMQqmj2Nfj2V%t몽s-w"]br4UQ^E6vtէ9Ѫ>5g(bw;Z0OkҮ߁D+?ʸ:>izCN~--lPO/#Ag?{S>]^]^ѡ~?6}q?Z`WUӯI =L/߇~'B_|^ߩ;q?XWu&>FǕ*2Vs@uڧtR]KnӋqmVA ʔJWwywU"jsfκϜ=r#FDjM~UZ GZD%;63݉(pw kZT\iĶ.4X\5:X3RIҪF :.묜<Fۦn @kqʵN]fTRԙ_':G OȰ\m+8pȾ:"eXJ3%$Dv{SU.%-޺'ozJT >n ˬޡ4ls_cUf29&+)i7kTǻóR^7GtP˹+4ҟKxK6QʷיiW{zs7G+ɍ:s쏟 ۨ;aGczw%du/w|gSc~nV%%uᗻ3?j;;?^+=}>P2wu1?Z~GxTF%YAeb~1?Z͜sfl k.K˷ҵ@ 8;Eshtkx97"͊*6يW6x`N\1#'DZ2дЇ)<,:GX1?ɥy}U{ؕ+|_†í{h4.Rth_;sݑԿ;sNξڻ3д~2WfC2qe~whySjuT2o4hrھo[wS-=ND v䶇k?3fRv_gQ}}NX}*k!DVg& c}2 ^}> C2:G#zOc shnqm8QQzcߺ+O1{{MwZVSn\[wlX׀dSۮo bʗr]ME錶Μy _{l#cw-K=" VF-)fzͬb)Qf+FeYq7Ph~kl'7>G\>/=>A\yZz.Yw9 o^>ͭ4j$i) "?@k17s_aUf3߮,ׇ惜8v v-" s(߇iOLL?&.'AV>&|nG?z:eK;NqNEFgIvwyo;2:ug,٠ inr42[[8] Qx wFkϊgOFͦaN,f2eӏ<\p-64xKޱNf:4ǣ.C|[:[*rܘ :uxqspe#~ dwX~ewGl}ͩy}&?kn흱աamOC-g SKO'@y\1TWbFӰ{IPwvNڦj;Tezxgy%߷5s6٘oQ%Q#2m|tƝCyO[5G~mx{ Q)-eϟs5_Xɬ"9ȇGfI_> Z? ol=>u5H.<=tg}笻_{Q(߯ӤHDzxF/-SUY'M.8r8>O)?;HU#ynu}]ug8 :7QL?>p]Xngl}ut +yVK=Rz #~pOU{]www"*y"]rk*Z7S}P OS-=}FubFt>1# }bO; uӇꎽΏc\~JzD{~-cs^HyяOW.n&&a?gcJgស2U0 sHϥ4W#?%ſo(]vTjݡ}y;Ƌ2injJ))zf;7}:}l,?Xc|ݯwVaz=ŹS)T(=4oJ[G)&5_ yy0sDh1U=6oy7YN5,RO;籞bӧry\Nezj2☟Ɏ̔X e?W_ݿR>_?2̟~_vH=Ǖf?+M\v apE6'Kc\v 9=u xvߗ-GUDd\ AҒ߹NH؋Ȍ؉tgUｼEXʧ:I4HɲpNKůbf31 7b{}B{V-:Ӓ2".e <hS AQpf# 8-Ik)o w᭲nZB͘-䍻b~Sj=tW5|JܩCjSg?<30j.PgUx>ңYBLjzjZu$5[TieKT~ce6iEdqS: FWquXVfbժ{Z]pZU?tAvm4Տ^r˓O=kRQKS1ohsncf~j#sm/m n;k[oh+kjmʋvC 32C ,ƥu\3lUH ""̊MAx/pPΓ ɓa=ZiٲzDZIdkhzs 1#>TgƮf~zMŜ,OɜF3g39wZ{nܔ~2r-!OF,ӑb)G֍n85i6|6٬wO%[v͋7S$KO:GE {h8ם q3Eaj<<~"(G֍.Ow;HՕ2gd]a *p'5l#.in.\]wl mpԶX^ʩ{]Oo&J)qIŰ̑}C&$/)]ffuYnMU.拻j̙l3>zmGhGSzGRsfVQ#>0?xNi䬅6WM1oɾ#C ;(Huʑrdv?")>>t?dH}"7]+~/iwgC;gH߭":̘^#~ȘQ?kN>#~Ȗ;vMECkRJ=*;ZݪvmZBHԷqDtxlU׏=&E7WTc{?:NbZR6kS]m)Jd#mKkOO}U1o'K64nu3UZb:yW(y=n"7Қ>pFapə_(5^yq)zǍ}l|#2גoȓG|#nPVm{o~b4zI߲qt.E8zi)vЃ%Q!w<}aםp4EyJQm{p75VoBpҒ__^ww exs\$ӯy~RKcfN} _^w>G}|^kJ IY ^tGyC|#[ͷHuHSeSvJ{hϭ'N3FG >YG)^N9MNx/ծN8fLl\_:R/0R"Q$y]y6x 7Ql͖gNʗtц_STs:=Cwh*ykbw&?B'QTQч_e94>&&N[>f}aj{Yx?p_4sx˲w%[Q7%`;6*dS, z//+~t"cŮ.+{hVQJbf)(쎪U7iͶu"ge 歄R.<-156߭4D]JoVHiZ$RO DY*kbb-7;JgI/>T ju17sm[1:KIAxސmGĢCkYt$ϠS^z%y9r{K,NfUuw`sL8:j8}&QeKhq[hqx˥5=!y˺Es_{)7TGE}^2 Uq6FYbT/pC.{ӥڐhJ)]E/i)[ -ۆD>.Kܞ=5[vlJa⯉+9M2QQ%%RMnJ@_sۥOap>$6Z ˱XRM.eYQ F tTYE{Ե)T[1-Juk>ZnWw SjJhqG*4DAm{\~hqHtyf>&ws5Y^"nよsnf{иSpJkr.'|.t_Ue6 Pʑne8 3>.W|UmS6֯/8I2b,-V>Iu-w')3]욓2ltSqgO]'b|[0o{cfvJu'|n4j] $$@ʓfO̗*ii5MM|CoM'O/ 1g<^/+QO|6#M|߅~ֱu~%?kdiE!X:sy^M#J':-IHUiЙ-yޏ܃!wn;j {%i ͸qRM+Q]+"IxGexhѪ6a9=<7nsuNf6r,Jݻ LRϷ B?r&} ^xOl/gh<*ykbw <:$zĪ(c12<)]2TQ39,|/1{tTc?FHw.ſd~׻lvnz)OlbvU|=wьnFbSwJۅNvՍ?iTUD8$&Өƽwo?p4|`rDt_N#sؿ{g JV.vVGrvLWvYE4}rwS,.1:5ƒpv~E+xfV}/rLٿW{; ~XѕXrLW{; >t*.mgu~Ȱ=V{̝"cw A?;.8/Vy}fǫY]F{mi7b<{z˧2D9f|jx 'S3,:EgT۫k=?ת;>zO:3sg,{mCC:5"̺1L\WFL)$I:E)!i O Wg=W~pa;,n[m-j7dƪd.ˠau˧לqԺE5m֩ǭ[m s[‹Vש괊by :Q8p">[iwhhW7i׫-lbP0ZNm"z0ܽޑhBCQ}iQˑ8x\ ؖT~q^&}^Ϩ<.wUkBjb7Ҙ/v>}~]?8p_59g3R7N]51-@)uaCĢs2b4#C%^xO__8vb;oY;7%?={}M8t>?a:wmrsr7yڸc^dt颥xស :ck>t.S,y@w> JutQOgp?Pu揝yJ~`s뾌Cr6pOt៸sI\Ppԍ<:ꆾ}ubi/sÔbft,t_u@'JPU> F(si1S5ʔ˜԰X_MBmw9mѨD!N|kRTfffW{Nhl- 6N Rׁ':.2z?yjz8鷓 qwފXB.z ~刷&c#ur'bXz-z9^hLw}6E ) ;tU, =;wM?_,r S2&YĪb^qQnڵ^]>tMQ8286ȖGKiK}ek+wҷv ~[P*ydt{nS4I`d[:.KDZs*5[HLލj0ooѢ]5e3ZmrNrOFmd5paZ7ܵv B.=tj}NЙ ;+'WYw!=n-谅E))Wɘ=JgNİ6t};Oh}.VZ-{SYcL)uo%%y1V4R}tnN-XsBKR Qyenf._9}o ܀ !`o<, :|od}د',@T%`;i=M3Iwįy|Cs#K`>) J0YK0>ɜU]KREйMX\ 9[٘^ǿOhi3Z?Օ?Nzz: 5/~^GWjf/s} T!.`8*S5s㖸{Uqsxvik맪60L;2ټWLw~ 2 3cBxguٺ͑j S.k\gLEjZĀTS%8" p^ 佧Ӷfogo^;\{·6.5Dݕ |j#UU5*=*JLpxNw|J/^1(v8_-O]/ .'-waQ=8REԹ/ 1*{?ˮ`AKsꖄ4%ߟCejb7O=OGtnӐ+Ύ=-ttPYxwvx_r [3p8AC ;7< ?tQD>iq3vb;tovX +Nr.>=kV:sW_y+i ף՞wHv?'и&Yg}/H <>~g~Ncl ` ;NJ%}ɥytHR<ϫ뾉np+2yW#nq$h:W<)3u21ic18}>XjZw1i _VT{GĎ Z']]}pijcGaa|Ag#OiU[i: %LwaxveywLwwMdͱmC{\1ecl)94ptUz̓nbD_rt[*TTL)[%;2/walwugLcy~n#QeKU{56^SY: JԔSaH Cw7ͷ/h]~!Dg\yH]eD@{LzZᚢz>HI{&1_ٸ]vKJ; #_^~FVZ-R})K<X\Կ<^p_4mdѤtz'VїabW閦y"Atiz{هzGVvaݵ0SK,N͸ZR#86iwCK^o19g9G8jsdoq7q7s`98Otb13Nsj}:s=C" $~^l}jz^JW?oG@~^l}i^ףL}'#Y{z^Xgsl(KcO_8Vjٷ`uQI\4YDZ$guQ{o/kȦ ޹gMufL-@e5x uyM_/GNb߳o5gaa*$R9I>|_ϵ'7ڲйoڗ4xbN&+ߺqN>=z>ȱH__}gt!VDRj0{jO$yBI{ $;5}wdx5gfM1Pavکpru^x©>r>%j&花h'`b&EU[0e:?HoFws7P.f)o<}=^[/;h>dL>r[/;g)OYC=0_VvSFF˱:=%r45G/cc2S~fD~Iik~nDQMitpguwN6uL}dԺ2;>8†fXTHơ9ںV[m,3RjOgiN1yU} UFxў.XH#MK?5#8H,5pXC<Fb?&Ӄ觕/8M<=lm~ax_3!YhjswYw?ұ1`=ηv`\[vߋo!n֛1aLu>6QB{o;oP5}w6/nNZVS*DFEt^n"FL8y+AHp.rtXUcteˊMRIZ6JעRi]RZTJ="Mm\y$i&qG]SL[MTM5MW6v_z+ ]YC BW(^ηw}jR[L]gRVY.Tip]BImLUmtܪjwMw\nVjt bӼ.}{ZUvk^V7TKzƐŗ\wdnEҔjmϘt)Y\ף<_9X$vB8pNtR %zC'4oN6]˘>7x}7R)Zi%!i2RTRTZ=Hˬnna_}%{-Kh̸3}ϐm,~\/~'U e3N<~]DzهLBaMbb??z ">9=xGDE=&wvAT{DۈMI.-ő%GЕ iƟ>.R_Lw%gΕvcͣj\%3Rj5dt7v\x皎.: cMK'IJMJWId֑S cNtV|ԩs2:W J ]VTKMkm֎g>SA?s67Jd)4N|G_nӂi7~A=GPnե-URPu7Ț"晸Dޞ]uOm) L7T`R㛋/QzD{h,)b-*Z~U-&n`"<6XqԶjICt4YYr&2u屣; y/Atѥo7[Ѣws^_/W_(ƒ5~kGiE*,Tm}?pi.gP;ztdXvǕڍ&dqߕ uHC6ggH70s0S\Um3Ubi/EOtSCnjҖRO?7}{h75v%#OOig?Oƙd4*lҔ]:LNtPx}?@5<)aw-o)v/Z&ؒ'm,hKXkioˮsWz4 ZTvϐF;i[U ) pA,Xr-mL[4HhYHrm Tʖ$Sd˛ eW> sM^jۋwLJWb3Z7 fQqw׷qUWdhtuw{]E;' GZ66s5^ҺǞZ,+~ͷ_p-jhw.R+ܑ@ʏoEWq""E7T]^+[U}TEUQ3Ͷ34-iXrnH* To[uK:ȰlTtU 5SSћ\>۫bkT͓dGYK&(6b-;fV\Vmfna+wwyFi^#۷ kI'Tti.# x;o"&)H_^Mf&u];+ڒ[6a34H?:Kb8N+g{^Q+#ڏZ+Nwz&X6P 9;˾>bXrl?*q,ڗ'O'#oNO~]=~*Uemn]mݽoa,{o8[W)eJvڲ?LBjIJ^dR\+.Py;V"+qVg f*zCEy}{acs ^M/˛x|^n-A!u)3c)YQo UOkTqƹۺ,iMê.$*-u##yLNv6]˘>7x}j056q#QXPe6MȈ9~ /DGn)i̋ɱWkj{jaf8+U&̢zӬ(jMFO ?lۂaɮ#*u]賶.?Qkח96XmZG̾/93|k'Sj@N6]"Y~2kg%ШA3uﳸZՑݴmagFYF`ҕ%*i(jm%+2#"#"3t6w=(ƫʻ+ɝYInX#_E`u'PlE}gr%4_'#lm6wn{' c;>LdۮA"T)lJM7#[jF ڙw Uy :N Y/GeDzهJBaN z?L3fFvk!(U|$wuj}//rvZ=ƩK[Ԥ1v-ٍtFBJJ22!94䩘&!2  0p$3,fOA:IE %/.nc6.R^Q=ʜNΜ_dnIP}4 pMpmZiۗ=jx?uS|}"㉣Z6^Qշ-(VJ.-|}41^㉣Z^P:[ +^*VNrUA4OPpMr:yo6׋ q957;M9_kӣ8 &h8{:yl-m̉d%R&4dT9=Fm=V6\Zmex:zSqkF[djUƝ`_3=J~T xa85h劷杄q탌e#rr˰k~MXۃOvDv␥Z)z(E6Y0^W5Uә!ސּUmWs^'꟬ )G/) :EܞsO?%r[-<Kw.-݆~d.kY"ځͿzCjbnZiң: _ jSjc⨪-ݖl7uL1Lm)q&<x.J_I4Far\5W'ici_U}\Ne 콥Fo06-Bh2R MJJԌH9&ѮrXHuIڣdFvsd1K?"ȕoG9F#fՒz6FR{aiDK^PoG_˙O c)Ա%x&43ֵfȦGWz{T (Г"蹹nzQUqewLteB?O @[lŊ0]' f|eb"4'iNEB*$w3MrXAxO'57ѳyxgr{(5ĵl[֑r܁JK~KA5q -JJx0h Cw;ow$1yVN:y;0Ȗ/|;\LVW_!F-Qل]Oї%z,wz!z#gaUM;X|7;&؏RX=?@dp֫M/ y/yx9?ZnK<σR V}!_Ü6ֹrz?Ш3d[핟sӗn`k ;mȭTa'>aTJĚ|!mk>L%)Qi8ڴRTFDe9ݐg E[gGm.Y>~Wôёu:b{PDŽʻnEsBǜ|&`>J`+4Vy0?hU(KӨL^KX-ׯLsu:@T!m|~@ wGvw{6Tlkђoi8WY)]5h!wO:nM*1YoךeOO~5􆤮&5q2U7+=[pӦn-9n3%2$|>OtWZ'6\J5q'jyOjw;#5˄O.es g2UiкDPΰ ?YyRt&JWm b#u(B܅%.-079;}f[1ͻkٸ;Maݶ<ЩQʓRgKJ~Z+iz7-dhwN{X 3&/;iaG]KGZw}ʋwلѩWї',?өh7OQw4Dtg07~ѽՕ?cf'/,oh?]|scߩ'tk<׼~'Af+A]o|]O>>\iꎉ|}75Sҳ1gF]EѧXwoyr;1\AvpR0y%WY37W⟣E\{+ t*v{H'z}Bb9xP?Xg߹3ra~eLei_5_>S%G$k%Yy/w|n NcsSph:>*npu^x5g^wSf#Us>F8𑦥{>>#LOcÄ2Ac}@#Lu^Rd歔 WòټWݦpcd;Bhj6ӓ7k؋Xۑ8.WQEEn-n|AkUI%%ixM8sC^ z.,W/ aׄYIb5IKU^e8`hn:%SOߵLL^vHbJ`#OWz.X]læ`Wð=z_bb47^Q!Yg;Og~ wG)=$5&Q55R i'?{ ϻ2_}FMbG 1ŦnJi?VQ%mGYw"UwLfճSN+}ѣ _U}xTcϺ;DC^4&܅1G(-_X*9~.{Do⺑~(2|%W|8B?iՏc~^ilxj;\kFAAuc돻[WR]:N]tez[3./@1;@ȕd˚F6l(wah]gq^RC }N&tnko!fL qŸ ū.d"6*EƉu6KHxe8rX9Sf,vƶC9*ӯljˣxz+%Wl3g?^n4d+(2ixwαNu"j"bVEv#.%-gd7aţiL":LEVA'E{bRu"}N%JqFǞGo`ny(?|+~X-\d3_`* .iӱ3P|= 7 ]7שiWeN5S ?gЄMb5O =.\yBn'U \d'xzǢ=F:^|; kyL^Hto+/rtx5v^-<OGG/.ϻ2_}#Mao4w%Tqp{{>_!LejΝ:,ٛlu<׏| U7:6 颹3z>j;m:0ݧVP"b"< k箾Csu|[hŗVTGg߽S!iՓjM5Ms]Bd&,{~^cG GռﻻgWI\^Et`t~  n>5=Rr,%RMq곯f#*sOLtYEYiP. nwdE컾Զұ5Vj&^U*qSqzS&nxͤmи FGYir6{o㟊U vQu0؏';0ȣ-K߄cr |x5VG/mĢqivW{va/4jUe})i|~o`ny(,[2Kj{/yAvG ? YCv?>kMuoy V K莟;7[ZkEmS=}?lJuz^t:qfkj՗{F]O2j sףNK^Y_GOpHVuL~.Q4o֚-2Õ1kWdo{NSGb5ce}?S?Aj7SiQכ#gdRƾ .z02VR۳48j|RS0a|MzGL^h]gPiiݎQi8#3$VJu3?//O]";fr$pjzcjQ~m~ _9oV;+;05*2?f1~?) ^y ״o5e"'[z~-gߣ@&?_GTg֜Á˝=h8+'\gh=ztN{xHHȿ T?E[mu+?k툅?lJuz^O&A*yN:'ի*3y ME?DgF]G8$+^itsɺz^ Lo~$sQԒYfKwڏp <~8͆/ùkB9ih渍XN{2Zr }`jwF2N)~O _~Nav}^ ?CUsڗzɆC kg:bBWJ@j*^떳JTMJ\äiђdJ:=0Qť$g)5E13TBTSˋ21,SD(8ة־_%:U"K%"5M,QCKmxдf8NkƝM[wZNK@h7]rZUoVb5>\"UiHOK`Iq"[kRO9DLMLf]޷)kmƎq/NI:^J4fJu7\TMk#HIgbԻL28_V=S̗7ck9mz7t 3MUmj^UV_"E& ڛԌXMw\DgZUM3ו㓾^R۱ !Y;oEGrQO[+BE9'R=tXnS=dY_kM=lz`31k؁^`5Kn&J)Pi?$YlQLY׊M3/+ϑ͖ٟ?zfOs-S;̶.ͨSsʴt,65?j3PLqRm%Enl,͵z拘O٥^1rI~_*B)Ϯ8DlHS#­ bqqOs񋾷"Hd풧VzJ˟nK :{RY.NR\W$O҆c?L{`Y܏z =ت ګwPu7S\Fjxm\fG9lSl Oș,sݳD^^3Ӊ%öADm1Ian]4#Kt(F[v_4_n0u]!v(Qpۋ![[OWDՖ2qI!VhIy)Zj1]^[$Ff2:WT_Ss{WsJ$k{ 6^ܶ 1\k"um20Ρf)FZQMOu*n8ڻrw@h3<RIt2ۦG nE=蛛6iZEzZuӌsG/n>nE=Mƍ]%߽wR8#yO0{6\2n+o\:7x"\oH' w̔m$sSf mLKM)SJЍi-T\xLWS15Slug[ظ}2rG-Vr.J%sZT*=Y^l.,6뼫(5ff[n9^wNnfftb5e}/L@aEVR9[r}"{z5/)'E>_/'L?PcWAzk1[+,wᙔ,j#6p+yLC,)|itψG?&WswDUU6~Lh,)UYZ7Oli-tX9 "ʾVx-Oye(5lQȷ}Fh}>WGw>'_q#W H' ԒqM') fͥj$F}Xn\M ^w᪅v+I]*-RO/">bx;w8n:<4kw)x+n̏\&j"d܀bѭTKpEuQf|f-ۼ A}>~J_p 1M9ٕS.GKH~<A/Tۭ8)*###b&,V&bbbs\68]xɹN;hU=TbUS*lJzp껉Jg(+ӷ7]TG[o(ZI`Eҩ.@i#]Hm Ix*iiafjZo(}Kp% %f쎦ϗ<q_V?cuw-k~?u~~E]O& Uɣf'=# .|&g,Gm,wj0qLttG+Xqssc#߫=Y_i~xEVzӫH}W=YNƬ3?G9"힨}VWu~7ٔc޻۽T̒#AwWG (C?etяsD3Chxuuhw}cjL6UB\p㜹r {k:3%?'Mu+#yu񍃂jɍ_<^KϷ:n?3qӞJwg:$=M:OgUUu~2yW߻==UWi܅ wz{?Vzӫ~;TO-}v="sO>Z2w7tdanhG(`a+gU[H2i*'GO o/Muz:92`1u՝Ie0637wgRȡk3}!o9uuw~lΎP_:gig #"wĻ>]]W ?/S~y2buv_W.iOf_kѧc="oWuv_mXwdD]hy'/2= :MG[Yfҷc~">AEm.~;թu ݏ?1 ƚEJM'i٩]s|<(%('3Z0 J{,UZxFQ5h%`q7Vh>ƥө|x= %>fTfgGMşzlHUkԩir*5̏Uk5*7r*5Wa22dȻ:T]a{?^Ou|mmtJ^zZt ܚKcmÇ.j?_> ^ilm=)ex^ilm=*6WY~>ך[gJ6|Ӈ$i̸r[iӡkIc|檧2*cB}Te`@%}nԹաY|^$j\t$I']xU{+S<,3𗑡L0ě%ׯE_mafbyv/NQiÇM/([p鶳>3"EwE=YWAʡt3:4uu ?E_N 7Xjuc^x}]=kqJiNUO:kw`:hORUO0|hJTeꕖTd[^]"o:蜎w}lOt>gk桅)W;xArV"cS X/:KP{*Ct.Ep#_}'!)/@6ϝz5ro0mr?~_ػ+;Z")Y!'W4WewOc^x;T/NN99dIuj1yW]ҟe=L1e0Ѧ{_d\\@|F?G pc:wm_=tׇK:>>u|oα >?j\-C_3WN_+_k u7[μ9;վa=B.^h8ez'؟t.Z> ?{JzvJ)ˇ5Var81s&&)i|FM8YI !":𺐔/~ޟ?6Tt"cR6a+W:i|藰C F5yuIf^\A5'؟t͠Bu-rVOq!:I:b𢊀 ]w2n^&ŮS".4c]H򘋉R.{ F H Swٻwb,tɽ8\M޿_Dy^^us֗_`ahf4: ]rvA}?}_9r/ᏽe?WgwOcy 1ռtMq\#|E,JC3Jf{zJ`"+ +m/]}9yƪGԴg[Lq[Z5#ZM8~\:t]=Q:a<νRF_Q:-]?s`y/`NZKt #Y> [!ir];Qڌm Z{̦sE;/`#C1;0? ڞT_ n;ȏLݓ^oXv2y(m+C?Exo) /bR8}PoWɌG_y4ԍJyίZ_'J#t:ˠѢ^h8|ǘ5"r'_L=?WP̻ϧrRuokd4V{dzUi^®WiΞQ,c1gӎҾWN3.µ,q oPbrLj&S%x^8^~Q^h8?gf&{:\'=}mr;0{/#ki5.]yƫyoRQbnSs[1cn5h>\Wx"̍i$WO:<ο);ԩ/HnE# n(gג5ӫרDϣ 7DN"Ogy2e_D܁_uva΍} YmOZ\_ /3R"Exo) >/R8|ުTd!iHt,cVHԝ4ԍJyίZ_' uz<>1Ep^wdwt#ɝ~c{aoN6jӄ5vsˋG^/ps}ba}ju|nwɖS%x^8^{]|{>>Eqe# XHC^ 7{G~6Kyii/r.5X} s<O_j{~ғB2?We_:FL̫KjZ+lqYO~wy}{*KӞWSc4YT:5/~eE[{;0|Dob_AbֿPa.Xa[midV]}c훅c}`t5^4 Ҳ솻R Zj#gN^Eʹ|f#O>=K>/(xU>`]f/|˚Vl4Lưcn9`!N؆k{S5MlTLjʩ,:ʹ"gYmfr raV+ 6=fٜ&DJM*vYLũrn4¦ۻ RmJ[AJ2Bm9ndKS}Xslɸ{?5䯴54rKWu}Ù ~@p[?_~~ԫFwíg3"l!ǜf{Qe3K؏xnNZZ%0 j2qF%e;snoMoQiɶ͗YӶ@s_Isv5; 3(gE# m׳n76EV٩ɺ*r]6>wm$#g,ln%Y6wLx6i^Lv-o%SĄɧ#efMN)/5[rT1UtuoV&tW7flLOUSps#GTaRu+6Tr>j- ܟ+Y9^HSAո kwxqӧBm&]Lp2ŮIW3?x:3JS^15ڍIYWѢT9$u,{L}N|Z#e^KůrL]r7:5x?rLqsxZtG+zEG)2W^t~{q8͸gzsYˏ+nvznW6JWKC.PsQ3ܗy;ͥ7#s m7\JNU%-z^1W}LΧWVg]GGMXF;R{.2/˭̆}&5iwz5ZXnYkUjr[D}U%T#~^j"LkF`yDgj{,cFH{qc N*mwX$V20eS)jeYVҶ\q,6̌H}nmssMr0TpS΄[f{Zڗzm{-ԼHqq'8Tz.eϯyr2Gs [/:PO`_pN0D3SOIEx Gq\.ѧ?Wz~w__fOA={y xMI;Fjw#7m.l<ףƑ Jv4cLu'I,-E&>3ś^hOu+b?H$wXp Y9YeU䬡Tc{I,1U[SJgE{^|j=[{]ףUANb-soȸ|]Gzm=)뫯Fc?uDnj^m="Ou( }O%$ogt$|~}AOVc6?Ъm]}X\̷ifO?"X{]pۄ:)v 2Īc[ Q) HZ ˧A'cN49ٙwӷ+[>N+3^03})w1ׯe(SMb-B.;DF;;$%ŹI7<zt -x,Wp_D[5-Sͺz [h>m+y^)L>œ.;DN{ySլ^Dm=\#(ab/՗S޻yD2#wȓ'\l,s5UyRuN2I5UE)w3"x*̦9ٯ쿼qIn8MrN5iT\sWx }.;A{f= SBAs>nr }.;Ie}= eqHVEs,3#^¼.{D=wK$}6;J?\8,WwpOEnM^/!u EݞviI2; Ŵrm2!!:(ԳE m3۬qwݗqԾ"jHzupqXM[]姧9pXJ`pJokޅ|!b+'}(l߼Ob~?]}6;rL{3N c[ۛTqT>K/XW4+gu[͕AfF_]nT6YЙ-\njmLhꮎ%!*DJflmf;nkPٗ8m]V mVbԩSGZq%2K$:֛Zl_Sjs&b]ՔU31l+XBƃ(RQ"*)T5Ԯ$~RWRVkw CiJ"s2]u^U5UYSTrBm 嫓"ȈWaWpV`i}%0/%$ԢRT OB#UqTNe5Ls1rf3j#w~dU}ϲ@77s;WӍlc\͗.㷩KԪǠ]x-wb8)sLiFMwILi坚1rїP.f.H֭ɨGjJ'߅TeyԡFA>/3t,nNKjs@qYZ]%RD~[E؈˔ӦSYgX-*Mbվq˞rKqOTxʟQTw(*>JC/3: %ԬֆԆRd45*,M2WJ]U~[qҞ$(C<t#6Vftc^,s 癌˲$:xqy4,[(mГ5(̈0u} ؿKO:czͧp UnQU.bp&+ʛ& fs oeU-ŌSYM &]EZ r;+uG#yDFDeϺ]ZMYFUŸeQ n#^vV̉ asHeeJ̒赊uG;e&LXSqZ G"SLIc!뢒FF@*`(Ei* /Ku[>LZ+VMXnHɍT K¸2nBPm/q4¾Zū{-XfFX%lWuP;?w{\xסvJ>ˮnu޺U+%im*jelm MvFju:eQUEZ4Ջh]Qggԛ]9:F< Xe/+s$XѪWʏKjY2d]UE2iI)0`85g|czHaX˷R~z[\xOf|ۼgOBw7socUI";jl\[CG[D?1[N&Ӭnlm ^~ƨdoDFf{qt֚bPSLbo窽Mq162dt>*M/oN͙7mJjY1~W۫QYaP_n"OI[dq?;"y;m oogK틒LƏ\teTFSZI-G9EuuzseLgaqRm,[2sL[FtLAyMT&zTӣ\ ~'ɏLSJ%t;ee#nvnYtLwLWcS|FeOKuriFdBcbz]u:^mVo sH6wnÆ&?^3&֏.>>\be*%KLwTv}T&_9""!hˑ[fhrk5Ւŏv֛˲вt>vHTKTikUd#w[*cʶAѲ޳vDȴ8v~ˮ瓴;!eAgΞGNj[Q;WRgJidjڽxV)%v猆ܜn_w\"f$Sx@aER.F~Tf08l ExϸHث0KcknIۑm0ޗZVoF~\BP`!wU:\컷/]u/odK%^f\N߷a˛RT<%rrHzC ]0\[Ζ}נzZ(b6p9O*]nU[>i5Xb'RirzhY9ʖLױ۳g.1vXi۶4ٻ߃q7OkT~4cKK57 Ϯ_4[vՋZhd9Y ^3 eՓmV%ݏj_gk\"a{`RkƽAv~:.K#yڷe2)-#OCf")tScKY$\k|l֮5_.eT8.8sMMA'FL+9rf`<jJ_w o75gMڤ;^R2^U,Lշ2vK&SaS&/݁.IW |ښSnMnIuJr*g*n(R(3е5 |P-oέU4˒߇H׭8R+tJ}(3\l: 6I8fRB^V][LSUTQ騨WjTH*P~UjuF;ٰBJqk4{rVn6@gVk贺=KZSt&Ｔ4HR֢I"бBUە-K8RR2Ȫ̱U:)&nQL=KBP^zKEI+]vna櫆ʫUUiYzM܁ SЫ7u䔝:#TUɔ*S_.ӁȰ`,πk gY_9ܞfj6$X֕^8|i*4w!9s14Xs<a{{˷=g9wdc,㓯+F6ȼvo]yХԩomxfZNa\T]<ڣr/;a+o K u(~zv\mʥ6>mtC=is?j7-=S=~NTrmlXV&.ʹcݪE^%9V_k*yНN6CK㭘7uS*dByQn6r\hR+6F`bҢd;Ai4rիY;jӥ@*:v曉8{lr#,]2wq׮%Mʸ~lZnک娶s[v5/2ggn$č!ac0tC8Yjyka_WWx"VVvڻQv4m`.DbEv,1-VH{ͭ\do7wT+6oe600|bF 2[ ӉP[$SK\4Jȕ]ټ36kr26(-HF{yK+ k2ELٲ#NɈsLY,ð (Boȑ3NV w/ZՋ9_o{5,FZKj.9z=ҵWTm3 vgޘ!k+CsSw^g-Zng KU(I_rұZ)NQl\`9WEMOT |LfsTwM iqmx Uȧ2SwNŮERڬElBL>.]wv˗״k5{HBݷh+:v6WmZMs3gġ"LKە=Mj$DZQTTcv62}b[2..ݤ`Lxб}iKJھ:jL+ jojݸ/xwLQ4r扛ҝ}ɢe[6vDx \k8=2ل܅s Is \v孒h1V+c3v]k"<5˵gҮ { Ys)0 :udGƽ޸k5`hlLιֶ]iY}J籭MYKՃQEDXShn R kfpX bMr=Oq-}rڎX4jwE/#]))ȶLeMvܔW͢{bٽ :7p6e4r*cJ)apeExDKܫ9ܞY1՝{6woRy5t|sn{rJyYV/;«vrmHKn7!eicS< CU*S+D l0]!F=ǜE93ݣKum_X)6>?i_81/򞻘Yh0=^4 pJ-cn{yn5^+a,{P.UNOM&m7q;r:DX` eHlwN\6 f&QtzbQFR:;ԣ̐<Qj:[a=-ج8"9KABlkY'COlt^[8 }kЩ0"kM67V1AiFIM$NmcMT t͢dHn&̐k@){NطrCS]LuG($JS bWbRsLկH i6(uRfb2i:S%l%gQJݧɤֵBK&FS)5ga*!Bg.?$565j6KrUhSWqUJW6ɘG&;f3(JBKDOSx4`S)(iɤDDžLn l*u6ݡS7**ASTCdUn{ەUTX67:@ äRM0tq,Œm*+PX+.ZxB-LvƷhQiE=}6:S㦣* aI:A*ݷv6FM~">U2/Q.GX\w)I &%ēЀiFu nߠQhMJLCiQSi)LAVZ"BZE:qadɚI̖ډIOp[q`)2 N&2}n͗j<^T%6LnC͡_>eGy֚JTڔDanzzEvNvrZKq `,S}F0 ,4p[vLvuP(-c&Az#ȑ`TXcHm.6AQhdFyu=ya rXsZ|z6¸KR=;佲Uh_* MtfqrpפE{fʛ &d戬$ؙP\'d҂6r[yM՚GRiDUFD*uZ:e-bP4VKKtl cs&HE>xhPiTS&7VYjfiR)$X*]8DdF&M)o/-\%M^v vݡ9sSR)z)/-n;KWTsE:RCiF3N|kn݅[Xj<85* Zz9p#T0oڲ\ZZ. -u@?z̯P0TyLp?fοol/$5林@hKNogWDd8Mz?R  c . A CAT2RahZ2_@>#c}jFahZ2_@>#c}JFIFvExifII*bj(1r2i`'`'Adobe Photoshop CS2 Macintosh2007:10:28 22:28:418&(.@HHJFIFHH Adobe_CMAdobed            t"?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?TI%)$IJI$RIUvNCik[CSi%[ۧHzSe%[ۧI%gvۿ%6RTέ͆4O5j+m8O0DI$JTUߖd]]6;C9?)״=Z> $$I)K'7FCTQ kX}+(1k,>>n?Q޽.6c}mncw^rWG58歃?)ְ8;6}l9ާKDg ?I}\hɬ?eB!mk]x̋ @<1x%kCŧ[4VkGٓ~TШ%D=Ƌ/-n6'JYnw)SF@I)U )֛_xȰ3-=~{wo~~kG[?B2侲T҅><֡}T\>v8%^\㇇+fo{t{$׵wh&=# Sy*6}MII>.}tz-㸊[Oݩ^A 4Fzzzvt٭k0mm+mt7a!al}w\BʺUA h7?]_^:C۴=-oRxEPNs79˼$I<?sUZaA{3\499QZ3%o)UFDٟ/IK8cU۽$IOU['.i/{m7,NԱ0zenTmⵁ͡;7TFf[o8h{dlh7)ӘW>tYG}8d0sw1ߤ vpwN;q?CHwʧoI#h.q$]4nIږQo4Oܺ?]?I!&g;RSaŤ~O6[3tÉxtk|c'+xz l<$$JL[0nG,|n~OޛnGgA{Ժxyp[6ݲ?NE,,s S}|m߲:DO^62 Ci">T^NZw޳ ~ZT| IFv>^%!c暟D^'hPK8Uk6i_?k?j6G!≹HKs|Bj???>rl~϶\}Y :_F~Hɥn _gUl.:!>扐 ۻ+m'Mѓ` xm$P$BI$\YS{A6m'aqk w7z}5XƗ>S-(k׼my!9_lߡέSy`I;k{v?^ZzFp#*r+ZioC67Y<֪_?z.k2'ʣDpьևЭMx/CΡRyc~Ej+4GTK>l 2:]O5[mIsr6msV/cCa? -jo3ـFv^nmSq-`]wf i0tƆˮ$m-ޫz-AfV \t :1jBt ך^PD5HKEjW48Z??>?ZޫI;"; fo Xɏ&y:cEA&V}&uv~p ZI$11^qq53мS~uZ,@4֌rUNgpWC9xDRq5X+]SZE/^]$k#c~=@ 2KJ[qzkW3 Ƶ[08> n[iml0skam_b\?GۗCjko6ߝzZ3'ya\'P5!GvI$zUW*I8HkiBSSg<]Y3RAYŽ(gFsU.*_9<%kNRߡz:ȴ>/xo~{nƎE̯55ߚs7L_Y?cwCQ/c{~c o6?mʶٖz Őbv9qXZx~ϪE;k8C$ hEWP<4b6 fj#>?cP}ow  P9н>vh\iZ3OuMXNi.kJޑP{e[O~I:88˪F9h'ˢ>tey8kX7[mccO}k6}+ ?hsnߺuK{qo/ Wg;|4~ŷվ{3>YUmkK\l/}[? Vk]cQ|eYqin/|c& 3I+Ǿ}EӾΚZm! u_z-50%d$IU ul.kadTINu!&0(>WNkǩGWZI$d[kl}0w8O捎r1c]<8<3tUR com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:56Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMOrientation com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMOrientation 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:56Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:56Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:56Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:56Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.subTicket.paper_info_ticket com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T20:46:59Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T20:46:59Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName iso-a4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:56Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T18:50:56Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName A4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PaperInfoTicket com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PageFormatTicket 8BIMxHH/8Ag{HH(dh 8BIM8BIM&?8BIM 8BIM8BIM 8BIM 8BIM' 8BIMH/fflff/ff2Z5-8BIMp8BIM@@8BIM8BIM=8CAT28nullboundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlong8slicesVlLsObjcslicesliceIDlonggroupIDlongoriginenum ESliceOrigin autoGeneratedTypeenum ESliceTypeImg boundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlong8urlTEXTnullTEXTMsgeTEXTaltTagTEXTcellTextIsHTMLboolcellTextTEXT horzAlignenumESliceHorzAligndefault vertAlignenumESliceVertAligndefault bgColorTypeenumESliceBGColorTypeNone topOutsetlong leftOutsetlong bottomOutsetlong rightOutsetlong8BIM( ?8BIM8BIM8BIM \t\ـ@JFIFHH Adobe_CMAdobed            t"?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?TI%)$IJI$RIUvNCik[CSi%[ۧHzSe%[ۧI%gvۿ%6RTέ͆4O5j+m8O0DI$JTUߖd]]6;C9?)״=Z> $$I)K'7FCTQ kX}+(1k,>>n?Q޽.6c}mncw^rWG58歃?)ְ8;6}l9ާKDg ?I}\hɬ?eB!mk]x̋ @<1x%kCŧ[4VkGٓ~TШ%D=Ƌ/-n6'JYnw)SF@I)U )֛_xȰ3-=~{wo~~kG[?B2侲T҅><֡}T\>v8%^\㇇+fo{t{$׵wh&=# Sy*6}MII>.}tz-㸊[Oݩ^A 4Fzzzvt٭k0mm+mt7a!al}w\BʺUA h7?]_^:C۴=-oRxEPNs79˼$I<?sUZaA{3\499QZ3%o)UFDٟ/IK8cU۽$IOU['.i/{m7,NԱ0zenTmⵁ͡;7TFf[o8h{dlh7)ӘW>tYG}8d0sw1ߤ vpwN;q?CHwʧoI#h.q$]4nIږQo4Oܺ?]?I!&g;RSaŤ~O6[3tÉxtk|c'+xz l<$$JL[0nG,|n~OޛnGgA{Ժxyp[6ݲ?NE,,s S}|m߲:DO^62 Ci">T^NZw޳ ~ZT| IFv>^%!c暟D^'hPK8Uk6i_?k?j6G!≹HKs|Bj???>rl~϶\}Y :_F~Hɥn _gUl.:!>扐 ۻ+m'Mѓ` xm$P$BI$\YS{A6m'aqk w7z}5XƗ>S-(k׼my!9_lߡέSy`I;k{v?^ZzFp#*r+ZioC67Y<֪_?z.k2'ʣDpьևЭMx/CΡRyc~Ej+4GTK>l 2:]O5[mIsr6msV/cCa? -jo3ـFv^nmSq-`]wf i0tƆˮ$m-ޫz-AfV \t :1jBt ך^PD5HKEjW48Z??>?ZޫI;"; fo Xɏ&y:cEA&V}&uv~p ZI$11^qq53мS~uZ,@4֌rUNgpWC9xDRq5X+]SZE/^]$k#c~=@ 2KJ[qzkW3 Ƶ[08> n[iml0skam_b\?GۗCjko6ߝzZ3'ya\'P5!GvI$zUW*I8HkiBSSg<]Y3RAYŽ(gFsU.*_9<%kNRߡz:ȴ>/xo~{nƎE̯55ߚs7L_Y?cwCQ/c{~c o6?mʶٖz Őbv9qXZx~ϪE;k8C$ hEWP<4b6 fj#>?cP}ow  P9н>vh\iZ3OuMXNi.kJޑP{e[O~I:88˪F9h'ˢ>tey8kX7[mccO}k6}+ ?hsnߺuK{qo/ Wg;|4~ŷվ{3>YUmkK\l/}[? Vk]cQ|eYqin/|c& 3I+Ǿ}EӾΚZm! u_z-50%d$IU ul.kadTINu!&0(>WNkǩGWZI$d[kl}0w8O捎r1c]<8<3tURFStsVlLsObjcnullFsIDlongAFrmlongFsFrVlLslong<LCntlong8BIMRoll8BIMmfri8BIM:nhttp://ns.adobe.com/xap/1.0/ uuid:48EFA29E873711DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:48EFA29F873711DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:C3DB0F8B873511DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:DB60B0CE872211DC9A17BBA4ED4DD630 2007-10-28T22:28:41+01:00 2007-10-28T22:28:41+01:00 2007-10-28T22:28:41+01:00 Adobe Photoshop CS2 Macintosh image/jpeg 3 1 1500000/10000 1500000/10000 2 256,257,258,259,262,274,277,284,530,531,282,283,296,301,318,319,529,532,306,270,271,272,305,315,33432;D3CB367078ED98246CF6CAD1048EC237 568 786 -1 36864,40960,40961,37121,37122,40962,40963,37510,40964,36867,36868,33434,33437,34850,34852,34855,34856,37377,37378,37379,37380,37381,37382,37383,37384,37385,37386,37396,41483,41484,41486,41487,41488,41492,41493,41495,41728,41729,41730,41985,41986,41987,41988,41989,41990,41991,41992,41993,41994,41995,41996,42016,0,2,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,20,22,23,24,25,26,27,28,30;14A788C2B308E7AA10250F4FCBFB100D Adobed@8G    !1A" Q a2#qBR3$b(ђC%&'rS64D578)cdFVvGHXx9  !1AQqr4a"2R3STBs5b#Ctc$Dd%EU6e&V'7F ?@ @ @ @ @ @ @ @ @П@ @ @ @ @ @ @ @ @џ@ @ @ @ @ @ @ @ @ҟ@ @ @ @ @ @ @ @ @ӟ@ @ @ @ @ @ @ @ @ԟ@ @ @ @ @ @ @ @ @՟@ @ @ @ @ @ @ @ @֟@ @ @ @ s,nppʵ[l3, ;R,5ha+~TVI\c\x2֦֫uZg&bTVY㻷K]ƚ*+M5U3RHitql.> R iJV u3>@=i0e-(*+˂(k,8y2A2[ÊBH/({mjmwooK%w8!d `.+L3Sd¯*n?k ev8n@ ) +&g/).u^y '=}uRP~[Du64}IDC޶^|i'D{lKј@) ?QjQ)=O{֯CW<`J[͜K\ssL*D޶^|qu_zWgہ9fe`$kH LRZkweo<| ZWKǮAT2;@2XWzCޖ^|q]O9a~~HZVZԅq~TҍsͻA(RO+滈{է2^^NiHo)^tK?Xk=Zy5۹bcsfҽF{ A s JRg?({wCwBy?G׷FZ;gewm.ڊISjҕ$uDcޖ~Z=y'eo ;l$AX }g寚Cw7ӌ(=+qh8VnSHpU YIc)ٯyG/'6\yn;iGJ픟W1;?[S]+SۍmBXm ^GgƎtw{PXm䒗7ҸQnRBzZ0iC0hM f_+kJPNJW $쇾0jM1g^_->%V-O plowϻ/2=K&߄ )&^>t/Towǻo'Gws\U*ctRR)#x{׹iOߵrx,RhTz =%2SyxS:8WrT9)?r?ϼ=7{/s^{vh5f;YMb[Uu˕]57jfKe(Te$w#tWdi%MW Ss[* ן@ @ @ @ Y9善g}*Rʴ>DE?.i|g@׷? BiiVUqntqnb-n)pFj*$dA`|$~hwۭ3U 0OQD5]Ov޿u_o‰*ch3O(Bk#Š~vGi &Ъ횅~-2|0 &ъQ,0e%@`$fH 9|`CAS/  X`.u&MttnWKLṱNNhA)KuY %K۔P(.Iot)EX_zhWFza%74'SMʝ`%zmT#ZAJǨa!7-17w|u_{eK]1cgMZH 8v*R4֙$@In?V3?]X&T7RQV=hQ!= 4d9[ws|vPl=BDH6R$$h%O^9e?: 0y;_-TK{6Ubeʢø`Ґ筫0:1F/^=T-=~㈹_mlؗUl%Zp~KOHŨBϡS[^%'o[Y''73老7Tuj4 JzV-*XaEɳE 3W+ytTJ~4ߚ4\dEfoGh-b%Tuu9NaxTq2GA}W7k"ل|{8YBE-VT Ŏ *9_Gs.gzV c&Fv.9-iJwKS +QJ$Dᚵ)ʮ&8]yKUk\Bf\UM &GG\,A$]g>UCqt*=}Iơ}W}s6M’(]AH[ۃl[wTry;mCov9 r*sS?;\><(66 4GPmX=[Xc&\4[*Y~Cx*sUi/B%Ĩc{-ryqݿkNQnU[]푠o1%~?l)wnKoVj7qE@(o?.0-,n<nEw02L7w8l$rzu4Y-꫱gr7[oݐryl6nesKD8x]l sbhWkU=LEP1F]8mNܯZ7|E-'v 8vC*.0 RioFbyNg{\8jQl[uvͲk%eF|r%[+5̚+5%E"i*9P2@ Jku2+S(RӯS7NCL!TVd1TD2BdD|G~Ƀ@ *>}=IV^ժE2][zjJC*d2%M"ǥKT@ ӟ@ @ @ @ Yy9FiwSSA^}GVaZNqKy|2գTosrK{mdIu$MZ}ꍰV\\Jz#p|\2Qk=[u8N8J0RQs-CO%)ҔT6)}#>V=WZ&EU_3L[ʪVU^bkWRWpKI nStIdS  ,YJdC1Q땑k\;bsNcd؎a`bV9yjϐc|]_JحmnK4A9:ݵd6{+bK,?VkUm #O7"ͫmvQUvSEmpgt9mx{l:Ĥ6 2+rijHcAC[1{Et1;(ܢm.xj촉bTI8-xː 곻ǫ6*J#G85CcmR{}YFSP.CX*Jef& dd~1&YN*/Kk;Uv]qPS7Pղ.))ZU2#;Ǔ3=|6.}E.-K\mvxM\-pS>Qa)٤bzfZaJ^YB[i-ZP&I'@ =;gE>ѿ<1mw7mXW\Oqբش\+UEK !,ŒWQGG*YZ"5DU:|jJ{X~,%t>~qɏ-ċv S֋H"y+57I00nzpQ_;~Itjɀҫ[絫euKY]5UQ\TE˸jObՠs ֦^͔ $9$HFYu}?vֳ 'R=PЮ\bMBV))e)e24JG6Ma6bpmr972*6Siy5[m3ٹ++UM; /q57ܜgrYPڲ%Y[m_NQXZ:Op2V2bm_*%hB!cVLO kO1D;ň @ @ * x=owiJںҭjRO.f<ׄT[+ ֟@ @ @ @ U9д7>Rɔ'awGV.HLO.zܕ&=x)Ā컟 դq{ydD]>_~2joÄȚD3QXbhJ5+|u>+I:eZq9i-JGe\Vj-ëE2ǂꅷAQj|nM~t>k44[Ү3nIn޺4 i>}c评؅+izmyK&[sKw<+&8~A3У.Tv|¥{-*:h3 QGdž4Սfqoe󵰛ow#p>jU٫n֧"3q CԽ_.i }A`KxtڹZ& &wrlrbyEk4+U (.ִ}tm~rڸwp2^Jl+4nve)٦?ۖMg.Z-KRҢpnY )0/߰y3w߱{Ž] b*Ue?[SU6&])B.b#/qy9/7a*1ȬðLF-n֭7M!˭*FQ;%^`IGexxq^rkٶ'Mw-TdXw*i)/0frZmٻpkqi߼u-\gͩMc{UVh.6{mJڹ(<_*qNYlY25͎kr~ѐ;D×e&c"P\TT[l!.K, @ @ ip_hnLaVt:"f<ǧ/fŹ33@ ן@ @ @ @ ROszO;𘟌Au=XV (8?mi:Lĭ2F5JZMSGܾn2bVmGkn6t5vcUvmڵMJޖ XY[VҮ| OWXMZꦕQ?5Qk#cudˇ%m3MJ`5$7kN #ɮ\4kG5>Ypg=fDir==ԃz?Xj,3Rj?.B(O=ut)D͞l'Y"k,F6D]TL&btJƜ2jJVi [BϜiW!_޵l2͸ݕг/2KO%KwEmIͰV|3ݝ#-YZj7Q=ж vتfoIEZtnS~>|/NDf;tVGYlUfw ko|MoRvX &U6L.h#r!'|E[U铕,O%:e ˷_,nc.n;T¹i"̖Z|.80y7xͲs²+M a[`kg,zyjݦykR;;ܓKEb|b'Ƿvgs/)ȮC)ٶ(ޢb{-R[R@<˸/\6+k ތ$vVmm7ׄf٦f۝0׷ k m)Mհ7TT[t T{{vn7|~`ɳo|zpی--~q˲XV۲[zUwimju^Kef{ᛳAqx-{gۗoMΣ0 *m>R`Fa;ci5i]kvMf*kw7^ʕ~Ҧ|_jyԶͰMݷK /֖ 8f1K;`4KEed9  MB7ktJ8t7UXojz@ nK.&:PM*U->UÁNPlN9>DK&S*v{E|Vgc+ П@3N˵ 6}奦Ye, JH Yl%i;h9 }v6+m-%ܷ.NK*t8Dsz${{G?k_rppƨ-,ٖ+q[,\-UpUTI"qVs6ݢ81@ @ @ :4a swzQ:.zܕ'{8=İ xI'jNjJO PP\Gor @ @ @aT{{I)&}]UP7.[‚;vr#D~LR) @ џ@>!{~fخg{IOobujh\1 B*U?U(ښ"_!AR?[#U]Sa6e>eJJfEGN8S['툼u6=k܍%vuN?_+2>ʡNB:W Y]= EsVRUBē$S=ȴT7W !}jr  [mP-;sM yFM;*dۉm}D圏iƍ{\2e7JQ9ZVsvpͻ0 os6\gز\[$VW}˛Wi7+iqAEIe n_ Uvj]ˆSiN0 G}l~ @ @ 鷸e 崐 2$N)rWS#/OR{^)8KiCĶJǽt+PeQzB%<3t"SQ9\@ @ @ @iRϽoFTOqFK &s.ÚnBP@ ?ҟ@|1ݧϱ ?+,fq[?qnoVT\*c*)RQFsQoF9\ת9NeacV; q^H hE- +cMIRT(Iֱ֥ssS!o]ZԴBJ4.9jH@3ZUvPa[ eb.@ @ @ {:X/J~~ ▗nQ_f}¢ZE߷SS~~87! B\nNJiY7D3S" E<$2|֊\5IuMItEIbBҵJa*r4$$6St#6qE?@:;roB FD̔u[O~,޺&nC^z$JKIkm6iR4wךfr ~w F]2*/Y-;J%#+RSGy\hO: ڧȿ~[|9in)\d|jijkjK4tUTS: 2I>|:}pts_mp=25b %}GlGNC6kҏܘ;i=+(FIRhl5w-k ڄZS qJU\(+TS1YLz1ReNSԶC Sk%i=@KyEܢ nʲ}۔VY,{m)Ч,lum$2f$ @ ّc܊fٮB;[:*_ Ye5"}엚W(\KR]KPYikx@ p}%(qy#H[(mIfP T֡>&8+Mi fV9B ӟ@ {wkۻtwg[T Ղ64B—b/DiU"eU!rǬqx,[) @ @ @; UgyyJ:`Nw:" ?%x z7.'|F Q7l’Oy}^J^Zfګ{jj\`uԤ#|0 jJT@PT q/ 5D{+3~Yknu+h*[_si*&UɕHHڙ'Y@aO/B&fBl j9u>X5#5h*u~a_[jkܤtUrZWun{V(!-Vp֝D8Ԍj_ $E2xΙFrho^ֆ7Ujһ]!6).,⥐|*@'3?3u3d?6l[y}9)HqaJ-*\Bu>RĐ?ǹ O?3{6axn0nvK Eʞ 752g˗!k=s+;s[8ՐԊuHfyMԦRҊݬ@*} ?o  N}THUm%skI"wI]~t_nT6{%[w]uLmVm3 ¶m2]u% 1/w@+vS<1˂mMT a56AnhXl|(wuyGَ@nɶ ήu[m Ffm墇EƩO^O~i|V;sV(l ?ʼ?Y}q]v/Wv`Dj z[5-e`s,5ِmow.nn{՛6,CyN`l~nN +{TTa'n2vNSMлڗZXq^UK2vjR0[NJ@O$ݷ_YɻVe|ix{фp6ds&zj %ʆmm]h^09rߓuMNnFLGT[ѓqK#r4vΉ,0oRT0aխO6]_6#k9f.F62?jX# y`[!{޲i_Zl-c[zGLe`i݌31l˔NBrb=qp?pr]r D2S7`TFNfZ-t *H .E^79~?{gu޽v}}6+f`7P[s>5c m[U_[P*ЪzP!0ݲ˽ۗ-]ݐVyPaŌš׎MًS߳ 3 OT46ȶY-Ttw@ W7.._92aaR*%5AnIPcЭ9S3 ԟ@ |@s}R '{zlyMHNZKy>b,z7LE@ @ @ p3. ZsOZ85Rl)HIQI\y+Ok` _m7(dDn8Zxy(m{9kveZ֫mPCKryL:S=Ny$Pu29(UO[(-uFsR|iD*RoQ؅ֶؽ'mz&{t=Tsְ$[ dKhN#Ur9WuK7x'ｰ<ݾuݸ\s2{zh*5a=?58siRCTqcߨmMSKqjf1l^y)Zb֍{+DZW!Ͱ=zno0:ʊ3n~ 1fy}F'\5-%%)bX%PMD \')S\նfn֋ ]j1_mkrpmZWTۭ86j)P ύb`N O63lκ%vǯzmF?IquZRq%MI=A{+y kiv2+,mv+l2>4ݯګ1z1B(CTH h`w>뷗K}w{WܰpPG25 LMY$ıZgqz|}Iٳ[ZyU)֐SDL"Zq,V5Ex~f[l+]vٗXIՖНJ}ɸy6ηo6G lX\6ٖfy%winS ]+T KKK.hl7l_>K--=c iZH~_L/)L\O Y|wUz"ʼnYWZzK{eGEKqjע%s P szvcW72:kEBk]^SJ⮔Jǝmiujl%JQ qldg.q6lr}ZK8f8+zqP(k.Vj[4 ^$bʭ݂ݔe٩򜒂n5t=;w6*zۣMK&B@ 0iGS^}Mmm¢fٜqwhaBG(D @՟@ }:߶J֍A/Dm{j&~A+1ZiUi~c=e_L@ @ @ ǸxO̝h[e) qiF_RGJ tWAr!x 7n6\]qb]0}d&{n rSQnU<;c@ @ @ >j{EӢ'G/*i*j[gG=&V"~@sneȊMԯx% fr91 ֟@ ?}?lV=nOyR*/\,^2b@ @ @ MmsIk{ҍy-n9 Om p-Z;Î%pqԸmHiPۛp |㍖R;+QJtH0,C3S.+bmG'}h魃Q3q_Nj7*),<*kBHrJ+$zK!\Mnj_C?洤k2سMqu׹ŔX6gYdr,_ppKscbGv[뫷TTԶRtkR͆x~,K)UʍVd+6ι}aI.vQkmm&@c8 @ @OmL {& '0>@E{q^{n-8M *I<^o_׫ANkηs^|ǵ'$[qC"Oh@:@;…ts5:RS.0qRԕLH8}M*U6\V:"ZԢL@t!EVTڤ䦊KyzN DF?BGzZ~Y)KbV;-g\A@-=䨑Б'3<璿iӱ~y^a2^Jk|8V Y{J:" /qJ|fXSY2lk ?X1N]t)) *|SI9׎E6OdՇܷnUUE٦'p<%øA{KZ3-X/x/V۾Ax*jʮUԖҊ&ˊsgY=}+3o< 1 -ȲAd/mq\1UJ]RP4k)6T,y.s_ñ~_Cx/3+zL0@ @ ,c'|vvD϶+ھk7;+3M @П@\mVjKVl# wή02B}ڸ*T2S & :G.eIuĭ;;Htsݽ^`{sCnbSn][/Lul[hKW˅}kQQ5pR *H`suۢS9fkHḹbtZ,ެ#1Ncgttr^'_WrՔt[5\͞e6"!V%A!jgLsDV3U6JYlnnTsC*umיDZO$v*&d:u_I{\(oi#)V`8ق{2W[BRaF@tMK֙Z}svJKaٲRફE@WBqSr-Th(%ԡm~L~s;YZ[$Wvs*nSKS<>` $6RV'H2 HJ@JR$q˭xokܘgwriN[IWz2bSkSF \Vɶm& %SgM"L,⡗J /gk.On;H1-[vL Q!|Ӳ^̔#Iyw_Ng}F]=*ͩ_e>RTG'# N]'7mKΗ79/:FJ'fO>,Ais VHvssԔ}.xЀ@ @ ?q9jG[yE-vP9:E{q^{^-8M׀jn,%+!bK^@P:V'[廄C՛u^SO[+}7 u/5XUv*uE*=" !U9_ mIi7yMʙKѴWy4>AJ0:}zAH˩DUˁȲI~{R?.-] iPdiԖha[׺!HciFGjS6+l%Օ<ϠjL Qw֧&feB_gzǹpf_QV)BqլL&p'3TW'`XZ(LA==n<M;W̃jkshv6:jאrMʓ9^Ha;Z̀ObY%|R/!(闱cw?l혮TvVҪT%QSv0ÐSUvr 5F]m+mK'·/,̲'oll[ SQ+~n[WuqhjVU[?iҪ$^):vflc\kqm[l,.r'3<4!l5kuƞV@Tَ&3Mymʼdknw_6Ҷ|vюX;aZ<}3;_\w?o~ÈouVQ9<]¾ήl~?j\MtŪi#kHL!n,8G4XG]{-arzGn`e- t9@ @ RQ6Svҹ )BA 3)|hy}6fwW D@ џ@.|^&swnsUc4me)nwkr KQ68t}bŤw:yM=ZgQPKyR2*Xċ^rO=fy"?5 ŒC5W7m*Brڂ%01IIBDzQʕT̋ݴ\jR"*h3/䡄~.7O݀,Yv߮5ZnqcuUK8K|ٸ4%KsH:IkVFM<؛9UUUe^5.)UDMm*u;L^4=eM>;m6:ރ5L'RD~B+azF("?@{+9'Ek6S"]e!7lT[+ehuE-*JJs>E>y ,VmOtξjb)֞S$H IlHJhVEM -ѝ4;[%FR4iԉ8萗>1?ޑS:|mL.U]ӝ{Vm;^|]!1*{x.ednmbWخ:Z`iic[_..7Sby ]J\HIU|˛!Ň-ms;Qi˓J{$](PeҢ#7Εn8\GInTʕʛ) VMd4r{<5w4Ni-J5}L\KZCڕR ei_qZ͉Cm=$Q))|T>լ69/fܽv{N-QNޚt>_+ i*eeMM)H^g/s;Xei:{-%-:$^QCKXјӝMJX%z4]QV ;KD>Y$vK6Jt%2:ϤsV߹4xcqLdI3~_pBJJ[%j*mEmBP#IH~5C fbKbə6iCo Qo鼐twã pd;(e\UGYu;WgD]Z㐼bRp~Eg|(.KWS/v1Se=b~Rʋ3FG>2?#~ @ @ γ^MZי{I y>R&E.x},CO @ӟ@ |TlAwo 7^L~ڮ+o˦ږn !g(&`KE[eES{͛}*@]CZ";lҼu۽J]JDt) G꩒ʃPĪCB:SF#-zM,f@`OPO fp~\*M;̄ʖSknz JhWT4.8RAII!D"eq.:T \NO@D԰ PZ+muIKR2&QEUzr' _ͳY' VVB5'62I3|,rMDFDV3[I*;~ e8Ia4ZJS.b?i)CI]+qŠ |&k[Yl'\$^|]L6IRJ&^ڕ@i"鞰1+*UejU+s.K\+< 5{H~5!@scw?*H&?aK29^chh ~s@dl؞nc>또zc\qĸ-o Z@q\존I,OA\y Om!' {sj<6OT9~1#Zߐkq?-xN{n_jnWܬϡmΝ@E%QZaNQRDТ< [^%n\$-Thê:Hwp%旺I-HRUbH2)JԬ.{fI=w6rB7#q5rۺ5)*sO9=IHxFj>8SqDϼ)߇l864*kZܒOX [w5"(/R:%EZ5)>A;5 |ng6~|IYEu)$yg&&_\q1U \-w+nm%T4梍mZDOql NqQS)QkZkg}h}V|J;XnH>r_mV R咘]R*n(BLTT8[ȭ|{e9ǜCg/9[sm/|1[kv-mӳ65&<ӭ@a[vam淬WK8DUmZ.6_j?sEu%-Zk=–^=rb'`۝/yx^='ctWDXEi!sJV8ʔ[IO"3|EXvc(Scwf]fsUB-7D)M֓mS._pv&6l3Ů!7wm7QVz[- m:.u etbkoanuNMl<8-E&3^_j<jDN`l_!6KLgihF?ܮHfXGp tQ^(_7V V0[ZslgL-7hːl&Uw]'ٻ;Vڭže5%b -ә~_xo:kjTإ}ۓbXvrJV"E3>K--āgq_[c-^a p ]-[y[Weu4c)6=P&kp,[*srɘa>UdK=cKii/mw:_eaHq*@a[X=&̖x)Ko gK._yKP372W3if%* ԟ@ |)>{!S Ej$~{Owb7pޡLZrIlC+7hbw5#(A2NHYq~%~!o@<ĒV1 WbR~Nw}xJ*l'Qe8g8׫[\ku 7 UtmsOV߲;WzvsOVֽOC@JdjQA"H*H B#{GJK%EJHGrR&BZ@+N?nZ:@+t(k_f:LŸjF+VDO?:#3E7bt%t x$=AH(KQ#1SC=.59o+qK֥ c|Dsb2\<5 tUVoc`sm-,U\b1/ەnmzq EDfAk}5% RΞS#W}sEVh.eK(jI3.-.mmxxiY3i]\ܪcw_pX>f(IuCȺK4-X[Qf95va]\?ͳ]pnTže!@jdcgۃlMǼg e ĨNm -k$9^1뺸MkEo~N/v͛ǒ_N혻P]ݝ6,X~`UlTiYBmK-nns1.YZʹC'؋uy͵Wa/ZWZ2Zm4 Z٫7 (@N+Tߍɬqx>=SԊ[}|Կf6vP枱76q4n jC:-ͼC|T> =ݺ\Ǵc{^ŭ}6)ZsMc+(mo];[o|d7Ae^="Fܾ$V/fwQBi.8M-ҭ[snդаpۍk~+Uf _g(!İvڿi{ bn9evB %Ʀ/g8SvT6ѽ{]m6e ܯ-"}y[69 ew s17 ^9`}MR9gsRmNnc8[ fbvX WmnA5[zLe{jR*[-M2ŹU@ev.=ᘵq;÷ˮfXy*wtsM[yFAXqߪC[lʴ˩*+)| §;\hl3+N tPX?f#<\`]5q!H@ ?՟@ /|U'6|Yl%?Wn oE{ϳ?fZ^aCFXU|,>_Q?Ǹ7XGZBjG7v2IԔ.c;DR:#|HTO٪]]5;.|kSD˗!u#RKU,!Sԭ/$(™^c"@"ҥjf->8 4ͳeA} T-ԭPR eAH)q+KN5XWY.%RJi)3!-#R =:S$c1+ўxi^BدzO:@Iczq7"po$J^;+침{sDjQs[QB%zƒi BsG%?N5?SȤD@)j=hRQV躀%fmANh7:؆ݶoA;>F"W"rdL ZBw[pmC[-J@&2:Ҿ̘ZX5 f%AȹֵV3ҝ6xd$w)3ƹHDr"SEV/`EӁm6:Bܢ-$SKzX͏ۆNuJF7ReRkmFHJKH WkdƥYVՌjͻ oGeʹkoǝ,6KJ ERJERO.2R qšX|mlvS!5Zk<#^u3"gĄs-U+meZkJK)/i&gq|7.0?t$EZdj1L5?~.GkI!UE]7RI1 ӟpV+kW$iNp+3A$3!y Om!!k8");-m<ٔ4t#[EBpM_-xNE`H  @ۭ;=Z wyv%ۜcVtU%Ejnt ~X3dN>"]G@p;iC61P@ ?֟@ |%>ۼ, 2Lwyrzԯ Aw1?fĴÿz20m6?΁uh[HI.JD`C%<6Vsoa+-ӯ#֏vIɬV] 55,;mRR{KYY$O^7}b^R🡘gPm56|< Q3V/}!Jҩi3IiDib!ѻRj[i4 %ĿA:d;i-w%x߲tQZ]NIKI*dm%KJ#oƪ.-=nwt}Nx@PBL~{ɸg_Y>K_qܟ~3Ua\Td =@G-4ElJY48 $z$ z\ۥȢ!pdXHHzT$ LG_8վ٣d_yJiS)>Y^zRc{Oaw#X}R)%չJ&g OY5KI@___S\'9ĕZ N}ÒT)g[S@5˨8^{oO) \”<_4,%bI `Dke- m{ykwj,@ @ @ yg٥G)@>se@Oîܿ渵͜Y* ן@ o|w}]PO3ٰJuvнZ P2LErēnoٸh幰TJn"rU"T:qty=B*䊋o) &s6(TNᴑ&erFքD7Rr&uZpn!,(NBT2rH{s-X2🢶w0XUbjlMi.RS})je 9OyE^jO$):Һ©#ļ^[cU/٨ލrҽෙ B: s]QZLseֳ# #\[{T\=ϧ{[k=̽y%ǍAByjRIQ)Gݖ)#q~q7ciƿekWD*@Clf94_e@!D'x3b$f𯏑>MTZM믹|_-F l 춝@k]>%K{L1WImڹWm6*~[\CqkjUUE*eLӺTRfzt6@Ң"iZ+$Լ/ЪM"=+S-rw$]X$ jҫJ Xm'J7Vri+P=RKk>rwl<ܧ:>,=ZQS$z/D}*Ei}Quaq$g pUPY 4fJ {ef$k']--_^kO)1j}J5#0[2}_oHkglr疼'hㇷ&gEb/s4R\Uk\:Ze:zV=^y]7-\  WVQʛҖk(hHu]7?t5II[ԭ(Lj0JH ?刟^6{:.TEvL{{s6{K'(8^ `zgqjZ+>bTPP3$Ow"trbLF;^r]^ʒs ?Naz~q[w^Sq+?mK=_)i6’w[ kOd8޼YRz3!)Yk4,*ˎX6U4S%ZȮ^s`BU.J)-:=* ijXT!%I2X3FOV5GUu3"eQ،mMw'78{ [z7A46 vGRWJjʯq!.iDOOV_bizQUUEͱvPX-gm%DLELLS6N鏪}S`}m#?)//|ia;#Ja|=s+f +ZҌƱ6ZRkR 8|j&$tD'u6" ,u*9e'HFI&^#huX:"JX0m&M^ؖ~Xz;r6"d{e4!+1ԂC.VBK̐g?(WbmauˈJb̭ j0rNV&_+jjK'oM)6z7޸l>Ku!$G YEjUhJU6>7q>/um5ntuDUjFz(nUД71z"\] R1q)$L5n8K }1H^bMf t̵NqUiwڢS^r e*y?ҷ,gJʿKZ;g`?F /K3=^w?+__n :_I[i,8^QZoHp KT_1y߈o_yf ;7[S)])A:IXOJ^/if/9 I0S6 l6D8.E3 4')k2H1UK9-(˻S!jhD%vweH"׽zmzM)_IX0΢^rZmn]0P7jߏeީQzm*\9O~ $4~TVūUjdk\Wȓa $ |1\2 +uz>ujEJ")FYA565hS/DZvS!QW{Bo ]XsB*PXI.$=cN{~"֩YUjcq,) wq+IR랠 &BR7 qY9bխ*]mMFWX"=ʕ|,֦WOQ0^R%=ْD_Ë%Csw:Zy|[KFvHjx;ssjcUnяU7*zT5tB˅Q츅NJuR {JJ*&L_,>,FfZHQtTVO3Z)XzK[ [/Q !K78%$#tye|Vku̖HwbCIȽ3#12u /z/~Xn x̅jpZa!ED;73ҿ1~"⋗~17il IC%UJH=g6W/Tr{ U*w*UHi,2C1'df:*tVQʋb#\v?a[`ӢfZEE}]--eꃤWtuzx+ `YqdbZ*R.ϴMw)ԵliE8KR5#)I"KmNKs^m84[j]÷ҒH* $&d˸Cyh夶\\J!tx9:'eZv7(j[Ҥ%EmjE%+T%]=iSK)mEIqAҀ\IY Ka` 2hEƁCJW&S&a4_ 1+u9j`+{j(XU *JPŤb.a1O+b]Iyiӽ_;ڎtvu|TdKI cm+h5 i=Zm*uo;%۹:$dMcqorٸ巜71|UqAkɭv8G0uEa8m4 1]nU a3qcZkrp;vnN>Kd{ }s3V965t~k[7W=5=uKlv[#[IuSvjګ"m'm6^/|b-XmdjfO=e5byećiz;Xi9IXVc;oY`ǛNwLֵs/-]o ?YSjh]ClcY/pk7|ɴZpkEBg,ӻw$n*)儵*F^{?TRf쥏s.?ou*37طcwv9cUV*KntMWW=YBC2ok%ʜl17ܬ0K[oժ_:Kt\R)G֗@wt,g0e[%N[16]m/ǻ/U֪tn/ܖq?0@ 7ڏrOhm7Άvj픦(.K@Pt*  F5\뒋IczīܔM2g_/H[̜8a]{h}K R]ҐRBbHonOUoeNBIl!TI9rfy9Mѷa `;LUK5TbmS5,|etkM5^#UCgސ)ZLҴ$ȉ@d@"`sTџ@[6y]-5.l3mJnO7Hy::DRDHV.Ib{97h|ym.ҦcmG ժUUs$tƊ(TDDȉ}_zx˶k\ ~3,.+SqL4~Y}Cm6J()mJDmonh*UUUsUSIti2""&&d:{pnSnmI`4gKq p|O_ٸͷtN UR/e@*HiT:OY "Z[[ign;鶧/=>1`Ў5w]He˔dj4Ji\:B}KZA~1Doxj;ËK{pȈsd!R{ %e ?-$)$L)+ ѬsڹQj;PpKaZ[$ G*>FU4e2M*8ZtuR&A:Gι;$/lN6xmlR6W꯲#"uZT7wJNap|4IQ3ӱ{RYrXuNҡB^֝)p<⼺|F&eFW6~ #L1tZl165\VPSn&{'BRbCq- MI독Wb14c΋H;VU{;WVF櫥EtNL9&*ɶG2  aQkwfl$rBOzZmd$+JP"<.)%Z1G$sXZsV~SL19f[+jKQH)Gΰk5ٶ](ʪ'j k.=urhIQZE4&DUW-TFmut MmRGU(uUGrT|"O䭿-ӊC"P7JP\Q->̃&\\ķ6͍ȔDG+٭~^[[-OY]eQ(*̥fv3nZSiE! 䢗4fRV:~,_DLb~ã>;'L2[-tVn!r۔\q(Z[rU+RKe% }SI6 ;NDGW5V5õ{IUb*"UE\DZWy؀@N玟蛖ʒ=FZ} B _+o:~B[xHqm:G(}8kF~9KK!*N%mҍB4JZ['!%[ܳųv+ů饼 fS%O_niZR(XJF"ʢ9B\TsVYO88Z+sS2i{?-)iUm< ^sԵO.iRO R5lި(V?Dvo!Lӿ}J/pټ\}x8OGԐ J}d$!ms [s~qS;%}(ٮ:lnV*r-ڌTZq;m~حP8IZS) 0#vA ndMk :ynҪJJZM[MOWL62C SN!攦JRy$JJDS]K4k,VҰWYJVAAӷBP⦴P n^3ݬjX=˃r]c?,އO=DٮfEcWvkW"yet{2*)^MNSN} )ZT °^-,eY?n mFdk\'m.vZ7ʭej*ij*~Ne)yqښZtqD) t6ˎ!.W//:uq[kn} ƦZ:֤8 pujuJRRT‘fk%r&RۦkBZ@@m\Wۮ֋7`oig\-ק~˗j*w+k^J{HgnM%&()iۤqT&)PHM:H{DD  .WK5rm:;=m=Iprrjhq*H W @a4VugU"2Gvr6Ǹj.B m+BN%$⌁ nыu mweg祾9iRf%.$K>7ծ~S}2kb'exTT{@>.V=z8&II3פxk_>>%k:maŤ8Մ} xD|>mgP8TgǸ~!jShK z =ztIJ)BІJ-)GE'|?/:;T'N@mCZ)$\/8޿Oqיe|%On\iHIvD @JOJG|C{jS;I;@uJ)-H2?Ӿn}ܕ&rq\xNO\PJT1kxT@$tF]Rߐn㔧vT@S֮ooTrw˯/9*@ @ @ pVзNo:ZK!ZZA$$uM8~)jEs劢@ ӟ@ ~Evu;L4I&0UDyf{dU:mbZIp8;1\l~VE?LNq^m-jo?~Ꜻ,i|>*t5g'æج:/OB.Dq Ŭ82ۀuoRz[turĨrup^_Sa. ROIN>2uʵrROޡZkj컅IǺ)  kⰯuZOxPVLpꢙj}oQMT]N֒u-`(RB\}C pKhmMH?ߘ=d<R롲JO:?P5Y*xMcTBвp8(6t%ibx?O{̎uٱj/L>yUIP4[iI' G׺b7:?.)=ny*H;@u#rĄg|ݏJ8ee&r۫CF+e#H3B%#2<#K%n㔧v"T@ @ @ @M RtOCmLqw_hv0)Zblnݷ<[VTM9/mM]F|ʓU*ס@ƏvōsϺq.x|z ϮE0Fyv1+"&nWUCi}>+lWPTtf~D ~*_'y~c6}f-.;~qֳQ+xiouN] }Mj`qKS7TK*quj;JH4שZijjƛ6S0ISi=SiکZEJBuzVHMI է\'11S HXNq$njԥ2S©+mwkjɥ)LY :5&J]֒)x jGX$xSjA&@ƅiPԤM3&q,M{YoqF*?䷱?RJQ^ą!)DRI*cwɈƉm|qĽd'`WӂpfT86>+H3"KIfS_|I܈T\2(~S}릸[auώIevcD@5^k)wmZ $)GqD9ύiV5?Kpx3L$ztTgSSCQ !~#d|`׬*֔"&rLO`ڦֵL/RI 'u{glQ?%5I}0([~=rkx"J# I#~pY2>cO4Pzp#ǔ y)h x VvOA]uy+Mo!s 7"6+3C;~J^JwF-D@ @ @ r)寻o9^YBc"8!: g~s*S6 f9R@՟1{]؜ qs$syv>T[鶌X/Y+R>N锪8߯s- ͇{AtwZ}ٻ7.iP~UBKT5n e:i3@aoҙnԿ ;@)܋; u@ Lddq\DGDQ Vhqd˾MQEaTumLKeZJbFͨ:2$ts-m6e*A"GeN[ QT.0j$ϴ@;a1L )(d qW5a{vBي֩,^L2*sl2Je(KH=бZ.)J- Wˬ12IۤTO >LDq[ u-]Wm9%JdBͳ00҅sdkVG#mewsqѥmh2P:(57\El/o7#C ̚āg/rjk;u8wxwꀧ1vBZqOKdoäqܞ61Y1릿\Z[VD^lW|\/\Lqo\rvES姳~UJ Bi=D̼\Qqg$i# D:sDtjM0 p9R%UOǑ.:Ϝ@9q^!\q۷:W"DQǾ7ڐ}iU_8"p! BGO| "? x0]tF^/Qzee':zPIInt˗"l-ڐRLgbҲ|K9kh9/Qdfa>>#Z;OkOOY~ cr'ɸ$mq :zjrIS__U;OIGGNUUKbw6ijf}tJ b >OIUͤ*CշCNr2Ռf؞Wp5dbm|+WN^WD8OS:>Z=!ny'gz=[H!ƐSCtIұ4W=ao/X]UiN2>TUwᷭ޷⬤5} grHrCw -c Xyx}yn^5my(Qf)YRŘq`8S˽sW 0 QBU2!+/^!PK>,_#+.T)T$Jm/6\2X{^PVAqhAuWImpMv_3f=ٺijZ y@!\?ڛeN2=㽱@qfmТAEUFm+CH}|)X.k^!g]5+!`j$AP%܉=~^0&v_:}_xaҲw.I6:Z=]}.kiRB 'M\,2i"VLms,Ѣfȵ$i ֟1E+l.W.bvǺcM7&EE'gV^'s!%$ng18 ViCJiN~"hRe`,HcPrO߫Nki[6~JJU( )rh>l+P3L?lH}<}Yt|%DJYB|4:Kϴ"./m_Q!y(i ԯkGQ"괨 kQ|.wT'#[4z@^l{U Aj.*ZWjdOZzzyǏ|n>''kBC# 1)`Wlo_ʝR5Il|i:W()U/$ TGLD 7PRm[YI[IAgԴ($1 /!k}R`%kק{ϤˤE}ikIi[?*H;@iZۉJд- HR )*I)*D[*(4ct)SԥF *R|c]y gIRaKAMԙK”xCAJo 'yJjVZ\mzDlTL4wbd)_m@KjHT N-PΓ49a;cn~lW >4Bg톃<oO恄aiRGJVح`)3HQPh3M:o_懰L"euv,ȑ[Ր H@OOXع؛L]VQCkeX͕E 84hKkOBBnyiX[88h6o}LϠc|~GԳy8??~ 񓍴-Scl| )LCԷy?7v񓍮}=z$5>[bR޹i}bbZs:4Z|߭Z9a͸XY]5wv7fnAiݬ=e qOjYq1ոB@a߉P,!;Ʃ-H҄Q Rה%3 g!VY*BB* V-'ȂAi+w W[k58JөRH>*.V(QSEɲFJ<-KBJ9)dR҂ɥDBr1kn㱹ȏ}Smvx ӽnU]( Bq$RJ{IhQ(|H=#v<KWiv7~K6EXQ]75Sg~)BV*JBun?=$bi(LWY+6H4ns[cK)$MUDZ[#=IJ@H'"9c7&&n+NE@br=`)@-~βڬR)|Й_U=JD(ugu**n뻍U"g6(EkRkmW{*bowu4eIUu6hg+dJ=ʥPFg!0m~4.[^oŌg/5r1G[[ޮTׄ%M?ZտRB;et6Is.\Y){JdɗfF8|kxɍڽV ݍa5>].'}5)lUUznQ(wj:"iwrO|K;]ێv=o.?T1{ʰۃތM}UEKzUm"pƗo{XչSkl͍mz22;a+)13.p+;SZ--wl;6өvK4J:D< ۋFڪzsk_%Mvp6:N)XO}ij$T[Ħފ{23]s8Ş --w3s=ª01ǩp!*[}!PQH-R Trrg5& 5ogG9;&TJu6i1 [tyů?WZmHn6 TVs9ZbZ>S#GT qB{~]!VN=ZGT(!I>dC.^</ksO 2tsiH=Z$]&3/YNsv{jL2UQ}v^4O>e6+}}mɶ3afT7&­=X˦ԢǷj%=VsLʈSߏZA-1,&鬆IvTO 82m5P3ǂru0S˸R.IkԞO^IRKU+ޝ#uSyDۼ i*җ[8L^&i$2?(\K\RSuH-H/c4Ln kNnGuJʂy96ɗ?q'HG"Pw۠ۉhpgR۩*`-%P:$kOKcro3ѣȿ;.tY*,diw⒥$]S,d\XK`LnOro k󾉰bnC(G.;&o;M!lu-shZJ$@ծE%6-gZFy2*wTʯgulۻkU/SܘgdNQҿ)ZRzGGrQtiӿvOEX,}%1`wRJ#M]R@"~xVJgq{_/l^z #vM][!zA !s]I@`Ux+/|3S{납WzOa( ig_XgK[`~U4ٗ˳[}p2뷔)B A$:e>`xE Wdke87ꔘ%M'RI^8`<)q*6p}Խ1mo5۝qG4`iH92h${%QZ%.o+Mg,gcbvEEeJԐ-w4..d-miUST hB93Hm`||c-o:Y~#[ӫy)k4M [tP=aKs4i LO-U 2'[DEu+??ҐՄ8!pFzR4jqT?3|QVg%CR׸@zO:R,jq1y߈W3d_Mz  ȫpK:*{T^rW Nk[ROmI" :R,:/׈5.vu˚}Yl ۲fjqK\t!2RH-}]1EFoiN"*ҋbZBSpҊ$>Ro~19YYe`?1Bܦ#9!m3K'L0I$cEۜa6PST-}H.O7񎊾?;jcX+PFи4hjYH=#)3y/5P#%ԕ~6BQ/'[I>]`H}|^r啭 8!j@B/$֭Ei:$O t<}|^rhE@[!}@%[*@˨SV'#=%=DjT6{y*RzN1[:;d~sxI>NJЮ=nsn$yFR媕:;d~rqS {[^56>gb3pu*P[%bCF,H%O5Lg.i!|[}4m!Š{5!$H*N*&i'0-oTtgy~OPKy-%KOsid fSIb|:3c<4Q%GޔIfD!ilIoԯutyTE9 _& :ݦ-u!F n͖?yGEgfC%Ҝti(YJ+ PX#P#%KF9 gz=bGN̜+ԅ/zR01.TEg<۷ Z).>u /ks?ؔj Io"gVYHmۢ_-WӉ^6J gF4@15xG9 q )z/'Rٲ޵ЁD$5[:?w.g7N2K-eC *{{.I-vZP&G o"V6·Oo|XBʝS)ٕFMe͡糌W7 y]85M"SPӲGg~c?yFC˭[S9ȦBq,\8k5Ρiry}ֵVV IQKU+WS# k2-7kKB^@z ٍp@џ1i۽l{{llhm{k ;ܜmxk[/Yl3)S\kl6 u1]ƾBl-p3݁0qr[e;E320LB?ho jwl%hpV&H|gx3ܛ} lg*SpèlWnPFU(i!ԉtcZXctG'dۿm ۜp7nm=7p=nr/u5Zng.,9Nq-c"lmzֻ5\$[:UEEJSbv;<ն4[q\.ofadn2SgYMr96iS4;Z4mDܹji<Νnɑi2qM{|_T=j&4;J=| /)8IzeQx̀:~ȶS\sk>i}}JCj#BɞPST2"b+^J[LҥPKeq$z-.\*iS"K)*IJTGcS;f=:ȕ̔Cy뾑v15F5o)\DӈX2GNQ//}#eEwV[Tn2hؚJeKN5i)lVmRrv[@tsXbK6wS!Nvii#H´5%(R@8\E5z"һl,$zmdwE35Mˣi%1ai)nE%%#R?h=Huz*%2`xk.yu")"&r@ $S0v&\nܿYQK+Ymj6ISa=:zеF64UuhYh!}+b)CkU%GE4<[fGQsv4jgusQ=romR4EGRtu(:JR='.7vf/?QY 8QʩJK Kbj){˴b+sx_,BжֺH5kZciUE@ ԯ(m64O4F =:u(by"13Ir68[qru2#W~ 4-)K-r{Ze(Y(B_umRgGj\R:KZe+ d6VL㷕@ @ @ @ ?$> ҟ0Vm];;\c>6P'Mkm؍Җۦw*vvi.jnu)i(|76[{|~5_62gLl\v-5ūkwh g-]S@x3? .{wd:w*%]>QN)([PJt) "~=Ȕ*UO#AB6}Ǡ4Ups9K0#DLqTsqxPpKݴҖЙiaRQLj I>/N(YỎN-VZQ*6|}4]~w>̬{ۭܴn/;5cFe8P~PÇniIV•#@1N-L #W?i7UVx G_Ui!>}"%d8_͸ES\JJρ-Rf>{Q/1*<6uDQVI &tP'>q(Ee8m.Mӥ!PW̔G6䎞UvcEATZJRJAỳ$I'~- h3kfYDP^72+TVͰ]\:SS)JnQ3mI * ,29P=mcVx/yG UeYZ"鞥G/w "AKGޏnTZ}a-RDq@ @ @ @ @ ԟ0Ͽt]un0Nl{r"[nmv)msJcM57YZVՕ&<3qJe. @q%>wdf~^1Ru8Pc֡3ʂwsT.6IV! &dd<XWf/f"[BR<"%_txJ>vNrӀ𻮳?(ֲ 4YM&i}f~+-EBu:] Am2NQ2^3X}Cx\H;I@ @ @ @ @ ՟8yXb\sslKnMzъc6yvWrk(mI~6D@8r[<6mfSwY;TPL/TV{UmJ,mR&C 0Ām̟n)lTN-wLŲ#q;!vº܄OVWKOQz73nbJiPS`I䀔(>uDWW]fm ڑRt:~?o^rJniZPQxK}=&&Njɔ$COA-)A$ڦ@2bS,aRǺfAO?9N{7:pu)$7-2$=eZ5Og_ڵ!LM6;ڄ@jR>43Qw?LljyAׇ'G?:δu혭}8ڄOsP7t;FbOu_)8 Y/+Hh C,2'BqBAՠf_9T^qt7Q^ZTU*R$@I1=%jfR ,ů-8gksP<$rJݳPzGS w֯iP9Ċ @ @ @ @ @֟1gƽ{3v|۱0=籷dX߾^(MxݩoJ$|['2N)m'0<'c3]6sss]ey7sn;-LMKh~B6@aߒ駺2@L#+1R˹Bݏ[t;jJBu!HJׯQ2S5 Zs&NhRIAZyZ x^)ECzQz73nUitS5)\rXJ..iԐ=u$폜dFx]Ytۜ@ZsZA*PQ H$J~qr/VSRVuONxϤ\魗a*KѸH[QHoIm;9t1F(EX9L8o%~ܥl8hJҮQR@T8Xn3;0H+>dc@ e׺(A ü25LH(JcXZKO§Z֎zzHB]Y\jzKǑNak;Y.Zqu) 9|]4"jOh4S#_cewɡ &j]0C$gd5gּBY?Lq.)* C{4~ڵ~J`X}&B|-D @ @ @ @ @ן0YVnѴMrS5e5W9E%nCYaYk3dFE+.vX)Q;jrf2Ouي[[+Un5Z+ .W'\,VP_QV;5VWM-+W 6jͮFMR] ݪm)!Jd [cY106ݝoS7VQA*JI7bƊ*` vnVnvrN۾C/Nkk}a5)[|jRPꤒz4RQѪnJNB-cc$DϖMܦHv'!2ͪr|1|~˶կooTU+Rk+^, ꎰG_tms*bkdsZ5as3Ѕ,Sn**YClrKju)D6$!wl\F^(tb``0dH1e+w \Ƥp~S"ӎi'R)ln{iStJ ̀"(YQ,fU"T햊VU-%'UOH sб )>q&#}]*-]Hn3#R@>F-JRXQ!iK Q_BD2URhGǬRB$#1bfgTҳt̟ӐpPiezlk+u)YH&d$ z>,g|gԅOvb\2bjq܎ ?Ӎ39JV V@׭$0tqsو7:δ+zs{,&֐Ԥ[JHzxty +U"kEL 'Gk^HRIv f-)i)$J@xccZdMSx*^ t$u#Xs6ʉӁ c}1.6l͍Рf轣=ϚL#׵M1IV>sGg#@ @ i ]{.nÒl媓5bWpPfǂ`kZrN RRYn0ُt7JJQ+TɲrXD\6+to*sv}gRZp m֭ Ҧu]3k$LĴƷ_xEK,N&.nqvK,dG2k?e2,O܁ -o˚v+L䉦$??v7Զk x}ɘN{ntV@[eHt)v$NJȉ!##Uvj$Y6Xk'k'1AyaFg\Fp?s8߹2K6ڭ+}TJ`ɝ LObo}ݻ+Uq| sa'r=yqկʻ 'L7ȱF KSKQd|ڟJ =̽/+u'Yt#FQ*_Zi1s+%r46IbGX @ @ П:NQm76cuM0绍ኺVax%m}yiHJm( 0>WOpN;o".{C~Ku%n)][i1Us^1"qju4TJ); sʋWݰNlw-}8~?]}gn.7 Bs ꤦU/ѣm*kEDnVU&LJ{o8Ճ$> h1'8-3+k.IthVRJUPYRTj:8#c-RF6a&{qr֊[vG#2n칁X+Sm w}vR1\I›mRZ@asUfJ'a .<{35mW:3d/7vݹY3yVb&)~Vg߹^MTQmU65%EGu#FQ3vL@>ZUdb} QSY)q4RPw]֕_4 RK&r5~dSifUιszmm1o:&=Mm6m_{h L̼LKs/Jkh'_{m=]ꏕyc)G6(WkȱsvTZYSJe +WUiUSt2S6SavZRko[,SL)k PJw[>x־mza+Ե-R'Q yN-EHT֕Hz $9ȜȿRXG QJZ =0|z H1陹TǺddq",t\ֱU;].7F5<"g[ЇA@pII3)Lݷ/k{ir|f&\Ǵ *浫Y!Έ˶L@ݥ>W! i g9{TTlTncmT&B@{mXĢI%9n;=W#zJ}ʴQ-aZ&ǒؑ3OYI[Z1[SW0šhVreZ[ N m HxC绌tz)%AZK72PlXs9/kUJ#?HsNˮkIRTt8Jd8̾w4?[2VEr$Yt=aGO?E3/I/pŤkʎh;K׿uGC;v=|zE3/I?7񛽷 [wuHZ{H RZB1| q_G旷*qaurԍA:P.*CIТCU'kGkgiҹ ɧ Ǿ]֐tS?c=}MԱHȸjJRa1G}M3xwΆ@o% osjvJRJRLc/Ig'xԮ1R*/$#L*{n UžwO˛/D3,e7t-q"iagp wмRO})Hx /S4*stw{Dg6^=('9SNIBIj )j}Oa.RRT>7ӈt4{]H^?# ?X{&R_i:-ܟ$N!^06B\u8\:="dMvՔB]_):;M!`yCJ5TID䤋Vfg 󜄳;dOjar')9nEz$m``ýO#ogw/|n.u`rrޕ$SخRu.AwiL}!-AIP z3rѵj:L rgJ*e6 楏GWS£-rxT˙j5 8{lvc^{uO,9 6n6kY‘kz6VR(*[niuۧSz^$CKmeb^eW93QTZv҇7kgpirJU4iZD Q;}循]qRy/\JfcP 2> `ZjiA 5L+Lt?UbX_7k4Zsz7Oeʵ]-2fflnf$9MAf1S6DKVͭ[Қ+r7YN}BXIfۤ[e_zԫ$GkʬNMQmjC[1 e]{aM-tt.irjIOR8“GڶQz4q뻟;۳=+o)C_3{141qYM}5!wyŽ!ImYŐKH ֭YLsc}Cw9g73W}׽;uU6ZKl!Rڔ mK%5H$ )S#U% q;WLÇTQ.Wb=Ɩ*BC2\@1j_ivxszw*RR JJ9 @џ1 7qo%c_yqK~xkxMܛۂn^mVQ}Y sE="fԢM5J7PӠcs^3Co?a6~<},؏ۜO4-׌w|幚eVURQ$`J^G٪ejwP=E;K)Mͨ)*I)RH 0}w~l~ 6ȓI3Vm-z<.((\.La+w;tӫ[G1vfG]1NQGTKYsn,3Sh@B|Z R :jl|"֊7 ^>MRBέ+3'>J+]\ƙ l6JuyK~QvE"j{Tj+vOZS$,U9#b Ҧg1dۡ]$J~2NrQNL>ޣ פ!D-z$D}+VrO KwWΌ]JFaؓ1CNeBk wu,+&&')Ϸ өHٸuhj(.?JziO&sOuTjS RJDā!23:?FWlie hId:(q {yJ'кRUx!!GRuMӥ3᜼#hrI%PՎ~)mx x+3JIf dR|#5Y>ZlJ1ҏb ΰ'y#"@ @ 0_/iL"x셻WCS~RoKڃK,UeY1 V^ 봙EJV7WzÂF2-j*jTDEEUAGE*r^I/ak4(Ȟ|G/ bxUЗCK*gyi^6 bwC"g46+'e@i̜t2E  '%9EogXywd?Ǻ칾c?]6ZT˛%Pna(P-$8~XH*W S]x-fK]lhVsS^Kfu;gFYB @${34ud^Ô]gIe?kT,Z9[+L̤5Ncbl]gg!'V}R)%!@J8&%=mZHnOo!#wK)7OCz"t?9TeJW%OAXS @ @ ҟ1S[V-5`1 ǶF>ivŤ5r,oUdgvuj>R<|\"AۜL[;e\lQQQke湾UH.#T٥ S4B)( ZVdP[-z ;UDmP0f)H@7x^Hߝ*Uwz2n)64:b4b,2nu/#&L|se:}c:8SϸDId uiKM4OuRN)HM}}R=e9 T\IT=g!]kDOoN<ӌZҩ␙u&bշnp.!f[|܋t+( S)GўѪ?cd_1٣@ o%$‚F5e n!-@%Бr=X۸ue=ۋ({hG*R'xG~mΕ'!zDêOHXH mK[l*g|#!$^  mӨ]9H?b>*oBUL;| TJG6t%?6ʿq|\5s\/t$ @ @PM%?銧i[ R&Tj7(>j~Y:JqG=^$tpP%]5mkSjTvBsJWwHm-%3>}G쏃c[v]AU92[wl+H.*&R+yŭҶ.>P+_21OUeSڗ:PR.d|W?hvۖ3M56m` ! @ @ ӟ0NfvoV5n1Y97r?mpr-s,lڭ,/C}TZPÉm߽yp_n;]l2/wۍjrV)qC>OWJW)rnR%$ # }&ߊv[.Qc jq7m2*QRVE[Y6fRh 6RI ~谙s{0GbIW6re>? $; OO"jj @ )ēԏ?|"9#VV)wtK%mө6&ze$9:&$M)ӎ2>3= 2_t.|픭kWRNTY*]+Xh-a*(Z(]9(L[D؏fߧJO{RL4eRYKe%AJ+3LNGuv'&V] j.S&b@ :A#P&c\q*h9pͱxj:^j"d:9 ̯E1B*qI:y3ۥxRuJ MhTH:J8.˚m%r,>㖶ȭG-QaMs[4mUZo˪P$O{G)\HX?Eɗ ahnÌD/lPR~}h2z y~k'ExC74I;IP@ @ ĭ^텗.)2u,:+W^"V&iU[ivMM95VJtwfx9uS2VGdدcnSٽqiu-&<7dя-wid{jW&؅iA7iiDmK%:)32:x~R;tr*+2&_%x˯dN_+$nUUʩI4^TgɕO@@ @ @ԟ1c;rpl"Fc[1E)F) ZWkGzĩ Kɂ=?Rjs|5˝TXQ%ԧ"NT)K=$`]qhh |s!{mHy-xiT z0S,Rj֔Sn )jzi)u7M?]pì%ۚJkQKGߤwxu9BvƜI!!i凒A4fϬzL97\kGk; @P*S;xS?f5$'/&zꎣE:β't1T{dv^Ru($IIlI+6$nU PVZ򙖟qrFb%C%d S?I1l (i_6VT3.1?9LɺW=bio$|Gx!{N}R_?\5}~ꟴv@781~ñ}et}k|Seu+utU!qQT%!eŸ}eBZ_]G:s[ZgiM9 .WzZ4}ّNR}An!w]V_B9j=$|foz%`G}l_R7M~3vtJsf!(RMZ@ }zFS+bЍuXU:/%P/ZԴ"49N=(KEjpܐ$LS/c]}gFVG(䳒@yMjIMi{)k4=ϑ @ @ ՟0-[+ؾe͊v[ibҸݻ;F`d9 XU\νfMm-/[ionצ&CȜ?ʌ*}6mz=skb멫E-"[R4U$ 1-vq۹ԡ->ToqL4N>ObӬC+M)/jR2.u7ɂ=REo @-6a~#nCSJ<-,˰DԄ!%.h)k JUO֒:O>oELSl7ܨ}AzqIJ%J LzKFMm %aMĺȑM:L25&7XUm),Ma"S$nVilb+ƛ43E庡fCHҾ6SiZSJSJ\r/kd\ X{>1®ɝ[v1 =@5$(SZ 1K&W-WudmeHt%ʥgu)u\Eg4FՉ74lzƩ ~kO9ͅ`31|Z<2@ X=*MN7R6?r1Z)qT%$A>u2YqHgXූuzh+"56s-rmmo/[Z65D*gr.~ֆKS(2áJΥ4TƏJG={6k,Z1VK+}m`YLjj!nD[vJKhi:'n([YAWK%m{5~U!4!&i LA:Vr9,&);*b>r{W73ګmi 3=TQu l%ըj9,+Ŭq;G+g|'L })C짖AV3JQ 7*#3&gndiEb@Xl*?u g A*fBf*uw~)Ԧ"F\:}IATI㠪`SK<*\vΥ/)m6B`j:^ N#oW(۔zFnRt65w@JLL xb>#1N`I3 %_VT% zGoZՌ֟RcgRkNl@ tMҒK]Ҍ'Ng$z=U]7 Vi+e<'~17~'M,פ+K8=$&4es1ZOhVŝ 6VR?WWgm/ا!= qںgLΑ) :~3eXJWo bʔҒ\eM|U*i W*LtB_,?{̭>/._O=\9_\ $ gA@*ԯA-Uk8n*YCa > )vt̉H3m5,m:A&^bS)Oi=ӯ6\ᶴϙI:̦&I_uqk!Qn#}%_MlRQ*>)$~&bIdNoOE1H@RcJwfHR{+"O]jHg8Owwê+Mi7 &mJ[a!@4t"z G;p P Q Sb}JF)'(NSŵPSArl FR(<[r;DB `"a"%g χ8W.Z+!?X )eݗL¤+^eׁ˿^#|"=@ @ ן1wە_؆VqyȜ`m|߾lVǖ\Vh)Ic=Vf\.{opo]ʶUIKgrne;iK6"?(Z?)mW'KV3UGvJRݚHXڌݵ{U]q ;zcrUJr˄CICe 9HM3+H(+U;N?񞿲~mckʙsgT"V\n?0tғѶ{~ E˗$F/\Ƹ\"VP>]6ͨjǜJߴ ~#mܲG2sAE2[S K /Au~WB0EH܊Ҫ*Q)aOs(*f:Ftj} _%;b2(JcrIH3H'$^&qGOh}xȊ8kYBBp; IePZGK ><9׈k:R?܍h]^D$'|Y^S>M1'}xNrI,ûS{Sq CYT_h}}Dߌs)뙾FbjNr=Z)'f2*}&`OP>S>ߌs)뙾S{L8/d$vK3BZءqZ(4')ƮV&Umws)E^y07+gNX%v})<*W_ewW[)nfڞqH u6ڢ:u]dotQkǒR2=(+:9*˛]g+&m P di$Kg_*iR\EXӥ5tը'WXWXJ,k}n5܋Q\ AmlfѓdR[pO!QѯkE܋ҜɕL {wnS OɌlWER^SYx9LG+=#ԵV6Z\FuD>`t=$V"2r*Ȼlf{`z^o=^J|Td&e?R^'9ŷ*[gƐrz!L7PiG˕O-ZLHF!jrgjvsߒ7iZQYzM t&k#OC_j/9 m y u3YZ\ .-)4T 2d0b1*< 4XTɗ1?rdY]:*hM[Hzc#)y m.~R(Xԓ"'0"dSSG.RDc>Se CZiFU|̗6'`ʤH^!;i@Fm$8\Ā&"/F:WqxGd)6ASw%OoopJ^~lc./T\V[2A]ltQIPIC."\]3OnH68!N#vsOў/b]N2AHS+K^n:U.C^&IäE9v}8͵|Å̂i˻y VRW,x̏1(I]_%7ӌ#yҰޝE''JJIBe^!{WaJ RB<$T@V<'-B"/CS7j;iw%ZP4x`>.ў^!{P{=M2[=eMPIԻO@H>_qxyqhBiJz@0bbTП>_;).cynvy[WmU]!R4}%uցk*[U4$OXcsl?o{r)6kʞmK'X.,}TMJJ-AP3juͶ--B[iҔ6hHJm (Bŝ۷߅^WCl[e)qN֥iWXXbbX諜OUalbտluX{)/{UV~W]zəyOe% $(17OukHY*[M{cvLr,bE^J^vW+LAAҸ7Rc$;Zܑ ZH'A塙S-#&d  3!gndoE aQ+seaAfQ=_`'sa&z^02Unr$}'+C~uf^8 ycn$WS:tɛ`p뻕rd`V]@L0 )^<锎}[fn԰sNܔTtcv_d~r)kSIm3kktZB'I-"Iy65|ܣtչwK7OLp-㗔jQǭPC RU{l)JJP3R'Ӣuf9V3b>vdsݷ=Ri ? WAHp5]!cRM)Kemzx]3^5Yb%i.%(Gx֎ߤi(Jd*A$:YXƉEU<}VF/>ʥr~R68VTҵ4['.8J*y{fqznCm8.!,4uuQ\A4*Fg4cՑt%3 )$=1 &|$cX=ӓfM$%I-yg8mMIDo6&BĶ¤M2 T] ԵS @qPۊgRErBCLp1oL8GO9PIZhPͣgTCeJPV{}GLOHaEikO}{zm%Q:`@0} K[ ~1Mn$TTvuђn$u3fTrD*Hi:Iq*fz䅩Q̜gOfhq8%5c6+p!6\Kc6sFaSZ rztJTwj*qܚ֥)D9$p (;Q/B7OEuK%gC4q'ʼn8匟mfMGdsr8ɩ?'vSֵ=]#eK݌)S'HIWIFRٷnlJI 'c~bG0V &4kJU;sV[d:OO9koiiIslDVs>gtˁi9Hf{ V k~<'ԙE>BC+0ޢˎ9,msXԠ>D+ dmLY"r,҈ ;ϩ.*η?4""OvE[Xgg|In$' %O\˅WT__-W6 &_Nԁ8]@]#ϫqreJS;gFFjvTHF SZ6^^)ld9UVBZ9%-Suնtȹ'wI7PCq 2Lv߆Po6!z]c }|HuT$p3EU ź]T+})5|(j~SɌڶ[MC,BARڒ?aQa_G6DM͞ZAiWGZ)I{+J.9c@*m#P~_orQנ9`~${#OUq'kuE_q׷PB)Q{B(Wo?P2#&;}u#WiD-in#PT%T֤vβS =M%+IhG[AةAP}:.M [hL%GRu[ȊFU&N-5!E]5vzsf-*7'ENztmr%{+Q7L}8ɱ0BjI:.sI/8C\e*R'+ڕȵG12tZe͵ zDLԍW턐јR vjI e32:Eky)7c-sڪ2B3PS8\(m&a$iqSI6<u$DMDϷ**5iT Q=:} E,AT;Et_7R;5AΥ*kC63oU[5z/T\o%TR$7"O'Jkjlȗ t R*W|aK lϬzn9["5jw\koO=# @ @ ҟ1) ,ڋaX*7e,59Gm .[odk ]j-)m4c;{;۱ĻN~o`nbwrW!Ŗ_glfT74S/t4!m" 7 ^Tת䩰=:uhRBdFw?T=Ye U`xMRqiOY:gL"fVpL=;+rЎ'~T9+OADHKT[SdiO"]c*oH3!KN@H(7[N;eO)<҄V~/neJiE*YQN5ILĈ1ލəEl$!_ a+LvTĄKWw@a.csII{dt-wSxP׫pU@@tu) Q_O#J/2 NL9yj~5~fګ]PHm H *HWs{Rz%>h%HX@#BHtzBL)"sG7zvê$I!*[ 5LHI})O8]m.%2Gڬz /L|ߴt>jW/RRdOG'PeKkaenJ*bg/"Ђgd~|!5ͭbM Gl@ }Dv}79#NjXAWTa_؃~;?$}8/[j$DJ LR^q Kq8Tι9+e"I#Е%E% !$j_tK83x'~%ɾ5_q@mMf!Zol+9qkB782ڂFdKJN?KX9|N;H@ @ ӟ0_.ss?\6:Nqú'*הd[Iev+I"pU9_LTt8:9k@`v!aoVS2BB̚i*Q蔗(Oj) m.S y7eԃ0Pi$,rzI7WQ6UCS2*@kXfJd8$UTEʅ}]֕t8Ar*"ᒿa,Tl5PJ$(DULe3?p(%h!j%)m¯!(,ۻ$>W-%Sǭ[:9z"G'#Eb}֓U@@sQO>ZX&WtR }:ֻffaTNw;R@Y2WBC#UXmRQ-'T:fS"#/Uthh'ԕ+K+ Pc~r'4! M2R@R@s#Y7!EBMOuo+1N۔܏ʊi#Z=4B>lEb*|;V&Kl-Wf%J,8@QT8e$Re#RB3DR,&S#_C61HMveR4Ua?u#hY+:ZSaM 8QR\K5/Ԥ L?0Zxm]O'=sf y։T]]JʾIQhJ:D19-sF9jJ9rQvWo )2JVyu4}ā=%J Or,[J8J)<,-58. I{@REfbxJ¤] p&]JTm{ UJ`Oӌ2Q))RJzկ%V@ Z6֘E1ʓ-ZJ:w2rT:@-{bnR_sszVXRZ? O~R[I*Cz8))V=9P3JOQREU8O )*KuRd:jJfe9*:$DE*l:P0]kfB ˤuRy,nFBZhI+Jݟ*)"!9Q˲VlYS"S#~Wmp6T/omD(7]W5yH|cIX)O=Pi OO=D@ @ @ԟ0[.Q~}$Ql]ݿ]{/3ͷspl7hq.,Z~h]qXmn&i^n2x̝/17wmyYfa{mg# -طokqk}dVѺ*T0@a/eOwINdun%HFxVkn) `($i34~Ꜣ64#8R]BlꥩMCϢb׭Gv!i:I BD4 nmq,nCi♆É)!I+f~1!1M(un}൶P$Dԥ˶BFsl7V[}H.`u)%2&cIbm彂%"G)KQ0Gg_}'O",~؛{;$s* [-aЩ$$ ?#!JG2mxsc="Ym.ЦA8jTziHX&g};EߩQ5S8;hku'K&RvʞB~+BO 77mð;^]Jvhi'۩kˢv#~h+r.xrdBU_Lj n~CYI_vܼQҢ ZI*|#/([jc=p.Lj$ҮUU;m$i@`0BHgoZNgH*iU/!IM%RIJiJWND/P9]Wxk1ĝ]c}C%MGԈpfJABz ;i7 BH>g"I @zV#ک{Ig8 ېǣpV'w @ @ ՟0˭snwԕ&7vw J~hW I*X󔭤t7Nm' Ӆ{8],ȹ]^L͵ShvuU {Es֏~,(t3) ޙRo(XÁH ~1ջ$r%bDK R:"&4~꜒64#;:~۴[m-K* IMue u׭L;pδtwÏ!6ّLlЭ)w: RBRcuxDBmm!@!M,R@I'W݌^IEFV$AjJ3c+n|WҶ|峋 Rg!**jFuM;Ha  >'g'`-CZ%$K;N06vO˸Sq$KHOOQ)eԾG"ZZ \ XYJY !$8Kjr7=ZR6Q&gr#jz* <.4Qi:Б9)$:C=z`;ݝ5| !'Sӭop6&706[j@7?7=GEvIp/s@Qώs7ڂJ5UqbZZ> MEFRXV:YG;G'\ulF f1v%'8=j%|ZU-Hqm:]2 |G\BI$*.k-fD=(srUUl/Ѐ,5 >fQƯWidZ2E\r1GZk;wVڔT\]EI%ݹŞ@\BomC\DuR2vږT{ڙqV6ͮFӠ!%Zԯ(eswojT=$DUfU١Bf[l?Zչnz2dZeJ钩n[UOPM+ܬݥӭRj&zB$%@SW<ˑ^U]~c+┳ϭwOq=ȱM.D*fERGQߏ8@?Q{:} ZT i:xz{K?$*6[hem(Z%RNJVۭ#R[L Tz? &+C4PB]ѥi=R|zJ8cVQU<,tJ› +RIZ AAfT?(]ȖOc^~22옕'hIJJkA]LMo-'>=@u z܄@ @ ?֟0ߺW.'m/0UcAOY}kp;Cns[q&f-URPCdns!OqlC w>ͼ_q6}Z17ӮAL{^q3 rvwCc8۵[{`̻o;Z/eU1PtQ/&kXbq^Y!FrW*Ж6IǹQh|;Ⱦovwq]f9f^//wKQu4Xz-KRTڗ隄Y'VDs2Wl8IZδ;g7]¾]@jn3U{ۅz5V:7 ĽHB6MEzU|"hOS!n|KZZ d8)ARDKzuW7!x !- oвc6)BD)I҅Dĉ1{9V@@weH٧ER㛡ROZ !K@WP "quaStj )ѡBIoDɏj_A#7TX+4δɽZzDF@TJWJ[KJ@K)@*BCٙ=$\ZN6ݨmvR=@=cg嵛<^> u=?6Tے6GKiai`4ʖ 'R&>i(j'/ܫo%.&hԱZNj|[n݄6O^U&3 s'Ji{]d(5-Vߥ6VrN# _m&]%k4ai Wlv62jn9P)[J5*K#OilH [9i]ZuD={{+ x%QBJHI3ءsaF+u4DJ+\dlseUu;Elf֩a$ Fggh^3R'I􍿍5W,ղ\P)n:W$%ԐТIMqɇ-bֺmkrvm4 +y#\n5LC釡pWu)(Hf٥f-! tSm-jH=RڭŸ=a./n1.eUU\e$@ FZ)o:֍bp-ICQJ]*BA1R˸THh iJf :vq]a2D4NؽT$,+X$x_VaX*,E℺mj3 asDF)HF{t.tfd)gj(*^#=,'Lec/yMJTH-**P Ũ>hO=4@ @ @ן:˾]\CpKܽw[r,O]vK}8[Ͳznv[(6KU/T%-%\IMsn]n^0F-bΛN8,m}2k%mLơ+ %M>5Ȝ us'gE3oUaRQmHԯ(v:HecSVBds"(˶;)a9sp<ɱ78Sa46Vf_(K$ 5Ȥ̆&szJDTɵ7_4tQUU.`xM`4rFh1g[`rWq7QAV;-ާyatn/>Lkk vJVIw3fn]*ʦlǾoܺosn:ͳ |%ǫtܫ+,5N jfj#XalqxJeZG"hjJ93% mq[6SQo.兖EYJtUgL02=$V֛\Ն$DUĮ|~D?2-J76du҄$%?dL^~_=HzSQ^jW|}z7[or緔㻇y>U"] U*dٷVRH`wT } 1aQw˲#Wjn%cSi䩶$\OpI#KnmqޟrlD/HOnHk^JTGxL;vtPV ɸTޔ D̺ͅ9MۺgO7!Lݭ>E^J+2kCtsKzAlqTSTH  (J6m*ҽ#͵˓Jga6N,F 7 eLJyn QI O}= UKZ#[++@O(RiLOUX@u?oZ~Mk3=_:ŵ:)傤FM oKJ꒐H$C=R_yO#kPm*iV߭6?gH'CICOQEJ/zrmNϜ~poGeό˃nRr~ҐU&9I[-‘J>}Ɯd:77ӈs#^2 Pmo.Gp]ݪZn^Va_-҅}c,4e-RjtWCV J)ݥ2D[Eh!LAӫ@xǶ/_6R.A԰8 $b2]S ֤B [()* h7ngcUGM?W} S+LP9@<@A?ܕ1ΖDLM<.w ڛ}w wOm>Ua::#V Ꚛ\$2HǨb،;ښtfɲvKcZUrn2a_֧1Jgw[LQR0=HQEIGqo/Q\6dfs*ԧR_ÒJVf# j7ӈt{[ZgQ2N=VuߨeQ%ţӤ FJwӈKgżfgB ZꊪS5=L[y5xһlӺT,Ht]e#ҥm2 yQձjKlۦ(XÕV@ ] 2?JM$k2YRV*q6*'WmǾF3͞-#%MAl^7ABKEDmۖ[]{y8Cd[oX2yϪVU]tjNzH*o1P]qTۦJNk$% 58U{j뻧$w2R4Lݥ(8!)ChOȚ$9-knƹt6[>m$\)`:?>Gΐ\F2o %$fЀSZ4祲Bt]=&5?fv]Z9H 7rHڍ܍s*7GcO"(pٛՖ ˽wM\Ui 8DB={T9Hs&DDΩ٩f-l-} OW7ʄmm~|Ц6q!+\GwKCzI&;rͱxM9ʶT]+7rSG"Pdaŵ8YwN AgbmϢoL4D/H¶RQ)񲜤B Ƕg1l`ڹýgUP]Elxʥʛl>mR R&#)r%C>q{'-X;P$*e !S Ga4+lP#jj_5 s{2y`ǽ$.e٪{ :7vI;V2ZkG+mә\D)bRDshCn$]@K@TimNL/@Lz||e#Vc]<fNM&BFr̙G/ Qn״VCqBTZRO]- 9(.:E}JG-1VeJRۉ }:?8qB*14J.N{V♾yͲ ] a r g ='T V79kD\9S.?Q|UL8J 4M^eSҪ;hq N|zcanWqUUKdDSQm>R VwU#=H Oe!Wy s:ovߦ˅<:Ran=`*GPs/dNo**[ K()^??W#<޿P9,~ʎMTc~Ұ”a^_k}5rNzf>lGno_9}н59<Q#noh>[Tn,/C{aD$'V{A #g%EIנ,S\jI ٷ.׶%IͱBK@5qscY9< iLf(}/6SVV2|DT<9i6-3܅o)kCHqz R6[:=2~1n?5 sV^ڛbRIak4V6n?59o;yF+_")*[*'%!(]5]2O̒%>H=P,ξr.;{INڵ#kqu!`ͻpS l ڒLGH7?1AܚKiuԶ@l8H p6 3)NQ9R@П1yUhAdO8d.o6܅F.`mq\W)U:JT,i{N=mޫٹeaS:۹&[Wlf3vqۅ3j$!4,@vpϸ/˽W4&SDԀe8܅$C-:{+BӪG7nS}ON)>ܖ´ڝ~> ܪ\;[rJ}n+ 3LkҾ .FpIT K@J|;SR|?|HHSy;:ַ\ XAHپ$]_3+ٙD)-CRC ]J)fOLjޥ/s( ~yQ̬& *$yz6}a[|A8@ mHA TPGawty>8BR0xfN}MweJHV hJ:imJ9yo5Y j4B+q) 쌶8HeKppT u?ROC?f66VPۧJԤ쇞fu/J{)9 ܸH{[d%S?tdztq87 "KDԍ,R9=KؔP5'B@ZBTpCh E(H) ˋiӪ`X۷<MR!'JJs|5[-vOOqiIE.;hM"}gűURo"`>@ m@%=& ]kt])MKmhI* Gt#[O†zD;\ d%͍pB]VILjgH1IsDTZ?-zG@ 'rMzKX^5FF$fgݮ}u@4J´CC}yv(R{VKhj_#[-PsޞKtG&۹[FBcٮaWjqISj?#_z\7_/|oID^9^UIn1O|Č{ty+]:w sސն1 oBNb@ PB^x|{NmpJןz2|{duV}SD7DsoK`^UR]fZ$sGGV&/V[;ScW?=ir b\ΗNb SnLXJT&X޵4&EL?juz˧5ѹk8+U's`8\k3}V}c.SZiIEOJE"i)*!C|Vv]p@"W"tk^A̭NF*l+{a@ ?ҟ1Gs1.8x6rl3n=W%g-U6AWZ.MEњPaG"r~ul&wxn~Fh^x1ivgYVI|jŬAGBii_C@fjzWR-[ T<4<]A2%.6G`Tf "+ ;{'ktT`I>kۂ"Oe$Ǻeďɏ&&#v57ԎR=Te-ک~v{ˤ\(, R oF)THxn|$g(^nTw-m8ڎI j%kYҭ.zdY&73Ņ!aE*pJ=z[ ,52%XxWo$+}smBO5(TFb^'i7㝓);@׹%5-.lSkךf+|,LQPRcZ]:媛Gl2VsL?{jX? Isz LAn|D 0K{UynèKZƒl) *'wTHq0%;cIm)ꐅi(c\W&9wlzZڃm[Iȁ#B=Ңt8 %&eSb_5wݚ j/aM-"Yy>>o;Z ^^?:0=Q}9av 1/#%iZlCJЕd)S*8 jrWqL!pֹ2s`/@Ԫr8vpƿSQ] {6[ohdj%V.YmaMе@w@ <{Sw-2=b) $C."dHEӡLtp;TcR9SBiPVQ~6JDʲE&@-:-unQ,Yݸ@j U@)B4(jDOB~$NnTwjC=:j{[2* -jI)2>q)h[am8:T'>xپ$(\/PfJBP@)%H,AFl|YR"7=I"}++f ═-hRSq Q8moITJN< gl]mKxy ! mԤ$H$#Z]_GL-/.g 0ܴzȓ!Q XmR CH,*Iԙg=Q,OPHA.BT'6o5V>%?hHZ} %ī^lCƋtδ7!%+<"׍m@ )qNSȩ IN4@ f}Ik F`T?7UN~r":^ȉ5wHDMOAʋJW.m**.t%MP^Hө! >oVԁǕ\KbЮ/,9Xʹqa*mK*x BeCִjwuт\BI*ˢOs)W8(Л% le])xFsU5}zbf,L6}!rJg.gs>2&Uj;3Go=՛cБ%k"%;ÄI\Pih'ْTJ\)űBRRh*Hқ%&@`9U%(}Rex5E,BVi$EmoSJt'CKCS*M+R te:rklS/U(@IB(e橃b)i'o<5ZBS571)(:HG!TJBk`f4jsjCoZG|,LRCY%R:c-ގME"If:H\g)ǴAHVﬤ !_.I>RH)$Wv0>7"a|=sZ=HB@b3YE>ܢ5*16?5LEFuN:%L\@R$GM_R_‘WQϳ!cWm&`c JoRBO_cZLKiY*ꕂe/9KeDԁ4&gG]ђQ*rsdY6։Lv˒@v*@IY!iJ] 4b5$m NQŮNBJeXIBz,FI]̐XjkZŸ~V%1U@ҵؕ#)=&Y쵾ꛝoH@ ԟ@ ~m##z֤]aHGZwnY2T/Kl V7)I(*IJI%*3q ?~lhG{pm+BIo|IV韞t[ܢXpB^Sz4]F*t&D=ӨTw6եDf2дzbcRՄ%n)jfBdyxS]UuIPJԀRtzUzjP3ar oMI^t{I%6xoN5lP'}yN;-SRwV8 >ա^nmZRuyxNVB& Swh$z^u4,7ytF3b=,+L}f;r tBhiԢ6SNF)%`4|cfG?) fel$ &oDK}BZ$^.4[>W{Zq"E?Gk?2>pB?S<[SI&D  =lWkmiͱTk"ʊTJSS90X1m;QQJ=Q6Qv0.Z݊r"fku冩ށZZS{ 2 p8T-!n}ܸk!u30QVƯ=AwO_!83f9w #014om4|池/uUJt6O17[a꛼˂W7ZNJDjZ[%E6w8{!mR%\FcXcĂ&#k~ԫ{Q_Tۓܰ$U,IO;oqx]xsJR^yвQNq˜x@/JGVk:Q§ Pb)iqi!*3)b&rflP#ᘇ wl --|h %LGϘ-ɡU{3vqk\XERvod-B'RҤITƢ"?@Nq"%<Ҵ(  &E):OUt46m;$k&zQM5rn8ҕ) q*MD%.Hu=gi6 )軉wqϼ2YͽקAW.lF͉)ow)>5J[ǵ똇|zAgi>ּSE :bA(l(M^ Op:oc00߯gCx[ıjQXJնZ$3OCl/?MpOG_*mAPZ58( zBA~q\ur{^)pR j4%A@#1_H>OmKTVtRH-AS-IlG&fn׼p2>KzBw90$ Qc߻'ږK]p8OsO# @՟@ ~T-~Pmt)^b@(툦2W/Kh†3)bh PRRLna;TccB;_SIJjJ7kJζѡ?1tjIP&BI)cmD|Ch CiS΅!c~J~0\vlB!jI!G_HEE&VT/-$S@{jf?9QQ-|3ͽ7`5oQRTJ9yBͤRXKW&L>4 sA]¿IZh![ HRVz5q*"qخ:rOB:  +8$C*Z;OU$Ӻ@>PP J;F"ǖLNҘ{ַH K`sqB^E#|ta1j*:i)~_|)[O2mP!mhJFh__KA^9|c(j9WhU%jQF- TlR2緕; kvHNaKHT!mc;i^+Lϙ31=m+ɫ!N$4@ ?T5ePHcg=Bei&R@$ze9|I"GJ׼HmZҽ0Lk2Tfқ qJH|=أTUR!G9ʫ- %nV%A`$8&=MT*2=ҵSA{*ZwCtm4v-s"%2A25&i"5=SP/;.M!^j2mI*)HR|XdV]E*dX]? TP8J\?euMA`rHRQ#93 cQ_ƊҴgr +$or=JkͶEr`H[ ePKn(B;e]uiWۺ:;Uɗ7|ݍk+T%fo\zу.q룮n*St!ܴ%jLS'[5Uh+vJOVYjQ6-ShsoZ͓Vԕ%3P$D;yEFm]Ss( S%H~GBWoUELU,[6Iekܼ7-9Qz-ËnnI{oj\Ɲ)9pQeu=heSKI2$[#ڴ]7F#V7SopǧW#l/oE^KQc8b7[۫͆6eyU`6JDdX\ʊ@HI3LW<9Y 7)1=YmVT])D]I褂 i嫴Xۆ+3U*I-uѕ\SDRm<[J Zi4I+ iQ"ۣ;ZIGѮ+E0!KۏCd c^byu4tMnsXCk}N U>Hymȋl-L9DP*["-O> sGIyN>Dߺ&\FRUJ|Ď/ONl^t#F)ĤAiӢS<$&;%6 d%+u]d/!!1[g7ok_ծlkp ֋U%1[sU% v8PԟӼ[Z[Xkqp [jy(^ҵ4(Ԥ#<>9/◔ӳ PV8Xv7I+4nkQa(/3zZީ] ڲBS8TзPڔ@<#<^c;yJUjKxEJic):tFH=|~Ib\7}*g;g8{B=̩6% YaOgM @`,ٿ]/)bY髩ո{ZuL%Q״D횔]EJ'|pGƣSm+Hau4TtAfDCӏp_Hv2w-kKeHAi-@)3uL?ض\(BYhk(dcWf]x?YR٤:6qڂE0*uWJzuQ#OA*v޴&g;ifymuBu,Tզ]KN!.hQ>px+Ol=lTcm_l0DŽV;Ғe!CnSS;U S6T9~>Z+JgC7}7']+'rvdRD'*Lȓr?X9111Mv\(е8YJ$CzJ,FHIa'tOүcp|l]mtQʬ-uJT`iLv*s4kmHt $>nĜ֝iI9ΔrҫU9K=[njҴ$T;K_ER]S*qB^GEAOuUEJ>+URR_2ө6m.4ϘgBJRQ)D%)* T1آDBFFn HF2`ke(ơm.т/lkڿwhP5Srehr+oԶE=o~RhIEEN_IevM<]eJT~aգTcA (KGݟ{;wTۥh>XаCa zKo)%^g IO^H`V+%d%8f5>GL0f򩣧vJ%kZ7RmDm/,rk ԁMѣ1 1˒gF`đOzF"@ܭ\҅z*YWą]}+I0c6]^efHyNIq 2r6h0|3 `yj>U%6 =L:^a͚zu:a0V%W >]vvXw+.Qn6([N޴#ʀT:{mVw,lЧS`y?.*JamiAZRJҕ*r6ט["&*:ȎLD],ʓ"5Vfsv]37u %E 7uT&b٦q'ZZ% +@Q j{g™md!-љ*]OkX^"\ܔ~ˑ>S]@ן@8>ILL"w(\l# vi͂!oVZC5nN ͍zINqΪz2EכchʪGM}6ohl<6o,ͿK{axJ}vRnbqW4'lrX+*t=WM*N=l= ;T DAimIm @}Vne-j%JOX _f*ƴiUsFn77P Ӧ@Rˊtz>%MJkVP.)*@&Dz'#<̮lˢ9v_)-RBj Z!̨Vo.n]U9˳^Ohw9ی#r-XY)3\bՒPZgZ%U+WFoaH:TrGbhĊ%EsZiC*ʨS&Rq|6-{M1_<2[C-Vն %\JRqZ@ect[_gN#[ZKhgwm-8i(] m~ 8tam?58ڥJr8)bJhHm BIKHԒREs󗌦)%hPd*JXCc n(Dâ{<~jqsyS\Fm-Tc5-%}Ķͥ(kJ(}L:-W^'eSbfxRf Y9?ҳELSti^2QmVkLGmW3[DZJ_ojo.ZP Z1WIml93Q2+fk]k3q,:㿆 ^(:lnpu7>̳Drs|",&hv_J⑗áI(D;J֛G9<=&淛E.Lꄒ7 tN &u]67;N3(^o[q*;|}:e^aJeV6եiY:5n7f߰% JIK Jl:4äzo]v¾B\d8A6*N%%)_D*?g曼3L/q+K;:4+2 A*RTNQk̶q;Uto˳E6wC*Oj)&0 )%)zcr1jh+55̎UϺk\ ]VLBҀ%8v d)#S>MYӛѸ3 - RHL̑>oV'{ˆs\]x< ZT{j>??q?>ʪS#eŀζJ_kh}@|>5)\]ʴYȹɒ3K~x3ݯܱW.9lMžkͤ"Ce-2+Tߙm5X1Ċ9U<-EϖSx`jEʒ4G>JĎ;h+.iVa HQٔ@yEhlkr:]*tן}wT֎pi/g+v%Fټ{CH%%qբlVA )"s \ASo%h(5mn \++S)iQٙze״?|<68H }b-4-)MҥCBfo ~0*moVgǭ<+$/=Gҋb߫ӥښ'ٮP[K$>)- +H `n%zʆ*Th.0ێ!=ǞmI13Q[,!Z*U]TK.ӤKVA3DF2 _lzTIT½)h<FLS(?E2IvzOA?\=ә4T΁?d͕]Hym*]}rv$خv-gCYHJRA]X׵9\-[NJO/d vhI_ xZZdiݝJ{4TRP(b #݉FǓux]vUtw^o .#h*9+D* ո$,L`[^o.T;q8ᇞT/ҔI^|OWt[N"IUB iqݴD $HC}:w__ -[.H MP$%IM$+t+!w׌OF#}=\ݺۚk7ZƅKn>'ffjdW:N87Phv](ڪ9I4-R3^/3n-M̆VȈ]$șR<%ɘ.Xu-LPsհL wtt@#f/+]iuaӮAAjr%2eB)nڐMuԦ{Qq' ~ؒktҖqY,>4kKpm彙oj49)EMs]ǜX֥SܺRJ|?|alvkfy%_zԿ 7ӈ&m })y=ItyRvh^Z#DJ1kDʔCx~8kK,M͑ɢF;\TE&\d=[uxNUQWzc_i.mC"A]M]@-{kIS!h$ZocQmUL2*wNуֲE;EyO{}n4շ:[=%gkqw 8݉-ۖS4T"$za+]5DEcX[Ji&qڄޑtSe:Š$'@{\d s薖5DZ)A@BM]*JH>R'2?>Ew(FcPEZ-.^>1$Z,ɢ_@ݖ~P4ՏQ, T氦T ވluE|}F*-2eM3.{rE@}=G*U:y7mFZR:q1&wԓ]( Cc Kwu) Z[͂R A%(2* O'0Qeԥ琇tiej MEBYHC?(3 j⒮ԦХ49kA|bbXK)A#kfnQX핔B]b\*J%}AT*Bص7{L B*XFfJREKΦÏʹ;N5/ܒ-*Ju~N{V%pQ ;䵉vP֠I$,+tˡ:νUӲO_u Iv @џ@ }{XsRfQG^JǒFWN,vEJ6t̆Kɂ<Sj_NkLIݮW?{ r=d4(unUvDyt t -IRvu+KrW|-Ns"hj ,#Љj'[ӇoCnK$g̉P<ͳbʯbgϐ'D.d':BBjY|<*%\B JvIqB۠m RTi3:o&'$ˤTM.L:4b8z*&uQ 乵IR׋PW9£4WjO%;S,!PJPOI2݊RRwQr6VL=<4oA.w&D'y$X_5xM\-6TR,'}? ^g*ȭTL"jQ6MC %~h DŽSIt ٩5lIgVg3$6fT$|H9K32ʼqj[h濜Q@7[q`)h4ΔӚ{%0ކ#ș#Y:;+J( $r̮L4ԄVR@GS W!} - If Ԫ;bʭQ„m)mtNGBH..$YOm8KiJԇBF>ZHI]4sg6BNHԅ[MT7:TP,} I6hS Llԓ^Z BN Jqm%trnfZ(و-dӴj 4V6$('L.^ǤU1K<)~ki%o@DuWGz%Ǯ@ ҟ@ }We"_ϼe$msQRrW|f ;BU֧UnS>!LX2Sq#:K+sIw6HOḊvɠG{պ:t |CSLPq)8:A=e g!JPQL%3=e&w$ojHu)Jz;%=HHFӷ%}O9*wN.fԌԑjD̴#О83([:X=cl@ u2{?.I7'uBƍZ%8?+һq;uT!Oz+/ӓO$jN]T'0O|\.J@ >R|A]m(dXYKz_;麧52k YVvU/"vfe?#41+kMqα9ĥ#8A  e8>O) ) JNI:m. ‹ŦK=LV5#~!CiAHP:F _S ԭ#'%v^|vzSlI)8OJam-H {GĘ_ ?woq)xζ ~2G!+[>f|G/8i֭HoSN6t.K(m 7J5 ui^=X, IibR2J@~ޑdط'(:!9?S%IJ $"3fa(Р۽Q &j*+ZS)Gv}c~ /Rퟡ?wOBzJO( G{^&zUj$ $o6ݸBg;s#~ Ҵcq͔R p&6%3X х–u]" u:M'5\G؇ljSK`4‚%RTHH uӟ-Q+qĞ[Z8gYRPesi-2PJIR urᶒXN!ԩ[)q-h+mD(]GI9{[GO ? ocH(mGU!7 [kc9iXu 7Z->R=s2dLlw @ӟ@ }uZP-{^9wm.#K^-EW6&YD]d 2'#Nܧ$L:0G >Ym y6d=zRI2֐ 3J"lA.[ָSkRJHTe(QQr u7@~y2Їii N/I#RTKjQ2&w$]T Z}]&+$$z OHFD?SމOk7ē4ҽR9|#~!xP}bp8^u ?Rϔtk(pGp经Y+f`9DV],nЕGT*S ~Esd\eٴ;m|W( Hq YI*0gojmJP$ȡ̓:5v`1JJ y҆-DIjCM=*>mm JyQIMSu1z+kMqޱoq)8@ }amŇ`8Y[df ]2,}g/(rEkNͷD%@Iqǐ- %p OI Sj6K$T9$ Am OUzDۂʦq$è?~Ûq \}*C=d˒ 1sS"*kRpH ݤyĉ2 =#鈰yHn)*q ̨VjߜT˝l@ !D=Twڍjk%;( zI &fCXV$]<*TmRY+F>;y%E XWK)?QEH@xϨ1< W<6k4=ޚRPGPIX奲?iv. w?!*S[L6Sy.z9?f.9,Ef Ľn:iH@ 88^|qZȱ z5- jkLt(< r*wTX䙚QtRቪRIzH:-UYJ|rw^=IZM*˟H阎Z_MζE۪{ǾdiW6&YaŢkz7.Lvi +\rvӾ\eܰpAIN?_w'ToFM~a<]Ѥ7muJNjK/]O}FDJubȼۑ\ʽ#u+fzN /l> :iQ$ LIfUrbk+ 5Tjl~RvTӋŁ @ԟ@ }[gڟEԅV]HA"ۧ z[1NJ&W,j Y%%=>αfCUΦz>_ ݵ K 䊐 Ѥ)4>?h߸( dGHNSQ8wK CuFBDP]GHrlօ4fRW242dܕ*Rdu%I倠$5j'Hލ ?^-p/]ItKp6dLahIwB)z;ք@xWoڑŬ6ʦ@s($ui="K6=mAA -T4QRH?/\ud%@)[풮act!QYRS2n)@iQHH&d|f$]³i/vC];͔KR B~B0?NzY}%.4}su-<7JZ-#5r5/?sEG.p@@ 'wN ҠzV$++ԃ^TKV:qy"SBA>Z:vu@GCtjjV%BR<%# @r%|`F~)zSAʏ'WɼA$9m/jMDk8 ^{rz,%eW;3EQ7MkRZNcKզMA%3Pz$]OmAM0T}rRQ.T)3-),YS'>[>wCkiwOTNl4$HJܘ=o4roTR%8P玚W@ ՟@q̧0pkK)0O5N)1Ko×+U%{AҒHt+W*"DW-~by!X0ḻڧjXbnCfzU4SWD Y)P 5zUEN5Z=1UgqĶiۥU%8CM'8tJAQAI^ewq.X3C;K=ztI*!εovG>֗uUgLPeAKi*Iȍ$IbTGT%"\ Ϩ1E2ڨ6ZsmsL}M-iu,R2eX*gRhsaK5SwM(E42WIғ!I1FV7 VoQQr¿=t@oZ/]% ).)ܬ=e,ȍ&YbՔ OH&M r2'*lO)3JנN VG}\ZEO`K)m]҆RC% Se)#$9;ZERjcRjv))ҷ_^\ ' _&`}LJm 3 J~uLFF2ajimwRl)ԩk@OyKm WaP尷V])<@ ֟@t[ ,b;ٷUMXFeeVݾ8Jvz/; -'XN֪"͐V9ȪL[[9[+6 ڌh7Orv[5mQmm9Eb,&I(ZȲFFV3U6SIuG#M\5E^Ɍz~ۿiv'RGXER f>ћtJ%!GEsWkG&sh-$MܕX&2kRjԬ%JjJKs>& 7=pmQN^w(טp'nJA;J#$r^ix.C VGl}m8 }Gsۂ8_{MYG6r(ۀeSiM b<(u J"ť4u;4!!V[]YbE-6ɑ-~QPUth-'@i&}B5%5<>@~_LBh|e*YR$+RJAT"zSѩГiW/w6EcmZ7Rcܒaۅ K3muq+Rq?M`ӢJ{僡FhM+\{O@ {>- oym|N JzSW_]:vż3^﷈ l__Ԁm,=}!TTPp$Hzu݅rڗK֕̄}4:j5L|hnoOh'AD%#+'旴r!??kLrGjW̔7`&Z'LF?spSZM2Y֭ abGLDr'eAz6¿y8 }SΑsy-klػb&vߩ\5eԎ9}qiƮ˸leIř:WG`4tM$DޢMfVʂ\HxJ_xLyN)]OG- ֕m!eeS?u#Rg(Ԯ -e'IIϬvbHnihBS+JthZ⒢Y(wD:1xt= 99k.gslA|̋}j:+-Wm\)\Zl bm^)] dbZ XUQkD n9"7a%Ori*ŶL9HStFb?yaoXZ8ks3}x[.JμOh}I& i%))zFks3}LR~rH#(@B ]!Zi;z@HD/8Vn/Wwu)oۅ5uY5$7KTWPϐ1K-B7F%(Rxq% ңLBVX23[c7Rv^5bx;HxF/\f7Zn4t Qzu EjN)u+C{zi(CBII ~޿K&Td)*H-+Pp f 򘙀/R)[MJ)H@@EJA k'4vxiz*y&V6f6;jy|m}S[qI[MChlZZn%/SHuJOjCZpn˕6/ sY^)DF*:IEaI^r͚jUe\jiSj5m\xKj,3OLr蕉/:ލ=+OOy ْy iУCp: uIi\zLh]+9rD4l,!Jm|jIF{ÎZJ~&J7_4`SAMGgvC6w%ZTJ'b!RNX$$qq[3w9'$&6i=]Nh' NҸM=kF~̷݊{&W|ѕ޾߲];Y ;룰/CYFk-o*ژ+(dc#Qv5|*SՊTk]q*S("zO=[5\t mkZl.kCEJBL=DMS鎉_ô[TVf %iR+`+RL$dMhk鎉]*#hmP~ p{$t1 "hs}3'ۭr1έ{?4a6knEW4eUǑ)4j[u^$44I;eVѨ$*+4Z2ʜ/[ގo^>'_F` (ܥ,(H;{^rGiL+^Jog6HUOl;m|!#'/粧AbغZrWSm&KHu8&b+J˺Mۭ($z?ū|9Oi_7{̅i uD 2F( W09&^q;u7m+?|MMFeě&9G9̨yfnhZ,dTaVje[=`ȉť kdF%~R.]7:jMdSΒmԁeYԧ!)ZYu"A<;^ᵋB{_DklGJd('7P@ l6 tyb r%;_DL9RUto,mUXKK5d$ z ~ʹMz{K }CFJ%)Ʈ׸4cnEU}XlWd{2}xmfݷw3omsGXq:̝WM+c#njMuk%:T'QtotEYTE\*OrxUK%#fUUTL=,ɺU_L޷aʆӼ]V)qy?{hsP(.@LlsϱVkIU|zb7}&#!ҝ?B@(t뻷KQ"4`TORFm[Cy4]*BiiKYRJ֝ hQ=Dz/AIu *yƛ[ZS)KeN4Tۅ "f+ן@|uv{ޛ8ګn*WTvKҽF0nV J\L%$h"h2js6gvbXXhpSSrպUT:yyT)DۢѦsWkk~-o,P%{%#֤QuF$rrWhe/ Rst?llsc&PkmK=KI3XVdBxFxEU_W5j%)έ"C*]wK[T6SۚęϨf5$+QD'Ș*CPcG%6ɡqMkq-kJZ IJR)ĴT)to?הT \E+H) '0oTAm Bp&N@ &}b s!}=(QQIvtv(Aie:=!NASP?V.)Nʥz IBj$𶔫RS|<~sfGu ⓧ%)(glaix 9IzP"1n6QULm]aNv1L6ž iL |<VʶIU;_>g)¤#:@@Sg *-9qm[l@$5xD(r Es<=N+kQ!N&OS=~qE*Xr;}jCc!(T H&_rJԓȒDm/qPTT)" ֮MEA3a)*IK$fa>>Q-mlesEڧ|GR$4^X|P :BtNQ3 :u g[ωGq njs2^]z9 F[Kq%|ʖ6v dR z86zUS5+$*RĚy+GB%hRʖQiB|gV"]i&\䑽#W9[TVouХ{𸢥p*JJt&tJ%'LVc UuS]qfݨ?zdDb|枲Ql@ П@ {ܒd@qOmBOoGx)~#GLz,}P?^LDۧ##<8~חV@*.ڒU''IA/;N2XCujS@TeE3K (H%̃G52T b 4 { MY u%*JI[VYq!Ġ>%wCE&;vϕ%`+9\V?2=~1v~O|u8y}Ю;ׄ@}W)x(Ԯ9% H_M$*+9K6]j= i*|G_P/]eIAm .sl,5L/:$0RR&3tI$Oe3$^8i !$z12$x}ݣvv?I៵ۤ!GXj5Z|:LCxrI7G.p@A+qC62Spo)BOt+WNٚe*ging)㭬!/A}"zϮ^/kSIMG`:@>/iF 8˯aHu`[MD&"ѩ,>)Kˎ@H5I >IBsq)Ȧd,*qMf?H>"}'}4{Ki*Oi C`MfRrs >bHnє)iS5,ZTRҤud ;b]|l&΅ȾN&/\Ju7 =& 91Tkߎ\@b ߥ!pxn&)EQ2ŧi EloF YJSiRe~.*C,%Mu$$sM&╂ KAFz~:JL]IX@LIR=272tק:u[>+5_xէi+D@џ@ OzDmDJy;dh*q{').@~# Gd *$B(fB7x9$dԎkk 7jsTI|uƯj(D}WhAMwf$ g1)(?#իEDaWMN˩B'! _YK(#B[#P֙$Lx(' g&*NšR*њD /J]7&ʓ; gҿR:$efS.j\=*K(4CHG\@y^^1Sg֣!RcECkigF'LqOG#;UϠ%J P%E VzyM6ˊm,'(Hz&t6dobS!E.[JZ$ O|ݠΰ'8Q_P~ PTAkXקRNq˜8@PP]ڕ<>o^B@%3b5ZTdmS*o )2T'DO+6F.vKpہMiR#yC%@)DcIr=Q3$G%2rWȮDI ϶^(En?B~J%̑8뗁 ƔRRq >R}򮭕$t+dd!B")E%!-rdT\jR !%Z2~>QA{-iCﱯƂ4qϱW.,);]R$e$B9}$AZ\xQ) YʀTrv 3DOGTu&0hm_&L~O:D. dU?S]%S6eM*`ͿӨ5(lJVej2%HEcZ־ 4p]k4=e:@ ҟ@ zKaBݼ#Mv̑a̹XOUSngn2jGtg$;)%Nd"_cvg]fdqWs}_|y};A@|W;.|xyJN}m: z|" Χ.bϭFCmK\y AlL*N]#k9WS)RpTf)􉋆eǛ֞ڂ%2*OP݆n1ARҐutJA)PӨDFg*7ӷtNQRAABwt%S$. .`|DAjGuI9s@ XM](ܾ!qUcozYJTBhUx*SH>>#wK?h= 4BZY-NQ e)ÙkaթLб7;{]uRK[0UMCmКD2VKAGQs>NcHld@ uX+= I]Og^=-~v߶WIVCgI)-=z ~qKW /uJwG>u 0}օHILZJʔAE7RX|t<﮻qqŝH = B}@RfCay/4FQ>G62[4K@HA>#I<^C+=ǜmI+IN%o]9IEҟv+i_7'RF9?f(ZGn @akG-TҠ~ugRc14YZ oCJ4X/n J OP!]3SNIA^ZCfJpmFX&}e/Y򜝷8O9\v ӟ@ ?z4^ۜ[NaĞLNCƯZ1ʻJKt 8B->#~kiݺ)HO_O@٪$e\Cf)pm_1P5T#2W"9NR(eV5kL.i1T$dOƙ8'. FTD,,shTt!fqIq`3OQ[TC 6d)[jœԝ?{U1s<3*MoEL>Y@ >﫼w9yP'M>ւdt_9j%&QSD%)CI2W#dE^XS&h2 ZI (KA PJQ"NӨt&sN"*?1bT%d$% m'JHHJFej*fY6zh(=fmڿk)q^Zc=b>BeX ĂשJ*A?|{Q[jM碐}P7 05}Ԩ$ "GT5m+r\ĝ`XZR;y=B :U.,V:<%iBR=>'0Ҳ kJWRTL3O2*2/zQ}%2bupIS҅ͭ%LHӬQCw#dG2D%UNiCvU{qhǠjs$3#RXVCʪm[T ꔆǎ'W!}3qeԩMj" W0>}'33$%eF,:j=e)Dr'L!h%Ju3MQ:6RFWҌʇjӬʵbm??8T".LF6dJi!DçG.CyBΐ9m"4ı%_R9bJfMcRj$9YRtOO GtS]+ۜHh%9|#4Cf®Yh4"e+qS mJ(%BE } |5GBӅ*R R&u'd296qsI;kpRpEDbs)xY-V)ُzGi:@ ԟ@ Oz';^3R6$x3PLG/qI`2Iḑ@vN6g49޿h1j5:V$w~HdEZ읢[U3HJUj>CҼ֭h:|$8Tu w[CJfRJ_^ZF_9q֓~!l-]+iNkNBRw. 8)ISDJi0RDOB%?s٪填RQLzZBT"DFi[ۺz\}(̩k:nƍ*qjWA*RTH)$hRޡI~q"6j]KTJjOøX苒Gzfm\Se!ŸeFSLyf~AP?qBI'R4֎u 1\C u2y=n-^Q5wK}F8ޯR}̨t_g9`Bu:ЕGAy.;4Sl OB<LJtkv BjPmɔ( KfdH9dlUˢCGg'РZ=8ʄ [UYBʗ iu+B|{:ē(<-O@ ?՟@|vw 汊|7{K h?4sKWmQ-jb[m:2h̤**MxYvsqϳ\.T6Y`0;!V񬂕.<5mZ!`j`"*tZ*m.љ#tjʕEM1=cnm5t0f qEͼMxR(iJP &] E<2BKxFUjvgEa!<[wvje.`3S{ey JV%՗V ̛(oqл:),R*}=%O:HBHN@tGU*IdF*7>4X&jU9pi7nCm}\knʖlʗnYU2u8S\B+W)G"bt:>~D)Hҭ) $D cby]SC,mF9vѤّY^C%:d$(M >*sWGbiz$BfJJRO(H4}WUVh)]+ W^ I3Ѳ#4tHǤx5%7nNg.w#k'M̲4p+jT^+٫)BԐt#|I2#cVU36r*cqU#ꨈOk㾭?Ͻzz~o~wBvɬ/ZIPة@%iPD+bNb*11$pAP $FWb ~Mƃj<iymHgp cgABvD{˶g.̒z]xs|h?]N$+>’T&r*Ü376!w ņIRde,jPH$#>B3|±靋AZ2 ڽ MPUZa*iq R3#^)3{Uc].SrHTQmZkHC3@(q mDN8?lM[iJoOimA!JB j=P^ E=PaҞU3YiBf3JzbM'myVTPkh)JJ+1,.}i: fݷwٸĵ8q_5fIe! ԧM'#Gb0=&a8ujܯe;zh:Ȁ@ ֟@t3wyUvo%qt4\0jl g7)K+:m8Z:Tb)dHѮrxr'gL:sXu߈F.=ޙt_1KF㖦k]:Rŧ0[-)iiզkBLEnӸS{nQ2"Lf^ªN.\ݟbc;W`RGTf6jQX˵*RRaDJ!檑%tnud\}>~['}RO8:+uQ5D:ٙ]2SWg˥|58å{_+˩ qj3J$`Vٛan\YܩYT]{tV SŽ6<)^bmҫS x% x|cdL7xפO]q{Fc(W^vv:w^pM(Vទ#n)% j펤 q&Gkq0ڵ$*tTt[TzUǭR=KX_߮M]U-jj˥/J5_3.-#^&a#glm9M'uGcW)PsHJI]J|$ EHp'%ٴ LB3\8֏j_n‚x[n*GЀdGe}in0S=2'߼pevbPfРW) ӡ3Qy5KJsq:djZVelAzRܫRϪ]'(t;VgΫڂʸQ̏RZiSP=snjz>0Vޯ\ biX[ SMbCU[b!/[U RT Dc[z>*}C~eJwU2Ek)By?ho WaMGT^3)tժIq8Y=}UQx6Vuf[@mk[Z@1$Bo߮^/qŶqW(ZIHoSECuxǼ.r8ZgmJOQ\4Z7M+RdYN?B]XjWuxD\-;\G^w; ۻ}Yae9^nriGzm]8j[inkN8IP}%5lN4ɒyrtWa8}f_mD61[,)s7Pi " VNU Ӷ3>\h̾KOOQB?N:04ufrQeɸ#b{]_ا}z@iX?!.lӊ'-l:5Oux:mϬ'Ÿ~_Sep{fizJU$}L:ux9(Jn'Iϧn$$} ='=u#@kf*mBOo{ulU#6`RR:*DȭN3 c}MvEJ!FIJxnQ 6{a,9 Ŝ霼%m.t)7ݱ`ojNƦ}5 nJt,K~}# ZQXlVT>ߍۡ 5yT2׫-(#egw{/E'lf/FΤh ;ἊI}AY_elV|yx7oڍƹY1Ӱ]0to]h)TTлUհSo2*R_KZ)ֹvT7FV8]r1<UUrL2:S!)R#,mUr)M]IES\#ȒA$x8ݖNޗ{mSY_߷nkg~ܭuBjijy rِP j/ErPLߴJS? .7QwnD^fWb^2m-]2nKI?vˑQ:difoh6Op%:ojQwrtgv>o!]w5ƋMNZ!vV )yT%w[&duwTLm7ݱߦړ5ym\i>f~~QFl =U-lz/5vh5nFCT^8> K#܄ԦtQcz>~-k^SWTFNKx#{i 7Ɵ:3L9J%]my5LRmjq[6/^2f=~ٯ[֪hjY5j4)Jҕ%E2PP FG#)vM.؊S(V]ձۍm)[mUqH.QZI$l])ݢ%DSQ9\@ן@ Dz|Rۛvi^R=jnvԒSIX#j5G%Pٮs\!D^2gRdU 5oT^D }چWCL#U"tXEO\n6}WAVM}U*ڐd \1+횳!EQz/6z{jv뮷pi%L)!.D㻉}iij;(ٵ~olrk%jMJ g`J߯>=n_wK}-KJVֺ35(jqiH @NM8S+̳[ny&m6[㈣^C{[ZD&aEƜԓ٥]Ru`l}OT:[+qΞQX]b9s7@Sl-M҅-(QH pخ/f,Tx傝t+an®TK8u+2QZDks9+9ccQ (h/b"Qdz>=Ww.mWSi=Ŵڒu"Eq{횣$\n8:'ov}b(mMZ:qdI$rlnِX58Odt7j zTv GRm`yuٶ#m[ ]K6DݽʤfWgM*%a `] )q;Qvid7mq.uPa, WTe|SƢ@(qڋE&AXUWl^.eE@Pa˕qI4[>W,~E_l%ʎn߹5{[Y]EjqQҭ@8m&J"1c7ff-t>ΉݾX:Soi!\m(YI0bM/<{ΰelv,wZ~RP~glTV|j.wPJs %|¬YGeW&rkmoj zOoXH$5VUv Q6N[ *,xͬ AvPʵieƢԹmZzLc5eVduf](hoPhTӷJ`-z:]` U^/Ib5y%+ѽqs9 O5W*r`S9RTdv2,~[l%qع;{QG][jmW-$6덥 "I& 6,q/t/ nCiw /[3] t#RZkɝ 1ꨬ6mO/mtlӗnXFd@UrU7xɁ 9iqve8gܭ7ekMqz ꒦oܿo 4֌y3V2UIvim.wd$@Nh<X.˶kWv7oTTEXu?,ZS"P7u\m)HjCW@hnu%.>¥QP-hPm*mؽIQTAyTiK0\TcXؑEȈm#Y"USF@П@ <{'{euߝ}g{bV}2E&bt7SM2'X\mN#l]e}V[k"QݹGe՗gr+TQEW1aB1[TEruT"8/_gko9=us~+7J?jMSNZ gígjv ͯ~,ny.`,nV\ݻ8lk*.Vz7*))n nc;W~}ʰziu-y?[f]NnS:ۈR]Bl!9Qf(؎/*irj-ۃˆKPUY-E ~YNex8Nw6\7 ifL47.[CǷfYU{%fono"io)@#@ayݒVf[.-Ok=}Y ڬ4Y^4%-3ա)lvUT.p\MMWվ<ܺVjvkpMcX;vktc?,>{Ek{L7ojNGAJWٯ6W(ɮY=Uy]cʯlEJ2=#Rn@/3~g7c 66­GU}oەrUŠnS6f   9c=\h+ ;|n:)7S*(nQ=Xo*qb+RX:[^:~;/;\ v."#R|Vqڦ(nSI.Ÿk:nGkG(j=9OK}FV`N\1qB5v[ )vjMcRm4akm1Cލp^mnCwͲԹ_uo*A-֭fewZi}/2uPTq * V@ .s޶bٛ1.Ub CGzF[݊v( }%>K]KGo[m_!vt?s2-،wP-K!mUW_n9v,)Ţ[(\prVݶx{7[ՊsC;wV6{ m=F}c[,W w58s4/:~q5-$0]~{gSf6+:v4෺Gp~LP sZ|* 8r-؅ܩm7:-{pkXSo^mo72;>7 oqAI}X+,إ|?mrޚӸ~8۶9\ 0sY_ۇb/M^&ak.lK ,Sbÿ2fZU/Wyz?~ޮ֌+Λ1ZJ+(ո/V\)T%_C۸ @џ@ OWܓy̶oۺiM'14l-MuWT)[)oVSnOUٳ'1ME̟vXu5vk6BMP}avmi30v 2siqK^mSPQdQe9ld4m]u8R@qESm,a7g+Ye[oWW7mS#!f8XyKK09mmhii B@Jb/6GlNAhvnr}tD>}eP)`%=]&m-{Ȩ1F;O[P;MV͢oҕ,P+@|hv된wrYKqVO_cU P~Jު-\e7wtH }ph0R=[i,ޓSe=dn+4hmf<Н)DcʮL\c֚2ʫ((2CU4BrQm~aŰͷb^9aU|EM-b/56U,:*x8R@@ >6$s-furrM qi]u fV[ե%devl j3rQadz'3]VM]͐DTXreajL}ph0R=[i,ޓSe=dn+4hmf<Н)DlU˹}F7>FzǭN(n u:WZZKXu`S6l,i mJPm!(m$H@@/,}{9jnYX'(SJnwRL6RPBYgpVk(۵Vb8J*egCT9CXJDWw_[w"w@ў:ky/m)zwSTS->TǨ LmqJ,m_3zLvMެCidѢqњvL-GUޔҝ|ܨl{r3,ڂ)nFn{kG'n7Ehf֮P"pi /p Ŝ Tg&bכUeXh:[6.;,5P@g4ͦ`mr}q]ެlYogv;]Uhn@8E6e1]cv#q6u!޷ ˜ubĺ fҺoC ZBqo,:l"&sY39 %ͳ<ݓ?(-`'*XU-ikSiKBRUH Uy9% YU^qgu{Ngힱ8;ayKTJ*HFi6'xdkilwvq }x^ʤ9KQn1Of^Wh@|__QƮ-nY{ޮW|d-׍0ݸ=Zk[{[RڸdmFl]s÷q6+ܷzǾC<w,uwro6E=]X߶*STG ӟ@ r<ٻ_fmXwf+pjUs"dYUž R r{94t1"kk'zyvAUu*w'%oW}4K{5u*- A 8_k%z1Z7o3-ۼNǻov#xnCR\EK [ 閦H.[b+W͵U{pwSz3*fٷ<:W˝K㩡r(]+T)Og)nf(EV=p۶Y&;a;_sso1TwWR)|Jד0̂d.FE[ 2V -/ol VHu-Z?ON[M܊fɬ5pը 3n1Nm%ƲlO&qZ5*SS[n)T9lmˈ -)7,! :9vR-'f++mO?5TyjP~&aq+!M9VUccLrI,rKůom?\(RQLj@[o3ݽ]s) .{_mۛqm8LjoιYf+z y9;9c^1J&myN2|\ łزj; 1Y1MǑIYi~zR7QEޛp݆J{7r{UmFN175/?OG+opQNmi&حV;-M-am,^u̪Uec7;Pj<ex*k7~ztg6cV?CajMǶdԙbs}=c6öNEEBHٍۭxf[rZ+YfuG#ʟj$u^/מ­NԸUEKO> 7?l0nyV)xW[2,"ȭ9f?_o0%Zr+%SORV0q J@CDzw>o8cRmŎWx3kbQ~lX͒}~tjҀ-@}o{J˅v9w;:f*Q罛FLBi+2Sԍ2Rz@1-ĭ8. ivW;mqq<<:I H ̰[pL6ܣl %ǯȫ^lJg)++il0RROTS 3ոY>b>>+} q1uVnWSXkVJuֹPf{Yzˣow^ Nw]$9;jR74P$?'̓6>~JfK,RRDg|?^G)IOxYYf] [K[K+ph5 ͷ:XJtY4]oRι_S~FU6V0VZZkM:i{32 rZC\oN۲mUmw{mKo$: *ئuYc -\?F5YIOT&;Y);+=3[."vK=:?]II.=g7'/J=,_6i.3ڞuKx/v=۽gn.ܟRĂ>k6a Wy!wԷӿ>դ_gX[kH-:89ThޙuxY݇i |;;{Zhw_tܳ>^iE-?wd.ijռiw7?$~'J&-|O"JVܘl~xusc= M4?ԔL #EfK1r2-Uhf6n{u=gYeۘ͗s5ݢoHiz}98ؗ{ֻw60v~rMFZޡe%϶t{]d~?[u&<Ʋǽi?)׏}nƊdž-sXm=:II۸4tj@OUK'l-sT4mtLjdIm}/&*PmN...qɑ;JI;OWl,l*HkcSn@ ĹXI$UnX,ѐ}Kޫu~hޠkk}%$ɧ21YV+5s̴.n}8tX,v4~1)ݗn>iǨ+kY--+? ctL MYblxݽ/ {\nJ տm [n<7:SI4VIbn83ʫ:6mL#E>&]bj=%0tIݯ15%Wcsfr?^ z_~gFz?Z*ܬ,e'o/Ƿʜ~m4v1?^|+twnxfEk7$ lَ?UڲHγHR.浾6cN6>K?rvm5-ew" 3r߈|2*~?n\~ɵqE&X&dl=:kH?eO~+,cȻ7P̜,Nj+edzk^֟VzoNŮpko's}/S7Ʊc  9>)4 cBtV)$IJI$RI$TI%5rhͳ"1} k$VPn5Aƛ h."˶mnMe†\Zumž.h9{k]o礤vHfNYsub^ksnw1w\\Go_+۾>Q=.^e2%ڂ.e̺7TIk[o~dbd\:DVHw|{cyDnuˆL#hߵ^,cg(6ֲ76{>JO}i6`&[P&}hqo4Uv.ٓP>((+q?niݹ۽0uO?TV^ ɬ0eq[KעCP #;_WKfswQVshkZc95]v;_WR杶hJlz7kic8Z/tKl f%J5ͭsh l g-RE I$RI$I%?TI%9=p F3%lR4M]ol*CWl 01Y6}7{ݿ݊I)I$JGsmNu Z>퀟?mY}GQC_9kaz{o~I)I$Jr:Yya1b[ƹK׹zUO+M=OWKjES${z*I)I$JRI$I$$I)TI%)$IJI$RI$I%)$IJI$RI$I%)$IO4Photoshop 3.08BIM%8BIM com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMOrientation com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMOrientation 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.subTicket.paper_info_ticket com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName iso-a4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-10-28T19:42:30Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName A4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PaperInfoTicket com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PageFormatTicket 8BIMxHH/8Ag{HH(dh 8BIM8BIM&?8BIM x8BIM8BIM 8BIM 8BIM' 8BIMH/fflff/ff2Z5-8BIMp8BIM@@8BIM8BIM=@CAT3@nullboundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlong@slicesVlLsObjcslicesliceIDlonggroupIDlongoriginenum ESliceOrigin autoGeneratedTypeenum ESliceTypeImg boundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlong@urlTEXTnullTEXTMsgeTEXTaltTagTEXTcellTextIsHTMLboolcellTextTEXT horzAlignenumESliceHorzAligndefault vertAlignenumESliceVertAligndefault bgColorTypeenumESliceBGColorTypeNone topOutsetlong leftOutsetlong bottomOutsetlong rightOutsetlong8BIM( ?8BIM8BIM 8BIM s|WJFIFHH Adobe_CMAdobed            |" ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?TI%)$IJI$RI$I%)$IJI$RI$I%)$IOTI%43Y]\h?Kѱ/vF5w=p4fU{?m~oqgݻd6?EV7#kq*֓#>ˣow^ Nw]$9;jR74P$?'̓6>~JfK,RRDg|?^G)IOxYYf] [K[K+ph5 ͷ:XJtY4]oRι_S~FU6V0VZZkM:i{32 rZC\oN۲mUmw{mKo$: *ئuYc -\?F5YIOT&;Y);+=3[."vK=:?]II.=g7'/J=,_6i.3ڞuKx/v=۽gn.ܟRĂ>k6a Wy!wԷӿ>դ_gX[kH-:89ThޙuxY݇i |;;{Zhw_tܳ>^iE-?wd.ijռiw7?$~'J&-|O"JVܘl~xusc= M4?ԔL #EfK1r2-Uhf6n{u=gYeۘ͗s5ݢoHiz}98ؗ{ֻw60v~rMFZޡe%϶t{]d~?[u&<Ʋǽi?)׏}nƊdž-sXm=:II۸4tj@OUK'l-sT4mtLjdIm}/&*PmN...qɑ;JI;OWl,l*HkcSn@ ĹXI$UnX,ѐ}Kޫu~hޠkk}%$ɧ21YV+5s̴.n}8tX,v4~1)ݗn>iǨ+kY--+? ctL MYblxݽ/ {\nJ տm [n<7:SI4VIbn83ʫ:6mL#E>&]bj=%0tIݯ15%Wcsfr?^ z_~gFz?Z*ܬ,e'o/Ƿʜ~m4v1?^|+twnxfEk7$ lَ?UڲHγHR.浾6cN6>K?rvm5-ew" 3r߈|2*~?n\~ɵqE&X&dl=:kH?eO~+,cȻ7P̜,Nj+edzk^֟VzoNŮpko's}/S7Ʊc  9>)4 cBtV)$IJI$RI$TI%5rhͳ"1} k$VPn5Aƛ h."˶mnMe†\Zumž.h9{k]o礤vHfNYsub^ksnw1w\\Go_+۾>Q=.^e2%ڂ.e̺7TIk[o~dbd\:DVHw|{cyDnuˆL#hߵ^,cg(6ֲ76{>JO}i6`&[P&}hqo4Uv.ٓP>((+q?niݹ۽0uO?TV^ ɬ0eq[KעCP #;_WKfswQVshkZc95]v;_WR杶hJlz7kic8Z/tKl f%J5ͭsh l g-RE I$RI$I%?TI%9=p F3%lR4M]ol*CWl 01Y6}7{ݿ݊I)I$JGsmNu Z>퀟?mY}GQC_9kaz{o~I)I$Jr:Yya1b[ƹK׹zUO+M=OWKjES${z*I)I$JRI$I$$I)TI%)$IJI$RI$I%)$IJI$RI$I%)$IO8BIM!UAdobe PhotoshopAdobe Photoshop CS28BIMmaniIRFR8BIMAnDsnullAFStlongFrInVlLsObjcnullFrIDlong5GFStsVlLsObjcnullFsIDlongAFrmlongFsFrVlLslong5GLCntlong8BIMRoll8BIMmfri8BIM:nhttp://ns.adobe.com/xap/1.0/ image/jpeg Adobe Photoshop CS2 Macintosh 2007-10-28T22:27:23+01:00 2007-10-28T22:27:23+01:00 2007-10-28T22:27:23+01:00 uuid:FB4303B7873611DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:FB4303B8873611DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:C3DB0F8E873511DC9A17BBA4ED4DD630 uuid:A11575DD872811DC9A17BBA4ED4DD630 1 1500000/10000 1500000/10000 2 256,257,258,259,262,274,277,284,530,531,282,283,296,301,318,319,529,532,306,270,271,272,305,315,33432;ABED711BAD6399A0CBBEFC504BBD9460 576 448 -1 36864,40960,40961,37121,37122,40962,40963,37510,40964,36867,36868,33434,33437,34850,34852,34855,34856,37377,37378,37379,37380,37381,37382,37383,37384,37385,37386,37396,41483,41484,41486,41487,41488,41492,41493,41495,41728,41729,41730,41985,41986,41987,41988,41989,41990,41991,41992,41993,41994,41995,41996,42016,0,2,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,20,22,23,24,25,26,27,28,30;F048E1281E50C09D4747AEC726248C8C 3 Adobed@@H    ! 1AQ"aq2#B$R3 br'4T%D5UVGWgH   !1AQaq"23SsTRrBb#C4cDt$⃔XdEVW ?` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0<}p` 0` t7x|0` 0` 0` 0` 0` 0` 0`f<o8H1C9@xP=p` ` 0!;:őN]k-V#q θZjVG?(&C( 旨m>#gu'gQ#z Oyd%RѪ"jmZbOXFm y$luf:i([޿eI]83jhkyͪ6_ii8ih|V"KZ.C9yXMI)E,(*I` 0` 0__` 0` 0` 0` 0!&uLJqwC^_ @"0` ` p<<}pp Avqo)^S-=jK$YWJ7N; ~'. " :dAj4:ww N;S7--ݳEU{)pôǭoٮ;asN.w*ֵ}=xOzhm .R:J*N=qAI7"uR_NJ*T\nŢTƵ7iJ+,յZR)Ce z#zOjp*Y5ZX̺0~گp;\˔ U3$LDΡOV#ڳ)6n5*KS>E'97FW]DZg5 Y؝l͢Z-_3wt}9nǎŪh %.8Ӣ/ι.8մ6Jv&G;0ؓmb[=uCft0` 0` 0` 0` 0` 0` 0<8` 0?` 08\]p"?!ݯ޾$DO>) }Cwt>3bC0` 0` 0` 0` 0` 0` 080p` 00<=?0_$JbK—*jĿR=>qMG2f lS:8` 0` 0` 09_D89` 0` P6ƭ:ilTL\N\"LȐNUT >D0rKwroj(R&q_ hЅW~hsO/b̥+e< o pcx҉/ge; (]({ML!CyM_>FY~; }٨L SrbL|O<4zQ9e,u[[9H}AT/5uQ]$eC:Zt瘧Y~`"Q'[ːמC=(e`.Gx }}a"Q9zH{"ɑoTxxj2IbRLdԡJpɪ"j&dM>o@8m- >D%=TNEyp%X@yWH;9CѠ__Q|G2V;AkeT cg! 4}\枀xZ yGC'+Ѩ ic @Ja18/dW~^fQλ#_:Qd9VM|-* !z-ӼvU%XZ@^D뾚0gRKɇP<}3xX/}L̸k]NgxѴ^n> c-Вr튮H6USY32ҔdzQ(7ũt< $` 0` 08Oo3~_{Sm]AR{a]eڨ}w6ha0r#+3rv"VpV{e%+tulطup(/iδߗb-g_n]oݕٴO_bn]b9ilRzj!7ssy%)Ю&o&eRVlۅe2'1J{*Wqj)B[n> mmnfzZq$Zҵ>uIJAp$LcS)rۏMr[UVvQoQNQRTr+X<D]fMR;5.9W/lZ>}SEE4Fl'!EWP$ :ʼ9]) vmeRΫ]u=C-#_۴*n:UEU"kE3&dmgJSTN3:Mnb7cƘbNX T{^>4.ï]긛g[4EM^iiF68/O׋" BUGfy3wo56a^ʹc${̝rcNݙQ5l 5BͦSN2jxiTjboZ7NV0dhn%Ri;jTۚMn*uO9?ٞlꃭ]qED2%<3(hx:Wlڨvx*% w"V6Kd=ǃԞBGh]$P`^gJVYϐ.ƇAPLUtxET/Ni#5U^ϭ™%VY+2Jry:iX->GMҵ+ ;j'%a NtmvLr$SDTlnu"cgBP']mSފo#YBB6 [1öZ%(B{)q~e:Nc3,CcfSmqe=5 C"jO=vS vO),ڻ !YtεI9] OzLϓa$>ys&KY7x)A,D{V+aj߱I>6vc/V`+WnIK5Bí\v a f ^yɆKEw5%r ѯ?\,)8.Ff^9[=FIY+]9S}^d*QaYjMyM%zYTLY4:bpM )ۙ8XE5J dfb[m5EG^N囔D髪 LZ8vD"Z%'jKl:[V]@{E5;9HZHcc@Ɖ;S"6u JrPfTr `ZeZI{ H14|ZaꟄ/͙Q,L|腗+yay./ډk4T?`*ckK*\J /YJeݎ/yz˖4o60:EyYĮnoG(J};WHN **mDȪS@J`=8x&1UWY|utn_v]HŦ`اlU(sϞȸD\ʙPCK <.O=6rK}WSn(K{}fd2H¯h10+w[RY5D 6=M{5z[ϝ/YLj?DCCD{w>tdj?hJN@(o21מyr=Kk5z>wKL*$2dY'iʞQHC(N?CCu{=cbt RPHa22fb?}]7ϝ/YjgNcMZV<죍/GvFMP)[v.I3rgݴw^=Vn|%ZL~Hmq֭(Usgeo.yc#S6.]Vy ,oH"8^|#޵_y󟬺3}s]~3nVOLNjCB0^NZM&Ջ( Lf>dG_{oeo4+d#Uȼd=lQMVmLx8xÿ}l+.)}bDVi nQ.UNYhɦ_0.g3f[ۏv^v@]uP5K/tZBkej*dJ4?g\\~ *PPxĠdgEuZ??|k34-zeOؤĀa>K)oY{l̇dfq@ :KO :Q|0/>B;S2~vu>Ku?C܈Cd{!W{\tV%4dRF*mwV#(94A}󴀆r9Iz ݴQC/|Bu+n| !m)_"c8Tx8P &Qk8 ]2B ^1>esW)7Liq̐E&7-ٳlS$՛F̚j (6nv)HPgLaӠmʮ.J46j>B&rL` 0` 0qnL$D>y<e2`f\H`$Ojd>̣ضnFF2>xnoF"Mt^pN%S][oM[MjҢ upiaԉ3?]4\&"~(izm<ԬAN9UJ͊7u^x.zr.(ǰdD3A2bj`?`ɪ RAL 2샖{Ɇ]]rr|5f*ZU:FݾJ ،?c@o&J9E+xTISB) .O V:9i(7¯+x,Zx.Ű{iK/_q knl珪z꧰K{KZ^k*ac)1'H+y4Aa6渚x_G}aI:wk-34ܚ]&n.nm&˹r\8wۇZvvzM?] 3saT#K5R CB>XgkQF;]@[q\ };7['-X\fIlE.VQ6 xԏI@T-kh =P[W-ez[c\m^ܭq2b~߱5S?`i>TX5Qe->dഽH+DROcZˉ,9V+* I&"`BV ]䆝?sK_vM$LHCD5{aV>Rdt*P*J-d׻m[m&v^ėb険vلUɕi#pRI6鹌{@=8G B)QSOD@Q/}}0 0D=U ~ف1Dn"<+~Y{ ` ` 0 f&^8dU")"2Y񠲎% IY7br('/m91G ;~RcM?pݡ71S?`>_9}aȡ nx~BCLkQkgəEc|f*/ZE"S1ͼy߄ :Y]ѩY7"rSR~T%C/>s7ç~S\4JN.3K/NWt40uwng{.6zD۲Ǫ&+DUU!+^j7rW&\Thܒ\STKrmI$ag))F%+'fXڄnJܲ߂+7U5]",Ȝ$*(A(0@@s9` 0` 0` 0` Zi CI*R̙˜)BƏ7#W%9)zGWLJe]-'CQQ]%3]9NoRkW6"'%e$^Y,K+/&t&P]F1ȕB*M`U(^鯏h;"+x:$bħ6 B.[]d*f GvTm%ZUiJ'Qk,um*uR󗋡}ֿ Ͳ5^Uٍ\x9UVΑ)= |N~Gƕ;Sk c5mrWlٛ -h}l",H9ba"%9La@SQ3  ߢ6VXN)Q@G Mn$D ǥwŲwJ`1ktFAy2j9F*"oTa;%`,Znsq=V;cԆϴcf[]aITM$~ثԺ:/%(Sql&JIfPy#iwRk.KǷk!-544ʞ,SI᝝b7破VSIUUorH.ieuq3։3j'j&7 1سsg:Uk,0u!xURVL,e&+"Ap~?vjud@V`cӥ7ukVZ=bEYT4%kuSB>(rQR"V67'cSxxUA/!e}/Я֗2֯ ̇D9L0}?? U9`` 0nl˫fa_pњh.Ц歶Bq.IJeB.. &",J4sX< rRI`M1}8<0 !oL ҌUV1ևZ>9K<ՎZ۰njZPXVŏVM6_ڬdqJd(Tfs *s#Zh慸Yj蔱c੽^wxmx6]\`3?[4 zn =vkłFd+9Bu7XoNEcU &Zk6gzQc:b-lReuw RJj]E뤣m:{ 5] K$5wCg8bj E-{E ejFѰiYfЖ7*e"ٿOs/kʋOIPMF+#N4IQ_kNT\~1xGmE'+gd䦫47(w\Ưx~um] ]GfX,-1Fd]9d$rioIRw&nu-L~=먉=,=:5Kf-gIEgVmؐQ :"\ &Jf!ڬ٦TL͛pc ._+nrX*y(cӶ{6׋'6n=Z3IAAvu*eaݪ( "XpSa8$xt6Wy 6Eٌ^bIfS;pXMR~kBޥ(ԗ) B0UBd192)7WM:t]tJÜAH$iU[⊈bY]5R[n%ԳLvnKʎ  6bDQ2-S~dVA\*9e :uǡ֫ 'xΑU0T}IATlqlݱuʄ׻`ӊ}lqv:ѓ[6&+q嗪RO'_N;n7ԣ1k䵗ц⢑M \LlPnbCG"f5\uE7 x-U s&u4:eNJX.O6.ջigŠbo;jnlg2$IlvrH]etBp03tSHH$]7Mu*%0J=-*Mč4OjS{ՙȸsخ<؉MvNJg/c6m6cɉX[ݧ,)7q.XRywDll5t*:WqwUvGqpرڶ+.PUo/d⛋m_^6Q,WB~l0TeZM}]%]Umk5##jajTII=ԴSG+*fDW -O;TUJ:},No$k/o5ⶕP^xS*hLշNMWߚ<%RQNu%^HDw}=f~?^ZSkέkZK)ծOL:+÷uohnmͷӊD"տ:0QE wqt'냮ַSm۱oڑTSb~j<"ϣuқ=fىWªY2ltkC*kk4.8tۂx,b `&=TRͷTRJ~k]g誗Ze®IZ}c2s*eklF4כt>Ӈ$`WJ%)`_h=rk֚ԔGPsg^RljمW)LR]T |6BIg[nNmlP{PX-.5ڷ%y۪Q1h2dULA1a9*UH*LZ]?W k}®9LeUe&df S*EhZ' 96Ӯ()޼MjQ2WVu%`UaHl<$1Ԃ@E &`SD[gV+ٽ9{&1N̫_BX","*(-Cl0m*p&ZƃY\6 ^22~,Y-T>j} ?t@ Wq^` [}dԎ/{ LVuX@?(@CVb_łOM* A)``7HM(r}=x/ZOn~L+t *)*((`1R)?CT Pɤ{$  _`pHn<@]32q>!:*2!EG1l9Q{F2AUd!W#`098)B> "<yn˺w[۶ۋ,9}V(^) .ʣv9d rXQ0s]wdݠ>Ы5,u$»AFȬt5~z)I(VYQT?瘬k-|3bեV:MY|MǓ8g|_޸}˕!fPZ*BR8N'%#iVTcgڏ` 0` 0` 0` Q[$ȓ]_JmrX'⯶UD? >A8 j0<~:z4m@l!]-'CQQY&Mv3b$% "ߊNR1A~QT1?Q<ŽUh9{OsJ%;NQOm;;<. %b7U#a0vYU5J1T@CGtNu J Q1kS>;ի(Ji,ZTwl7i]Xvzƛ:tvWMċ3A~as!UΘ) Qs؍jX?iV7ME$74: y 9}2[( }8 s[}(+M)WWj.v$x!įJřj }fKbdx'ZbYUĥSLj6k K,rJfwBQѲSe$xxv#2,XP"io!,݌֊^ ]&aЮ,a.Eڲ *TI&_H^֩gn;Dhkf&[ExG,*Wjy#ۃUSӞZόUg5̝08+E樅CN9\6#گ*vP*E 3[` 8!Hz (G~6M~H=nڈ jL119)M~aE܋:"l= P ̡ sa^2X``m^+wU}v^b|x5ۘ®k/~EdѦKf* ğ_&lX6;Fi$.>b,rږtwIjq72+P`7PNÑ*{O|1AN Rϯ!` axM~<}|}0IGIn&MS 9)@@@N>8|eE#}Q!J01 j<D9?yĔWeߦ6Ή` ҊjiDrGt[wQ'MQ](yu^9rDL@DQPxnu'5iavVŌm]v9'L\ ~e [F4~X&S 윗?\` xxzy_לj{6dd,5 lSYw :lGSxI09l.[,BP0eTіǗmʔڶ[e]h[% "JJAԑSnR]2UT6]iH-;Yt@+^e[eN֒IyWL꺍dV{ ujM`M:_XSe՚8z^хInj7#ˢ-zsNtTjR )$cS;ozsxHGK:әx؇w%enQy#KIkKeEʌr=Ta3q vꞇV[٩NҨ!ujct3*M1[6b53;vFkST\kycy)JN=TgЊ֜nh !30A0)8(=?=MZ5>ZҪ-f/cKUi켮ȸ[a.vg2|vUTM`~?0=?^ Ֆ.HEYʘ NƁ&A <N+龉nEWLw`0`:㳽ޛ_UiKNl;IZk~պn63[GfTsTrJNU$Z V+mۛowuCh^yUYeQHZFOY\]=k-y2AS*'uQ.?<^b.eW!Kq#:g{{ζYoԨjvh*RN+ ]5l,QՆ1ISta(>9J.[#إUŖ6.&])4`Os{%h(h?}Խ.ٴΊck WyyHJuŠ,}rȣ}dYQ<Nq߻F*MyX劮o6AcG}},{zS^V5 &TH£\ѰgS^Z{5 JPi?f-^yIؗ;QmbXu=e㴷t?`f";_05?FSc}8F RXT\=L#tWl\Wa:;4ԨT6݄FUV1M8ҍWmýQHwLʖɱ q/5SRLX~e)TD[H%)"%\R)٭WJ%KeśHj9p/^ @؝#br6S`LD@D@!JK+TE:;Hݖ;C!Av%#:z< yP3rm5[ 0p!Ev>ĨS͕ףOHe̻wY!Y;e吻$@֩[_EZe$J'hgh( qLM^dzO)SjL>WMm"n4}£J ;n97ʳI}rقk%J" 9|Zmk_%:U6uZƽ)Q \Vi݆g4@1cb,#?pNەka6['ۦ.rHV %JI:*k3QvG_W ӽNd4;+)al=`r[F]Y$N$B_xZ-GM=ظJ.TiRY]'J2)f_nWk\5umrO(j-\Nʧ0h7 .*pk;n=ɪ__ummϲ1cgEP`keX!'Vv*5L;ӒX*Mt cZ0tҌndoچ)9RSbE. n~ޣWJ2[Ql&nI9K+iw'/L#UG+N]ͷwYKW7rGqcBM4rRI*5қptٿhV1oF=òrl%=X#X4uQ^BqDQqj@Zg"ь6lGlH7p=npU6n b1ۿuq-$SOӇV)lL:$-hezuyb[}IqZK;͵)HUĘITY,~<zJsˎ8%q݇mK4 ev^[ɻ>T8`XYL"/.Mڊ64L4bpJBS&5}S k:4d:׶x88g{EZu̡\EqMS` %+KE4PU/,HRnRIS(1UCQncUۅ1FRl[M է :0ݑDio[nw63pu'b!P3lqHb'ڒj^_gLwU8EJWJڢ~pDxKl~1؝;3?ұ%ΊM˥,.e&7ѕX=ɨPma_EpwO5=r{hO$nf[ P)zĴS )ו tvlns(!Xdv2&iet{_2d(Rwkv5}SUS`^lWmbcERW6{~rTP=R 7&QQ; &t)ęB1$֩f{juB3_ǩ{+kʞ:BNlݵŶBz7`@+]*W\$V;M#O]=&R֢2%*yT^ʕ5j_1=iܷ7vV^᜶4U6Emֱ,ˇFHogXP{ҋۯfUDmA^ E:6ISb"^+rvKjs/ql:*$kawbb'^ylu5yt)ٶS${|f>WM*LI Gd황Ku2_&Rl]d)E_?E[!,R3"f%rrm'߆>PanJ\jkڤۃ}d{sL{7SY6EIl]2Nf)'|&=r˨-EkL8M\zȔ"]N=*z1=m[?y÷ѪV7p_`&nPoR4ˉ%.s‚P ]b"[с^׵'u;?W>5t.ƻ0Z]m~޶fuHq1;zKh7b񲅒o[%)?LÇ_0$'/k2IW v1r(,dۦ5T]U)S %/&cq.ioW2hkkRp,/Uq?puP{љeLlw]fsSoD-݆l`DYTKsNyDTN*QmvM<+!? }䙁-ѮG_:Zq䤶*U>UO3.){GZ+.%w-=a|a9i%xM3T"<3)5fSmqe6ucHdO3]O)n^ͻٴޓN8u~#7[ e_[.z_{DIELZU]*jatE^\:N6.K-1UWMl|5"$&Z5bBVEvK NSz]cB$j^Y:)8:ő1CIEޜ^GDX%;V5Y_9Y荲\j CJ YRK\Lz"z25gxćIe抌VM*:ה+y$))TM>UO3& cilk؊"u?^KU4ܠ/:1UU~nHR_|)4v8EO;2M~K̋Il?uOEPҌ=1] `}C/B{_?K~ޓKѨ]V)fVXѺ(^Aː9X4#Js4n䣕MꬩBcHŶ*ZȾ|Ȋ/,Oؘ)*K #9j4^m52TͺMl{HCKN^v-sɖ_*ld/7qL&o_/ˣ}CfH_TW"w7+X*r.a1H 8}?;:oyv>jM*K<lpׅi,+q'8sMybUԝnF$ضnpgIFY2.t2%P7.ZrPMƵګhGhSnݝEV9(ʔ̓iJtƕ}ڭ4ηi+ jlSV*qPo㣥' \Iu5I#82 i0RѴw~wH7=%c\X/4  l-VІ^ÜiJΣTht["E[+=7ܗ؉nj ݭ޷Tbjalh *ɫQ\\8Цm3gIU,#gX].#UVz$LE1LTJ,D|RzP r(b!?@=0`LQPo"6D<x)<}? `@' a#9:% t7q0pD^ " ѧ9~nEWLq0?`>=wboMM5FTz"ţ,tzgN-K,˴4LzgtGɻ{5Mup6_`6/Wz-8Dک;\z]ե/x@Tr+ˬG}y$mNus>ݏe{JP9h9Ruuc#q4ūx:0` 0` 0` 0 YV/ orcxr_?'@npy<|Ӏ0~?&" fs%L`(LPDxP!`κ");RL'Jl;h1 z$Y},~D\V` `u;㶬tk):JQM+jZ+TcXWU#%]LdQp ;6FTZgX]ʦ5zړ^׈Z "4)&Q8@+̊Bie <E "bN!%sS?`oPZ?jBRLoDsE D{/cnJ#?@>"jۋ~oĽu})/?O]hl3rq0#p>(JdrV_SL<O=>wQµڌ{5$)V)II⟅\3|J 9J^2j %8挷ebc=р0` 0` 0` B?b֎Z("@p0y Ϯω 8:|Ӱx ;P}9^镴_eEw_b{_9ڍ'VC1tgUm/K&7l;]ds3y80CQ<+WtNZRqrI&Z­m}O?d}oKG5srRrf'z_)%/5j +ko7 JR)DDr!\gm\7_5K_ "mݡ%.* JoV)4(CxygXqj?1oP3|_(!)\dH{1jU& e{E̜cU71f;/w5]ğa-0XگHv1+ECNӧTg,W)Kubݛ8ɻ֤_ا"iwgr(Z Qb"3#Y}qutWcZmXyO.f6oY5v,ԫb۲-vr^ɲ,x=7UT?@^{~͌^UR'mwU[y n$ADrevb7HBYe.&&TgK].Zlek˜fEyM-!7E遜c}}?pz~S~S1L%>"%/nx?P>Oˏ8ǁ?!!9|X #UvSuҶ;Uhֈ=C*Ո$XdYDn(>K6Tf a*25TNIў*ɭ Q:?%0Q X/`Y6u= F؀j1d3R#a.G:(VN;OIYNB[Se[˜dvItQ,C#w(Zҵ=3Z{Y;giMӆ/+(+t5,zag357qґr('̜&MfPT)}@s4Ԓi3Tdti5T b ()tt5s[YDQ*c [OkvЂzzOlȢ"MA7 %0}C-U^APS?!؀?,!5@8)璘9( `jĆaxLR,+"{aȩ?AA9q:{f ^=HpyA?SL{ԔHۚ02n14QxؔH]4rbFuR9|\_?r#oAjlVyJ.hɧo:+_'/Nܵ8uISwF2qrήغoۭSONEQpr>%S͌Sx,{'Q2ATM?r1h9>uIMRK%̑YF9K2Y^~i#`ǚܭZnS j]Sm^;,xFPg|c` 0` 0` 0p vK|pu9IjXIBURY%INQFLDD9[EOIq[}ix#ȏs,p)81#!v?.PĦ!P02\@ b>#Ǘ<}+~Qn^@Jˊe0!UYuEAS)Lb*p'!,Q%[I`^OS C$&okOp0Qi@Ye?/pI. S:ֺS*SJ#nqn n]X9 1H/1@0Q!Le=Ncp<b9^H&.D{1#Ew :|9?<DD9/:4"_?ۑcU;<3yX` 0`?mj={"wRT}j[n΍Q7ݺvcyKU(ԫfCgm~үWny {ӓ߷s 9IJԡ bZmv҉7YwOwre/"i/1I%h[R\VuBD9uY%9[pOPrh&1_LZeSvS*wtt~'f.2Ps"|.nm$U?km,h"B*C$;l=-]фsS+uJbt`s/_zҝJTe<_?F_AewGi1ik~Xԃ  nAP})} Zw/:,*X54ك 5-l'piZ==߼ ?1mݍgP`\QQR^&7QC b O,{OҌRitcJ[)vo޹gGn훴ΛdTƎM7?R5FcCnt- h"2 -;]w)(9Kn*1qhx% +RN^XۏgmdU[X~vw%~!&0՟O=J"L%CA)Id~wdOsJ亮 N!Ȗpz듣v',)']EڜRqޚO,v4b5F[vanz+kͯ_Qޟ,w [ۘ $>8*T*)Ρr݄nd\%tv%[- KRhɸK'YK~/iiԽ5Wu* ZU N X`~uW`Dd\@L%&g~smgnOjܱi4跞]˜/py.ڴیӄMEVo< ,Ym6FiI8'[)=Xv3J2q.>J F8$Nz9nM'ɪvc5w8m4!HF-kiD0[KFqsWi9 [Uxp9 w|(1@M5'W@㜽oSP]HYr3ݴn`(jRu-hEu6+xRf-s]#ژ=i-XJ(mdL ʌ{SLubBtMQbujS2;jZn܍Ns^jBN HY ѣ IB t JCuIQ`Sz7Tj' 0Akl弯ɽF]=k2xݿvW:L(eY\jNwJSͰ[MҧE^k3G-QZ=,3Pez%al6&S & rBZ M6]Omų61H唶OX.&hfsg |-8Oۀ g$Ib)FgLS|;HڶXovm,m$U-h׫4Ubd_'I2²&SM26֝E j~6Veb[ta7nvk;+htȉQi:@o4Lcc‚Tt]m;u;ڍ{^d*ɭCWx/&o͖6.-  'd06HDʅeO"tU*N-ֺDZoڈSk2Icԟ <#WVbh d#1dauآ1Q|aE_s#yYM6kJ wtYk]:Ui@i@k/g~w\Eˑf6 M< -2j7~%:vڂzn8cF:&4 $ $DO`9QئmM]vfES0LR#NJmuխzS.]yH~LiiT1SҺjE:@i3ۛf0063kr545\\ +.)\K^~-LTSI/it'׆y)Ѱњ/lnI3E˹>.*5h&\ܕ)@E\,ʪ抮X׵f⣅Ri,]TjvL#WBYKv }SJDzmܙc "Qקen)N5%uPݓ%H4*H$5-oG?ZT3 tn2mi6AmsfiEEr n%HSDJeeꔓ_Hzsu-c ٤5aQ{2;[* gP^z}zN4j{."J$! rRƫM }JGJ!gGk̹&{,od^̟n6ԙ|"¶ hI"jSR5}nmȱی`Eԫ_]` k@#ab0#7(E1S)!mź) @V-=AIAlJsg5W$rPs{ ׿ 2oTѶG aw#νt"e DAˍʢSJ##KE&/&zOZ_6>~ ~. "#Wb#ÏôTtc=r1?0PǍ/_??O^}r-8z}8n??}rd·ƒ!]u ~AǨq{_җ~)H`>şo2}I^zS\}D9>3"'Y#n~G/Y+kяssjHQ% (0&ꟑC ?LS~  xr< G` !Ȁ;TD|CS闬-g֯ \[V`)ʘ0S?6(9 S~W͏YN_}>q 7Q '_/QO?X벷AcQ>:Uץ|KZ[ވb5|jDI"N? =G:ϮGEYC{>aCx܏pBCWľ">:9TO~d0RUx1}D!^=r}I D}D6zm)Ej b!R/CqJW#2Migqf3R-JN,G2ʱup~Sm & *bݸZX*G.ݝg*Sb[;(]|0`O>ή^kzm0m-y"L20# DPHS5v&ۃxmz͍Xaߔmrr5zuEc5Eyb~p+c ~%a>cf@QB$2,9:ȘL&4:6 ܲUQꨁ'1#q\WdKe)5&ܫ[%%0I|[zǮ퓻Zu?iQoIwR&UAccB!r֪jqqMJ-QQj5MQSOw6\ӻ')dYܓX%h.|j6mmU-WrYhNҤWwWyn\&󐂁Dc>_ ]?G⼽_]JP^wY<]j5vJ5<ߘ'x^_4:kƥPZ.Wl[KJ4,g{lضSsv,֗V3(֢ͬqIB}K-wD[8 #„O۴ڽ>KkYiG4޷m=4]SI|on[43}- J.FJ'Rz:XonE="U]HK4d֊5LPJGw5YXnǦu}ko8^\fەg,nVeMƎufUvݎkNefІ:ڱJerNuDdA9d WV(dKf7ݻ6'tu3Ozn#mruqȺQ}6F?*I :mF9,\^ɭ:Eؑfuҧye KZuU /+ǭET:'0(T!81De5%Xэ7\vڔ.IīrMc` 0` 0` 0` 0` 0`]t⩱&]ިk륒fNJiۉ)چV 6**.Nl eX#fBjj Z%#[N 6b6m{j Я.7~ պ,[bnf `>?O P@(90D?raDD}0 et")]~G?etʚ&F("W!yMoRK^frP\<sq`ƟTHDInĥI.\Z'dE/{0P `KZmnH\{pOrQYvǠ=XU{Z) -ͅQ IGRYW :0avܝ<4T/R%,δ4ѯmvuCsJu.M){aRLknDq%r\Z?o! A0tzf.i8ͻ)YG :*qY:pSI9_n݅Ja$UԪb} yM :8 ~E8zsr DKv&:0Q~O^=pA`?QP 7}Ho2 x?>5rV6%^btaaXY$dݲxB“'!ĊȢS Ds]6nی.2jI4iѿKu:}fjN3'Qu%GEM4Gyl 7r֕`43m5 ovi"9Lo[3t Nŧq<ܡ)[G'(ڷ&Rf)Dc~^-oŮawj*R)՞Ԕ3OKuv֣Zql֗4VG7`cNKTtET2jzMUvKͥn7!*5XN*QtMU4kzLYx~  ~]c,-q(UqtmbTJ&EH)B(Cz C)@rL455͏_mEؒl5b3:..)HH/#x__\%Z"\NM7X;v]njZ2Ky+~䙔Yg|UE<>V9?)ΡE]Rٵ|W+ܽnɪKٌKg85XҪ'*wG&Y i贉+TجD'Sf]Zf7HL"@< 4ڳj\-Fn[aŸ㚘8(('Sm*B1[dqjC>wSqj݉aXxg!L Կn٪ils3W v8?3v{V ]Iܒny{qtI`iMy#olsYRmpV\O*3*a(Ӝn. K4J4R3z{|myԣXyȲ4tA5r/rj !P(}=D9>\{uvux(MV뻕  lcp01g MSԢ( ܝ>L[#;qr*4yvv@R4$~Zq[^vڽZ=#g=c`F¢Ť?"v Y|:HGJvWmz-[i6Zl{iV?"zu^vqܬacf6jj4tszD쩡% tt$De'L[z6u3KŪێvwزJ5X'Mcoŗa5WbT޻GOd"+#'JdQ$@ʦEv{ކB cjfzs撗wҟlGzr'QomikI7 g,u].̊FiH^է+D {pL@q(.ߚT%)jM/=i :5Ӓ%"*ME!_T^GTU!$92yLLs5$S_S~~-:6ړTۊ]Xt+Ӱ3%X2+pפ]A2lAkkj9e rMBs,8.O>Sjo@owfZmH쀊iI=.R2f B{FۗT0Ic.ܢ֟- ,4ƴmg)UCks xſBꆭޮLAFb0ɈcǻK+IW2MUoQw{U|Y+Ml^T:35rbSM86hV_-%#^USnhjwFGe9Ҵ5.!\O) OMSpER/'HN@ Zi4NX6}+Nkmenݵ]Fߝg⑙j'[%X|1+?qqVbȼjbS]n[ԳJd 'fjV`WU֓ǡVȝ7wM>u5=GQm&1Kpn6E^ GG1Ò"WSKڣT85ʪ7IyR!w.^6o;ӛU :) q^!+^Nܔ`\pFܧrq\;J3wߘ~^Zr^ŜsJzܶ;j˗#qތ.ܶPVk\Bz%Ĵ{H.jg)+Yu\Q&7pyBp~7¸:;UjhFq3EU*yx*_sK[Qx&VLʹ%*6Ę [y R j[=gX#V'TX+8Z@2rRJJM?3uٓtJ.?97dUzԪh/V74M"X[ YxS_b+))vBM0m6ً{ Jj9j/roEk1II:Z^j|+M߼* {Hu ЖjBd<{~1gR^F+()jIvJMjaEG=BbrZ=w X/ &**&3MV9ื7|VFSbԉ$\n.1W"TIN@1\+FM(̰' M5+z"w4FEA@-!tY~C8"JQ13v_)*VMN\ =\wPo % M'y5} sMIL ~5r }D6YrNSlgos?6om(BXu%-qC]US߱kRns4$]Q,e&ⴣpL[mBV:v'#W):bٲQR }7{ޒ&h *77JI;UN8 `$}% }Ӓoj/;itj~Qc)°Qn-I,}ێwߚj?R\ZƝGxɫP-.b$ъ H^lII3r4\gjqtxQ={wWi=7]Zh݆x*+Yex-.T­`WASw^BDOubymjfil8f{DZG{,EeD*J4ҦVGjGgK'kC> FyNJոdۍٷ@)lnS,`kRS]b%LbMn c<"bS]+ףeYS|YݥZ}.[2+&e+TC$US-`E6ZE:>L+ )ViS<ρs3#0` 0` 0` 0`"jeHA\<<Ղ9 eQ30=x9>Kn!v՟P2-6 |'rxG~nDgt!>~!c;msٝ-tc"򁴡T*EHYdMD]5LU:g/sKOvQsHߴv4zh+K{'W)*tTRr~V*!f^4hUIçjԦQBQ}3͖*N[T!\]Q@"Er(C(p8q2b&?$9~fw8X] Wlϑ;WqMc?B!L^fu7i!{Cv4$xI.#:?ẩږh.?S]XݝYʏpig]r9Dȸk6".UB,%U% &)/1R 'ge.hұR.fEe/|hs$'~0i8غ^vJY%%8圷-SmfQZi^PͨoeRvvd#sꐤA2 \¯_e(InKb-[j.k,LЕ\.14qo+V6b4MNȻGQ;7 W"#!޷xNUAP)% <3PnF3X5g Y;W݋MQ` 0` 0` 0` 0` 0` `&jOzז)nm}ԡԗ{"7-%-50Li9G@_m_~KEHȮQ`d:ybsʞtI_@=^fP` 0:@܀ ?P~`<@@<"< IM}==@܀@@uV܍1'nkuJN^6]iZ\JF)@P:9 c_ CLd(mLM=zwo~l[rX.s_u6p AG RJU3TQ*8L9tK؜ciAGڮޮ;,>n i zy eX\I%yEX²nJO2_2,N K_f$9E۝Kù\G2B-YxURJMͤ[SpCL8 D}@*߱wMvVoC-ҪUXɦ_R@X?h#8[qL{g72!z )ۧ{WuYtةvD|%ESz` 6;/í^J[^kFRQr*:I<\Ria:U%;rNgLy[Ӄ'w?n)t4+0Ƞ5SX)3rG 튅)Qfs*Źv#+d,"iXuo.hƇNa?1GAø-C{Y[GۤjQo%T3c)t˖sX޵\.ݕ7*9lE\:;QuIM$~0=!x9M)q n=#nswW;iQ5(Q|k.]u~s-<\i[rܣpܝƎtrr5=V-KB35zERBj3?tr횊"C"QSنI~t% )EѴ$tiGMumF+J5Xi2Ƒ0` 0` 0` 0` 0` `5g)ۿUql;vVd:0$ȳ ('~ƀKzNylw .%Ĥ9w-&, k2 @00f/9+QlKjU ՙdea#adr I<9F*#>T{G1ҭYICɱbN:J-w_fʲP` ~_?8I6\S9@0cMm%62ZjyQuJSlFE&je상 ,CJBR[mպxh?s| t]uusW\L B*2:1}zxƦ)E{4TOe}G]+-rrxQwww/S] j_A]&/6mP*g,Q@L!BF*>n3T}(D0e0wL$"Ot}?y1ʼŸ\/8U2,F\iT{~[p˒˜~2Tqgmլ{plhx&_aiO[eFA1JLo"8Gs,[ &Ol@=9Ϟj|<⼵n8jUrQr[k#ʥ Zhs3X^ЩK.gO#yc `OcP*JPIU=G=]es^% ҂MJ-Wj5iiU_߄ xkr9Ǘiau)ۻ29bʒʞYS/9` 0` 0` 0` 0` 0`cw ؞?fZ9Ӝ^^lu 7 ^6Bd1`#F<3ܟ){:؂aӊKhO>I ];=]{>xϑjv] *K{u&O d۷{2XgibHC(R-=c];|Ꝼl;jw+5׻?gi zΊZfm;a^tT_$o N}La b+Dcޯb|ydYL$9.cUk.vadJS3F( VQ+yF)=~ꈏ@=2F`Q)뽾Mug`fLI;*li Ysj&b'pQ5Oʀ txMUSˁfV+]V%YP |K[ff Q#rLHET`A= qIڴ}m-(+$[Q*iܑ&wan3B $/(ZEU)LOXnfu4m?+9lIsUU3vvYy <=Od !hhvvDNuw obhDeWs>љfJmgK;;H ]]-@[,ѳ5T(dK셸\@3`~y /<9x_!ܑU DHE뗁!J(]L@@x'I0:M3g'wp 0o8%RGk"Qa}e\% utÕ"j@8<eM:گuE'%bF0 `DCӟʧq!9` ǠsL!99< opCNA & (x/BUn [w j"tLGFĂ<A!3}R;h"b᪌ĭE?7 8L@:>kݣm m:U󼓪t5/XIc!(q.k8BQE6G'a-FPW.mqr~lfD`^>=u(%bÙiD0qbOEdAU(l[ΐ\#1rN1Rq+I6<<{I]M{# J5v';s&- *YܢAYZwLhXYx,vЦ1Iǃ8xu~-uf+wpQO&)NG93vp9sOĸe(ܚݳkmZE7 ;0g7l>uV6"+-8߻(. Rs2R%퉌Qyʱ|=W's/{ ۹$9(1rOYo%gSnܪQ^ԣ J3cu/~8fW6r?Z$YFnUHMa]OO\W,s+snxO[ivRl׈^.媫e|m jV~v fm!TIeH*)U3)NNQ$ 0` 0` 0` 0``;ֻ3t6ձfѬ"5}[ =xnT#8$H˺>IQ⎎^P)ȊnbD1RHaF>kKUΣ?dĸ_^{'UԊ^b{M|b*MUnH4ʻ<)'p$x|F֊f75,nuiĻlmG URj++K$Jtd~Y~Vu+?y9ՠC]Z?b..HN`Hyy(x̜ӣJMUwUj{^Q~xUBz6J*M?f3ZiS{d\دB*ԋx^܎VYXd TN*MYA@TH{ !!\:oZѕ<;^o5K'=CHQӐ?K Jg37P($8>7ԁGe\w -s'US^xbZXފ45:e]/1 {N9 :WiEJH<K[IӜCpĬeMVqOi4|_< D~xp8S!q"c@y`”׃@>UĜ #>FNGo"C&< d& ~|q@=D?@` "(zq<G !08>8@y/0}9x1MFO#*UFV 3H(֓ śydIP™U9NH?ˏqoP{VfۣBB]tF9Պ ruTEipr @|xeˈӵ;iy\6e p|Nz^qo竛nWCJo]Vj/*]T.;yוu2wkbHb8 x^mZ,$Z.*y80p{t|nq'Gg\c` 0` 0` 0` 0`К}T4;7KB9ɹMcR~Sg\%&^|R{2D@zqi]"{[{P'ZSy:xi;0;ffCɪ2ܦ_)zo^y2`|nsME~[r}:ƹ6D>v 51Lkӷ v4!0E .܅svTV۷;q~pn%Zmtۣdv:D65+GQfkjdrJygi r$A3X[pqn6ܕMmiQ:8_r+]`uJak[UQw э۽Y?رVue dFleC\,c՗T)>"KMT/k F2*0{z駩w:ksMF98Xqݷm q(z;{4ƧtPJS-c"pбp? hhuC*`IVd2~R#vZ:wOṤט\%n(I[k&e /"69Q$kQ>]4֊w&3eE4DT*d1Jt]Fچl/!@ٗ4b.LSΜA "3ub1DgSy'r4 LkG QZY6D}-V @%leLIbu/rohĵ2q Wc J f uY1=x}rgaE(Uѹ2rQ8կk&((A%-o#l2CG12I<p> Ξ7..*mg1i|72{Bڪޝ\]qY?V|vwO,gfzx<S3F$ 5LQ7}8|Ghn\kIBiNU5UM?+ڹ{yO⚷Wmhڪ])͵ .6.rb{x-[2 oRAKjԸ]SyB|7[u 2T3o[d{%UdZ̑ TY&͙Ɍ`ETCI̜[6ZW;f|ٍ+MQ;=ru.jj;I_K-+sɷ ͎Z% mBjߩTv}j~hj d+H.\6D%* (1NAZ#5Z4)Jj[ ?;nQNIU::J-ŮMbL]Zk@v0ԤV b:H0,(;2f༇[Y4۵˅˜hi&t r ?#tL#p[BM&ƥ##c,Q cJ[HY#'Eݧ(ҵ佱`N[&ͦց$E[ _@=yr`Mw5#SnH"cӴ/ܷa?<J~? *pc@!LV+j'(%vZĚ:c:!q+ )D’S9 򠽩kXj.b,aDN{a d^DlĢM%֏vm_n[hBدR*$-bdl~Ӄ >"aɨ(6 m'$MƋ 2!&l-^no0g k#=2{"-94z)rS@&Ru÷}6>ݲk{jys6Dhw_p? @@ 0c]wK%+^M:2f5OMzeos'/zӻ*&={IU[W(Ϡ6.JE $!s̤T18ԪpuKʮ7ښ͝ҹ͙޻lV1j ~W]1fYu@905[qo7N=+Ӂ:\W[uY)wۥO2UU+Hw?U;/[V}jIK6^d4!dMMFUIW4)r ATի;y|Z,1UimRzw[#&s*MQq]SqjTM7x*~%b3vLUU{AJ3p+,!J4mlP]P+fݒ%Ec"JxZk- ĽqNYnMJJnY/?0ڎ1i,.cb2Rtp7z3'Z ^&;Xr 5͉MxP]#l$Yp#es$f{*!OZk1sD#q(73BSTI%' fTOjSrunqo8,Lm7yzUpmܛ#8ٍ(^݌Z6؈Ԭ޳l+mr[,zޔĤKlrSTY$HVLUX͌)}`թ6íL7ѷS䱄\ؤTUuR]4*U { 4ͲT9ײ"* TqS,|zs `uĺY$ 0` 0` 0` 0`4k7{d+Y[&X؊ŷlۤ(3ەf.䫶1L[߮vnUL)~\Yɫmw)vEվYE駏!t3GSyH'&(0I0 X@Unuubik1\6S\[|VH*P9Ȕc(2IŪ45ɌZ[R[5nՔBZ]%m% [i./N(_$"J  %aթ\,\YMf[EM79~Vޅ >)]/N^hZ`'ύ33fʆPnҖf-@48-5&'ey0|@˓CR)W(NŨ5:s[kڥ2;Ҹ*2BqwdlnI𚕪G\ UY .T E9qx̚kwnj?+pMgRKkmؒZ%̟^ k\ B"*~OS~'\&oyݶ˕9ֵkt+\kJc-ڽ.2y۱MrƵJ*f˙ZOhXRg[Jl}{fb<ޫD܇'Y?Pzz9rF~'PV;l,7Y8[ݶN%]1aUFΟ&_!w(6 9QL(铄Ra \;U(CM9a8<+k]Jȸ)sOvOjYe;.Fy#FQRmenOH㞴|"E)Ò s`0z]<4GĢ" PDzy{B#a(=RQ!}Cz`@(CDDzr PSy0PLC`1Ģ<r8(>?w\D@9OP}9` 0` 0` 0` 0`#ϏKokH_n5jqїhBcUnpRlF?M-T @m(zյ;Y>eM3zxH//!aON˼0إ?t~ <.`ڮ!{mNI5$"ܑ.ițnc(H*>M7kl-?./eQ0` jB?Zj$oEB|?/N0!ϯqg 㟯!pSB1L!n5IdES"Cpa6SķE/葽҇W1 HS ]yzY/n/ȋv-;:}Rk1ca|ft[hlvYU@c! Լ oǑC뜛50Pme_5)I܍6m*aEO@쯟HC*μ~ շɛ0Sa*O!T9ߦ[W-d͘61⾙55+mjT'׻Vۜ4c&ٜ/&g'/]8>eJ%02UUv|_>ƴ:m=i⳶۬)bnvJ.+qIХë=f@ȝیUd)d8I>)[QSG>8k4,F;~?B*]Iſ/[7xU)[mCMqqUKZWf>t#qgmƦ) ^9HzSCa Ҹ߈; ZL\NFåؕfwVXjdM>6)Op/%L,ъ q!o@}3 }˱SS¸93Qj38<26b*U1Sx}|\7QD5>nj0` 0` 0` 0` 0010!:) u Ϩw_0D 7y7FJT_>PuY$+R Y&a?yT}6VZ}fβT` 0<q^ZOy6aLA[@-,FDh<isϡ J3(ҘۺLl`:ȰbYص(eK&@$FhJe ~J燼S.U*u[:׊6!FrQIZh8K;pޔ>DWE /"e"??p$^W_0_Ӭ~ʔ5~eoWgz?v@E┝j;ڬ5*fvM qv:G|DND I0dUN=\ HB8L˟A'x|.Y'nrTj-9ۚ834w''DmJQ(Nj6$4uQ!9@Q_˓#ujj^<)9Gp` 0` 0` 0` ` ?8 {(њbH쥕G^FwRJaS!x֝rtTJ"҃Q)%n7HE6,UK<^e!|V*{UTW雝SD^]mKiHv͙Ӎ,Ld»aڕKJemb"撪Rq_Ww}l.\F6ҍǂ5iWkYMofv?Ʒ_j OlYGWYX5hM _Z竳L/^ח`RE%@ȑ;iRYn)7]0]iM=Kҭe5>LQWIRهCN|Y};|׷܇۷VՂ_͒=е cEpSFYjB)AYA 4QgW'}._G$$kenPѻVúZ4u{n6zy) MY&rUjYJbp^Su mHtAL9/sm:_^) (@6"5In Ȑc[[MvQW#;!A1m_IlY ּq&:),Ps*5IsI;3x/BSf&S.*n3 )\H%C E̔yq픩E@NR8^ZkCnhɶܺ1SIchS]pq7 to^QS4}^8>Ut%sW~-R*Ru#`m-Uk}-ju%^6aO[(KMeAlpOOaEC#Q⛰?p6oN6B.Aڊ﬘T@"T 8 c+cj_M_ɄcWEa;jX֎IʔMTרB1>~?o>_qqpnQʜzӬS<-Uw$ݾqB;'l(ݹ*U8./+aﷵ{k'OQO']XI( #{<|Ra,q.Oz7/[TRM$UM5R=T&nEZu=pFR%Ƨz RK0zaɻD`&!vRN7ܺe6Ef'i E ;!_S#آ\c=fjnOnܔf]+J< T>e<;r}/_q1yR/Iܮ]L^/F[t};홛X(Tcd8"$BL٭( 4NT) !ɛQV@=O=+ryۛc V it҆:#Y!kaʨ6_/peK{klqYc7Z婥Vs4,+zl1&A)rE!4ȸP(a/eOs]ec%*XZK詈%&7'9+C~6/!_a/ KarwgǮJMڶ<2ʹTزJ:IflzG[6 ^;u]Jobվ=[bܒ#⪌&}6X zeX(=-[>{=J%(&TsI%JX5N+,Tz Ua]!ˮt$ ?4Q3{bPp9jC_ 7Ғٳi"_vaJgTQI*DFԚ ԉI$ېRP S.7*ٵz)a6\#kʩ3KRƧĒq9fU.㶛nx'! 80g^ J+C"fo2xm鮿: JM8l/`wҌVP pn  %!6}Mb:]6K 7 v*RI$] rˍ$w"nl ׹ӑ#Ң?bZآ$# 餋!䢠|Co0JS࣯/&&$Npo=Vj,yR:WpGKpI 7~7/IQ{?)srRR'fKovQgQQU ̿=`+e=|T+\u_K:ronf%C/q[v /QD%RlSID~يQ=~}6I\vK(= p6׫"u#zqvxsP'?yy>q` 0` 0` 0` 0` 0"!)yB0. P0?@Y]='yU"ʤ}OZ2tԔ/Y*~)xU<"J蘪 _pTO>lTOI7˅10` 0` 0` S?~Xo` 0` 0` 0` 0`` 0,fݭ-pՇaյ#kSIV:P1Z*|MR"N 9@vmE9&o}mR'UmUKv;Z؊NCq՝=kT +JՆ^ zYXii*M1T8PLc~ԭ+j6^ƔufnY[BƸVubk?OsNeK+13;gHY&Ajk>rSy9N=T|??܏>ru5J- L 3 =@*PL޴x^/r}͗C< tz}^}YK6^|t<~@gcz}^Zߺ]n~Az}C_:I6~eEr_yeG/&77-#ܵte< r I3eszkTKZș1|ozocqup|x L6L =G_:>:߹_x8IYرȺi2i@2cr_OAH|Ǹ~wJ虈Q78Y3 <I??q?q͗O'$xwm> ?uyr 1 y7GA̽M|ߛ/Q-ߏl5EP*?5t=K|ϚDߍws]u,@lBM2\UeR]d\wwȂu{GRTk;L~6ѯ9z s o7 ?T OҀ\xpd/_I" {ݯлwΏ䃮=i(*v'MV^*N:G;µQbq+wN:ΙO65vu4v\ZۖItmi/I,ܵ\Ojlj` 0` 0` 0`` 00d 5Dv~ ]lصXJ%Y$AuN:~Aťr/v5<{z Z]OpIbTMaٽYQ]Z}cܱxw9ۅFp7{jş{"͏0! ]TM4tk:de{[4Q~S3ж%]XWyI~]3%i]hFSk:DF޸JZC8xd[)x)x{ZujS'J1+o"ݭɺ`&ԋ(enUW~RY:GypsF B9`Wz)B*jze.rDy) %}&*3>e.7tkRk n#dNx@#˚*T>X[&!}VZuRmQtz:2Ujc\6FLț\ _PcD !Y+M5޿`S̪ bNϡ$X.uJUS]iNk]W$/fa]PVUWqEFYQVp੃4n@&\RT-nuOQ4<z%]P"Td%T(r"c!OgwZ"EeQȀB+dH3A M#z `$C}nPh`ֺ֞re&kR[~W0' [֔܊xGM3LtXY7㛭0orھ}DdKj Lb'f}<77S(l6OX:OYjT={ʳ{꽪f`5HjD$dBhuUbڌnݼ3QOF^ڲLu+zK;r D4=@8fI@1@0b` z-JnfppMݮ~JWWy!)URSnNO*pOnU&[,M|e8vu^ 7nQHWAl:I(WsR~":1wm|iiظC$ם5d̚Ko!e>&0#לj: L"`7̞sPP)ݑD,*oZDjIUWptΒ*Q1 0SDŸImLim.=Zꓭួ^EQQo81ܴ!aյjջQm1K*c^r)6鲭Ըٰ0 ]]U0zB!+'Uvm!ڀilr٫GTW"*eP4 ݸڎHL,rYh% ` 0` 0` 0` 0?jU[u_U =f:^f"BVj]H/'9C"RQNRiE,[%'&ܞ ` 0` 0p(ނz`emG`R=awBò4 &kD[(f0&URc9ڬ梺 tRT;eR\ѬJu=fU^gHD9y"ULT(<䦤bӋjJEE@` 05<LQ@8Q*&b_ߎ>b@{/;BLn~on*ŞxS0J{'}*埓so#z=z1Ci8w'tg#/Z%9HFmdc$ >F=rglݶT$f1!ƒ3` 0~?0` 0` 0` 0Oau_yY՝Q=#vmwͫ_;1$-5T;m&IbkS21qtqvBW’*<1MҎQNuU.;wmevԭK^|/Hw;o_JCSQ5zFXv!!lg.u&q\sC|ǿcW~\)Q%L*foi5:䕗\ΊwΉ` 0` ٻ6ͥqGs=i.-c*ӷ+D6@vTA5P62a9EF2b&|v'aqjZdvMtCaP͗2h4MoEMtt"d` Dc`1ʻrƵ)Feu4tf.ZݝF51ŃV;Su˿քώ=k~jC_Xb╲)I!X9:⫱k 5d :K=[Nmn1+ZIUu}gX0rywVҭuVJm0K VQ6vXQ4j{oCKl-Vc$,@$uNZI-ЪYj6%f-JI|.`oO}QѺny֝sNWY) -r=!Rrgp." f=6Wz^ݨk 6ִۇB)^*\Z\؝pMؕ+lW,F` 0Oo{ ;!o\uI`;սfme(=vؑѷCe0]m&7DHN=ːe9]WU.ڴW]%ZaZ-pO:a{m^l-NVsvs\Q-UJ\LZGz%&opr^PW+j,XF˹-DJ-lX|ښ/i:<᤽Oܪ}2ėcO}i U(~i[m|Nf^2jj}N-U< ݍQ} bXͽrw^-Vż}}۵Mse%eQze:j{ޅ;[iѴ)da6n uUb&Sk-)<  'E 6Dtaѽ5m֗Q\_^Um% TnI.Dz7(E&M&DPA$QE"I$"iBgT` 0` 0` 0` 0` p#ן0 !}GϜ jzY5޻njj:64T\DMm7!VlJfdDI%VD"zګ[R)%hmu{[9MߛƸRUWbi:l^kd'Xum}t:.8jh)s+b2NQz튢K?O9FډPcj(%&FXR[1f1ScdZX:4x6M/ovpj*YP:fDgEb7G-ͣI!|qbe<9j!sQ~G٪m8maU(]_ޞŋv5DԲ*jUMP 0` 0Iwbvݡ4O#us-1nw/7J tV-sHzAn*:r4nt@Pu>'jޚRo4yRDfzU2Ҩ޹m)e+3{jĶkKT;o_F%e#t -kyn 6| G:MٵjɻZ{΀#-NnU%\N/rcm.965֪w^v=tN밸vj 2Ir:KfFyo8H]Ht *i,\y|05{[Uj-vj/$#J4‹rg6[)0` OП%{.[ERuf:£ Qbvbا6rz6Ђ0l^+72ꑪ7?Qk]zP[2gJSG74vy7\VUstuXfJϢN{G^w_.nzR[I?4uE1u)i&ٯ6Q ~Q㚔IUfW=NIեvK5T}={[:'֪4fFU `AG/2ϥSbإF=w`2ݸ3(*tmًv7_-Ȱ%3q` 0` 0` 0` 0` p<<}x}0$}M0[PP9SӀG1|NBS S0`8;an[˱zw+^i){`9=[WUeb?nWR1oDLoS`D9:\i'&T5viǣO# sK,EIE6vѿm*ss` 0` ,uݲB~u +Y=!U:sަFJb69cŮ^lܦ^'hT^tU^^ TjѺөt` 0` Z렐w,6 /{kv.%rVbS񳇑MU3^(JZѩenS{nKtz\5Ttoy[^^)0` 0` 0` 0`` p`}=ppP&oRC@}p` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0@@/?z` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` ` ?` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0`` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / / ayt.$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / ayt.$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / ayt.$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / ayt.$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / ayt.$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / ayt.$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / ayt.$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / ayt.$$If!vh5555n5#v#v#v#vn#v:V 5555n5/ / / ayt.DyK yK Bhttp://www.footprintnetwork.net/$$If!vh5 5#v #v:V 5 5/ / / / ayt.$$If!vh5 5#v #v:V 5 5/ / / ayt.$$If!vh5 5#v #v:V 5 5/ / / ayt.$$If!vh5 5#v #v:V 5 5/ / / ayt.$$If!vh5 5#v #v:V 5 5/ / / ayt.$$If!vh5 5#v #v:V 5 5/ / / ayt.DyK yK Bhttp://www.footprintnetwork.net/$$If!vh55G#v#vG:V 55G/ / / / ayt.$$If!vh55G#v#vG:V 55G/ / / ayt.$$If!vh55G#v#vG:V 55G/ / / ayt.$$If!vh55G#v#vG:V 55G/ / / ayt.$$If!vh55G#v#vG:V 55G/ / / ayt.$$If!vh55G#v#vG:V 55G/ / / ayt.$$If!vh5 5555#v #v#v#v#v:V 5 5555/ / / / ayt.$$If!vh5 5555#v #v#v#v#v:V 5 5555/ / / ayt.$$If!vh5 5555#v #v#v#v#v:V 5 5555/ / / ayt.$$If!vh5 5555#v #v#v#v#v:V 5 5555/ / / ayt.$$If!vh5 5555#v #v#v#v#v:V 5 5555/ / / ayt.$$If!vh5 5P#v #vP:V 5 5P/ / / ayt.$$If!vh5 5P#v #vP:V 5 5P/ / / ayt.$$If!vh5L 5L 5M 5a #vL #vM #va :V 5L 5M 5a / / / / ayt.$$If!vh5L 5L 5M 5a #vL #vM #va :V 5L 5M 5a / / / ayt.Dd$ w Pn   <@))A "` "WtiVF 0 @=WtiVF 8$(2! x[ SobEzu@aQ5d`"6[ cԉSZEFVESFjV[+jTq^illΦ\mw= ]-mT{F#ݛȟvDhCDQ{uS="L&>p%+oU \ +eLG(!vP!UW$hH£G½4J1T:ke{22fff{) b1R2˜Ǎ0OQ=jm}غ ɡ!gy+Xl Y.ZHKix=SB]ti>~=C 8}1\|ءhFarO_p5IIII_f #} @j_6"LVy6t܆nV9J&I` ev,_gVN[8?;_ػ| 8{>0weYW(SjgZf{|fng}6k0\˘W.}6,-[ JߏrV7,*Ҍ|h7:N~ɸ朤B!oK&<4c1}aG&Ǚ0σf9= t`z4\wÅ& |ط/CÂ7UdΫ /oښd\ŴNI:g~ KmtBC]֌ѡ58^rnӗ!7I` ;0Mt'Mgۤ+e\Is EFEER ߙ@+c|ᢛ1ǴzWP(82)9=vsNN;w6Rnd@ ;^+g53Ot'DߥoC߈tvз )^&p-(WW=u4ccsD)cOs{Q&蝌OvFAz3mϨ=JBCQ^(_Yȱd]ge?D!An<r#!"9YdJG jmbnZJzٕl`מ].vHDZ_6{9X)RN>ur?Vvq[J4疣E얢UJQ*9tu eJ{2K. Kc.[및 ͣ`*,Bߧ:F 2ؠ 1 Vwyd ƭW}'|Y!b~"Pn+i` 17*Ӛέ  '>?7[1MlIOA,eؚS|Ilї!_%j6ksĖ;B'; φ|_爿2$IlHQL9S!~e'|6SNP0 t~&w(;Z8VQ" |3"'KDKx~_Oʌ2cmn\=ll7ދɞl$wVv&#o*QJT~&zŊdcD:֓Œ^!{XګIJ^w,%y//zY/y%/{d=%]{I'諾s^IyeyV[JB"y7(Dn+6x@ȶU\q+nE:ǿYw.ɻe)NS ֆ+'a+_S"|;B6 UE] \J\\u*F~ od;UC~Od<*|8:vud+zۜImS:gRG7 < 2suZi!t2-"py1byM,Q4BzG&*2.iQ<[#ƻf3®{ukX۝7;Jк3 *>i}FFuֽF=|ȿ.~pQ Δ:*F<ۻN#n?]˳.k׆~HuM j,}kӔ'􅰮J?`ԘxT9] xP]:/<@\ϑt4ꥈn뢟z>~9%40n9 p46u[[8s,f- lb$ ogoQ ̯ 7]7XOqsr l:ϡ#BB:'NQ/kAֱ,Appp" {ש[κB_絲Nk灏q4Ú{E ٶkŽF7dk6κk wX^M_j׳.FBG>puk]:x>.;|g<p !ө?tm30@.זC{mgռs7_Bt^+MS3x74[kW45{ Z9Knԏy?Fl76{A6(W?@tmv@/s?)pCi&O(r;vJ:8#a(2![xY PTU>킀fZ::-fX * :kd f(?NDf48N:SMgw;֏s;{s{PҎ늍ک6Ak&գ;("M0(v R(]P~Q{_?b6} q\-g-V>"~IN|ljs )!8PgV8|,i4ù}b tz 0Ő(+>x?BCuf_lׯb^ż-[=)%q3>c4D ѐWxW;97 8|gR0&I@!FC[ wq%||P6=%SJ{,kǜ$k]]v@U[Fz*grikO\&6 OKEM-zބaMqU~kCytLj+Fҭ۹֕@0<9݆s5|LV'߲֝u(J9R0GRǜ(^-e-f˫A O@`KEy͝fjKh>59s<9A.ZivkkC;OUh ] }KVIUUYfYp{)X{UTtwuu>{a1gb\ѮZóUzǝmhX )::*Ȃ~-ze@ҠdиA=:vm%mDTϣBx zh7.@YMc༗_:I͢JUq#7${i4A>[ 鷧:{c;t a~yg ݡ{JelOyزkOCаͦW,?vE~3\U 孺3y[/oUS_ ?Dus+?ulz Q#৸~xq\_Lzi$Gq2|*x::x_̷ GXeP01k_^m x/79FB8;b<oĈ>F x"FHGcDdf }w?܏#{ys(>'zCHi? 0oP!Bf@9j*h&}joR'QytO?v;U ,x.2/+hk@簇^'iϢUTyS1}J7=t1T|GG12x@ >{]߉ڎ6+GKs|M 5&՘a,A)d-1$qd+78YHvũ1FfCqeQY/KhFGۨA{2Η$H\Lɩ()Mޣ3smf"U?Gȹ&G9?31-%$3'%ۖ 3$-3}AfFrF-݆UIkHp8ȴ2+H K^m8/÷1rIf{Z&x4yk&ƘF?3z2J*{@nb":ql*ի,uFDj1#5EX57%ue_iаZ%#R8MlI)9Ssr3F_ 2Mc}'̲e؏:j D[bFmv$i*27'.JOֹh0Pi \EIZ7@S W$2' \[;>C.$$If!vh55e55555,#v#ve#v#v#v#v#v,:V 55e55555,/ / / / ayt.$$If!vh55e55555,#v#ve#v#v#v#v#v,:V 55e55555,/ / / ayt.$$If!v h55 5 5 5 5 5 5 5 ##v#v #v #v #v #:V 55 5 5 5 #/  / / / ayt.$$If!v h55 5 5 5 5 5 5 5 ##v#v #v #v #v #:V 55 5 5 5 #/  / / ayt.$$If!v h55 5 5 5 5 5 5 5 ##v#v #v #v #v #:V 55 5 5 5 #/  / / ayt.$$If!v h55 5 5 5 5 5 5 5 ##v#v #v #v #v #:V 55 5 5 5 #/  / / ayt.$$If!v h55 5 5 5 5 5 5 5 ##v#v #v #v #v #:V 55 5 5 5 #/  / / ayt.$$If!v h55 5 5 5 5 5 5 5 ##v#v #v #v #v #:V 55 5 5 5 #/  / / ayt.$$If!vh55 5##v#v #v#:V 55 5#/ / / ayt.$$If!v h55 5 5 5 5 5 5 5 ##v#v #v #v #v #:V 55 5 5 5 #/  / / ayt.$$If!v h55 5 5 5 5 5 5 5 ##v#v #v #v #v #:V 55 5 5 5 #/  / / ayt.DyK yK 0url:http://www.mzopu.hri$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.i$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.i$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.i$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.i$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.i$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.i$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.Q$$If!vh5a#va:V?l+ t65yt.i$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.i$$If!vh555#v#v#v:V?l t65yt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55355N5#v#v3#v#vN#v:V 55355N5/ / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V 55/ / / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh55555#v#v:V 55/ / / ayt.$$If!vh555#v#v#v:V 555/ / / / ayt.$$If!vh555#v#v#v:V 555/ / / ayt.$$If!vh555#v#v#v:V 555/ / / ayt.$$If!vh555#v#v#v:V 555/ / / ayt.$$If!vh555#v#v#v:V 555/ / / ayt.JDd+l1 S=QQT   0A  "iI":.tB"'1 EI+ @==I":.tB"'1 (+l1x E Ixd}2!aCWɬf$Hhf70Lk儐:ȁZ&( AII# sm2ƝŌM/M]FOY{>:ԩS~,s%L< -}:w6[rS?9souz^p=c^{>~zxz(Suzo }zu훴ulm[8%W׬Ty\lTub5̡%{Ƈn3vT&yT *׽w7]M5:5qOǕ{ ѹ T?ca9kJX%!j{S4{sskmϴc3?k.z,ҺfYsl5O5w}k6k?vkɷֵ ]5>;w߰kGl;~i{To{shk^9!ж{h]y21_2kӵ/Vhj߭~gu=h_uҟW8^5kV5]WRkk{c]^Ϩݟ3an~cv;ߡl{m+mF ThE({տC>:5Z3\o6476Sujx緞kfVo뵴t$r}u5׌ڮ)u wgkv޽~fyf{ ?5Y'Ҿ>03s+/05{՟fYvo߻},VswΈ~\sh?7CycCoX3{vu}rS#Ԝ_Yr9~'/sǎ:}f};9sއ:gLޏK9EqHf5}ky&^v0q ͹fSԪ\1Π?$:G׬u<];p:^~O?pfgS>uD#ʹ5|ܗ[!N|Hs9vm2y@k]Wc]s5os^hxazהZx>qC~\>LA ]kⶺًK@_67Om_Z }潿^__\G `̟~d>ڷܕ1<jgl?ѧӯu3~f~Om_eGz놧U:Wb`Z<ֱ,LK29o90G꫼j(^j{L=g"tM9W8m3=@kL]{߁:ykZ/Tk1|yG=g]SΕX☌/:9z1v'횸+S u>|O?ܮS3nz-O?0$`Z~V{RK3pI&zI:@{8=پqM} :2\}%5>8eRTy-K->5eNۡ}-ik=_~M)sv9u ~Pftk>>k%ڕ}߯YkI k+T]V۷5v]F`H_7o}fuӹ=pxUyB9W52Z+gk 5˒Lڷܕɖn}<yS.ߨ-0|_kp->mS.u}vkO_y={ls;}_xikV򫛻oܽӧۯk޽ޞ HD.\" yDKeƇn?VT}Ѷꙺ޽xrD%G$\>ygmn}:g{ǏYأ%K$!Ht?up;w^lo~Ks_OtK욿 Y<\=c5隬 =rg { 2; I>f~{k̝$YIdM`M;Iܳ$YH>.w>oom}cmB,Aפk&&ȝ$Yll,$=n|7ݱ׺}1kS6k5YXz@,@6ȥ_YHRIuKuʺg}>c꣭:_ko#wgq &]55G $qds\j}2y\W?TqS\+]ɚ#wg4:v|k^ǎt mBzL=㤯Y!uВSr$5隬 5<^wR=6?R>۵_XXsl\+^Ѿ_-eVYF\*:tM&kMyL##\9u=.) uLz5Qk!tMry\F{2[u]'yʧDפk&gMy-y}qdӑ:n4-M=/ʝ$h?|3Mh?^kS͚=uƺU{:ɻ|JtM&kׄEZV~<FO= UǜuўbԾq$k^h3rX5)r)l1:sU>&]5kp}zQWյ IL:'S>` s@Zk]]d\V`ޱg{^{; Iue<}6&]5kBkt{~uyǎMW}ssA6ekVc6N]d\Jequ"]\*cI˱@tMքӯ CǼh{@Q}rshd󔹬</mS2s>H6wȾU^]ɚp5aqPVsKMSx{/ \\ z?V1#9kk5YN&Yb^R3dq:X.>y<&u<}{0uL֝OڹLeoԮ͝;o^|7no.ަ99gHs=Ir͝$Ys:Y>Σk^&,@c.wR2I.=cwҹzf~Mƫu_{~_p|gϞmo/׺{W7w߸{ӧO_{=]55 $qd\fsg!{ fƇn?VT}m6V=S߻]55 $qd\fsg!{ R'O{fݦ_6Wۨs=~z꛵>90{ 1;)s$YH1z;cƺXO?Ν׷4{|隗= G˝9Ll,$q1c]Sm΋UT\K׼Y<\zhkıkﻺZ=]gHs=Ir͝$Y׮qH}&kyc9|%5/{ 1;)s$YH1z7\ٱ)_wyFۋ~t#yC @&e6wgqf:fܳy$yH$B,Aפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-5?o>|s}/w7O<ٳgW^~u{{=ݎɚӚ wgI.= ry]S=Q=zh;+oWt{={ޢk&t&$Yll,$q䲷\^jRuz:~~nk5qׄ^3= Mr͝$Y\K:?v>o.ަ99h Iܳy$yH$B,[q:gvHoh隗= G˝9Ll,$q1c]S꽚5hϯuK׼Y<\sk:'V5|M~F ]o1{ K8Us7?s8\ rw; IEZٮʢno}=U}sfq^ORk׾v__^f ̱lΏ~ޛ)~FdMgMyL>{}tmW(ݮ秶OO6p_6˺_}oEA&rkQVضl*w=Ns/ͧSا955Kf2r,ʡ~ZzYH28-sz(&]5kBwk9bzsqj,O'eM,T=@ӓ͵s9/4Ku̱l_:w=>f=6=tk7; I]]sI>+~u9tM&kyׄ2w9bZ3||m_7%sg 4U1k]GyclR\vk~6yoYH>.Im|].:>"7ı,ڏѬz1]ɚp55ܵCsP}crli6rW.yLKKry&]5k®{|]=4 $qd\fsg!{ 咮IdM8ߚe嵍ޯId\LT,$qtM&kyׄ/_Goӝ7wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rIפk&&ȝ$Yll,$q䲷\5隬 =rg { 2; Iܳ-tM&kkBH&B,@.{%]ɚ#wgI.= rc|sٳg /mW^~us\}]?xtMք^ք^3= Mr͝$Y\޹Çϩm7-oShEdMjM;Iܳ$YHeok}ɓ'OmQl{~~mOq?Vkp;L#yC @&e6wgqT?uim?5/{ 1;)s$YH1z;c=1IھwLtǗy9ܳy$yH$op)zb]˧ޫ9N:}{ԜW.,@c.wR2I.],q)]S4siu\yܳy$yH$wIܳ8ƥtu rkq%פk^&,@c.wR2I.],k׬Ƕ_ zصf]]]-ڞyܳy$yH$wIܳ8F]SR.)>_sLKk^.,@c.wR$Y\^czGFݳ4Fim/s5/{ 1;)s ~t,@.{e]6k= G˝9{?:{ 咮I\{%{ 1;)s ~t,@.{%]~K,@c.wR$Y\K&]s-$Y<\VuJm{o7߼#]~K,@c.wR$Y\.eMƱN11:YW<t͵[gHs=pG'qri.w͢^^{:sk5oI#yC pý= }rY}SNmӞO[Sk5oI#yC pýd1z,:qW<6ͽ;|~}95kq$qo'rf./+ʭ/HפkŽߒ= G˝9{?:Xkmdc9vw*ʯctMZ-Iܳy$yHnz^uCrcY9l_ 9&]s-$Y<\>&7uR_uu:)=1G&]s-$Y<\b{A"N_Kz}/gO~ޏN\ֺަO:qԶ:sk5ޟN#yx)Z}~_gr+cQhE_o;&]s-$Y<\b#5OΩ}-sG'{nXzBqQ^_S>t͵gHs;^gk^ׯy Ľd1mc; Ie㚺^(#]t,@c.wK1,um.o6$2w[ǂ~)C_SutMZIܳy$/㳤kJkO<%znXЯZn쵐Vz-t͵gHs;^gIlg~~s~a.ctۮǂsˮcZ3_Rk9_k5ޟN#yx)%]sxh?xm XSKϽV5kqO'q^٪gѣm7{jm_?޽9k $Y<\=wZ_Quz:~OxK׼Y}ΏOGoަ{,y|隗= %yuzjmawKz;cuP׬sftdž/9vc>z $cG~o8t>> =$sfK6|jk~j,x)?qgj] k[G %tMku^{5k9juS5/cTGҾRKWg&y\;\6|Omx)bPCZuIeN{oMr)]S4siע8wܓ㚻=N뵯}tMx<:>Koy}}K7n%C:9K cZ5|omo[~MeX-94D$c~&8ͧ2 kֵ,گ 32m{صiXo8]<2,NqMұc?5)LuIcP8~Mi?_sk051;4D$cl8%){\꽚57wk8?>X߷93u]!uX5>[ٯq!&y\;׵Ǝ#z?c}kV(9#yntMZIܳy$I\{:{ 5kqO'q<7&]s-$Y'qMq}߯Ycd̡k5q>c$Y|]>Q 5w]h+[&Bפk|=Y+QסyLE=Nת j;&Cפk|}fg_T37uYA` ]9u:샮ID(kKRԹꩅ ttM&K9zig $k5`mtM&I56&]FפktMX] kk5`mtM&I56&]FפktMX] kk5`mtM&I5^l^y>͋/͓'OٳgjZ}~}_m׵^oOvMuBuGm>|m߬ި:iJݧkѶٺ޽0kcZzfm_W/kt5u\R[ꟺow=6XKNXqINt{& Tl9z;]~ vuu6p\ OI5ۮ5Wy&_q̱8v}:Vd{@-59'cyc9|%.X2 7'Guuѱm6~g7m~߿Ddo8. T?486T  0A  R=WqFHUI<9!G}qseL]a$!$ ycs ;wgZĄWڃ c -|U\ NIz×\-Q7MGeVTZl}X\Kmmz­u|puUfO"b<RS8C8OOY7kh;lSaP_B;ե\;եu}~Uۊ=_}$tva[AgŸ @DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDޭ*ޭ(|K癩W#?x䫷c>XT"WТ" """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """8 S~H*TqʶGŭ. Ze>O2j{MW$0<r )i]M+uecҊJf$Եp<֐cn >WTSdRB=mqXT"WТ" """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ "e[;8JqȈ2ޒ/m[:o3Y Av'Xk]Tay+8~PC{r=c}\V(;͖ Q8`[VͨUBjᨚ';;lKRYn7 u 6=|rg}y[g˗t6Q]`GKxۉs &b#Y\fq33|5 ]*.2([ -|j0$ۭ%·-:.K$$%!$'' FHTKe+Z^c3R dp{X gd/7ۢsu㑀E#s1 $soQg~?Wغ=kK[p Rʉj`a+ +>Mjꚑ ha's# nY+jjUY}zBK]$OϚ 4F?9y;r޵]&^;餟8ZN3G)&04GޟV_Tr5aDsO9O5*lN'O0;q7enۯ=ϯ5֪bQ5uFǟ!odx]0>|sZh_-8p忌&(?=xtUɩ`6_SLխ(E[n6aH$4,vyܶ-]-G@YٶRh٠wF[V~EԺ@]"hQ}cxKx.UɅ1/؛ע91^KfQ'lezdK-{EmjU\fPL3ZsٟԊQ׮/δ?ݬ_S-Cd{ׯ}DE =Ns>H:|Q0}jo Cmo{] k/Fݳ?J^gAaܽ{h-/rVڗ9bXimw^gH-Km.{֍.X^\IvvkצLQW6I\˙srkU5fٯ FI$aXAޚ4 Q~8践kP0r q8luOFWi Q`vǴ/E  TETӧb8_:Hs~UJX__&al5L^ 7;ҷm*y8B E}""" """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ """ "+^Hiq 5 5!j7@YٶN"#rz~JZGn,|+\yU^ Q繿,,9HqC_z vRTGaw9gk1UX]ƛG)ĚmA? 㕚G>:ӞQrR/δQu6xSj?fQH?:~x> R-s~n?.oS ڇKܗ!;}4qC@= z]R')yeڗ9LJ:=?/='~qw7}K_IZ~OMOb/γZ]YGFKw)fߩ} ٷ_u7ߔ0 ~oa=/9( du,-w#=z7ӾOEﻠe=v{>3ZsٟԊQ׮/δ?ݬ_S-Cd{ׯ}DE =Ns>H:|Q0}jo Cmo{] k/Fݳ?J^gAaܽ{h-/rVڗ9bXimw^gH-Y6˥:)1#"|Qأ\u ޺ WM_+8 Z1w`tsM4TgF yr`0qc*&8WIy*|ۤ~1Wn*q5|)DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDLoEF8dn'Q$`UQS 9!U 򫕣sY-qR;L!Α v؞'U.;.o駙OpVA)l4S44'a YF wyk 擶\ZH7@r3VэEt_% X5gn>,*h$wE{ 7Mj+N4g@a!qN@nWZջLLډ {%u8ӹ$#Lk%qPԾHc$onì,7:rFٜq7!q64FoRx#0DhvwdtfӤi.ayhmxp2H[0>HXIWKV4kKGxMU5ᣮ(:G{M3ooJ<͏p|dQZ- hPfC@qv r֢WZCC[,?iجҨcv v .mUMt,nSǀK6 %tN骭vڪ;P8e,.v6˿z#a~n!s<WMP`jY&Zݢ;ϝFG^M * tjF)c'cXTg]SNZè:-W]3|$;`sHoCQD7-7-͒, ܓ×%GώWѸ#~QAUIM,X <#ֺ-?iv{3D~T}&cG>:ӾG~ @֝j?УPκ]c߯H?:~x=N~u>0}la7=8Ze=ݽ~+H\߬b.Cv>ha"z|cNS4P˫/run?O{ٻ_zOhkn?ZΛޟt_g>j/γZIU<SͿRoԾco(aۋ1h#ߺz_q|&-rPz#>XZG5:z,o} ;?N=wA{B|geQ׮/δ?ݩ\_ifYxZ^ z|Q0}j:u:Σ`" J^gAN~?v 7{=[WK?j_堭/rıs$[Ϣ" """ iWiC]_}$tv⸏WI!%]}v¡"3$U8E8䂪$llsCZI'e]¡ԃ `~E_]kl] L`c<3!z4ơKsjUL%|=i-p9SGo]05"Ah6^>+m^0S]ApCFϩ4WCW״Hc!؟=a̅QaKct&$]>&H'i<#*Mך6 |mk$.p<vV{+5EEe58iqes Mtl\&Z4K1Ñ::KeG<`D*],Nkw8hh`*3`c`CWHJ k#* a9zXUj&OK{5\L-N`i qq4,eV7H$*`н`i(Tz\"(DC5=ϛǼtޖxY|ֵ.XhˇXEX/o`HۺO{ev ETF2 T-hhp )grD ( !ˈhN0?6w5vjkU a0O[&1χg_yZgtl~Ӱ<7VtMLVaD5:vӗ}IO5)p5P tŧpI7>}Ky*{n[2j!3acA.9';BZUWg}Qy>?~>V? M4\K$8!pX uZܮ*{¦FW^p4']wͷ_.ZV?V ]^O3tQZYq=$ hVk̵[w(֨|9rXL٪#Fѳ-k6vN8jl>tuO tuOS/-lOAOSAOLrg8J֪}j5%::,o= e ZѾt`--yny:u֜gBH:ӞQ(lg].ϱo׈Sj?fQH?:~x>"7)CXBe=ݽ~+rG;/r]_=.~<Ԯq|R{G_7|wԿ?լtV+=U~uto:Mު |Ÿm|-0~[=}C~_ Aۋ1h#KwYr?Gg};>PY܏jtYN^_-Cg<*q~u=HzN{326GzGDP):كQөu)T8fNֺRo?* JsQTa gߺz]R'-o_=.~%۝u,x9"}wJwJ7#?x䫷zH?y*X&υ?( *Or*deS+D֚KҶ*Ŷٸ ~NG0Z§O *# %WAϫJt^[EiMVgl-#v7q*h.XmQil@頞^ƚ 3wY/:>Җv+u5#24Hqܑ7~[Jt3.φF99X'ߨ 9wag]R6)x]-{.~}5VN+CZאp܆דY5lӐ_ kggd$ߗxrQUPh]<6tiwW[f5s{?P:m-uX{Wpf1:LtΝe `< h-[5Ŋ HBױO-p/3h=? [75-3DnxFy`Nkz4Ԑ98e'rV|#Q;Ou~شA޹_%ܲ|sf34ُzHM*I!z-[Ha }[7K\૪&Ze\6 ۊfjG㒎q~u=HzN{3RGzGDPIG'|6.yź~}O pT8&3uCvP)S ڇC[+~zzIlzzIlU+pwԾ|.0nK[߇쿞?Z_/֬Z%grg9?N9?N)KA6|'HS|G)ܠHS|G&a{X%GwUTw>꒝z7ӞtYN{F<7<:|N{3G\Oif(63gRε(Sj?fL[ mtkCv]!s~n?^Q@fڗ9LC.l~Կ fjWո>Xy?f~K=ٻ_zOhjcR~:oz~~uժ:h}j:7&UW~[aO6KSͿRyXOKn/ŠK~ ~@^% akѾt`(,G5:z,o} //ޖ G^:ӞvRq~u=ej#ֽx#"(XwuGE:كSxN3k{k])z7~%9Ro?* K0߆Go_=.~l~Կ [KmS;ե\;եu}~Uۊ=_}$tva[AgŸ @DDD@DDD@D*CUvPS#*e W3oڂy*lTV<%x!W.vKc iLN kN8=\+XX ;BQMV+!@c\\Ck[~% Eq8<`ke]LFO0A*J{?:J ûJvOF]w4U:,ϸYfD\ij($L`nnD7ǫ+SyK_'S] w xU/Ǵvcdft'zGs@h$r֠{\Amr1Tirͯ{vY\]3qj Cr}Lq 5xc)!;.<[Zj.)hq{*R 8{~}\#ˁY3^UD?bGl~&ش-J~efYK}'al ::O`IJ`/'9{}~: +FOh2)nkrPa铤ob&k^M=$GasIܷ<ϊ|LVM#Xk8|z937JHq'ɢ?eh{_?bЧO]Us6[lMMR4p9nk]z7Ӟ=N82"EqU`#{6{rI hm=${?ǂLvLvfc]awC)~Ķ2Q*.)I'|6+:SNW3hn@mgzq~6y=I:fǙ$A t;ӰuKWF)YܢTI5~bgCmzτ5?v )z7~%of{y{=*,G_{T,*7n_x'x9"c40 ~oa=/9( du,*~J}Z}~#~>Կ'YG8K(ZsٟԊQ׮/δ?ݬ_U-d{ׯ}DE }Q?@n>wb'\[' Nl] w Cm/z_9YOD7oj}e=ݽ~+T< ?=7]Wv]WvaNm/u^JO7}KW fNODE~~=zOhjŮOKVw)?*PK?*RDogx}7r}7rf{=WłTw>UGwQ)g}9>[/pZE绠ll4nXs"qH_9~xZNs>H76pҗ}GP`rS/Fݳ n^{=4pڗ9h+~vK,uﻯye3$A興ZUýZPWI!%]#GH~Wm'uc>X\P;n_ U} ,efAOrQQ;bd5>.{],Z =u•UGxX@|2I ayK}͒>[OVXC p]"AXyemM7TH8{Kjr3=y[7FW]Dvj1vuVLPHp;oa ]4uM²Q=/^Q)qxI#pQ'Hr?qhs+6,gIY O˺jKޫ5+:D5oN6u@,uq4n]cu5Ji :`=]p|cNQ=٧Wdun&ϰ^2Qrb%67,_buo>;x]Vzk/+#E zoS?־p+L6+Wn1<HZOѾl`sZJ~gJݗ'~h _z6O SA.O SI~{M r=a}0_=PǬ/ bup.~>Կ'YG8K(ZsٟԊQ׮/δ?ݬ_U-d{ׯ}DE }Q?@n>wb'\[' Nl] w Cm/z_9YOD7oj}e=ݽ~+T< ?=7]Wv]WvaNm/u^JO7}KW fNODE~~=zOhjŮOKVw)?*PK?*RDogx}7r}7rf{=WłTw>UGwQ)g}9>[/pZE绠ll4nXs"qH_9~xZNs>H76pҗ}GP`rS/Fݳ n^{=4pڗ9h+~vK,uﻯye3$A興ZUs{*gȤ8WI!%]'OO,L-3Mx_}#JPY,!wRPĆvqc2aWigJ,5~'M\Y]p ljq884g {SIur #wۜa|\ 9&9_O_-KiYW-[I!;7'^Nw]YUIkXKZn4e.*.3ӟ[0 eZvP{Mꂺf7̂p8ֲG;Xj%՗_rx{"~8i8w%:0\<"w(o? ]٪)նbK*fL9iϒUG%E3*#I!Px>WI&ߔ~<8}k5/ C)# k >໴n$l璧/Es\I$`SFs}rufb4geQWOvޥWm=${?wyeǂ E G'|6.yź.'?vpT8.wun>[ Q{ɟa./a<)Zك~Rε0k#l#&)k])7^g|k})7^1sr\gm H-}{?*PK?(> SI3.U*(cڋ1L졏XM_{Q|&/t ]}jTw>:GE绠lk]7Ӟeѻ9c{M⊝m=${?LJ%zzIlJKuRuE -I'|6+>>j]r {͟a۽ϰ)s][d[$P1N/M__gr}R$Vge36߽jҗ}GP`rS/Fݳ.?~/YO XO{ʟF-#gwH9&V9XOKn/ŠK ~@^%xj`cжW JW>#]_vm0XrU|ٻ^oC8wԧ'\??%Ջ(՘Z;6f=>tsO tu v)\?e˽>PG_C)#PG_A)#3 =yc}j֣RSFs}^൮}wAsب݇GN:ӞQ)Zsٟ ?(lg=v}~E zQ0}@:֣`Za:Sl;\߬be:ojn\(| E4l~Կ fj}cNS8\V{cy?f~K=MR{GVI<޿WE{CV=t]^ n?/[mS7ޔ0 ~oa=/=9( duZG5:z,o} ?N~HwA{A|gfQ׮/δ?ݩ7 :?zwٟ /PBøS?fR-GN_9~xZP]}8CZKѾl`09)җ}EP`r  fߺz]R'-o_=.~%k'u,x䊙LUDDTDDWfK`KO ֍\g5IdAPP~Tx8xK\mp;< y]0a϶>ŞWU<ʋȹF$->s /W0L|qwU\7k rg.M>@sEH KX.RD ;;xF]5.V(mb 9:Alrv]udo2<ݖEr"xSvfb#)y&O(-'xc??'xc?X*;,qq2H֏!)I唃B7竦i/`3sVeQi++Uu>yhar˳lQƭO3-rNGtU; 88`9T]txWv~.ZKxdо1.^;=ɫϻQs'3^qPԆ\BZL|o3`Dħ/WzV檹~aem)hwE?WLOI]X]O+v0erv$Y.v]q_)'IC{7-bt ˲"tM k@FQsG)Gi# ??-%xdУ\,Yj4k<EǸrSfsi2 ~@Zng*:i&;蹣 v#8'F:FMr-٧?]UґSQg|-#{\ p蟡Qkѱ0CZs]txyX~"4D~W^[ޚ#~r0M*Q.ZKB~.ZKa| }ju0á. F42qz²? UznVJt8ڞn6{MNOZN ߆qc೭TEnm @cn-8z?)Hzg5ޝi/k*=˵O[GexX5\;wާEF2e`8kf\BziVyh|Y毛8kh6Wa+sN}_AE浾*ޡcfۧC\;_666CzZ @; U#3ewkԣL'qJ?I ^?r_׏G ?n:YG\@>R32ɻ^?g?U=^"ye]p;vfaݵh623Wf9˱QP6NO&7dͷ-Ӣ~bVjDݮx];<ng.ɻ^ rda?eR7/Ѧ)b2܋5twlG\B~.ZKJ6,7ދjiG:} E].1]Gyؙ+K= u : Άo3Ë%v=RriO%W15\=Ϭε7HF6r2#9`iGMreҰ~失1аa.W\գq6+(UO&"5'zZHrqG޾ߋ2?U]4A^vjjVlh \uWJ&kQ2F8I?!O_G_9cZ @; [\^/n!!7dWU۔r~?BoRrG׏#?Wr_׏G n}mYs2HNh Tg"km e4Εfi^u.lo<|, .~kٷ?5x{晘oJ5TP1D:60P@3G(iio'q3v-W.ZKxdо1.^?e5ۛV2|+;5p HoI{^? ɻ^9ʬF LJnewUnjwvVSyDG?SWMQ? =ЅǥjV }2 %yˀ;5;rFP_4%S|\e 4YYNf[6}Κ- r9m=!Cvs˥a?DžSrYxdа+ܪVV ET&"7Qs'Kޮ[[,m-t?w.ZK\:Px&h5^YfAy,Iw_ׅm!0 <)*4dv?'{ ipTrTvZhs7XoJ ^ψ2<ݕ۳vLR,1~jӟw( 1ҟ2?X_s?~rϭ_.trqdp3vQWJHQ$r]vms.)QS{SK80՝DݵDG%e2o:W=?OWQSO'DwV2f]9'P)ވpef~SrXz?Voػzu3W؛SrjuE]w|G=[2\?º7夿̏[Jmݱ3A*ݬ%uEZ3M[xcnґS=ՔD1࣯J ǧlZi׫K %r[u/W3%;%0qyrfcF9~[no|D=QmcqVoR\+wϏ-%xdУre)|bj5N{ͬpq=\7k9*jl?_[n*aH ʱncӧ6|])pHl(1׺9r}t!A|47+UꆾP-8xg@؍ c\9uOy)v1hnE3zjכwEӜ?JQ.ZKB~.ZKJ,7ދjiG:} E].1]Gyؙ+K= u : Άo3Ë%v=RriO%e_|w\ Ol{ }JCJo<+?Sr_׏3-5ەZ6̛i NkzU#Yr_׏G [9efOg v\ i ^+ui\uLeaqt[~mmEl]E]?g[/Z @; zR0o7YyguUW.Dj0n L&c]c~̋8䫿J?I3r_׏G ?n}mYqcz[k@tYKSޛ+3VWA6=%WrU-`\٭$b.٣Ig8[<3|Tҽ.r]q_)j)hDA-n9Yq c}G je42:&ꋛUG^ۏ@zi.B~.ZKw;cwV<`kcmr阙_Vo!50qAYK0O+x9ᄀgi=ߪV*G%SS6v9 ?]nK.[N?z=t{|ni1mT=]4q^ # )i,v2?X70w*] k.3G)],+`]*^?+X7/LN̞vʝw.~ :tesրy'.i[#\7{q%f~ʳFDmvWb*9Q1"EU3$ro]m7iR\]䖖fƺVppNTWw^xslS3M]prEFֆUy""\mw*I(I?H;/J -V6Q`aCcXDAYmv* jy<s;^{D4sTTJb9wHVuu}*j#|F8%UW]Mh&sxl}Xqj{ծOwyff:7b9880<,O[^)`MLtF6KgQ|U8[\xNsR۪# e[v)}P02vQWmWFzJZLbu,mFrGF,KwuU8{8Y,r :7m#hͭV2 Ɯ\][0/k 269[5DݵULx4w @;ﲸrr0SEsKrJYɣyE==c=K^\#nVbGiRJ)`ݤ<qB*4OEIY Dx~ 7FUp<79I>0{s{9n>|<܂yhR4zUu6ȪnI i ;b+O)HL>"@mT5 #;X_8cUTD+pxEG$Njw8kI'i}ƞ'U#ccdUj[USVL873'9`8`W9MIEkj@F$Tl30=leModJ!`oI?A'aȫw%P (xj̘y[e= 7%yu5]u(*9&S8 +iO6jsU Y%==w%%WhKG{q k](2׷A~e eAD 7JڴTOQX!< yΖ>U6BiY ORs{mF&dⓀ>qDyýoC p3PL';~zWuIx8CdDŽ^ڊj+&)FPx';vő$a<:Xp3;A9@p9x*ayw\sEUk#aq "VGS4# aOk o*nlՓ>7q8Fd8 VX< A0T?RIRĵ>ULPx4=5Q xrIkG ®9E IjIUp^g`jfS Sq iP< O>-CXʇISn"CsF[r]’Em̞A+Y`K[*j'㞭C =xAYE4P4L\eC\T!ZE|^(QS (\ܼvK%2$D "nyZDAP\gCwxenbvV)rTI9r܃sʷd4U-Neo J nZYsEQDG S@2ie;܊ =mLmyi>Y,W=ՍGWN՛pzoT{rN7>(.'aȫw%\A(vXg-.iv#!8Y^=MrJCR#cSD^ U;SK]%Q"Ii^ا%{6nآO(}WƲ JgԼGc.q_ ݅y<*Gp٤-=iAP^gCwxenH؝edۯ"QC)2D@)X %b(5O`, OodA!uc}C>p\+\xA$ܞ> 6umZ ͯ-=~3>uU jlâ#ppvT'2x䏀f. Tnyr_*:fNǽ͍ d )# NK^Է* $|U64Cm<WYEk˚]shNVFx`dHcxk>)Qڣd4K]%Q"Ii^اcKXl0FIM1x.|!%]rDD@DDD@D_ Yd ~H)[W,5/˜|?MAy }+O jZ\˭?3=[xMQZQ c %@yew 1&dvwh0g| 6UrT% vݛx|P[XAe;=A7qn{k%dMg'=| P/WM56PԴTD87؅iK}u-4ɋvd2eøww-=%uݛϓG#fH${cAq<-f-VKm DO y ҲcrDXQI$1$ӈ isA;z΢md4TGKY}n8;-Z)a;{5vqW/ZWB$q;9 r 異iv]'<%v u݋9f&kO\^Z@'*AN/Rn}Uš<l̳WVWEr6zEm$T2C6ns. Mn 2Z׃!eQSwvcyaz"<ƌNvꡠrl0Z.O|vZc. wz ΫZqv7,'89qXM7%⪎䆒zgy\9Z/#rzQQMU3#_ɝc./n88$r_-US\o;duB*|SvN Otisܨ4̓csGK_IYUoWH;w e9؞Kp*J`D17..Zxid2(05 }G/ʵ5.! d+ơݙ{"~9Aԃo2`&9Mhf[vIn*YMS!d F㒾*kujK 8ًgɑ #mKDH吇K4/y'6A[ +]:H8˞G" C= p bnW*KE]9.k^q o}8mVڊZX]ђ}x H1W\\fmK1)A;]ùX=ƒpHQ ls_!ǹѤQS6 .8ػq޽v+E= O2_ڶ-o'Uj:m;q7-AdgZ%#Pedyoy Ch*#iV[esk;c> RjecY[oI K;aUKtמ͝5+͕p7 K-!`Թ5cwd5e-2cq7rrT.ro4֪[H` QިUKϨUIp[ N)KiEYo8nÐpr=h ,̉9h8$qv38\Q_-|̐Ӻ'nr(8!-q ť26Hh)077 CW5Gn{k 4+nCQl|4N&=ݒ8 d0֌9s_TL\ahx_;(h>U^dDڪ;80=ObX.UJ{di Dsf8lsnrads*t`'!Zw+[< gO4&^x]?iKɾS0k\Ln;VPl1 """ """ -oQZjcuxj)|ʨG,lAXQ2(.l 879cl- @1U@S+ nAGn|^X=nY3U#TSRc#ɒ</UFj})+cc8p PUVWiJl) qJtݜ[cy^+*O,mk=N z6IS]P8L n95^`lW_J[ђI^kiis&5sw 9 P} 5%,pHDwh6o(t5t79mKvdY.@Fd oZ#݌ wnXi. k 39 s@Q UCL$'ϑ4rfWyeE|խ=kj)Hя7mޞoyiN~,Ú(&oMM}Cemy(1V?Uidd>r[z[n[Tr@_ ʆR;sccp3e|wKm1G<99'-:v]*orN)e^$-LqFm z\Ot~#W{)(n,,x`cIkp׏Z)QDEX+]'k##h˞X(.{ŔtIgckrpݷv8|9@$KO}AsMnR>W s >yBx3\+q\qdh'pзMFja8G2U:{:h%z$PГz]o ^-{ PeoZPe vF{!N9`ۭuWkT= NZՂߒ|.HWXm,tD#⤬7mV~‚:x7>(1>-䍰v:Q>L Y1 k2SR[SC]%omm%E;__&o+d.&нyð@wJOW}4\A˘0٣$(;i56if- C90+ 59̚jH CL@ g(JƸ5h'.;SVCdl8سFq7ZDݢ ;8૏1IY;u.W^0@S3\,9~VsJź# fPl8979(<>eu[sjxK&syƖ XI8-6hKLvw'ǭbae]~h#44VSHx⩧; p[ՂQQ-5;]qfDdCfOD٬VLdPӈbP'|zMyj9ǖ4z<ԕwVKSI0 o&cpsy=rIWdBk 1|[1h*a rDL.0Z_YR , 8DߏwGܨ*m=Nv\֞Z)gGZ 9#t+M{i祦.t2ӊ I'm+7Sf92l;s۟MdVg廷> lq5s.'I H ~\,OL@GXAˀZS[MLV69*f,0rx<9ey()("ttp2{G78x*+k$2d`'%uk@ U3U`uİ2#'M\<.sC;} >VI#QF2}XzY `&vSQJʇ'x1 fɮseX prFOvv'-Fk&~ZG[x/mEisNd~|O <LEBW] =mFDP ]|rቹq;}i۵uҁՔLuQHѮkdgs^ʫpbG$FK1w %eӑZJdɇGK3xN=ޯAVzְ6KK|aSQ6Z{R ⶰ6rr9""%Is!,2 9<Z}F :ZTZ!|N #B2adQ0l0y;2s[Mt^M%@!&7px{-Ҳ:F5y.ap X獎7yJxl9bh})7$%<2K$PAqZ^knI/sƒNf|V[e=A=Њ F$=_;v-EexcӼ2 Y-4٪۞խ#CȝΜTJ?c eLdѶ`g n50ݹ/m cZߒ+y⁜rۜeW|-?Yk#*'d #~"{ ~ IM$}NHN^8OXKt\"W?>Xk ySCthq57lr|F 3hAjd7s9e /=}S(e$0g{AWzziwTӉ'a /R*7YnJ9ao mSIow uV` jL%.G<.<kU^斘)A dPytjʚ;MOS{F9nFr@ 檀B &}J(ivbJZAN g}(,5ԴUveZi!+**,.iy9zIsGIr0U ]N%.㟥G/D@DDD@T$璣 8 K u23UF%@C p3&nnuc's7 m[=}m4ݕ:9)d -pO.[o޾v*j'-CR6w {fSZ*~'9{',ȭV#9#yqܐ7r" {gԲUM.T>kesjiO CagQQu{vfN YmM?Hڊp[DXy|}k-Win99X]qUK {\2#ib=KDޮUM+?SVߐH$qcփ/~i$'V:@旇0Hm~k'hWwE#bvPKټKmO$4A!1ygm@lr䪊׽DN>5uԼQ3#2;N?j:eMI*)Ȇh%g޼/Ѻ)C(mLD'f]=;9伖;_AVBƵtU1w2@Fh_*lt0VPӸ1R֝9s2X00`|q6w^_ ʨh餩{b&=;uy)2Q?&熙_{uk&7g/6#X.'eӳ%5;*)91;OڬvB'KQ3r^[dVW,y/r"" """ """ """ """ """ ""U>Q 82N Pu%tF:7>X\FB6q3?{o`p-8 FA-vϧQ5D-CHݞ(\9poZlvUtOf8fo\.95ccX2s * `d$D@DDDAd($kђ\p%QR[s6D˚pFBZ(/bilQGJ+3q4䍻t]yFܤ2AS cC+rvˆVcn)&>1 I,nӯ\&pL]$Cl}lÒ"UTMVW p'}H=;=UD64crxFy/bNť~N3 zמ^ȽrtŰ$L-}ӿ%exiղwgR#sV1ު60ZQo:_$tlalcq LfP=5q\h'-#g9<9I*k* !f8{{sR9cd+5Jj v^XGܯp䈀)7rte,gNC w潨U+!pcxA<ݶ6('?jMEU^smSd ?&]P_dz$|Ѵ3w\\spk\fl.k+8唵63GA\ښ2bRcq% }^yP:Z"P@0s3˙K qjGٴUpD'~K>" kZ +\Ґ\{x.s|2sSWԊJIjLRJ#nxX2,}e T(N0SG5e [Yq87 zt\i*5pŮ{C$>Raj7NTU׏Af[n_5Ŧ--s >p)8"o q459h sPEYFVeVjiokFGR{[7PxVuG?iW1UQXh!^(9&{UV?P>MKqJƳ15ǿkcG Yִ;,&P`ᕰwk\tMږ@*wU@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDD@DDDAqUu;-;G 5~𞹷kz[nCjhHۘ*i⨉IcGYG KL}| uuh.STT c#;YD״5ԓa4u𲚨Nhhq^)*Y5u-D tw10AK`8bhcAmWCDb{k? ^ """ ""TSOdF/ 4^d:ykrslT@DDD@DDB?r >ުse tqsCu5Ė2U耈 TAڻ[۴uZih[_wkE߇B4ɹ@Jf8-́ZZm!gFhŁb0Ck!B8Pf| S]jlQ|#i֨ZqGji=?/jsf_#Blψb>F m %7h?lm#<WB!Ԝvشڅw!B [4s/!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!Pւ^p}=l})=^ZZjzoM7333xy}Qߍ!4/.Cqnll顏Vp S}~3;LNN Q}A b|3]7 }GK(pL#iѺ^8-j5LuuME]@&ׅk&v^z߃]+‹^cf]-렮:}kI:}Y=?V3\kz{sm3i&^6 r$vDc<}=?Wž/r2*:Qmk]sjXZֲ})B岛x;p] .uNkj[]z 1ޯm@YTzbou&UL4}k:巳FQ9`^c¸E%?0ژdJ`@ϭ?!Fc>a֯w=f5F^~[g/jif/9Ieqy-UsD!\[]Ip`f89>Ks՛gqH/I=П?p80ߊ~m/h?7"B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!ԙtP78{@)_u/&&'BE,l@z?ĵt=θ&.sJκgϒ!J2v5(C\.T{w<-ifPeii)xB[Z&zZƱxzZE]oYyy /|{lSϷ~g+n|ro xE :3 j嵟;u?'-^:|/8Pυ?qjry|=ֶ(BY;:aOk3. _8PtmvmuÁچ^ŮTkJkn1N57U*Uj.nNo3niiGƖڮyWN*{;lv|!~|ùuk]r`T( /Qh@c5:Ƃͮɝ^s}?O2\Z>: fj*tjb6 7Dq>s`o8sRc؎BhH ̝(]g a5ƺڤZg2sr`f᯳v>~YYuޫ5==k/;Ֆt: \ xmi+w_,Wl[Vg:i24mGNʯZ?NX챶u|uUBWmE][T@kkN_OliƁ~[\ޮG-bE}?1"u{O~ >z=}8ۣqξcS !XY_^ ғ_jLQ,3ձoZÚV$Bh)%VֶOek#.Qc/!!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B!B! D!B( Ϟ=lmm>Wy#BIVVVPC "B#IV[ u,-V3fffx^k5E{|Y/>C͏ɶ^"Blρ71NkZb/=רF}739Pvf=oc4=qXQ~z_>$9!;@ځl*&4>-Zo5@:m[n۵{G}Ɓ= /p B!h|f91ihvdXꁶY=Я++ږp B!b=N\h1Wb3mޯE"~Z?fZ8!Bp`gDQbN؅ۀ5oY8!~܈9B!P{&AO!B!B!B!B!B!B!BhXʺU8t+Z8 BhێzGؒ DB D" J-!ħ@}Hk;wѿHM?N%jv"R[恵8459;08 bveidu);?It5 HRhu4)g Ej{KF6%8 bSh6 w.Wl1h.??bh E)-q7ȋÄ$B_P)/ awE-jP^0Aް4 o1!4$w((ޡSt4 OIvDb 펩Dc9s(D{Hޮёkc0{yk<W"5 S&wWRw0`1w`HRap/z#(hSfFߺ, pq)$#9+C?ފ^s8:N apq]`w0 ~^F0(si7,50tb86`yJ7!|52C4 x^y1'kJj$D {^ann}Bi7hL׌ b(^\ V+t5֊V ܱL+^t!.AAnUgRpd:YՈ¢ r`#)aöUM;F/^/o0K; JG 1bVdދ0wfe e>.".で"1-w&u b`0T110J{c``o>8st  [, `핎W: ^8X{`]e= M``*:b`#ax˝ap ҡ0 W:^HqpX`?1:̓Y78 [, .('S*b 2y#`%Nנ>r_̤cX2)q({d105İdr1pJ1L,,vV1%c|Mfgc:[}q$:ʑ+sN%[WkE`k:ڥaBX[J"{&nlk%@56.0tLca07}i~,cT|ϖCJ ͭhvN ,v4򬲦À:\'U g >Pj0E{CʥPYd5nwbIlaP6G#hai~lHWJbPjD[YtkJ@z\.&!:SePNƱpu e.:I 7Ȭ-tZmGq}v!ut7&As 18pj8p |0ȳz%.+ǡb'^=; Á_>ggbq09|UYAsx˝;t$ .J uPkT.JsJ̡bȩ/*(-F=6t$p4 L!5:ϝ-hiΟ-,R fF3"9tu>wAWzɒ` 1G-WJ}lFx9ԓo) š䕌O4y0\8&!`պOTX`gg~^iմVEbxrqidycC'43XWB zL>":/WJӊÃ1dϥG ܼ8M8F i!Qqm?w`D>0ӈ'kmt59t#4+[l"pK+ `PS)Ix%>ak{ԖXke|@, 's8 V v$cMtRe=$nW:&zh-wVZ-/f>5 &^9<_TY  $8rJКÅ9Dǐzx6HΈHAFzXO-/,t tOw_ k̠nR nFOmgJ}Cs|p+%`'6&s\d`1߼y3a2[co)1oLqKĠ!0Wx#saaioCW\\ZsȘVi:3 HVΟ{-0d fs~No"!gnuP!9ݭ[Cx,~+9mFuRj8%>V;zϻU;]_ޝI:o*wl#7"q @`b_^w=ôxB-dqvJ@$_렒1կ.*!c@_y|9Os=ޭнJBϧZqPA\^@/A}K%s 5ĿT1<õb1,xbXUwR&Et0H3L'مP0H,NI'&} w]RvJyh ')30S71vtc +Dh@a׮Qx+iJ AcPB}d9acnCsX1v/n`! cn A |;tf'cp5% Max ^ P1h(SlA@0]nݠU"#᪭d+wbc= n[E6u xbUSw ݥZUUUUU5IUvU ,X=e^B~>t# 7)J2+}vmY0Ja-a%pJf[ U#JT [ UJ| *+E+Bdo)Ja-iERQΌ[ U#JRa P5*Xb`*Xb`*Xb`*Xah?R/&UrSn/:Ѫ8fSSZ( qf;YݠrgB 0ةSJtkcF)&0'<3u/H݉d(2=c~tvGBA zv`‚'$L xvR c 3O§3ƠnЎL{؛݊`p&${kIv(|)8, hڕޠϮl}; o^`u '~ڪpf.0tb9$=`haB1i|!aWvn o)?F(t>0Xg(v106KchP9 [q(C1Y>614.i!}CNMaAD(IENDB`DyK URL:http://www.gci.org.ukyK Fhttp://www.gci.org.uk/yX;H,]ą'cDd-00f   S 4A C&C uspjeh"` R+f;wmdZ*o Ff;wmdZ*JFIFExifMM*C  !"$"$C" b  !"1AQVa2STUqrs#478BRWg$35bu6%Cct&dEeG !1QAa"2qBRr34ST#b$5s ?;&[n9]|PΤo#V\=),anO6[UȓRT.VD3ztPS=Տ෭3Z hUL1S5Nѥ->=fcq.[p\EJW}$c膪c#ݾ P\t3%JԦm59=L$W9| mq;j>(3m<%/;cډ˽k}:Ls+W; E\ZRTYlI#G"Yd!s{u[ZtjV5EȾI-z{ץw?H*=R<7PKtxKp'n2綮84~\Fe>ĢiADJ>GZRP}O b*PTIctkmr5UUU韷{HYgkkuwuM}`aEɮ֋]7]{o&Z-wwTMwVYZhSy5XXAgkkuwuM}`aEɮ֋]7]{o&Z-wwTMwVYZhSy5XXAgkkuwuM}`aEɮ֋]7]{o&Z-wwTMwVYZ+g~&m֧ܘޥ՗3=id=,VԺ{Grr5F[IUZϙ εJ)rOj(Zwl5Jr`: +$iQxkf[;}YRnm,4\3#{J2^Ғk6_0z;smU:4-?⿸^ҌͷW\|U|e|д>/{J2^Ғk6_0z9smUB~+d:L}QfKB1ZZb G"su>ŸwQ36%O5ԕijƈ<'o7a խ6RD$^8.̬rk('tEѷNY&f\Gz\S:duLy<-o}M{ܮr˚Ej5S Jo.8 [8{ l*b} ž*DfVj&;sSʇ(?ۿQ| k=>`j|^0k=>`j|^0k=>`j|^0elnV':gFpI8LWWcS{x|4"k=>`j|^0k=>`j|^0k=>`j|^0k=>`j|^0k=>`j|^0k=>`j|^0k=>`j|^0q2}ܟq-;%tmji .Dɨ|e.o%zo)\߽j}ɀg~&7~ieLZ@BchhB#[Og璫rU)\` D4n|ՍQ%]hLm<͙ՎX[kD^q'CT*p[ w7M'qEmS1הt1U{rO',KZܮˉweMvΨ#NT:'-\^3KߔԴhdwx -lOz#&7~XkU~}'ŞGꕣ^5^i,nI/{~9 ?2NuS4{P~-z%/ ŶT_8':*{hފܟ)P/Mt5Zr䇥/H%RݾHhm]߂KS<Oا)pg~&m֧ܘޥ՗3=idTDUU.ɻ @$Gv~s:v?@ ƒm!({P~-z @3-Ihtot\4$1Eܹ{_)g1V?Eb|t#nUc9F4%%--GRӷp9U2FsS1.o`LrHޫ󮖑aԧ/Kf;Y{;r0]~2altѽ˓5͎iԑ)LZe{jnLh[+''xɈ*f9#S#w}P[ҒUzƏ2f1?Ot O RUQuo?^'@b/QOWEY_^:F"<4z}].^GY_>V vR/} ^#<$uj`HY3zi_mt8pEНV$|)8rbte3fi~GɴީwR *Ƅe)GjN[Û{̪'E#R.S^!D?{ǡֵQUf.Jrv;gomSP2ٌeGvG䣓!i)Vb,9rQjE7+|uoF9[;vve(DŽd-' Wl0*Xft}.$6EssLղRT |"Y|U7zZZB5,}^SEL9QILoHvw*EQw**v"4W*8&6[c]9"cQ\ܨg>-JT29dTԈ$ɸܝ LZ[G,nO{{̌MʬcW%o]U~klؖkIW㍖gz2rx\ZST2=>_RV&2MϿruPLtossME\v[u 3GCW&MܫΨ*ԫU%vJWѝjprڄT=c{ĸ{ )&cAf8/ѩr&_𢣩E,n\Ѩ"o6TOYK#%I"NN^滻芙C"^TiԗyKYy~xCiƬDdDܹw+gJƦN93r; *i^N^eG"{软>+tdM;{m= s|eGz +Z3w>>tUS.sWw"/fTÔ+jz:GFBΑ72״SN;2qxXO6͔RƦzw#fX͟dJtt͓-mvhsGTe '7n] m #w/BQ[nE@(Os=|_kDD?2HZ|RtoaZ4xKDzE}L`$ɡ\]<*gLo/)٪#mKtMȽ TAwv65'KZ 9}''~@Rm+ixG9sUF'y5ƌ8ɤԽ{He3ʪoMeeu+i\ɒ7U]H9"'lo^oWҫiw?'|wpy<Oا)qtx ~ .NR϶QL ׶}Zr`"c l,j9ii5; eGM4U(E҆%{oVfyYsW97*-cko`0jYf.>#i[rr5K$GfHZ)TJQbsnҒ庱1+^u?nU|ߋ2a$P3m-L*Z2fjZF4kRE]7O/)zgY 2W;CjZ]#Th|b{uK>7,nI!ϙNJ)[_ujRnv!U*"h"aS'gyQ5+yh\Y+7 J1I[w+əUldPtD߻w`Q S\ܗrr5舉ji#EY!lTZ2QVIͥ-߻ vI$ vWp|TE4΁Y#jLEb.6nuH¦$ 8{)okz0ݼQG%[#ر;S575w?kFN$p_\(?ۿQ|w/BD~ퟝ3t*RQRR̔J:k-x7v*v35Pb" m9|3C5EW6ETT^-U\Οpm!nyGg=G^?Mc:+jϥZ鉹s*&PSMdF T9srn] vRlC]VWd kRdeZNėJt⻢,=-#Ռr$%mtƉr}s%1C Cż/\լ4LG FieV"d/ȇ%Nj*;CVzGmBXR{V_nqM/Faɡk4S4dyu#tZrymɪ]c]H NsXETV9o;]qK=>GJ)5ڔ{:궢Pq8,܏n3oCǺNVH9zefG; ܗÉnjZX(eCsu5#ŏ=ND)Ax<}(.rǎ?.'fEfoNtܼQsvUhwbbv$Nίj!z4SOsǵ$A$כ\a=pw>C{|Qkk""kypO5cд{2xHHQ3ZoG=7..o%zo)\߽j}ɀg~&7~ieLZ@B{P~-z%/ ŶT_8M2s[*~FmNz}G޵iۦ>6)OMFI3czf9N* 3 )Je_~jWK}^RJu6w59 ъsEi`l@עP/oqGqE|.NY{FKȼʨ[~Zq~kxx֓uOW]K|#(cs~ nf,2tF=ƈsM -Tg9ZYX`cg6ujZb:a LBM{VĿQwh?U{jTɚdw|GY,0a]S5M9jߗsU Uf\g-uu+9zWF*•㻑&Yw¢ehu7UKSs0M\+2SL|b?sqB䵩el哓$-$M9K[Itr}Zr`߽}ɀM_Z}YS1֐@ Q7,MLBȫ;D/ױw,"b*Dsw¦sUt0ҕE%>=T#^mިq D ƒm!)npOSniP[r7he[;/1{O/ElK^>SW},S?p2y?e>wu/4w5_r6M?XAP;-dfDkSJ䫛ڊ*L Lg{vCce2L(֦i~RhXdht^~ehYć}HثXUM3MMGMgtU z'Xz/JJe\΁%,zU7dVE#E*'JVZXS't}G#-o+5{ĨiX=w>|1٫'%TFli&rԙ;qŴZȮTZjLe5e\š|}&niw4"*J2MQT,~F1˴~V?uMt5Z&\ah|ZOT_i hूDG1kjZ>gZZ XݿqOnҎ}q.ᮊw>9]%r"bqVQJԑ\Z#12\5=дR59v{;u-2hX4<Oا)qtx ~ .NRϵgԻ~NVJo;$:ӭYzO fA&zVSˣH+3ϾC?&WQwOEMHb'{aI4IN$]() }3HѨϜ#dzcF_**FRq}|d`("QO,N7g e(ᙨU(mG.^'y{LϵyIkem 9j)9gL9fƗh)a3 - 6]fEM;I(GDdlJDNuUrn8uwiTG);mZZfwr;-IVqj)&էWc<ˮs߳nSڦ*rq"-b1Kݍ!lhҦSI#[$31sL#JU|ɂM]3&KDǵ+\DTTTߙ7db{ JDk%jǫݞY<(z\[l=$tR[IqlFjĮY~,[K[GҎfRMծ([U*c>DtGo݀qZʍV>[tu}KoPG0:)\EEUr|YxR%t"G鴷?I7daUwjLv9LU+AM\'6ve>ZKMN,D[m2Ȇ ;;=5"Joފ(=UOnJ/lԧ+a~O5ʑ19T{:\fе9&D #T^Zf*:ëVsU3ݚg8>ם7m,x#KL%pg2 wASp{%GɈI33M R# KDɮqcT{]扒W;.UwM[?鎙q[|{̍,S䊏0u7'pXafba_2㫶*/p R#W+Yz,S䊏0]+EZ U\Yq0r343kEKMj7|>1YT֢术5N|\q*ėz)V,4L3{eh|sFE=Wk O>j >}վ}*/T` .NRRR6w]#eH'Q'cܕLbEgCV^R8Fr>^\U<'/-}վ}I/[Vi<@SO>j >}վ}ʴ;ǘ:8I/[Vi^U<9FOzڷOtbo@>?0}վ}|4hw0uNq$^'ؽm[j >ZS|~` ?|4I/[Vi*`#I'ؽm[:OzڷOyVxTO>j >}վ}ʴ;ǘ:8I/[Vi^U<9FOzڷOtbo@>?0}վ}|4hw0uNq$^'ؽm[j >ZS|~` ?|4I/[Vi*`#I'ؽm[:OzڷOyVxTO>j >}վ}ʴ;ǘ:8I/[Vi^U<9FOzڷOtbo@>?0}վ}|4hw0uNq$^'ؽm[j >ZS|~` ?|4I/[Vi*`#I'ؽm[:OzڷOyVxTO>j >}վ}ʴ;ǘ:8I/[Vi^U<9FOzڷOtbo@>?0}վ}|4hw0uNq$^?zOzڷOyVT[~\0;9.[mTq dcGkcފ{G w* KtfOj\_lY#r{JxEVq{Ӆ~I_N'b(XWuƷ|;S_ hG68QӛxǹўKEX͚r+ٹEjͰxc iRdLie YIgIon&Qd$<)6dNzEޙij|nQlceX]ӳ?k\+T~R/ Hj#rg3oXyJfƗorRiag{u)8-X/kGʲzvOҩD\ǰ6zK*IGg=K<zI6u?TOIN YϜQ\܎LrsQR!ĴUKCg5T\̨'jbUV_xE%,[m԰Cj+srg7j닛+Ы=creRQoq /kJi{)ṿwa rpڦWM^)~l»r.9%+Mο0INi_)s ~ .NR3NKzg:oUQMxJxY>lMxJ8VO Oa|dqzd7(Y<%<:g:oUQMxJxu|tޫ'd'͞VO G7) !O=z:oUSC6{Y<%tޫ'0Y>lMxJ8VO Oa|dqzd7(Y<%<:g:oUQMxJxu|tޫ'd'͞VO G7) !O=z:oUSC6{Y<%tޫ'0Y>lMxJ8VO Oa|dqzd7(Y<%<:g:oUQMxJxu|tޫ'd'͞VO G7) !O=z:oUSC6{Y<%tޫ'0Y>lMxJ8VO Oa|dqzd7(Y<%<:g:oUQMxJxu|tޫ'd'͛  +=יｪ}ɀNj_Z}YS0ŷ9dB,?OPp^>sB Au(o 83&JG,jIk|T^Kij.&c붐I#f>eE7KQTWJ&*h{ǗJʫPS[oM0lH\w1s5]8H6;lxj*btdQd1}*+^;Bj;KOQ駧Y)I U,,sۚv:[.XYUQtD#/59)QKʏr7JW ;bK*㙩Ek93s\Y.ʋ~F:COinnPD$14tZBT];%7J 9(64#LVSե(1ѿ=LWr\!XVz%BY-uNvDtH|cbUSz9tHØJ``1DRDd{\bjF9Dvjܙ @wė<'z[ţ b:4lW$#SK~ "pvb 6hp\Aq&chn+SU˿Ψ]:|jl+oW,+acVwQڜvw^V\q['8'L,kSW2kMܣgxェt5vjX=$^ױsڭ疧eK['6_Pvw99iAjsdkz9cEWFE+RVM<4#RWH3>SsQʉ̊϶Wۭ-AqmP˔Colk=I_#S'9\@cj QnvKL64Τ)Or49JjETj"oT_ڟ$-b;x/2_tdiT_&UDfg8:ڷQ?٦sb5\k֧Z̉G&K/hx( WLhEU\"#WN9 I zelM\1W+ZڪD\5ᶛ]֎ih%uBe #b9{nzo>H*ma Smi؈s^F+ӓ68EZᙬ8 =5R{V]NF24cZ˒JDP:nF۶"a(uefTLl ;s4HroLUQV';&']{W7rW7-*o7]lsfR;d'ClnLG䫤vʺ^d3ٰ{VښI`'Ab7*t\ګ77:B A@(?ۿQ| 'S.U1:ZrdrUEE#߻9Trf+zЭ0ijy$}UQ4upM,HkDE߻B9nYo>ka3<%Uw1 mB4!=sWsgr[}4we㝓ӻ7UD42zw{jzLumNqX(JxQX/Bk\z"! eйS2$\iOny6ϋ_fc'#`>R*~`]>* o!jdHk݌\Hz?7_grt_JK.+::ED1&<&,N'=WgsS7DM]T,r穹y);u5_d~(KE|t [UFI2ih*.M`?{x&A2SXVjDS?ﴀJK:ުG*MtVRsyƣj/!ȫP2ڟ>.j!4G>EzHYJV=)ggalh|?wg\L8iy)HDž_oDy:\NF +Q=0dxeI::vWSWTN}2CUG,X VτnCugN[#fF*1UULީ+U@`5xʇhGs6Te5[o+މ|gw7AnVSjGnV?z垞۪1M^8ւ~aZjg#,Ј'Ҿy06IhwƷ[E"$rg "5d)S8{P~-z%/ ŶT_8g9S)ײbV+.fuv:Cit2wn_Ffm0]US]\%(-*. >k}UtȌ|nmjr[r/[^VZnyeXeI)È4{KtٷUHiUo2_ޗ+ Wp*N1]J!^Z97w>v#j|i3%> ?vAn_t6*OO%jʶˌg_ՎT K?#O{/JF\*؟S|"M#.OmZ]iԝ)K*Ws2"j"e@1rf^p2zo)ʃCrӢz~}cy^5\f=-۞ݻyV3]_a4oUcJ9N~OSNFrdߙ2981K\Vu)v{})'[P{cEj`fK ̊Tx@|CC1SSGzw7~(dvRGס XiEd9?LCj1Cj17OYfgzR vV{3=j՞#B^ykk7kBzt>% 3u}-M>f_A,Y/<u|3T |KA,f?W>SOR0A@+VV=0$sc#sUo[¤RqRe2=~ 7e9{F(K2Ԗrlr1Ujw|ix9?FZubf\ȕb^:W=OGOn4b)zW 5T΁ɿSW{g찶:hq4jHӔ-RW2W57&HGi-IRYǓɼdws3}8X~/w9ea߿|"a~MhØZF*rzϟ`aX^mA0T`bUj"=3Mbx{KY׹e{ ꫹kwy=]od̯ފ.i/L t;9[q9Xu e=QDԹ&jjd$~#[MJelRE,*{gkf絨"#Q. ?j vd;qn<U2ksL9 ljd dtT1@YSٮکo'8>f߲}VSSVeFF:'`nn[ueUtjmC3i8QpW#FhDsLET]lihf7 s:f[n6G&JG3R,H[nEJ ^mިqRy\6?Sn5y.\.Ÿ/x5zs`ױGqmVjO]ývJXiNTtVvѡn?5rqϱfUt[UF>?κY{˓*~sl8fF$v3N{܈h֡]ar9]=;ܻh")^aXmj}W*ů <?we¯7͢$xiR2W~E [ItrG=7.SOOSU\;y֟GOiQWc޼ s GI,T %UOL`W[GSy [US{UQM545 Ur~ZsvִmuJ%FO~}~Qԥ/&{#Uv2<*`"E$EN)?%fqM覥~Υ>M~;]M`+U9e=VRNw/`v}RG.)8|WfHρf@<'ڞY69LZ$Ўtn}~RmsFY"n7Hʜ9JZ65T^eN~V .s&?t;-wt,.#tUwc%I.>LLպ1 ŪrQ ,mG'm>)}ΑTz/bKCkJ' \#~*V&9K/QsWfxj$Qh^ʪg!J 5ķ{n[Bz{KgZ_^CǢ|oƮ[=KiKkqwo6n|/n_Hr'kR鎞B鳠JJ,)#W5Y.NpW9S%r!ӊT*6pv7G4~'S?̯ tG4~'S F>$N%ޣ?~TG馯V{JrKnKյ5mO[3_z0gƿIyk>OOcgƿIwrlLNX럂#3:o:o42D= D= `:f:r3=(=(aD-]DqMɻ&vy|m30TnZδR~s-325sFET\H6V71qX6Ҥ5j2Nc_Y&=st2KSըW;OY4&l2[jI~C"6zW'+#W4Lvj}"6hc!kPSe)F 1/JJgǘܮry9U~,@p^>sB{E l8[㈭XkKU-TT\S\޻8úU mKMʲ-ECbQ^EM@ٰ х.u@t5ZT2~3TLslDj9Ys횓 *IdKn) &+{Uܽ}9khV8)&!%.h.cYSO*޻ѳ朤^IKaK$ {n4]JcdTrܹ7iw6֣`wC'R>,׷Ź9P ]q=J sݖ}-U˳'jkakmUDrnͫ44'>E#7v-[dHisE]r,˖{ݒsv!s vl[ڈᨒX*"2TEsr]MNSU5UQy.8N<61[تhGF茌vL$T%ߩYd]kdf9:1VH =7#Q7*.Ej&Z͕8G Qɳ 5];j&"o47G̜ᛴ\P+%|rѻ sGΊ;$\jr"97`ug͕415[.n$OL :^\چchTLd@φKN..H[Җ [eh❫wWPQDܳPTg$,T_Up:aJmxft>},(c=-G.Y.dNsabL/e[n&zK+UR:Uu++3]*Kl3/8m-RUs^DF=˖Lv}[nDVZZ˵-<_ck\ *o}cJ jalQ{RVΪf@β[nEJ ^mިqaܶhMuޕdԋej4j9T:LatX8BEϱ)k`PȼHFeMgi|~?/=Zҫw#ݟ:sCk\jTxra5Gkn]DFߖ gm&r;}Wd/>gi+7/e{[Is]i3f\KƜn6oȍUIc^gkWC辭G֡/v`շU'7AmVyho7\W!rjtw%[!_7^'ua!Їz/AQx+^Z[.ϵ 5i;9H{܍kUsQؒ6[ĵth\MGJabwY_ \׎rGoΧb=[¢y=eLTg*g{EgJY~dlVy-M< <<DlMr5Ρr(b|-yreV.yW>^RR1\{`O%g~&m֧ܘޥ՗3=id {E / 1,w[ c詤RDtGJNc7-W\ceKͥH)V*NTɫUF]|Wkw1GDB1Ȋ^mfqn|)jKUuqzbc]bS75Ϝ@w{ŝ&mbxu-j8ysk3I2]ٱ9ӄvs+,8Y#TkTdꪋ6k2cy5xJ pkU#yIQ9\*?+Qw=LR6qu,CSt*R,jڴzyjݗ>`u=Yc飫_rEr7DLE]^F3v{DZ]o!(escej!z"f=7]^|ڮE,0vx*hڗ[dEiڏWYfE\Ц`׆&<iڕ̎PE2*5.h$E̙T1g4-=f!΅gK˒"a=bH13U^"sGGOdH^5[Ahsͬ\sWBX1K PS#ZmR+QrnkQvƪ*6++n5NનfY"'k"䆅Ҥ'~:9#J )?h 4&nu/x̸[-D@{eOLr\Ȥvjb^]dIHا9םH_Sۥ?}X/iɶpj5|1ZUrzo䣵j޹l8f8ۀ,Z̋D0I~ye"V74R^U*"Ew|Qu;9ijJ:fЬ(TySܸ42M]xm?E m^Et(ƱFRI#\E,ewm9ȉDZ$j&Y4GsHWv>WM*薗 [G:v5O}ͪ9䢲6fͱM )jޭ"*UralY+j=̗ɴl*Vhh}y^ϴ*`v #K/ȹOiTB譢+J#f1?;&Ml ZsV쒩ey8JeSO%TjSP]S&lIֶMK[4ҝ-7zĆEjaWzͲ*\W,ȯG"vFvU;3ˉkUvjW5֦j]DT"ה1 k2gAi4nc+lѧE}\$W}†'K"SJQltG*n&3b[6obu$u4UQGJYt-vyBv[YpaEa,?QE%E9xim*+-n֪*WRe>CW Ia|Up3I"yt9VMʺ =uJRi+8^i5nYGAzZ)a|3Dd5Ί̧̒8rJAKq%;Z1~1G’I_3O[=KMhOIOm3md&rW-"u\w]&{Y=4ՎjxYffQI7,ԄT^^6݄v~ÜTEEZӵG9`Uecs.O ŶT_8raԷmوPZ$*5rv>Q=6*s{EE5-d0k :CR*s;LEAqj ƶISW*;V,9'T_I[_W0UȋM]P ȿpoUwU}ζiuU^TDkSz[{G[|'Cpe~TTSzTIFșjENv'` ֝^`N]b /0u`:ӰWtX‹i+,AE ).GZv xQy;wE<( n ֝^`N]b /0^5TEvJ2bK-Zv xQy(`s,AE iUt<8v{NfSP\ Zv xQySK)1]'iy($պo,YZy7.Nc%٨Hͽw9:9*,)r5l^.nl%*tmNjq/s^]ަiߩv~UU\"kոY63"IpP϶SL>O0 K+O/f8zӅ~I_N'b(X*~i/vG ^LTW"5ܟ 1 0F 01{جTU"y.1N,UYdQTJ \|*Șjsra[m.yY&jV.6f9L,ksG.މqMJ{MW&n"G&IPC5UyNs2y$ω@Gm]dW.CijirN\ \qʻu0?cۚ9hZDRUMEW3)44nOP ×6;^hCDjreG9FBuZ}6/b-Du-4 5tCv2Mor֞b&=U9*ɢkZPadu{U2$֤NV+ʊ˂6ؚHΊ(I#R%^#_*f|ԫ1 %ZT%V.Nޙw(5Bar; 5[Gt9w{? A1#RVIas^dT[UUU*f T^:Zc#ZsSºi (+'].GW98ǽQ?Rr t"wPn Mr)gYUN_p-OUQ=7Kڅ:grj*Tӣ^Ujmv],&ֱ1Dr-E%GђȌz;NoWzu"DʚUuU[i.4Q9LuzjZVS6;>e˝/i]4NJS^w\fev"w쌕ʐOȓЄUEEMʄ>ԫѼWmح{."i_m95TDLܼsd]F5kU쓿^ѝEҷ\U/:KhlN [-j]B*{Oqbtw KIWW;i_*UOTj7gNѭZb얺ek魫ʊ̤vW9u9QUsc[n3-#c]ѳgFK5jz!:M[bTv}j,G9dtn|߷"pQިjTc*TF:9)hx=Wը I#+)3WzF+8]51N1wښ~Az6ϋi*щ#U7B&wχLϾqBn'lzmnjV|$7C +!6sވH7䢸pخv#aNeZh̚"{zZj1M;Ts!Z+)Lп-9& V؛{]u5Q2{ݫ??TeW%D3&8R?![ά:0̖Kۆ+wj[SUXʚHhֻzH'o׌Gbz{aCRttIWV/ZEitÌl[8~$bKDt捎Us񚕫܊NMl4[_|dbQ?MKմJv'N^eWꏴ.1OT}wy|?s3E,)Xcn5OC_T}wy|?: Sytv;J׻JHxeY㍵rc\*r k>ΨUYQps9-::z,%1lfvzTϙ5lW.Oc"*]x_i:}jzB3YnO8M`{.i[T϶1u*މg,ű24㶯=2J/rӇ1]΢Q%uzlϧ;*urTr&\͔b\֚5{XTss&TEj-5ԥ[â*GKmԥ֗ߒꏴ.1OT}wy|?j=b )XUvVj*L_T}wy|?: SyہF%w(e]n*e#Ut1OT}y|?rꏴ>1OX϶SL>O0 K+O/f8z2)tW;=)6l^ThɖJ+,LT{>ѭ3UQmGG9Tǫ:Ŝ@ʊ#~i)^ڥ?@p^>sB{E +h[]6:jy[ވ嫰pLe]jz|s^O*tmb7T~ MUݧq~rtʋyBfJ~yJe,Oi6wƵ k U5qfDF=&qʋ]b{%miQ2db+W99c ԶcęS5ȝ w*UE\5t> {dF;'1\ȽEHj-[>ŴOQʷ y_o db5ۚ!ӔNUyF5B< v>Ri˳{C&w\2Fzo;97`U.0̔,싋dNrzjх6W~S#^YPX@e4nU u,̅WO ݗ4jf+ H9IlvrsB594v} uV\*ݒYo鄮̇*ધN#tnb| ,_, >$UEVś׽f3b}a;%5c̬HU$if1g-l<sأ)]wOYR-0H}|HUG"%^~t %cT&sxr5/ Q5uj&Xץ}inhE_K>;$jSnDIu.^Kn(nGHN2Z[Uz5F$O;'WG,n5\vf8ST9)..VrTZGk$ku*D3g3i[ZuɑC Zd/kV$C]Rk}. t 3ĉF6|W) t2,rM"1{_vSꩫ(rW$)*;/ߧ.GEҩv}FҦU~)r|KkkvFDNq9T$MsemXnI DnH:UUIo27^nFk19;ztGfHnr"&S3Mq[W}\reM*Kb.LWUЏ4N?3DJ=~TO,N8fjF{\tnvnY:&DeDNm="U\-mkW$ҫ;9>mzC C03«$\*b98E2wսOOpۗt2_,?RR_UuTU,#\"DkKD59w4˳fM'ȜʆK^mGtkMV[tg?i!X4qq}FSGLF1ȭVwf{1, xɚUt.vosLT bcWq#o8a[EerX)^뚱dj#ufr-dUyYUM:]'nxdcbK,rQX"tP.zoM91tjG76;5:zZ 3®\9}+QWhUw;UƺwOUU3WoWW9˗eT6SHȀc]W$KN—n Fdd"5r"1Z]WO54Άh۹Qɽ 'aݤFҤe-&6+]VOQ7G#k^KҮc8Ɇ*1S%Uzg/|VUf^zjުܕ}.n5µ oҏ3+z~lngiy)HÅo{oDI?wa·7͢f[P#h]xg`bmN2QeA bny#CF4lO/ggVYhIƨflV*SǞ`qTdU$;(<;FckQJ_9o-۷Tcv_*9*V'S*/|.R$XG5˚dD+PBܣuV2^ьoȽR=ղIt fSE$NF)JIC#YW;eSqk+嵳;;> 4L^>sB{E ;"Y_袎 8frLѭr.fvv'{oRKI[kM %u$q9ʨz9Diӛ\ Jʍ1вUlLaz>F&*5-Ik:lt6jjF#|o4ޙqmT`\1t8 RW=Y,j#\˗3Z9rwnE\|_[5-=~#XҮkUƯ)ʚQS>U=>롞M-{WK{kvIj`nSx!b~=}U=Ү:I@.zD7*MJ-]ŧ]n,?Nʊk_*eGfԎ7He3,F)wu}K&+LX[ƹ5ݚp"pv h!\?q&{kR7KQt.ϿΈGg{L7s{G1%f|3=4kU9/b䩻r@>;wޭV[ѫNg;T,sWO2dkrMܓ&ljiOpő"Rֻ|WP}wU>ֻ|WP}wU>ֻ|WP}wU>ֻ|WP}wU>ֻ|WP}wU>ֻ|jMznHH&siGBυ[U}uq^1tog"2R(vklsQjI$Nt^`iW}4\&Ӥ*ڽ2dsĕk]x>xjb<5k]x>xjb<5k]x>xjb<5k]x>xjb<5k]x>xjb<5k]x>xjb<5k]x>xjb<5:V+~IPܙjb< :?瘫Ui2CJw _.c Sm־x3+Us"ӟa쳀p52LJbZh4+cMȟXW& Imm[gV1$kȟW#Uy/G9v9'ezY4Z IFp2v:G|z'QF~~+kZi'IMsWr/m[[+Q8*A2*L˙bl_{,.辈#_*gsvk=T>y:yA vyM|b>}v]+i؎rT&Ms7&onKRvW>{|k=T>x>BEN [4TF"Q~ڭ6RS Lnj*="oȩ Y:!λc)ڎɅecje|9Dzaĺ2qyi{FX,=t=e ulIڎk3{٣R{\;$O#uڊF4\~rwf- j.SjQXq)ScT?azz:fjHDjJr[Ⱥxv5jzciB}'o!uD;P6 |9EDUο>L15:˥U6oB"j]Hϛ#bj+<{V1LTuxœ>[;W7>t|-sӹ֊7$2qM*beLq<,1߶vdUOkdv\NFmRWʟc8(+YjJU6"G5U*޹}v5K_ew&s-y&$aYV'&k=T>x|bx磝P4 Ƌw7=)2gAuOCFgAuOCJ?wc»7b'nI&(mmTT_+Z+4喤#o{oD~v:OhSk=1b*{J~=zUSu/ 1,,?OPcS-2ڿhu74/O6]2.vyݙ-+MjGZܓ7+Nt" ƟaڌD94$|,{"|nvK6"jWVy]mu],v#&Q+#(J#fvtߨ wRެ\i$ f/ùQS4V***N[;t]aBhM=W;vU3\/lgoͮqJc:#z5Noj&mt:#M%;U ^Hۆ):*Bl3ӫFeTgF.ڼbrդy« )2mVOl҂(csW6V"sUr.8>6=TvKWOUOzKEL٩QQciVhǘslzI]sb+S]Jƶ8%`8zjv׈G_DIREcU܈DNڧ6\w[ qTUgUfoΙ"X͡paa]d\CEMw[xF.ZbrnW+}2jFy#l1j]ރTAQbt,\b'溲z9ט-?]*w?`:W~?|^~ O{y -?]*w?`:W~?|^~ O{y -?]*w?`:W~?|^~ O{y -?]*w?`:W~ݸU]ێQKPlSS7*c5Z;kSK];$nTQL4Mʙ*f$UNe谎2=k/UvVS7xz\D75ۖZ{Y[~wo<]4)?bouMh"_^'b(Q}8X~/w9`H/y=<ծU5̟Ħf*Xܞs|ZP)RQodRl3EWHؗN#AW4} +Q^/^WJtr"`|9DkZCJ! Ž7KcBcP{&==e*ncUd\ʋ6'^RS*UU2wN~dJK+s3QIGki.[Jڔ-)Vɵ|V1,Iq߃ਊ.?z͚槣zgE5)A闁.(] $I7Ŀ)fx*oQaI TR>DZgG.Ȋ"+j~hիMEb. 4-52.UΊg_Mk"V=MW"l:o/zct[BkVDs@Dݚ+2E'Lo7޶p}EDQ{\rf91fȏD\t*D"rw6h\giy)H˅w{oIwc·7͢}8X~/w9ea߿|"aXۀvGn5C34AjTG*"̪p}Nիϕo3¾+eI+/ӍE<3שճoLJrqJ8wOG%ni9Q?mx4򶖢59VohfGIK,=ɒ7+USC-+U\j_JJ ΄ܤXkBTJNK ,t4/~5S+x{xԿflKx|v5V"vJߞFI) =r2sTnUB8MJ/-%\P*izI,oyC]MMZ+Yy_ps9{iZJ{zG9^w9sU=EM-l<+|X1B9SǾ{ |Z#c^fGH׸Cټu\S}p簸Š 65?6o4t{>M-]~=>-{ |Z#c^fGH׸Cټu\S}p簸Š 65?6o4t{>M-]~=>-{ |Z#c^fNbMayOtddlI 9:4E˛]~=>-{ |Z[ZmC wx& ҡcoXLLkt^KSu\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}pO|7:Fƽ&îg]~=>-Tqɳylk~!lil:y.)h>u\S}p=~|\qSkJU3G:\ԉ]!]~]~=>-m86-TIZ("#"c7USPtgYQMNƾek#k$s[ɹ;T2̢%'+,i"Ys 2 /+d[iĹx;,װQUIYP=K ^Ǣ/2ͪsOp+(J]GtIRzl,֋{iY =Λ[v_J]P,|Y{H ##8kVJұ&&n)3ߛ{n^qo@C9+VM;i=Z wϬO҂}'ڟn-[@xh{L U S`RPf=t#d[=ɛTq`]|͊*Zl.(&[brSss52"W4ܥz/X>y<hr!_([Kj G'Xm^:46E'{L)56-ܞeXmOZ'ߢ 2G*&rrN[jwd8;cxU:6UGO왡Z7$se`6uv1/oZ-zJicuC'=l'fH[٧,z7?Wwof1({?c8rɇ6ZHLtRq\]4v{.ZX兹&jN"MvӥŶy鬿wZ}Eg._/KSڮ]9ux62l.62VWKkɓG/)7jw;@$-(ZO$n^G^O3oDvo5F]Iӎvh=$w-4 ?,y[Һ;wpH:-8߹hb:>O;\WlXm{ЛD%2$hzQҳ#ɬVo=Zۖ6O d%#[jt4͹kV5E2&q]m'tV*98ܔr1_$P"[;Hn:\=|CmdMmJO##dl*1Mȍקc$.w:{ٱ$bGCi\j"6nƦ;.):Ϸxl;NhL[*,XזZ^Sy)`{eXޭ{NeNي PNw9dj^קsUNINZrL n5YTn-(⊢_+s΢DMꑽrZUwķ&V$VH/l\o҈t$,0)oIʍ5c%eVRXl8Kc:8W󨨧ŽrZM/LCy]䪬,^S"nDjd-[Y9P, Up~ԯFߠ-+r:#?kz^cPcB\m{Witd 0^SqU1ec ߂A (`fkRˠ d`0f020DFɄh 0|8%dXUXŜb | B : jZP16N7/{VOV?KV}01s`}VuVV:g.[!uV֊ ,0 cfF`3!p0bc7sIENDB`DyK yK \http://www.fao.org/ag/agl/agll/gaez/index.htmDyK yK 2http://www.yale.edu/esi/DyK yK >url:http://www.myfootprint.orgDyK yK phttp://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2006/key2006.pdfDyK yK Dhttp://www.fromthewilderness.org/DyK RURL:http://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdfyK http://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdfyX;H,]ą'cDyK yK Bhttp://www.fpif.org/fpiftxt/4533MDyK 2URL:http://www.oprit.rug.nl/deenen/Technical.htmlyK thttp://www.oprit.rug.nl/deenen/Technical.htmlyX;H,]ą'cDyK yK Purl:http://www.alternet.org/story/55953DyK yK fhttp://www.globalissues.org/traderelated/facts.aspIDyK ohttp://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfmyK http://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfmyX;H,]ą'cDyK yK Bhttp://www.fpif.org/fpiftxt/4533DyK yK Hhttp://www.alternet.org/story/64562DyK yK >url:http://www.SustainLane.comDyK yK url:http://www.portlandonline.com/shared/cfm/image.cfm?id=145732DyK yK 2http://www.symbiosis.dk/DyK yK &http://www.dzs.hr/DyK yK .http://www.h-alter.hr/DyK yK .url:http://www.undp.hrDyK $URL:http://www.zelena-akcija.hr/sicyK Xhttp://www.zelena-akcija.hr/sicyX;H,]ą'cDyK $URL:http://www.zelena-akcija.hr/sicyK Xhttp://www.zelena-akcija.hr/sicyX;H,]ą'cDyK $URL:http://www.zelena-akcija.hr/sicyK Xhttp://www.zelena-akcija.hr/sicyX;H,]ą'cDyK yK Bhttp://www.carbontradewatch.org/DyK yK Bhttp://www.fpif.org/fpiftxt/4533DyK yK xhttp://www.christian-aid.org.uk/indepth/605caweek/index.htmDyK yK :http://www.lists.riseup.net/DyK yK &http://www.dzs.hr/DyK yK Hhttp://www.earthday.org/UER/report/DyK yK http://www.reykjavik.com/underpage.aspx?id=Travel&article=2006112110074DyK yK Bhttp://www.footprintnetwork.org/DyK yK 2http://www.cnnmoney.com/DyK yK 2http://www.hdr.undp.org/DyK yK `http://www.richardheinberg.com/archive/159.htmlDyK yK http://www.guerrillanews.com/articles/2330/Energy_Geopolitics_2006-06-14DyK yK nhttp://lists.riseup.net/www/info/globalnetnews-summaryDyK yK 2http://www.i.sis.org.uk/DyK yK url:http://www.irn.org/programs/greenhouse/index.php?id=061101fizzy_intro.htmlDyK yK |http://media.newscientist.com/data/images/ns/av/dn11088D1.pdfDyK yK Nhttp://www.ises.org/shortcut.nsf/to/wpDyK yK Hhttp://www.alternet.org/story/64562DyK yK 2http://www.alternet.org/DyK yK 2http://www.alternet.org/DyK yK hhttp://www.commondreams.orgheadlines06/1023-05.html DyK yK http://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdfDyK yK http://www.rmi.org/images/PDFs/Energy/E90-20_NegawattRevolution.pdfDyK yK hhttp://www.commondreams.org/headlines06/1005-08.htmDyK yK `http://www.commondreams.org/views05/1108-33.htmDyK yK 8url:http://www.alternet.orgDyK yK 2http://www.alternet.org/DyK yK Hhttp://www.alternet.org/story/55953DyK yK ^http://www.interenvironment.org/cipa/munro.htmDyK yK *http://www.mzopu.hr/DyK yK Purl:http://www.alternet.org/story/64445DyK yK Dhttp://www.fromthewilderness.com/DyK  yK Bhttp://www.mountainsentinel.com/energyfascismDyK yK Fhttp://www.redefiningprogress.org/DyK yK :http://www.theglobalist.com/DyK yK 6http://www.guardian.co.uk/DyK yK :http://www.virualcentre.org/YDyK yK url:http://www.hm-treasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfmDyK yK :http://www.theglobalist.com/DyK yK phttp://www.carbontradewatch.org/pubs/hothousecolour.pdf+DyK yK http://mdgs.un.org/unsd/mdg/Resources/Static/Products/Progress2007/UNSD_MDG_Report_2007e.pdfDyK yK .url:http://www.undp.hrDyK yK .url:http://www.undp.hrDyK yK .url:http://www.undp.hrDyK yK *http://www.pnas.org/DyK yK :http://www.cnr.berkeley.edu/DyK yK ,http://www.wdm.co.uk/BR@R .Normal*$1$$CJOJPJQJ^J_HmHsHtH<@< . Heading 1$@&OJQJ\@\ . Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJV@V . Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 zLFooter  !.)@. zL Page Number6O6 . WW8Num9z0 OJQJ^J<O!< . WW8Num10z6OJPJQJ^J8O18 . WW8Num12z0 OJQJ^JJOAJ .Absatz-Standardschriftart6OQ6 . WW8Num1z1 OJPJQJ:Oa: . WW8Num3z1OJPJQJ^J<Oq< . WW8Num11z6OJPJQJ^J<O< . WW8Num13z6OJPJQJ^J<O< . WW8Num15z0OJPJQJ^J8O8 . WW8Num15z1 OJ QJ ^J 4O4 . WW8Num15z2OJ QJ 4O4 . WW8Num15z3OJQJ8O8 . WW8Num21z0 OJPJQJ4O4 . WW8Num21z1OJ QJ 4O4 . WW8Num21z2OJQJ<O< . WW8Num22z6OJPJQJ^J<O< . WW8Num25z0OJPJQJ^J8O!8 . WW8Num25z1 OJ QJ ^J 4O14 . WW8Num25z2OJ QJ 4OA4 . WW8Num25z3OJQJFOQF .Default Paragraph Font16U@Ra6 . Hyperlink >*B*ph.X@Rq. .Emphasis6]@OR@ .Endnote CharactersH**OR* . pagewidth*W@R* .Strong5\OR .aFV@RF .FollowedHyperlink >*B* phBORB .Footnote CharactersH*8OR8 .rightcolbodytext>*@> .Endnote ReferenceH*NON .Heading 0$xCJOJPJQJ^J aJ2B@2 . Body Text1x(/@"( .List2^J D"@2D .Caption 3 $xx6]^J aJ.OB. .Index4 $^J F@RF . Footnote Text5CJOJPJQJ8+@b8 . Endnote Text6CJ82@r8 .List 276^6`T^@T . Normal (Web) 8dwOJPJQJaJmH sH JOJ . sdendnote9dCJOJPJQJmH sH POP .western :$da$OJPJQJ^JaJmH sH <O< .Table Contents; $BOB . Table Heading<$a$5\8O8 .Frame contents=pp . Table Grid7:V?0>*$1$.O. . xclaimempty.O. . xclaimstyle4@4 .Header A !9):7GhRk[#nkl٣KT.HU( {5~?DMQ)2ӪʹibI} + # %+\7J~LCMM(QVY`jqQr={L^ O9?fOl #&*,3Z?)KKoOXPP QWblRm{`|_ڹAx@ # b  I1x9A>'R4Zah#nqOB( i!~{AFISa}fzgdkl?mmArrz|ނz.BӷvgBA`.?c  z} &'05^MjVqv|O A [λ  0'Y.=>Oc    "#$%&('*./029:RS      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHJLMNOIPQRSTYZL:7 .Xf0T"$a&!()/*,~.01'2y356p7*8w9:;R<>a@A BBHiKMNHQRdSHTUWqX\,_K`aadGdhjln]truuv&yy;z{"rOM["$әǝOf]"``:԰6*>[!(CiZ3h6OE>l|bU     JtM "$d&')[++-]0067H7Q8@9^:q<=>?BE&FG>IUJJLN9PRSU Y%\r]``a\b"c~ccf gg.hij}kqooqqrsssovv]yy{{|/}.~[҂t 1GK>z [ % ;"&+)/1]2c3d3e3f3333368r;<?M@@AaA}ADFEFGJLLN"PPQ`SSU>VW5XFZZn[\_`baca~aaab@bAbWbbbbcc/cpccdYdZdvddegeeefjjjjfkkkrnrr(sMtw߃\1țeRݣZ[ֹCoQ6T' {|^K0+ U ;<h C#u$(U,///t45N667(99|<?DEFJ:LMDOQTXoYYY^_`[deimn0qttuvyy?z{;hڇjnӖ.^`֪ƮddI/9RLky=!J"#,tu`}x  Q   &.5o.*`b1    !! !!!!"!+!3!=!>!H!P!X!Y!^!h!r!s!z!!!!!!!!!!!!l"m"&}(((((((((((((())!)")C)G)K)L)h)l)p)q)))))))))))12^2v2378999998:9:=:A:E:I:N:O:`:e:i:m:r:s:y::::::::::::::::::::::::::::::; ; ;;;;;#;';+;0;1;8;?;C;G;L;M;V;Z;^;b;g;h;s;y;{;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< <<<<<"<#<*<0<4<8<=<><<@RASAABDGIJJK)LLEM1NNO*QQVYM[`dddd i.koTrw+|i"OU v'ox]kŚagvV> 8: &IT nn>}ESI)[NB?@/IJ]u=Qdez./@VlmWrX{Rn> cYq&!!&b(K,-1367K78999::;]?@lCRIJLfN QSWW[1``abbgh i kFkUmwmo-o"r;rssvuuz~~~ @mJلŇʇχއ߇IJSVY]^ilost}Ĉň؈ۈވlm"woc(v٢fڴݹ$n&s^x%/5J`rst 45>Obcd  !"g    T $%06;ABHN[abjp~ "#$sR{ > >"6#$$%,(E(***Y--S02224~518:-<>BAIC@EFG HaK)RSWaY[^`Abbdfhh i%i/iFiGiHiIicidieiiiiiiiiiiiij#j$j&j'jOjZj\j]jjjjjjjjjjjjjjjjjjj k kk$k&k'kOkRkSkokrkskkkkkkkkkkkklll$mGpqqqqrsttuvvvwwwwwwg~ ɓK4QdŮ̲r۴Vk$9STUVWXYZ[ghϺ{ DFL* * f`!=M -267AIRS[bij}& '   I!&)q-.2579;?ASBCFJuK|N]PP1SmSW5XY@Z[;[\]'^G^^_VabfjgklMo\qVsSuxz|.}ԇX_}Íˍ؍ %45LNbvwێ 'BWg|Ώ:MN_cxĐڐ!7EQRmrՓ{&'ܢKޱų;ݶշfJUL 4Ie}e?R6u_!f%!&*** ++%+3+<+B+C+P+R+U+W+Y+[+]+^+j+m+o+q+s+v+x+y++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,!,#,$,9,;,>,@,B,D,G,H,S,U,X,Z,\,_,a,b,p,r,t,w,z,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,w-D.2:f<kCJE-HK`MP*STVX\_yfhoYqthxR<>/݊ފsuszΙLa'LMkl' !*45GIKMOPVZ\`deoquy}~ͮѮծٮݮޮxy  '(CHIchi~JK/")4DELQRW]^glmw|}/:KZuлջڻ߻%NO^z{j|xZ\Q16;@EFfg "(,-BGLQV[`eijx} CDELMNUVW^_`ghipqryz{Q%x+]&i)9DELQVW]chiy|?mnnDdcah  $(+/07;?BGHPRW[_`jnruyz #()26:>BCNRVZ^_ptx| *[{|/PQey%&:L\p !0BYZV !@.Xuv *@0@0@01@01@ 01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01C 01C 01C 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01@01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01F 09A1@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@601@601@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@901@901@901@01@01@501@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 0 1@ 0 1@ 0 1@ 0 1@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 0 1@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 0 1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01F 01F 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01`01@01@01@01@01@01@01@01`01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01C 01@01@01@01C 01@01@01C 01@01C 01@01@01C 01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@501@501@501@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 0!1@ 0"1@ 0#1@ 0$1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@:01@:01@01@:01@901@:01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01 @01 @01 @01 @01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@901@901@901@901@;01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @501@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@901@901@01@01@01@01@901@901@901@901@01@01 @01@01 @01@01 @01 @01 @01@01 @01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@901@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@901@01@01@01@01@01@ 01@ 0 1@ 0 1@ 0 1@ 0 1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01C 0H1@01@01@01@01@01C 0H1@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0061GK>z [ % ;"&+)/1]2c3d3e3f3333368r;<?M@@AaA}ADFEFGJLLN"PPQ`SSU>VW5XFZZn[\_`baca~aaab@bAbWbbbbcc/cpccdYdZdvddegeeefjjjjfkkkrnrr(sMtw߃\1țeRݣZ[ֹCoQ6T' {|^K0+ U ;<h C#u$(U,///t45N667(99|<?DEFJ:LMDOQTXoYYY^_`[deimn0qttuvyy?z{;hڇjnӖ.^`֪ƮddI/9RLky=!J"#,tu`}x  Q   &.5o.*`b1    !! !!!!"!+!3!=!>!H!P!X!Y!^!h!r!s!z!!!!!!!!!!!!l"m"&}(((((((((((((())!)")C)G)K)L)h)l)p)q)))))))))))12^2v2378999998:9:=:A:E:I:N:O:`:e:i:m:r:s:y::::::::::::::::::::::::::::::; ; ;;;;;#;';+;0;1;8;?;C;G;L;M;V;Z;^;b;g;h;s;y;{;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< <<<<<"<#<*<0<4<8<=<><<@RASAABDGIJJK)LLEM1NNO*QQVYM[`dddd i.koTrw+|i"OU v'ox]kŚagvV> 8: &IT nn>}ESI)[NB?@/IJ]u=Qdez./@VlmWrX{n> cYq&!!&b(K,-1367K78999::;]?@lCRIJLfN QSWW[1``abbgh i kFkUmwmo-o"r;rssvuuz~~~ @mJلŇʇχއ߇IJSVY]^ilost}Ĉň؈ۈވlm"woc(v٢fڴݹ$n&sx%/5J`rst 45>Obcd  !"g    T $%06;ABHN[abjp~ "#$sR{ > >"6#$$%,(E(***Y--S02224~518:-<>BAIC@EFG HaK)RSWaY[^`Abbdfhh i%i/iFiGiHiIicidieiiiiiiiiiiiij#j$j&j'jOjZj\j]jjjjjjjjjjjjjjjjjjj k kk$k&k'kOkRkSkokrkskkkkkkkkkkkklll$mGpqqqqrsttuvvvwwwwwwg~ ɓK4QdŮ̲r۴Vk$9STUVWXYZ[ghϺ{ DFL* * f`!=M -267AIRS[bij}& '   I!&)q-.2579;?ASBCFJuK|N]PP1SmSW5XY@Z[;[\]'^G^^_VabfjgklMo\qVsSuxz|.}ԇX_}Íˍ؍ %45LNbvwێ 'BWg|Ώ:MN_cxĐڐ!7EQRmrՓ{&'ܢKޱų;ݶշfJUL 4Ie}e?R6u_!f%!&*** ++%+3+<+B+C+P+R+U+W+Y+[+]+^+j+m+o+q+s+v+x+y++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,!,#,$,9,;,>,@,B,D,G,H,S,U,X,Z,\,_,a,b,p,r,t,w,z,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,w-D.2:f<kCJE-HK`MP*STVX\_yfhoYqthxR<>/݊ފsuszΙLa'LMkl' !*45GIKMOPVZ\`deoquy}~ͮѮծٮݮޮxy  '(CHIchi~JK/")4DELQRW]^glmw|}/:KZuлջڻ߻%NO^z{j|xZ\Q16;@EFfg "(,-BGLQV[`eijx} CDELMNUVW^_`ghipqryz{Q%x+]&i)9DELQVW]chiy|?mnnDdcah  $(+/07;?BGHPRW[_`jnruyz #()26:>BCNRVZ^_ptx| *@0@0@01@01@ 01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01C 01C 01C 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01F 09A1@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@601@601@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@901@901@901@01@01@501@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 0 1@ 0 1@ 0 1@ 0 1@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 0 1@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 0 1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01F 01F 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01@01 @01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01 @01`01@01 @01@01@01 @01@01@01 `01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01d@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01C 01@01@01@01C 01@01@01C 01@01C 01@01@01C 01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01 @01 @01 @01@01@01 @01@01 @01 @01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @501@501@501@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 0!1@ 0"1@ 0#1@ 0$1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@:01@:01@01@:01@901@:01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01 @01 @01 @01 @01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@901@901@901@901@;01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @501@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@901@901@01@01@01@01@901@901@901@901@01@01 @01@01 @01@01 @01 @01 @01@01 @01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@901@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@901@01@01@01@01@01@ 01@ 0 1@ 0 1@ 0 1@ 0 1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@0 0061GK>z [ % ;"&+)/1]2c3d3e3f3333368r;<?M@@AaA}ADFEFGJLLN"PPPQ`SSU>VW5XFZZn[\_`baca~aaab@bAbWbbbbcc/cpccdYdZdvddegeeefjjjjckdkekfkkkrnrr(sMtw߃\1țeRݣZ[ֹCoQ56T' {|^K0+ U ;<h C#u$(U,////t45N667(99|<?DEFJ:LMDOQTXoYYY^_`[deimn0qttuvyy?z{;hڇjnӖ.^`֪ƮddI/9RLky=!J"#,tu`}x  Q   &.5o.*`b1    !! !!!!"!+!3!=!>!H!P!X!Y!^!h!r!s!z!!!!!!!!!!!!l"m"&}(((((((((((((())!)")C)G)K)L)h)l)p)q)))))))))))11112^2v2378999998:9:=:A:E:I:N:O:`:e:i:m:r:s:y::::::::::::::::::::::::::::::; ; ;;;;;#;';+;0;1;8;?;C;G;L;M;V;Z;^;b;g;h;s;y;{;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< <<<<<"<#<*<0<4<8<=<><<@RASATAABDGIJJK)LLEM1NNO*QQVYM[`dddd i.koTrw+|i"OU v'ox]kŚagvV> 8x:a &IT nn>}E56SI)[NB?@AB/IJ]u=Qdez./@VlmWrX{Rn> cYq&!!&b(K,-1367K78999::;]?@lCRIJLfN QSWWW[1``abbgh i kFkUmwmo-o"r;rssvuuz~~~ @mJلŇʇχއ߇IJSVY]^ilost}Ĉň؈ۈވlm"woc(v٢fڴݹ$n&s^x%/5J`rst 45>Obcd  !"g    T $%06;ABHN[abjp~ "#$sR{ > >"6#$$%,(E(***Y--S02224~518:-<>BAIC@EFG HaK)RSWaY[^`Abbdfhh i%i/iFiGiHiIicidieiiiiiiiiiiiij#j$j&j'jOjZj\j]jjjjjjjjjjjjjjjjjjj k kk$k&k'kOkRkSkokrkskkkkkkkkkkkklll$mGpqqqqrsttuvvvwwwwwwg~ ɓK4QdŮ̲r۴Vk#$9STUVWXYZ[\]^_`abcdefghϺ{ DF:L* * f`!=M -267AIRS[bij}& '   I!&)q-.2579;?ASBCFJuK|N]PP1SmSW5XY@Z[;[\]'^G^^_VabfjgklMo\qVsSuxz|.}ԇX_}Íˍ؍ %45LNbvwێ 'BWg|Ώ:MN_cxĐڐ!7EQRmrՓ{&'ܢKޱų;ݶշfJUL 4Ie}e?R6u_!f%!&***** ++%+3+<+B+C+P+R+U+W+Y+[+]+^+j+m+o+q+s+v+x+y++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,!,#,$,9,;,>,@,B,D,G,H,S,U,X,Z,\,_,a,b,p,r,t,w,z,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,w-D.2:f<kCJE-HK`MP*STVX\_yfhoYqthxR<>/݊ފsuszΙLa'LMkl' !*45GIKMOPVZ\`deoquy}~ͮѮծٮݮޮxy  '(CHIchi~JK/")4DELQRW]^glmw|}/:KZuлջڻ߻%NO^z{j|xZ\Q16;@EFfg "(,-BGLQV[`eijx} CDELMNUVW^_`ghipqryz{Q%x+]&i)9DELQVW]chiy|?mnnDdcah  $(+/07;?BGHPRW[_`jnruyz #()26:>BCNRVZ^_ptx| *[{|/PQey%&:L\p !0BYZVWX !@.XuvIuGH~ #!C!$$A%B%'^(`(((7)R)@,u,6.`.000l22335Q5j88 <>????AA?BBgCXEEFFOGHHHWIIR]_rdddweuq|rKTHX;K%'œÜC,.ڡۡܡѥf 0ب 4{ҽ߾+|}~ |]G&B!g>U9q07_ !   aM)n$ !x#1$'* ,F--/0744b6k8~:@2AA^BD]EEeGFKK2NOO@PQR TUWXVY[^bcdeZhij&klWmn r wExx|~DetA։ϋC[@FҘ){X@ީ(|jp^ҺݼAL,<"[ 4]?|?l HD$V      1 T G V  n   L b    H ! $ ' 2) A, , - . . >/ / ~2 2 3 3 4 6 =7 1; ; H= 1> I? u? ? /B B E E F G H H I J K DM N JN N NP P R sT 4W EY bZ cZ dZ eZ fZ gZ hZ iZ jZ kZ lZ mZ xZ yZ [ ~[ [ 9\ \ +] ] ;^ ^ n_ ` ` ` aa 9b b c c bd d e ef f *g g 7h i i j Oj j *k k k 2l l `m m 4n n [o o Ap q q kr .s s t Zu u v vw >x x y z z { { { 9| | 9} } .~ ~ f  @ X / J  ׅ q } b ʊ ? ׎ : o } 6 ’ _ [  > ^  ) 6 ۛ 0   Ƣ ~ Ԥ *  S (0000101 01010101 0101010101 0101010101 01 010101010101010101010101010101010101010101010101010101 01010101010101010101 01 01 010101010101010101010101 0101 0101 0101 0101 0101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01010101010101010101010101 01 01 0101010101010101010101010101 01 01 0101010101010101010101010101010101010101010101 0A101 0101 0101 0101 010101 01010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101601601010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101 01 01 01 01010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101 01 01 01010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 0101010101 0101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010101010101801801801801010150101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01010101010101010101 01 01 01 01 01 01 0 1 0 1 0 1 0 1010101801010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101 0 1 01 01 01 01 01 0101010101010101 01 01 010101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 0101 01 01 01 01 01 01 010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101 01 01 01 01 01 0 101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010101010101010101010101010101010101010101018010101010101010101010101010101010101 061 061010101010101 01 01 01 01 01 0101 01 0101 0101 01010101 01 010101 01 01 01 01010101010101 01 01 01 010101 010101 01 01 010101 0101 010101 010101 01010101 01 010101010101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01010101010101010101 061010101 0610101 06101 0610101 061010101 010101010101010101010101 0101010101010101010101010101010101 0101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 0101 01 01 010101 0101 01 0101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 50150150101010101010101010101 0!1 0"1 0#1 0$101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101 0101010101010101010101010101010101901901901010190180190101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101018010101010101010101010101010101010101 01 01 01 0101 01 01010101 01 01 01 010101 01 01 01 0101 01 01 01 01 01 01 01 0101 01 01 01 01010101010101 01 01 01 01010101 01 01 01 010101 01 01 01 01010101 01 01 01 01010101 01 01 01 010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010101 01 01 010101010101010101010101010101010101010101010101010180101010101010101801801801801:0180101010101010101010101801010101010101010101010101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101 0101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 50101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01801801010101018018018018010101 0101 0101 01 01 0101 0101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010180180180101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010101 010101 010101 010101 010101 010101 010101 010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 0101018010101010101 01 01 01 01 01010101010101010101010101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01010101010101010101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 010101010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01010101010101 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 0G10101010101 0G1010101010101010101010101 0G10101010101 0G1010101010101 0101010101010101010101 0101 0101 010101 0101 010101 0101 01010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101 01 0101010101010101010101010101010101 0101 0101010101010101 01 01 01 01000000000000000000000000000@0H00@0H00@0H00@0H00000000@0@000H00D@60@60@60@60@60@60@60@0@0@60@60@0@60@60@50@60@60@60@60@60@60@0@60@60@0@0@60@0@60@0@0@0@0@0@0@60@60@60@0@60@60@60@0@60@60@60@60@0@0@60@60@60@60@0@60@0@60@0@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@0@60@60@60@60@0@60@0@60@60@60@0@60@60@60@0@0@60@60@80@0@0@60@60@0@60@60@0@0@0@60@0@60@0@60@60@0@0@60@60@0@60@60@60@60@60@60@0@0@0@60@60@60@60@60@0@60@60@60@60@60@60@60@60@80@80@0@60@0@60@60@60@60@60@60@0@0@0@0@60@0@60@60@0@60@0@0(@0@60@0@60@60@60@0@80@80@60@60@80@0@60@60@60@60@60@0@60@80@60@0@0@60@0@0@60@60@60@0@60@60@60@0@60@80@0@0@0@0@0@60@60@60@60@60@60@60@0@60@0@80@60@60@0@0@0@0@0@60@60@60@60@60@0@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@60@0@60@0@0@0@60@60@60@0@60@60@60@60@60@60@60@60@60@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@0@0@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@50@60@60@50@50@50@50@50@0@50@50@50@80@80@80@50@50@50@50@50@50@60@50@50@0@50@50@50@0@50@50@50@50@60@60@50@60@50@50@50@60@50@50@80@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@60@0@0@0@60@60@60@60@60@0@0@80@80@0@0@80@0@0@0@0@0@0@0@0@90@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@80@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@90@90@0@0@0@0@0@0@0@0001GK>z [ % ;"&+)/1]2c3d3e3f3333368r;<?M@@AaA}ADFEFGJLLN"PPQ`SSU>VW5XFZZn[\_`baca~aaab@bAbWbbbbcc/cpccdYdZdvddegeeefjjjjfkkkrnrr(sMtw߃\1țeRݣZ[ֹCoQ6T' {|^K0+ U ;<h C#u$(U,///t45N667(99|<?DEFJ:LMDOQTXoYYY^_`[deimn0qttuvyy?z{;hڇjnӖ.^`֪ƮddI/9RLky=!J"#,tu`}x  Q   &.5o.*`b1    !! !!!!"!+!3!=!>!H!P!X!Y!^!h!r!s!z!!!!!!!!!!!!l"m"&}(((((((((((((())!)")C)G)K)L)h)l)p)q)))))))))))12^2v2378999998:9:=:A:E:I:N:O:`:e:i:m:r:s:y::::::::::::::::::::::::::::::; ; ;;;;;#;';+;0;1;8;?;C;G;L;M;V;Z;^;b;g;h;s;y;{;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< <<<<<"<#<*<0<4<8<=<><<@RASAABDGIJJK)LLEM1NNO*QQVYM[`dddd i.koTrw+|i"OU v'ox]kŚagvV> 8: &IT nn>}ESI)[NB?@/IJ]u=Qdez./@VlmWrX{Rn> cYq&!!&b(K,-1367K78999::;]?@lCRIJLfN QSWW[1``abbgh i kFkUmwmo-o"r;rssvuuz~~~ @mJلŇʇχއ߇IJSVY]^ilost}Ĉň؈ۈވlm"woc(v٢fڴݹ$n&s^x%/5J`rst 45>Obcd  !"g    T $%06;ABHN[abjp~ "#$sR{ > >"6#$$%,(E(***Y--S02224~518:-<>BAIC@EFG HaK)RSWaY[^`Abbdfhh i%i/iFiGiHiIicidieiiiiiiiiiiiij#j$j&j'jOjZj\j]jjjjjjjjjjjjjjjjjjj k kk$k&k'kOkRkSkokrkskkkkkkkkkkkklll$mGpqqqqrsttuvvvwwwwwwg~ ɓK4QdŮ̲r۴Vk$9STUVWXYZ[ghϺ{ DFL* * f`!=M -267AIRS[bij}& '   I!&)q-.2579;?ASBCFJuK|N]PP1SmSW5XY@Z[;[\]'^G^^_VabfjgklMo\qVsSuxz|.}ԇX_}Íˍ؍ %45LNbvwێ 'BWg|Ώ:MN_cxĐڐ!7EQRmrՓ{&'ܢKޱų;ݶշfJUL 4Ie}e?R6u_!f%!&*** ++%+3+<+B+C+P+R+U+W+Y+[+]+^+j+m+o+q+s+v+x+y++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,!,#,$,9,;,>,@,B,D,G,H,S,U,X,Z,\,_,a,b,p,r,t,w,z,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,w-D.2:f<kCJE-HK`MP*STVX\_yfhoYqthxR<>/݊ފsuszΙLa'LMkl' !*45GIKMOPVZ\`deoquy}~ͮѮծٮݮޮxy  '(CHIchi~JK/")4DELQRW]^glmw|}/:KZuлջڻ߻%NO^z{j|xZ\Q16;@EFfg "(,-BGLQV[`eijx} CDELMNUVW^_`ghipqryz{Q%x+]&i)9DELQVW]chiy|?mnnDdcah  $(+/07;?BGHPRW[_`jnruyz #()26:>BCNRVZ^_ptx| *[{|/PQey%&:L\p !0BYZV !@.XuvIuGH~ #!C!$$A%B%'^(`(((7)R)@,u,6.`.00l22335Q5j88 <>????AA?BBgCXEEFFOGHHHWIIR]_rdddweuq|rKTHX;K%'ÜC,.ڡۡѥf 0ب 4{ҽ߾ *@0@0@01@01@ 01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01C 01C 01C 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01F 0A1@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@601@601@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@901@901@901@901@01@01@501@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 0 1@ 0 1@ 0 1@ 0 1@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 0 1@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 01@ 0 1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01F 01F 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01`01@01@01@01@01@01@01@01`01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01C 01@01@01@01C 01@01@01C 01@01C 01@01@01C 01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@501@501@501@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 0!1@ 0"1@ 0#1@ 0$1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@:01@:01@01@:01@901@:01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@901@901@901@901@;01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@501@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@901@01@01@01@01@901@901@901@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@901@01@01@01@01@01@ 01@ 0 1@ 0 1@ 0 1@ 0 1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01 @01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01 @01 @01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01@01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01@01@01@01 @01C 0yJ1@01@01@01@01@01C 0yJ1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01C 0yJ1@01@01@01@01@01C 0yJ1@01@01@01@01@01@01F 0a!1@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01F 0a!1@01F 01@01F 01@01F 01@01F 01@01@01F 01@01F 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 0 1@ 01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@01@ 01@01@01@01@01@01@01@01@ 01@ 01@ 01@ 01K03J00 006 $$$'"1PfRu2rF<_j &RE}~L,m*ZTrn1@cHRVfps|ڻLV3R4v2e,`.0 >&Rk|nX <=^.z& ZH p hP d ~   N > S q H  8 :I V^  d9pt2z$d\D(398=XffhybJ ~S"."D$3F`Rjp "0@KojLl B'D<Lxt2̗^+>NIbNY_io\u{0ܐ0ƛ\J n8    <>?@BCEFGJSTUWXY[\efhijklmowxn p q r ~      ! # $ % ' ( * , . / 0 2 3 4 5 7 8 9 : ; = > ? @ B C D E F H I J L M N O Q R S T V W X Y [ \ ^ _ ` b c d e g h i k l m n o q r s u v  .0$A3xcBvA H=HqHHHRVvVVPWWXxxxxxxyyz6z^z|zzzz{4{^{|{{{{||)|:|L|^|p|z|ʺ'|^D( y\&$Px. /Td>~L3p/<Thx 2` e Q  < z 2 `  N h2 z n ( 0 & }  H ~ " ^  P , b dH,VHz^$0fL*b(//0r7778`8889:9f999\:::;8=e:f^ffff$g^ggTLJxޛJ.طz@V̽G"-\R;5Jj@[Bvd  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=ADHIKLMNOPQRVZ]^_`abcdgnpqrstuvyz{|}~o s t u v w x y z { | }                       " & ) + - 1 6 < A G K P U Z ] a f j p t <<<www4LO ,:-t-Hh9nɡ X__XXXXXXX  '! !?R0SSSI[[[[[\|hhh t2tKtyyyҎ8".V4~k>>>`L`p````amaaffg+vLv^vZzzzBg~Fy>ߔז*gsItɛ >f:=l GcGnĤ6k¥ݦ"]ʧ{ب')pЪImĮ˯&ܴ/ȵ^Xθֹ7ӽ7iCEm<GxaKtBmQGEe_z4#urXXXCXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX/XR$Cm`h> װS$~;R$+#ymxq$\@ (    c :@@A foot i hdiC"?  c <@@A foot i hdi2C"? TB  c $D$?TB  c $D$?TB  c $D$?TB  c $D$?Z  s *f$?Z   s *$?Z   s *$?Z   s *???$?TB   c $D$? TB   c $D$? TB  c $D$? TB  c $D$? B S  ?25    wM.u " tf{{ttRt Q;t ?t"M t Jet T3tA-t m|u |t !FFtX) Xtt _Hlt193371570 OLE_LINK1 OLE_LINK2 OLE_LINK5 OLE_LINK6 OLE_LINK3 OLE_LINK4)aaGGb b @*llHHʊ ʊ x> >>D.>j>>\>r>#>\>>>> >L>\<>>>L> )>>>>#>#>\>t=>>l>dZ>><>m>>L)>g>>G>>,P> j>l><>M>S>,">O>v>l%>>d>m>z>b>|><>{>,D>>k>Ա>̮>l!>~>G>>>d>4>X>|y>>>̡>>>>\h>t\>>>>~>܋>t>->45>>$]>b>U>n>>|K>t>>T>lH>>D>%>$C>>>4>>>>v>Dv>v> > >4 >t>>>T>>ԏ>dNK^Ҡ23^6A\&~&944F6`X 0`02`OiPPP,]]]B^xttx{pR8/;V;;@c^u@)9-CzpuzF?pD0R^m,|N|d(eIRQR|RRRi?ӆ%9|Q  . |k k k k Š Š   ΐ       !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwSY^֠6@nGOj1&D44Q6`^ 0h02nOwPPQ:]]]P^ttx{|)&_E9;`;;@nbJ)96CpuzSN}Q0Rlm3|U|u7sX$[Q"RRRRiN1?%_  . k k k l Ȋ Ȋ ̐ А А     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwCx*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace b 0,12 hektara 0,4 hektara0,49 kilograma 0,78 hektara 0,9 hektara1 334 000 litara 1 kilogram1,4 C1,5 ha 1,8 hektara 1,8 kilograma1.842.945 hektara 10 kilometara10, a10.000 kilometara 100 kilograma 100 metara1000 kilometara 110 grama117 kg 12.000 litara120 m1200 kilometara14,6 kilograma14.000 kvadratnih metara 1450 litara15 centimetara 15 kilometara15 m 16 kilometara160 kilometara16000 kilometara 184 litara2 kg 2 kilograma2 C 2,2 hektara2,5 kg2,6 kg2,71 ha2.089.607 hektara20 funti 20 kilograma20.000 hektara20.000 kilometara 20.000 km200 kilometara 200 litara2000 kilometara20000 kilometara213, a24,1 kilograma 25 hektara250 kilometara 28,83 funti3 kg 3,5 litara 300 kilograma300 kilometara 32.800 litara327.630 hektara 330 litara 340 grama350 kilometara36,4 kilograma36,6 kilograma368.817 hektara40, a4000 kilometara430.000 litara45 cm 45 litara5,40 ha 50 kilometara 50 litara 50 metara500 kilometara 500 litara500, a500.000 litara5585 kilometara 577 kilograma59 grama 6 kilograma 60 kilometara63,9 kilograma 65 kilometara 650 hektara74.063 hektara8 ha8 m2 800 kilograma800 kilometara808 kg 814 kilograma 90 litara 9882 hektara ProductIDxa xaxa#xaxa#xa#xaxa1xa xaxaxaOxa:xaxa xa$xaxaxaDxaNxa2xaxa)xa6xaLxa:xaAxaUxa@xa>xaRxa5xaxa"xa8xaDxaxa[xaxaxa^xaQxa9xaMxa/xaJxa xaxa$xaFxaxaYxa,xaZxaxaTxaKxaxa4xaWxaxaSxa*xaxaVxaxa\xaxa xa=xaExaxaxaxa+xa'xaHxa(xa<xaXxa xaBxa`xa;xa_xa3xaxa%xa7xa!xaIxa0xaxaPxaCxaxa xaxaxa&xaGxaxa]xa-xa.xa?xa.   AFEJ 6=ryzSZHOPX%*125=C;C  0 :   8B~T d %%k(r(x((((++++++++++++--f3o3p3x333y4455556 6 6666668899`;e;5=;=G=O=R=Y=======L>R>??????DDJJ KK2K>K~KKELPLMMNNNN$O*OePlPmPuPPPPPPPPPPPPPPPQ Q QQ-Q0Q1Q9Q=QDQEQNQ`QhQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRSSSS5X=XwXX YYYYY%YYZ:\D\]]N_S_`` aa&a/abbeeeef f ffff?hIhiibjkjJkQkTkZk\kakmmmmmmmmmn n nnnn"n'n2n6n9n:n@nAnFnGnNnrrsxzxeyny||GJFS[bcklwÉƉ?HNJQWmstz̋Ӌ̌ӌ)/15<@JPRZ jwxɐϐՐܐݐ5<=BDLMRUW$/0:• 3:<B֖ۖ1=@Lesϡء156=WbåAFjn-2Ǭ_f#%+/8#$,ݸǽ̽ py$3689A.3MST]#$-UZOS37@D38<EFOv{ MS !+;@sv]e\a(krvyz-3bd ahingmnz #+278?FJKNV[NSVZjqry{RX#!"*+23:=JKR "+.4Vc+.PW(^ g h m uyz}~_(g(f*k*/+4+1111224444444466-:8:9:A:::;;<<<<M>V>W>Z>>>@@@@ A)AAAAAAAAA6B:B;BBBMCTC^CcCdCkCnCrCsCxCDD E EQEbE|FF]GaGbGjGGGGGGGGGHH7P?P QQQQQQ)S3SUUKVVV/X2XZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[`\j\\\]]]]__aaab'b2bccccdddeeee'e+e.e5e>ejj.j2jtj|jzkkkkkk1l9lW_ahkv #+or+ehu~%,-906>DZ]    # ` o     8 @ ("z}Z] muvJY%3qz{kxJ W      !!!!!!!!!!!!""""""%")"0"1"4"5"@"C"N"O"V"""""1#4#####$$$$5%A%A+L+00p1w111111111122233|4444x555556=7H788999999:":s:x:y:~::::;;; ; ;1;7;8;>;?;B;h;r;s;x;y;z;<<<<<<>>$?0?}??@@AAAA&A,A4A:AAAFATAZA[A]A^AcAAA-C:CCCDDDDHHBHNH#N0NNNNNTTTTUUVVVVWW-W5WCWJWTW[WcWiWWWX XXXXXXXY YhZmZ`]m]^^^^^^4a7a ii/i7i8i>ijjrkxkykkkkkkll^mfmqqss0v8vwwxxyy{{e|h|+}8}}}[k"1&5Wf AJDSag $Y`y%3ΐ)’;INR-їbqĘӘܙ,9M\Ȝ͝НԝٝݝҞ՞~05̦ϦǫЫ\g -8,014w}ڴ  gmdghmqwκպֺݺ8;<EAFGO{V^ʽӽ1:SVW]ai?G !'(01;2:nrsxvyjpyQXoryEHINZdelz~]ieijn|oy6: #+$ux  O R       "#&JP BJ  9"<"####$$$$$$$$$%$$$%%2%6%7%B%k%p%D)S)8-@-A-F-G-P-Q-X-Y-_-. .//00001111122 2$2+222222222A3F3G3N3333333344444Q4\455556666666666;;;;}>>>>>>K?O?CCCC}EEzG}GKK,M7MMMMMPNTNUNYNZNcNOOOO/P4PIPLP2T8TqT{TTT6U;UUV9WCWWWWWWWRX[XYYYYYYp[y[[[[[\\\\ \'\+\2\]] `'`p`w`x``)iAimmmmxq~qqqqqss7u>uMzPz}} ~~~~DŽ̄  "#,:ABGHNSYZfz}%<HӍ֍%($,6Ƒɑё@G .5BJox| לglɠ%*+1289>¡ǡ%ѣZcBKè/8qwx\g)*5"9DYb#408лӻ29$*_n~  DGT^ag{69knrUXXaV\\_EL@ILS,9gs ju.59=OUeiryz%),HOouv{~q }   : E NUVZx}q jq&**e+q+../0?2J233333333$:):4>9>9C?CYEbEcElE FFGGHKLKOKVKKKNNNNVVVVVVVVWW^^^^aaaaaaaa d$d/g3g4g9ghhhhjjkkkkkkkkkkkl lloooooo6p;ppp|rrrrjtutttwwwwww{{S\׆݆cr*0169=>CAJ%2?ė*2MPQUV[\^w¡ϡ/<ɨ®hrsuNUV\Wh`cWb:A~ 'DGR]  #$)mwyz{3<=CDJKR4;=BCK^ijqr{};HGJ; F                 [ j (./9:ABF(+ )*2489B(  {}VY;H   # $ +    !!9"B"""##q$v$w$z$$$$$$$%%)%1%9%c%j%&&***"*********[.d.y......)/8///0000#3)3+32353;3777799<9K9CCxF~FGGGGGGHHIINISITI\IIIHPTPPPeSkS@TIT"V1VWWX'XXX\\\\\\\\\] ]]^ ^____sdzd{ddddeeeeQfXfYf_fffffffllll3m7mImPmQmVmWm[mmmmmmm9oCo\pcpLqRqtsxsyssttttttttouxuyuuuu@zJzzz:|A|||}},~5~~~~~~~',.7#, LU}@G(وQWMVۋ?I\dehirs~ Ӎ׍ߍ$,3UZhnw̎ӎ3:HOs{ڏ+2jrːҐ(/=DLPrxđݑՒޒ(1379BEIKRʓӓ )hqOVahϕؕ<Aƙ˙Ιԙՙٙv~Ӛۚ14ޜT]hqrZcˠ֠7@$-̢բ{[bcg6?PYir '0<EȭЭѭܭjstzۯ 1:˵Եɷҷ\eʸ޸gp"pz{ " W_nt8B %7<=Clz%/Yb "(6<KPgn169@w"+,23<KWmx#*zu|}#!)rwBEOT&.".gqrx! ! !!?!D!E!P!Q!W!$%% % %%%%%%%%%%%%%%%&& &&&&&&&&&&& '''$'['d'l'q'u'}'''''''''''******F+O+a+i+|++++++ ,,',,,0,8,L,R,,,,,,,,,w--D.L.F2N222222344h5n5o5v5R6Z6c6k677778888::f<o<>>>>>>??@@@@eAoA0BCCC?CGQR[]fjmnqr{| FMnt278;<FEJMSpwx:ABGer58P`#+HQ9>05ADEKLV[bcfgrsy{  6>m}39HN-2 05qyzbijq9>?E |[`fmnt} &-.4x}                # & ' . 1 4 5 > H K L Q R X Y \                     r u 5 8 h k   5 : ; B F I T ] ^ a g l v  +3 &7AT Z [ `    !! !!!!!!(!*!.!1!8!>!C!K!Q!S!X!Y!^!a!h!i!q!s!y!z!~!!!!!!!!!####$$ $$$$$$%%%%%%"%%%,%-%5%6%?%u%z%%%%%%%%%9&@&!(%(&(/((()))))))%)X)_)`)f)B*I*R*Z*f*n*o*s*t*~***************c+e+,,,-o-t-A0K0L0T00000000000001111)20212=222233 33333444444445(5d6g6667%7v88888888::);0;1;>;?;I;K<O<R<Z<@@A AzAABBBBBBBBBBBC CCCCC#C$C+C,C4C5C;CeDkDwDzD{DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEE*E0EFEREGGG&G*G-G8GAGBGEGKGPGZGcGGG_HfH!J&JtJ{J|JJJJJJJJJJJJ K K-K0KLLLNQNRNYN^NbNcNfN+O2O3O:OQQQQ&R/RRS(T/TTU UUUULVTVVVVVVVWW'W/WXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYYYYYYYYYYY[ [ [ [F[S[T[[[_[b[x[[3\;\:]B]N]T]U]_])^3^^^__b bbbeeeeffffffffiijjSkZk*l1lxl~lllllJoQoRoXoYoaooo.p:ppprr$r(r,r1r5r8r9r=r\r`rarfrgrorrrrrrrss s's(s/sBsIsss)t2tuv@wFwGwNw~wwwwwwwwwwwwx x xxx"x+x8x=xBx*y0y{${={H{{{{{,|3|K|P|W|]|}~ $ ˀπЀۀeijv~u{Ņȅ˅̅Յ߅  !(29PWɉԉ'+/4Abh9CȐ+23:Ȓ )$%-.:=D UchnڙޙߙU_Ԛޚ%056=*1=@AJßZcߡ}Ҥ٤BGHPqy  'fo{}~>F׮ݮůگޯ߯ !"'(238HM°ǰҰ LRSXZ\]dY_U_mq0<CL~is 5<KUISV^<EZ_`gkny )+76?ahQVbklr{~36]` '6=CROX~[abfrxz$*0?#lt pz{ -12> FIAD $%+7<'/ @EFN@CEL 7 : _ h 7 @ v {     |    < E H O t }         9 B C O     C L n z |               & 2 5 6 ? e p " + ^ g     % /   5 7           E L M S       ( +   8 <           T Y d m   " , = F $ ) 0 7 g p      ' ( . ! ! c" j" " " " " # # $ #$ $ $ $ $ $ $ $ $ ^% c% )& 1& & & & & & & & & ' ' ( ( ( ( D) M) ) ) ) ) * * * &* '* 0* * * * * + + 2+ C+ y+ + + + + + + + + + + + + + + + - - - - M. T. \. d. q. x. . . . . . . . . @/ H/ s/ / / / 0 0 1 1 1 1 2 2 ?3 H3 4 4 e4 q4 /5 55 X6 ^6 _6 f6 A9 M9 ;: A: S: [: \: b: c: f: g: p: q: y: z: : : : : : : : : : : : : : ; ; K; M; O; Z; [; c; v; |; ; ; ; < J< Y< < < 9= F= = = ,> /> ? ? ? ? @ A A A B B %C 3C D D E +E }E E E E I I I I I I I I `J bJ J J J J N O Q Q ^U aU U U U V V V V #V %V .V /V 5V 6V >V ?V CV $W 'W 6W ?W bW kW lW tW }W W W W X X X X X X 4Y 9Y h Jh Oh Ph Th i i i *i .i 6i 7i =i >i Fi i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i j j j j j Oj Wj cj fj gj nj oj uj xj {j |j j j j j j j j j j j j j j j j j j j j *k 2k Uk ]k k k k k k k k k k k k k k k k k $l *l ,l 0l 9l Bl Cl Jl _l gl hl pl zl l l l l l l l l l l l l l l l gm pm qm xm m m m m m m m m m m m m m m m m m m 4n :n Fn In Jn Pn Qn Zn ]n dn en nn rn un vn ~n n n n n n n n n n n n n n n n n n n n n n o [o ao mo po qo vo wo |o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o p p p p p p "p *p 0p 1p 4p 6p ?p Ap Ip Up \p `p dp ep hp lp op wp {p |p p q q q #q q q q q q q q q q q q q r r r r r r r r )r .r 6r 7r ?r Ar Ir Vr ]r ^r hr kr sr r r r r r r ;s Bs Fs Ms Us Zs [s as s s s s s s s s s s s s s s s s s t t t t t t "t 't 0t 1t 9t u u u u u %u (u /u 0u 6u =u @u Au Iu Ju Qu Ru Wu v v v v !v 'v v v v v v v v v v v v v v v v w w w w w vw }w w w w w w w w w w w w w w w >x Ex fx lx x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x y y y y %y 6y >y ?y Ey Fy Iy Jy Sy Ty \y ]y gy hy qy ry zy y y y y y y y y y z %z ,z .z 0z 3z 8z 9z ?z z z z z z z z z z z { { &{ -{ .{ 2{ ;{ >{ ?{ F{ { { { { { { { { { { { { { { | | | | | | | | } } } } +} .} B} H} O} T} } } .~ 3~ ?~ E~ I~ O~ P~ V~ W~ \~ b~ f~ ~ ~      ! " ( ) / 1 4 9 < H K L Q [ ^ f l x } ~                  & 3 8 =  3 9 < B X ^ j m n v w / 3 ? A F J ̂ ւ      & ' * 0 5 ? H J Q ] ` e j k t u } σ ۃ ܃     Ą ʄ ΄ Ԅ ׄ ߄       ) 1 B E F Q ׅ ޅ       " - . 6 : @ E M R ] ` l † Ɔ ͆ Ά Ԇ ֆ ۆ ݆ q v ͇ ч ԇ ׇ  g s  % + , 4 5 8 @ G H N ‰ lj ȉ ω Љ ։ ׉ މ b g l m o s ʊ ϊ ݊  ƌ nj ͌ ? G U \ ] d e i j t v y z  # ) * 3 6 9 = D J Q ׎ ܎ : @ L O P U V Y Z ` a g ɏ ʏ ҏ ڏ  Ґ ܐ      } ˑ ̑ ב ّ ܑ ݑ         ) * 4 6 = L O P X \ _ ` e ’ Ȓ Ԓ ޒ ߒ  _ c o w x    [ b n |        ! " ) Õ > C O Y Z ^ a d e k o r |  Ɩ ϖ Җ ֖ ז ݖ ^ c o w x ė ŗ ˗ ̗ ї җ ؗ     ™ ʙ ˙ Ι ϙ י ܙ ߙ    ) , - 6 > D H K L P š Ś Қ ؚ 6 = Ǜ ۛ       & 2 6 7 = > O      $ ' ( 2 3 > ? D E K    $ % ( ) 3 4 = A D K R V ` d g h p q x |       ! # ' ( + ʡ ͡ ա ܡ   $ 0 3 4 > ? H L R W ^ ` i j r s  Ƣ ̢ آ ݢ ޢ ǣ ȣ ̣ ͣ ԣ ܣ     ' ( 0 ~ Ԥ ޤ * 4 M U V Y Z i r { ǥ   + 0 1 6 8 @ A F K P Q V W [ \ a b g Ħ ʦ ˦ Φ Ϧ צ ئ      S ] o t x { 01@AFGJO=>qryz  Z[  $ % :;""&&++(/)/11\2]2b3f333336688q;r;<<??L@O@@@AA`AhA|A}ADDEEFEEGFGJJLLNN!P"PPPQQ_S`SSSUU=V>VWW4X5XEZFZZZm[n[[_\_` aaaca}a~aaaaabb?bAbVbWbbbbbbbcc.c/cocpcccddXdZdudvdddeefegeeeffjjjjjjjjbkfkkkrrmrnrrr's(sLtMtwwރߌ[\01ǛțdeQRܣݣY[չֹBCnoPQ46ST&' z|]^JK/0*+  TU  :;;<gh  B#C#t$u$((T,U,////s4t455M6N66677'9(999{<|<??DDEEFFJJ9L:LMMCODOQQTTXXnYoYYYYY^^__``Zd[deeiilmnn/q0qttttuuvvyyyy>z?z{{:;ghهڇijmnҖӖ-/]`ժ֪ŮƮcdcdHI./89QRKLjkxy<= !IJ!#+,su_`~|}wx    P Q     %&-.45no-.)*_b01      !! ! !!! !"!*!+!2!3!!G!H!O!P!W!Y!]!^!g!h!q!s!y!z!!!!!!!!!!!!!!!k"m"&&|(}((((((((((((((((((((()))) )")B)C)F)G)J)L)g)h)k)l)o)q)))))))))))))))))11112@2]2^2u2v2337788999999997:9:<:=:@:A:D:E:H:I:M:O:_:`:d:e:h:i:l:m:q:s:x:y:~::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;;; ; ; ;;;;;;;";#;&;';*;+;/;1;7;8;>;?;B;C;F;G;K;M;U;V;Y;Z;];^;a;b;f;h;r;s;x;y;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<< <<<<<<<<<!<#<)<*</<0<3<4<7<8<<<y<<<@@QATAAABBCGDGIIJJJJKK(L)LLLDMEM0N1NNNOO)Q*QQQVVYYL[M[``dddd i i-k.kooSrTrww*|+|hi!"NOTU uv&'nowx\]jkĚŚ`afguvUV=>  78wx9:`a  %&HIST mnmn=>|}DE46RSHI()Z[MPAB>B./HJ\]tu<=PQceyz -/?@UVkmVWqrWXz{QRmn= > bcXYpq%!&! &!&a(b(J,K,--11336677J7K788 999999::::;;\?]?@@kClCQIRIJJLLeNfN Q QSSWWWW[[0`1```aabbbbgghh i ik kEkFkTmUmvmwmoo,o-o!r"r:r;rssssuuvuuuzz}~~~~~  ?@lmIJ؄لćŇɇʇ·χ݇HJRSUVXY\^hiklnort|}Èň׈؈ڈۈ݈ވkm!"vwnobc'(uvآ٢efٴ۴ܹݹ#$mn%&ry]cwx$%./45IJ_`qt)36=`bd "fg    ST  #%/056:;@BGHMNZ[`bijop}~  !$rsQRz{  = > =">"5#6#$$$$%%+(,(D(E(******X-Y---R0S022222244}5~50818::,<-<>>AABAHCIC?E@EFFGGH H`KaK(R)RSSWW`YaY[[^^``@bAbbbddffhhhhi i$i%i.i/iEiIibiji~iiiiiiiiiiiiiiiijj"j$j&j'jNjQjYjZj\jbjjjjjjjjjjjjjjjjjjj k k kk#k$k&k,kNkOkQkXknkokqkxkkkkkkkkkkkkkll#m$mFpGpqqqqrrssttttuuvvvvvvwwf~g~ ȓɓJK3QcdĮŮ˲̲qrڴ۴UVjk"$89RhκϺz{  CF9:KL)*  )*  ef_` !<=LM~  ,-1257@AHIQSZ[abhj|} % '     HI!!&&))p-q-..22557799;;??AARBSBCCFFJJtKuK{N|N\P]PPP0S1SlSmSWW4X5XYY?Z@Z[[:[;[\\]]&^'^F^G^^^__UaVabbffjjfkgkllLoMo[q\qUsVsRuSuxxzz||-.|}ӇԇWX^_|}Íʍˍ׍؍$%35KLabuwڎێ  &'ABVWfg{|͏Ώ9:LN^_bcwxÐĐِڐ !67DEPRlmqrԓՓz{%&&'ۢܢJKݱޱijų:;ܶݶԷշefIJTUKL 34HIde|}de>?QR56tu^_!!e%f% &!&****** + +++$+%+2+3+;+<+A+C+O+P+T+U+]+^+i+j+l+m+u+v+x+y+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,, ,!,#,$,8,9,=,>,F,H,R,S,W,X,^,_,a,b,o,p,v,w,y,z,|,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,;-t-v-w-C.D.22::e<f<jCkCIEJE,H-H~KK_M`MPP)S*STTVVXX\\__xfyfhhooXqYqttgxhxQR;>./܊ފrursyz͙ΙKL`a&'KMjl&'  !)*35FGOPUVYZ_`cenotuxy|~̮ͮЮѮԮծخٮܮޮ Ihwy    &(BCGIbcgi}~޲IK./!"()34CEKLPRVW\^fgkmvw{}./9:JKYZtuϻлԻջٻڻ޻ $%MO]^yij{|׾wxY\PQ0156:;?@DFeg  !"'(+-ABFGKLPQUVZ[_`dehjwx|}  BEKNTW]`fiorx{PQ$%wx*,\]%&hi()89CEKLPQUW\]bcgixy{|>?lnmnCDcdbc`agh   #$'(*+.067:;>?ABFHOPVWZ[^`ijmnqrtuxz  "#')12569:=>ACMNQRUVYZ]_opstwx{| )*Z[z|./OQdexy$&9:KL[\op   !/0ABXUX!?@ %-/WmtvHZtvFH}  "!#!B!C!$$@%B%''](|(((6)7)Q)R)?,@,t,u,5.6._.`.0000k2l222332535P5Q5i8j888< <>>????AAAA>B?BBBfCgCWEXEEEFFFFNGOGGHHHHHVIWIIIRR]]__qdrd~ddvewetquq{r|rJKSTGHWX:;JK$gÜBC+١ܡХѥef/0רب 34z{ѽҽ޾߾*+{ {~\_FI%(AD #fi=@TW8;ps/269^ a    #     `cLO(+mp #&  !!w#z#0$3$ ''** , ,E-H---//0 06474y4444a6d6j8m8}::? @@@1A4AAA]B`BDD\E_EEEEEdGgGEKHKKKKK1N4NOO~OO?PBPQQRR TTUUWWXXUYXYZZ[[^^bbccddeeYh\hiijj%k(kllVmYmnnr"rw"wDxxxx||~~CFdgsv@C‡Չ؉΋ыBEZ]?BEHјԘ(+z}WZ?Bݩ'*{~ilor]`ѺԺܼ߼@CKN+.;>!$Z]  36\_>A{~>Akn GJCF#&UX            0 3 { S V F I U X   m p     K N a d       G J ! ! $ $ ' ' 1) 4) , 0, @, C, , , , , .- n- ~- - . . . . . . =/ @/ / / }2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 4 4 6 6 <7 ?7 0; 3; ; ; G= J= 0> 3> H? K? t? w? ? ? .B 1B B B E E E E @F UF F F G G H H H H I I J J K K CM FM N N IN LN N N (P >P MP PP P P R R rT uT 3W 6W DY GY aZ mZ wZ yZ Z Z [ [ }[ ~[ [ [ 8\ 9\ l\ \ \ \ *] +] ] ] :^ ;^ ^ ^ ^ ^ m_ n_ ` ` ` ` ` ` `a aa 8b 9b b b b b Wc wc c c c c ad bd d d d d ~e e e e 5f Tf df ef f f f g )g *g g g g &h 6h 7h i i Mi i i i j j j ?j Nj Oj j j j k )k 2l l l -m Pm _m `m m m n #n 3n 4n n n /o Jo Zo [o o o @p Ap p p q q q q jr kr r s -s .s s s s s t t Yu u u u fv v v v uw vw x -x =x >x x x y y z z iz z z z z { { { p{ { { { { { 8| 9| | 9} } } -~ .~ ~ ~ ~ ~ e f     ? W X . / Q I J [   ƅ օ ׅ p q x Q a ʊ  s k  - > ? ؍ Ǝ ֎ ׎  * 9 : n 9 ^ n M l | } 5 6 ’ 5 N ^ _ Г ߓ  J Z [  = > . M ] ^   ( ) W  % 5 ۛ Ԝ / 0 Ş ۞ ` v ޟ   Р 5   Ţ Ƣ W m } * Υ   x & C R S 3   79;=suwyTVXZww33MMNOQQlZ lZ mZ mZ mZ wZ ^%\     rnX1MRPh)Vg:^`.717^7`1.808^8`0o(..808^8`0o(...^`o(.... ^`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... pp^p`o(........   ^ `o(.........^`.^`.z^`z)^`.^`.^`. ^`OJQJ^J-^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.hh^h`OJQJPJ^J.^`.PLP^P`L.^`.  ^`OJQJ^J-^`^`^`^`^`^`^`^`^`^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.^`o( pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.Vg 1MRrnXWW8Num1WW8Num2WW8Num3WW8Num4WW8Num5WW8Num6WW8Num7WW8Num8WW8Num9WW8Num10WW8Num11WW8Num12                 ~zyjXVy :/ Km>~z.sp,S=}9b"#&`#''H'1J'%,?3d6X47X69F9^/; =KA5NE_EGKePS7T(UdEV`VWkW8\N]Aa3WaRc@_d`hniVkc7ljl)mwlm/wo^Xp erNUuJcuv|~VG~]Vn9[GGp>"B&C(S`~Gf1a%mg?)R#})0iO =Eh*ro 21lt>@,_zLJ*kg9>*iOX`baca~aaab@bAbWbbbbcc/cpccdYdZdvddegeee   !! !!!!"!+!3!=!>!H!P!X!Y!^!h!r!s!z!!!!!!!!!!!!}((((((((((((())!)")C)G)K)L)h)l)p)q)))))))))999998:9:=:A:E:I:N:O:`:e:i:m:r:s:y::::::::::::::::::::::::::::::; ; ;;;;;#;';+;0;1;8;?;C;G;L;M;V;Z;^;b;g;h;s;y;{;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< <<<<<"<#<*<0<4<8<=<></IJ]u=Qdez./@VlmŇʇχއ߇IJSVY]^ilost}Ĉň؈ۈވ%/5J`rsbcd ! $%06;ABHN[abjp~ "# i%iFiGiHiIicidieiiiiiiiiii#j&j'jZj\j]jjjjjjjjjjjjjjjjjjj k kk$k&k'kOkRkSkokrkskkkkkkkkkkkk=M -267AIRS[bij}X_} 45LNvw MN_cĐ!QRmr** ++%+3+<+B+C+P+R+U+W+Y+[+]+^+j+m+o+q+s+v+x+y++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,!,#,$,9,;,>,@,B,D,G,H,S,U,X,Z,\,_,a,b,p,r,t,w,z,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, !*45GIKMOPVZ\`deoquy}~ͮѮծٮݮޮ '(CHIchi~)4DELQRW]^glmw|}/:KZuлջڻ߻%NO^z{j|16;@EF "(,-BGLQV[`eijx} CLU^gpy)9DELQVW]chiy|ah  $(+/07;?BGHPRW[_`jnruyz #()26:>BCNRVZ^_ptx| *[{|/PQey%&:L\p !0BYZ  ">">"6@Df ./0279?ABGHJKNPQRTUZabcdfjnprw|{{{{{{{{  (1568:<>@BEJLMPTX]_hly{     !"#()+-/19:;<@ACGHJKMOPQTWXYdilnoptwx|  #-/0349:;EGHIJMO Q R [ ] ` a b c f h i j o r { |@}@~KKKKKKKKKKee""""" " """""""""" """#"$"("+"1"4"5"8"<">"A"C"E"H"I"K6L6M6O6P6R6T6U6V6XaYaZ[ehijklrwكنٟٗ٘ٙٛ١٣٥٪٬ٲٳٴٵٶٷٹپ9 `` ` ```````"`$`&`(`0`d`f`h`l`v`z`````````````````````````` ``2`4`<`>`@`J`L`^`h`l`p`````````@````````@```` ` `````.`8`:`<`@`F`H`X`j`r`t`x`|```@````````````````````$`T@`,`.`0`2`6`J`N`P`T``````````````````````````````` `"`(`*`,`2`4`6`8`:`<`@`B`F`@`J`L`V`X`\```d`h`@`z`@`~`````````````````````````````` `.`0`@`F`N`V`Z`^`d`f`t``````8 @`````p @``| @`````````````` ````2`B`V`Z`\`b`d`n`p`r``` @````4 @````````` @`` @````` @`` @`````` ````L@`(``@`2`4`6`<`>`@`B`P`T`V`X```f`h`l`x`z`|``````````\@`````@``````@`````` ``````&`(`,`0`4`8`:`<`D`J`V`\`^`d`l`p`v`z`~```@`````````H@``P@```@```````` `" `$ `& `* `2 `6 `: `> `H `L `X `Z `\ `^ `` `b `f `p `v `~ ` ` ` ` ` ` ` `H Unknown G: Times New Roman5Symbol3& : ArialA& Arial Narrow;" HelveticaI& ??Arial Unicode MS3Times7&  VerdanaM CroHelveticaArial?5 z Courier New;Wingdings5& zaTahoma"1 hAFBFBF)%)%!4d2qHP ?Rc2FILOZOFSKI FAKULTETDra~en `imleaasimlesaL           Oh+'0 $ D P \ ht|FILOZOFSKI FAKULTETDraen imleaNormalsimlesa4Microsoft Office Word@y@BT@%:@~T^)՜.+,D՜.+,H hp   Ivo Pilar%' FILOZOFSKI FAKULTET Title* 8@ _PID_HLINKSA**whttp://www.gci.org.uk/^*whttp://www.gci.org.uk/^m|url:http://www.mzopu.hr^SK!http://www.footprintnetwork.net/^SK!http://www.footprintnetwork.net/^B^ :url:http://www.grist.org/news/maindish/2007/07/19/cities/^?; $url:http://www.footprintnetwork.org^SK!http://www.footprintnetwork.net/^http://www.wdm.co.uk/^Ohttp://www.cnr.berkeley.edu/^EIhttp://www.pnas.org/^?.url:http://www.undp.hr^?.url:http://www.undp.hr^?.url:http://www.undp.hr^]http://mdgs.un.org/unsd/mdg/Resources/Static/Products/Progress2007/UNSD_MDG_Report_2007e.pdf^`b8http://www.carbontradewatch.org/pubs/hothousecolour.pdf^BEhttp://www.theglobalist.com/^(turl:http://www.hm-treasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfm^\Bhttp://www.virualcentre.org/^v3http://www.guardian.co.uk/^BEhttp://www.theglobalist.com/^<6#http://www.redefiningprogress.org/^XE!http://www.mountainsentinel.com/energyfascismT"http://www.fromthewilderness.com/^5;(url:http://www.alternet.org/story/64445^http://www.mzopu.hr/^,=/http://www.interenvironment.org/cipa/munro.htm^"s$http://www.alternet.org/story/55953^KZhttp://www.alternet.org/^5=url:http://www.alternet.org^v40http://www.commondreams.org/views05/1108-33.htm^f(4http://www.commondreams.org/headlines06/1005-08.htm^J2Dhttp://www.rmi.org/images/PDFs/Energy/E90-20_NegawattRevolution.pdf^GtNhttp://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdf^/*4http://www.commondreams.orgheadlines06/1023-05.html^KZhttp://www.alternet.org/^KZhttp://www.alternet.org/^-q$http://www.alternet.org/story/64562^/z~'http://www.ises.org/shortcut.nsf/to/wp^D{>http://media.newscientist.com/data/images/ns/av/dn11088D1.pdf^%]xOurl:http://www.irn.org/programs/greenhouse/index.php?id=061101fizzy_intro.html^uhttp://www.i.sis.org.uk/^%mr7http://lists.riseup.net/www/info/globalnetnews-summary^VWoIhttp://www.guerrillanews.com/articles/2330/Energy_Geopolitics_2006-06-14^p;l0http://www.richardheinberg.com/archive/159.html^ Sihttp://www.hdr.undp.org/^JBfhttp://www.cnnmoney.com/^A\c!http://www.footprintnetwork.org/^.i`Hhttp://www.reykjavik.com/underpage.aspx?id=Travel&article=2006112110074^'r]$http://www.earthday.org/UER/report/^v{Zhttp://www.dzs.hr/^WWhttp://www.lists.riseup.net/^}vT<http://www.christian-aid.org.uk/indepth/605caweek/index.htm^FQ!http://www.fpif.org/fpiftxt/4533^HTN!http://www.carbontradewatch.org/^v3K http://www.zelena-akcija.hr/sic^v3H http://www.zelena-akcija.hr/sic^v3E http://www.zelena-akcija.hr/sic^?.Burl:http://www.undp.hr^(c?http://www.h-alter.hr/^v{<http://www.dzs.hr/^9http://www.symbiosis.dk/^6Aurl:http://www.portlandonline.com/shared/cfm/image.cfm?id=145732^bf3url:http://www.SustainLane.com^-q0$http://www.alternet.org/story/64562^F-!http://www.fpif.org/fpiftxt/4533^"*ohttp://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfm^91'3http://www.globalissues.org/traderelated/facts.asp^;;$(url:http://www.alternet.org/story/55953^D!.http://www.oprit.rug.nl/deenen/Technical.html^F!http://www.fpif.org/fpiftxt/4533^GtNhttp://www.dhf.uu.se/pdffiler/DD2006_48_carbon_trading/carbon_trading_web.pdf^R"http://www.fromthewilderness.org/^e58http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2006/key2006.pdf^kburl:http://www.myfootprint.org^Hhttp://www.yale.edu/esi/^ [ .http://www.fao.org/ag/agl/agll/gaez/index.htm^dgMhttp://bib.irb.hr/datoteka/322858.Kako_gazimo_planet_-_svijet_i_Hrvatska.rtf^|~#url:http://nationalpriorities.org/^OnNhttp://ec.europa.eu/environment/barometer/pdf/summary_ebenv_2005_04_22_en.pdf^  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~        !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./013456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnpqrstuvxyz{|}~Root Entry F@T^Data = g 1Table2xWordDocumentxSummaryInformation(oDocumentSummaryInformation8w,CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q