Pregled bibliografske jedinice broj: 35798
Koncesije u lukama, posebice turističkim, športskim, marinama i ostalim lukama posebne namjene
Koncesije u lukama, posebice turističkim, športskim, marinama i ostalim lukama posebne namjene, 1999. (ostalo).
CROSBI ID: 35798 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Koncesije u lukama, posebice turističkim, športskim, marinama i ostalim lukama posebne namjene
(Concessions in ports, especially tourist and sporting ports, marinas and other ports for special purposes)
Autori
Hlača, Vinko
Izvornik
Napisano u povodu Međunarodnog savjetovanja na temu Stvarna prava i koncesije na pomorskom dobru i za lučke djelatnosti, u tijeku su pripreme za tiskanje zbornika
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
1999
Sažetak
Autor se u radu bavi normativnim uređenjem pomorskog dobra, njegovom uporabom i korištenjem na temelju koncesije u lukama općenito i posebno u lukama posebne namjene. Ističe da je zakon koji propisuje uvjete i način uporabe i/ili korištenja pomorskog dobra na svim njegovim dijelovima Pomorski zakonik, a za luke posebice Zakon o morskim lukama. Luke se smatraju pomorskim dobrom prema zakonskoj definiciji pomorskog dobra u Zakonu o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima iz 1974. godine. Autor naglašava da je definiciju pomorskog dobra iz ovoga zakona prihvatio i Pomorski zakonik, prihvačajući i njegova načela o pomorskom dobru. Radi se o pravnim načelima koja vrijede za sve dijelove pomorskog dobra pa naravno i luke, a svode se na sljedeće: 1. na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava, 2. dobra koja čine pomorsko dobro izvan su prometa (res exstra commercium), 3. pomorsko dobro i njegovo korištenje u vlasti je države koja upravlja pomorskim dobrom, 4. pomorsko dobro može se koristiti i pravo korištenja prenositi samo na temelju odluke državnog tijela. Vlast države i upravljanje na pomorskom dobru utvrđuje se odredbom članka 56. Zakonika koji kaže da pomorskim dobrom upravlja, održava ga i zaštićuje Republika Hrvatska neposredno i/ili putem županija. Ovlaštenja županijskih ureda za pomorstvo naročito se ističu u postupku stjecanja koncesija, pripremi odluke i ugovora o koncesiji na pomorskom dobru. Kao novi institut pomorskog prava koncesija je uvedena na pomorsko dobro u cilju uporabe i korištenja pomorskog dobra na osnovi prava i ovlaštenja koja ima ovlaštenik koncesije na temelju dobivene koncesije. U radu se obrađuje institut koncesije u morskim lukama s naglašenim problemima njegove primjene, čemu autor poklanja posebnu pažnju. U zaključnom osvrtu na obrađenu temu autor kritički analizira provedenu pretvorbu i privatizaciju pomorskog dobra u lukama, posebice lukama za posebne namjene. Usprkos istaknutom načelu da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava, Hrvatski fond za privatizaciju je dopustio pretvorbu društvenih poduzeća na pomorskom dobru u lukama, i privatizaciju s uknjižbom prava vlasništva na objektima i građevinama koje su izgrađene na pomorskom dobru. Autor izražava u svom zaključku nadu da će državni pravobranitelj pokrenuti postupak za poništenje nezakonite privatizacije pomorskog dobra općenito i posebno u lukama za posebne namjene.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo