Pregled bibliografske jedinice broj: 357884
Povezanost autodestruktivnosti i nekih osobina ličnosti kod adolescenata
Povezanost autodestruktivnosti i nekih osobina ličnosti kod adolescenata // XVI. Dani psihologije. Sažeci radova. / Vulić-Prtorić, Anita ; Ćubela Adorić, Vera ; Proroković, Ana ; Sorić, Izabela ; Valerjev, Pavle (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2008. str. 95-95 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 357884 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost autodestruktivnosti i nekih osobina ličnosti kod adolescenata
(Relationship of autodestructivity and personality traits in adolescents)
Autori
Perković, Marina ; Kotrla Topić, Marina ; Mlačić, Boris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVI. Dani psihologije. Sažeci radova.
/ Vulić-Prtorić, Anita ; Ćubela Adorić, Vera ; Proroković, Ana ; Sorić, Izabela ; Valerjev, Pavle - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2008, 95-95
ISBN
978-953-7237-34-9
Skup
XVI. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2008. - 31.05.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
adolescenti; autodestuktivnost; ličnost
(adolescents; autodestructivity; personality)
Sažetak
Fenomen autodestruktivnosti intenzivno se proučava još od sredine prošloga stoljeća. Autodestruktivnost može biti akutna ili kronična, otvorena, žestoka ili pritajena, svjesna ili nesvjesna, može se provoditi u akciju ili vršiti samo u mašti (Dautović, 2000). Za mjerenje autodestuktivnosti u Republici Hrvatskoj upotrebljava se Skala autodestuktivnosti – SAD (Dautović, 1990.), koja zajedno sa svojim subskalama: Suicidalna depresivnost, Anksioznost, Agresivnost i Borderline, pomaže pri kliničkoj diferencijalnoj dijagnozi, a utvrđivanje stupnja autodestruktivnosti u krajnjoj liniji pomaže u prevenciji suicida. Autodestruktivnost se često nastoji povezati s osobinama ličnosti, pri čemu se najčešće upotrebljavaju upitnici namijenjeni otkrivanju psihopatologije (Dautović, 2001). U tom kontekstu zanimljivo je ispitati primjenjivost modela ličnosti koji sadrže „ normalne“ (nepatološke) dimenzije ličnosti te njihovu prediktivnu valjanost kada su u pitanju problemi mentalnoga zdravlja. Budući da se većina mentalnih poremećaja razvija iz zdrave ličnosti, modeli kao što je Velepetori model ličnosti (Goldberg, 1993) mogu biti korisni u smislu predviđanja psihopatološke ranjivosti ili dijateze. Tako primjerice postoji potpora ideji da se visoki neuroticizam i niska ekstraverzija kombiniraju kod niza psihijatrijskih problema (Zuckerman, 1999). U skladu s tim, cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost opće autodestruktivnosti mjerene SAD-om (Dautović, 1990), kao i četiriju subskala istog upitnika (suicidalna depresivnost, anksioznost, agresivnost i borderline) s pet dimenzija Velepetorog modela ličnosti (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost i intelekt) mjerenih hrvatskom inačicom IPIP-a (Mlačić i Goldberg, 2007). Istraživanje je provedeno na Odjelu dječje i adolescentne psihijatrije, Klinike za psihijatriju, Kliničke bolnice Osijek. Ispitani su adolescenti koji su bili u bolničkom tretmanu i oni koji su ambulantnim putem dolazili na preglede (N=93). Rezultati istraživanja pokazuju kako je osobina emocionalne stabilnosti značajno negativno povezana s općom autodestruktivnošću, kao i s njezinim subskalama: suicidalnom depresivnošću, anksioznošću, agresivnošću i crtama graničnog poremećaja ličnosti. Osobina savjesnosti je negativno povezana sa svim subskalama, osim anksioznosti, dok je ekstraverzija negativno povezana samo s anksioznošću.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941558-1530 - Osobine ličnosti, prirodni jezik i kognitivni razvoj (Mlačić, Boris, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb