Pregled bibliografske jedinice broj: 357817
Konceptualno znanje o zbrajanju: analiza dječjih interpretacija osnovnih svojstava zbrajanja
Konceptualno znanje o zbrajanju: analiza dječjih interpretacija osnovnih svojstava zbrajanja // XVI. Dani psihologije u Zadru: Sažetci radova / Vulić-Prtorić, Anita ; Ćubela Adorić, Vera ; Proroković, Ana ; Sorić, Izabela ; Valerjev, Pavle (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2008. str. 92-92 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 357817 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konceptualno znanje o zbrajanju: analiza dječjih interpretacija osnovnih svojstava zbrajanja
(Conceptual knowledge of addition: analysis of children's interpretations of basic addition principles)
Autori
Pavlin-Bernardić, Nina ; Rovan, Daria ; Vlahović-Štetić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVI. Dani psihologije u Zadru: Sažetci radova
/ Vulić-Prtorić, Anita ; Ćubela Adorić, Vera ; Proroković, Ana ; Sorić, Izabela ; Valerjev, Pavle - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2008, 92-92
ISBN
978-953-7237-34-9
Skup
XVI. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2008. - 31.05.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
svojstva zbrajanja; djeca
(addition principles; children)
Sažetak
Brojna istraživanja pokazuju da razvoj matematičkih pojmova započinje vrlo rano da bi se intenzivirao u predškolskom i školskom razdoblju. Jedan takav ključni konceptualni napredak predstavlja razumijevanje odnosa dio-cjelina koji predstavlja osnovu za stjecanje vještine zbrajanja (Resnick, 1992). Na razvoju znanja o odnosu dio-cjelina temelji se usvajanje osnovnih svojstava zbrajanja - aditivnosti, komutativnosti i asocijativnosti. U našem prijašnjem istraživanju (Pavlin-Bernardić i sur., 2006) analizirana je dječja uspješnost u zadacima koji su zahtijevali razumijevanje osnovnih svojstava zbrajanja. Djeca dobi od 4 do 7 godina ispitana su individualno, u kontekstu konkretnih objekata – trebala su odgovoriti imaju li dva medvjedića jednak broj bombona, pri čemu su medvjedićima bomboni bili raspodijeljeni prema načelima aditivnosti, komutativnosti ili asocijativnosti. Pokazalo da su djeca vrlo uspješno rješavala ove zadatke, a razlike u uspješnosti nađene su samo između najstarije i najmlađe dobne skupine. No, u nekim istraživanjima pokazalo se da djeca mogu biti uspješna u prepoznavanju svojstava zbrajanja u ranijoj dobi nego što su uspješna u njihovom objašnjavanju (Canobi i sur., 1998 ; Canobi i sur., 2002), što ukazuje na to da se s dobi razvija mogućnost verbaliziranja i objašnjavanja matematičkih koncepata. Kako bismo provjerili postoje li kvalitativne razlike u dječjim obrazloženjima odgovora, koje bi ukazale na različite razine konceptualnog znanja o zbrajanju, u ovom radu detaljno su analizirana objašnjenja koja su djeca davala prilikom rješavanja zadataka. Objašnjenja djece svrstana su u nekoliko kategorija, te je provjereno razlikuju li se djeca različite dobi prema čestini korištenja objašnjenja iz različitih kategorija i postoje li razlike u čestini korištenja različitih kategorija objašnjenja za različita svojstva zbrajanja. Raspravljene su teorijske i praktične implikacije dobivenih rezultata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301676-1357 - Psihološki faktori učenja matematike: uradak, strategije, motivacija i stavovi (Vlahović-Štetić, Vesna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb