Naslov
Stavovi trudnica prema dojenju ; korelacija sa započinjanjem i duljinom dojenja nakon poroda
(Attitudes toward breastfeeding ; correlation with initiation and duration of breastfeeding)

Autori
Marinović Guić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
06.07

Godina
2007

Stranica
64

Mentor
Rumboldt, Mirjana

Ključne riječi
stavovi prema dojenju; započinjanje i duljina dojenja
(attitudes toward breastfeeding; initiation and duration of breastfeeding)

Sažetak
Cilj: Cilj istraživanja bio je analizirati stavove trudnica prema dojenju i utvrditi kakav utjecaj imaju na započinjanje i duljinu dojenja. Metode: Anketiranje je provedeno u razdoblju od 15. siječnja 2006. do 14. svibnja 2007. godine na području Splita. Istraživanje je obuhvatilo 375 trudnica koje su prema mjestu anketiranja bile podijeljene u tri skupine: one u ginekološkim ordinacijama, one koje održavaju ugroženu trudnoću boraveći u Kliničkoj bolnici Split i one koje pohađaju tečajeve za trudnice. Tijekom trudnoće ispunile su upitnik s općim podatcima i stavovima prema dojenju. Stavovi prema dojenju utvrđeni su korištenjem IIFAS. Trudnice su telefonski ispitane 1, 3 i 6 mjeseci nakon poroda. Za statističku obradu korišten je program SPSS 13.0 (SPSS Inc. Chicago IL). Statistički značajni rezultati smatrani su oni čije je p<0, 05. Rezultati:Rezultati istraživanja utvrdili su da na formiranje stavova prema dojenju pozitivno utječu: pohađanje tečaja za trudnice, ranije dojenje i stupanj obrazovanja. Utvrđena je pozitivna povezanost stupnja obrazovanja, pohađanja tečaja za trudnice, ranijeg dojenja, postojanja podrške pri dojenju i stavova prema dojenju ; a negativna povezanost niže porođajne težine djeteta i prijevremenog poroda ; sa započinjanjem dojenja. Na duljinu dojenja pozitivno utječu stupanj obrazovanja, pohađanje tečaja za trudnice, ranije dojenje, postojanje podrške pri dojenju i stavovi prema dojenju ; a negativno utječu, problemi s dojenjem, rođenje blizanaca i pušenje tijekom trudnoće. Rezultati istraživanja pokazali su da je započinjanje dojenja 92, 80% ; 1 mjesec doji 78, 13% ; 3 mjeseca 62, 13% ; a 6 mjeseci 48, 53% ispitanica. Utvrđen je nesrazmjer u postotku pozitivnog stava i duljine dojenja jer je samo 34, 10% trudnica imalo pozitivan stav prema dojenju, 48, 53% ih doji dulje od šest mjeseci. Kao neovisni prediktor započinjanja dojenja kod prvorotki je postojanje podrške, a za duljinu dojenja su postojanje podrške i pozitivan stav prema dojenju. Statistički značajni neovisni prediktori započinjanja dojenja za višerotke pokazali su se dojenje prijašnjeg djeteta i pozitivan stav prema dojenju. Prediktor za duljinu dojenja kod višerotki je pozitivan stav prema dojenju. Zaključak: Iako su rezultati stope dojenja zadovoljavajući u odnosu na ranija razdoblja ; još uvijek nisu u skladu sa preporukama WHO-a. Trebalo bi primijeniti postupke koji će utjecati na znanje i stavove prema dojenju kod prvorotki ( uvođenjem edukacije o dojenju u program redovitog obrazovanja već od rane dobi) te će se tad dobiti dugoročna korist jer ukoliko bude ponovno rađala veće su šanse za započinjanje dojenja i dulje trajanje istog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA