Pregled bibliografske jedinice broj: 357443
Javna plastika Ivana Meštrovića u Splitu
Javna plastika Ivana Meštrovića u Splitu // Anali Galerije Antuna Augustinčića, God. XXI-XXV (2006), 21-25; 259-275 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni znanstveni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 357443 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Javna plastika Ivana Meštrovića u Splitu
(The Public Sculpture of Ivan Mestrovic in Split)
Autori
Prančević, Dalibor
Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića (0352-1826) God. XXI-XXV
(2006), 21-25;
259-275
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni
Ključne riječi
Ivan Meštrović; javni spomenici; Split; Luka Botić; Marko Marulić; Grgur Ninski; Majka i dijete
(Ivan Meštrović; public monuments; Split; Luka Botić; Marko Marulić; Grgur Ninski; Mother and Child)
Sažetak
Rijetko je koje ime u povijesti hrvatske skulpture bilo predmetom toliko glasnih negodovanja, iniciranih postavom skulpture u javnom prostoru, kao što je to slučaj s Ivanom Meštrovićem. Meštrovićeva javna plastika u Splitu na svojevrstan način sintetizira to iskustvo. Skandali već započinju postavom prvoga Meštrovićeva javnog spomenika uopće - pjesniku Luki Botiću. Najburnije reakcije izazvao je reljef s prikazom Bijedne Mare, te natpis secesijskog sloga koji prati bistu pjesnika. Dio onodobne kritike ocijenio je natpis nerazumljivim, a golo tijelo sasvim neukusnim. Napomenimo da je spomenik Luki Botiću postavljen 1905. godine na Marmontovoj (kasnije Botićevoj) poljani, trgu koji identificiramo naslovom splitskih Prokurativa. Drugi javni spomenik Ivana Meštrovića u Splitu jest onaj Marku Maruliću, jedini spomenik koji su povijesni konteksti djelomice "ostavili na miru". Naime, sudba ostale Meštrovićeve plastike premještanje je s jednog mjesta na drugo koje je vrijeme odredilo prikladnijim. Spomenik Marku Maruliću vrsna je plastika, postavljena u središtu grada, pred Palaču Milesi 1925. godine. Tim djelom aktualizirano je pitanje Meštrovićeve projekcije vlastitoga lika u fizionomiju povijesnih ličnosti. Treća javna skulptura toga kipara izazvala je doista mnogo kontroverza i polemika. Najupitnija je bila postava monumentalnog skulptorskog tijela usred kasnoantičke jezgre. Riječ je, dakako, o spomeniku Grguru Ninskome, postavljenom na Peristil Dioklecijanove palače 1929. godine. Izrazio negativna bila je reakcija Frane Bulića, koji se oštro suprotstavio postavi toga brončanog giganta unutar povijesne jezgre.Spomenik su demolirali Talijani, okupacijom Splita 1941. godine, a godine 1954. ponovo je instaliran, ali na uzvisinu ponad Zlatnih vrata Dioklecijanove palače, uz javni gradski park. Premještanjem institucije kojoj je bla namijenjena, i četvrta Meštrovićeva javna plastika promijenila je svoje mjesto. Godine 1953. pred staru zgradu splitskoga rodilišta postavljena je skulptura Majka i dijete. Jasne su naznake da bi odabir novoga mjesta za splitko rodilište ponovo "pomicao" to djelo. Kako god bilo, to je jedina Meštrovićeva plastika koja ne nosi znak događaja ili ličnosti povijesti, već saobraća s temeljnim prirodnim uvjetom - rođenjem. U izlaganju su, dakle, obrađena isključivo četiri djela koja čine neposredna vizualna iskustva svakodnevnih prolaznika. Sva ostala djela, koja bi se mogla nazvati javnima, nose obilježja ciljanog posjeta, pa stoga bivaju manje interesantna za naznačenu temu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
Napomena
Sažetak je preveden na engleski jezik.
