Naslov
Učestalost propisivanja antimikrobnih lijekova kod djece oboljele od prehlade i/ili proljeva
(Frequency of Antimicrobial usage for Children with Common Cold and/or Diarrhea)

Autori
Mulić, Sulejman ; Mulić, Rosanda

Izvornik
Medicinski arhiv (0350-199X) 54 (2000), 3; 143-146

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
akutni proljev; nazofaringitis; antibiotici; djeca; primarna zdravstvena zaštita
(Diarrhea; Common Cold; Drug Therapy; Children; Primary Health Care)

Sažetak
Ima mnogo indicija da se antimikrobni lijekovi u svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi propisuju neracionalno. Cilj rada bio je da se utvrdi učestalost ove pojave kod djece na primjeru dvije bolesti pretežno virusnog porijekla. Izvršena je retrospektivna analiza liječenja djece i mladeži od 0 do 18 godina zbog akutnog nazofaringitisa i akutnog proljeva u Službi za zdravstvenu zaštitu djece i omladine Opće bolnice Konjic u svakodnevnom radu od 01.01. 1999. do 01.04.2000. godine. Analizirano je 209 slučajeva akutnog nazofaringitisa i 95 slučajeva dijarealnog sindroma u pogledu terapije. Sto sedamdeset petoro (83, 73%) djece sa akutnim nazofaringitisom i 78 (82, 11%) djece sa gastroenteritisom i kolitisom je tretirano sistemskim antimikrobnim lijekovima, bilo parenteralno, bilo peroralno. Najčešče upotrebljavani antimikrobni lijek za akutni nazofaringitis bio je Amoksicilin i primijenjen je kod 61 (34, 86%) djece, a najčešće primjenjivani antimikrobni lijek za gastroenteritis i kolitis bio je Sulfametoksazol-trimetoprim i primijenjen je kod 38 (48, 72%) djece. S obzirom na pretežno virusnu etiologiju posmatranih bolesti, zaključak je da se antimikrobni lijekovi kod djece neracionalno koriste što može nanijeti mnogostruke posljedice kako na zdravlje pacijenata tako i da nepotrebno financijski optereti zdravstvene fondove. Moguće je da neracionalno propisivanje antimikrobnih lijekova koje je dokazano ovom studijom odražava proporcionalni odnos u ukupnom administriranju lijekova, što bi trebalo istražiti. U studiji su analizirani razlozi neracionalne upotrebe antimikrobnih lijekova: teškoće u postavljanju etiološke dijagnoze u svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi, slaba edukacija i opterećenje ljekara primarnog kontakta.Ne može se zanemariti ni pritisak roditelja na nepotrebno propisivanje lijekova, kao i utjecaj farmaceutskih firmi. Trebalo bi početi ozbiljan nadzor i stalno praćenje upotrebe antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA