Pregled bibliografske jedinice broj: 357233
Što je novo u epidemiološkim osobitostima hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj?
Što je novo u epidemiološkim osobitostima hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj? // Acta medica Croatica, 57 (2003), 5; 399-405 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 357233 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što je novo u epidemiološkim osobitostima hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj?
(What is new in the epidemiologic characteristics of hemorrhagic fever with renal syndrome in Croatia?)
Autori
Mulić, Rosanda ; Ropac, Darko ; Gizdić, Željko ; Šikić, Nataša
Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 57
(2003), 5;
399-405
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
hemoragična groznica s bubrežnim sindromom; prirodna žarišta; epidemiološke karakteristike; Hrvatska
(Haemorrhagic fever with renal syndrome; natural foci; epidemiological characteristics; Croatia)
Sažetak
U radu su opisana epidemiološka obilježja hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (HVBS) u Hrvatskoj, na temelju analize dostupnih publiciranih podataka te epidemioloških podataka vojne preventivnomedicine službe. U razdoblju od 1. siječnja 1987. pa do kraja 2002. zabilježeno je 555 oboljelih, od čega je 160 (28, 8%) vojnika. Smrtnost se kretala do 15, 5%, prosječno 1, 1% (6/555). Najveći broj oboljelih (320) zabilježen je 2002. godine kada su, za razliku od epidemije zabilježene 1995. godine, samo 13 oboljelih bili vojnici. Najveći prosječni broj oboljelih zabilježen je tijekom lipnja i srpnja, u toplijem dijelu godine, kada je aktivnost rezervoara zaraze i ljudi-domaćina veća. HVBS se u sporadičnom ili epidemijskom obliku redovito javlja u svojim prirodnim žarištima. Poznata prirodna žarišta su Plitvice, Slunj, Ogulin, Pakrac, Velika i Mala Kapela, okolica Zagreba (Velika Gorica, Jastrebarsko, Zapadna Slavonija, okolica Novske i Dinara. Bolest do sada nije zabilježena na otocima i priobalju. javlja se i u susjednim zemljama: Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. U Hrvatskoj su do sada dokazani uzročnici tipa Dobrava i Puumala. Glavni rezervoari zaraze su Clethrionomys glareolus, Apodemus flavicolis, Apodemus agrarius i Apodemus Sylvaticus. Tipični biotopi prirodnih žarišta HVBS u Hrvatskoj su listopadne šume. Epidemija 2002. godine potvrđuje pretpostavku da je gotovo cijelo kontinentalno područje Hrvatske prirodno žarište ove bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pomorski fakultet, Split
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- MEDLINE