Naslov
Značaj prehrane u pojavnosti alergijskih bolesti dišnog sustava: pregled spoznaja
(Impact of diet on the occurrence of respiratory allergic diseases: a review of literature)

Autori
Sabolić Pipinić, Ivana ; Macan, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Alergotoksikološka istraživanja okoliša u Hrvatskoj / Macan, Jelena ; Sabolić Pipinić, Ivana ; Capak, Krunoslav - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2008, 11-11

Skup
Znanstveni simpozij "Alergotoksikološka istraživanja okoliša u Hrvatskoj"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
astma; nezasićene masne kiseline; oksidativni stres; antioksidansi; selen
(asthma; unsatturated fatty acids; oxidative stress; antioxidants; selenium)

Sažetak
Proteklih nekoliko desetljeća uočen je porast broja oboljelih od alergijskih bolesti u svijetu, a osobito u razvijenim zemljama. Uzroci tog porasta nisu u potpunosti razjašnjeni, a neki od činioca koji se povezuju s učestalom pojavom alergijskih bolesti su onečišćenja okoliša te promjena u stilu života i prehrambenim navikama ljudi. Brojna istraživanja bave se mogućom ulogom proupalnih odnosno protuupalnih svojstava prehrambenih namirnica u patofiziologiji alergijske upalne reakcije. Esencijalne nezasićene masne kiseline kao što su  -6 i  -3 masne kiseline u upalnom su procesu podvrgnute enzimskoj pretvorbi u upalne medijatore. Linolna kiselina( -6 ), redovito zastupljena u prehrani kroz margarin, ulja i sl., enzimatski se pretvara u arahidonsku kiselinu (AK), prekursora jakih upalnih medijatora leukotriena 4 i prostaglandina 2. Linolenska kiselina ( -3), zastupljena npr. u plavoj ribi, postiže protuupalno djelovanje enzimatskom pretvorbom u eikosapentaenoičnu kiselinu iz koje se sintetiziraju upalni medijatori slabe biološke aktivnosti, kompetitivno inhibirajući stvaranje metabolita AK čime se ublažava upalni proces. Mnoge studije ukazuju na povezanost povećanog unosa  -6-masnih kiselina i smanjenog unosa  -3- masnih kiselina s učestalosti alergijskih bolesti dišnog sustava. Značajna protektivna uloga  -3-masnih kiselina u incidenciji i intenzitetu simptoma astme utvrđena je samo u djece, te se smatra da je za postizanje protektivnog učinka  -3-masnih kiselina, ali i antioksidativnih tvari, važna njihova konzumacija u ranom djetinjstvu. Natrij i magnezij imaju značajnu ulogu u astmi zbog djelovanja na glatku muskulaturu bronha. Natrij ima bronhokonstriktivni učinak uzrokujući hiperpolarizaciju glatke muskulature, dok magnezij, održavajući stabilan električni potencijal, ima bronhodilatatorno djelovanje. Oksidativni stres uzrokuju reaktivni kisikovi radikali koji nastaju endogeno kao produkt aerobnog metabolizma i upalnog procesa ili dolaze u organizam kao produkti zagađenog okoliša. Reaktivni kisikovi radikali se u epitelu dišnog sustava odstranjuju enzimatskim i neenzimatskim antioksidativnim mehanizmima. Enzimatska obrana sastoji se od više enzima čiji su kofaktori cink, bakar, mangan i selen, a u neenzimatske antioksidativne agense ubrajaju se vitamini C, E i A, karotenoidi te flavonoidi i isoflavoni. Protektivni učinak selena na pojavnost i intenzitet simptoma astme utvrđen je u intervencijskim i epidemiološkim studijama. Utvrđeno je da astmatičari imaju niže razine vitamina A, C i E u serumu u odnosu na zdravu populaciju te da su niže razine ovih vitamina u serumu povezane s težim simptomima. Vitamin E se povezuje sa manjom učestalosti senzibilizacije, razinom IgE u serumu i incidencijom astme. Međutim, intervencijske studije s primjenom vitamina A, C, E, karotenoida i flavonoida kao dodataka prehrani dosada nisu potvrdile njihov protektivni učinak na incidenciju astme i kontrolu simptoma u astmatičara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA