Pregled bibliografske jedinice broj: 356539
Ekspresivnost neutralnoga govora
Ekspresivnost neutralnoga govora // Šesti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora : knjiga sažetaka = 6th scientific conference with international participation Speech Research : book of abstracts / Varošanec-Škarić, Gordana ; Horga, Damir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2007. str. 56-58 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 356539 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekspresivnost neutralnoga govora
(Neutral Speech Expressiveness)
Autori
Granić, Jagoda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šesti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora : knjiga sažetaka = 6th scientific conference with international participation Speech Research : book of abstracts
/ Varošanec-Škarić, Gordana ; Horga, Damir - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2007, 56-58
ISBN
978-953-175-303-6
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora (6 ; 2007)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2007. - 08.12.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ekpresivnost; neutralni govor; emocija; neverbalni znakovi
(expressiveness; neutral speech; emotion; non-verbal signs)
Sažetak
Uz neutralni se govor vezuje nekoliko kontroverzija jedna od kojih je i tema ovoga rada: ekspresivnost neutralnoga, tj. neekspresivnoga govora. Ako u svakom govornom iskazu postoji ekspresivna razina, ako govornici mogu iskazati sve fine nijanse izraza (posebnu emociju – osnovnu i onu drugu, stav i namjeru), pitanje je da li je uopće moguć govor bez ekspresije, tzv. ''neutralni'' ili ''neekspresivni'' govor – govor bez nekog emocionalnog sadržaja. Neutralno zapravo znači nepostojanje bilo kakvog ekspresivnošću označenoga akustičkog fenomena. Način govorenja ili boja glasa sadržaju izraza pridaju emociju i stav govornika. Boja glasa (timbar) ima moć ekspresije i snažno je sredstvo uz pomoć kojega slušateljstvu možemo priopćiti kakav je naš stav i kako se zaista osjećamo u trenutku govorenja. Ako slušatelj ne zamjećuje neverbalne znakove – način govorenja ili boju glasa – koji bi mogli pridodati i drugo značenje, moglo bi se ustvrditi da u tom izrazu nema ekspresivnosti a slušatelj je fokusiran samo na verbalne znakove (leksička razina) i njihovo eksplicitno i/ili implicitno značenje, ali ne i na nešto drugo. U tom slučaju neutralni je govor potpuno lišen ekspresije. U suprotnom, moglo bi se ustvrditi da govor bez ekspresije nije moguć jer čak i u ''bezličnom, bezizražajnom'' govorenju ima ekspresije. Drugim riječima, to bi bio poseban slučaj ekspresivnosti, neka vrsta ''neutralnoga'' govora. U stvarnoj komunikaciji neutralni govor mogao bi biti govor s minimalnom ili nejasno određenom ekspresivnosti, ali ne i govor bez ikakve ekspresije jer i u neutralnome govoru ima ekspresivnosti, ali samo one koja se jedva primjećuje. Ako je pak neutralni govor onaj u kojem emocionalni sadržaj nije očit (primaran), to nikako ne znači da ga nema uopće. U posebnim slučajevima neke su izražajnosti na nuli, u značenju 'nula emocija'. Stručnjaci se očito ne slažu u tome što je neutralni govor: apstrakcija ili konkretna činjenica. Uzevši u obzir različite načine i stupnjeve izražajnosti kao što je 'nula ekspresivnosti', neutralni govor mogao bi se smatrati apstraktnom veličinom bez uočljive ekspresivnosti u njegovu akustičkom signalu. No slobodno se može reći da se takav govor nikada ne ostvaruje u praksi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
978-953-7067-82-3 (Hrvatsko filološko društvo)
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301001-0991 - Materinski i inojezični hrvatski (Jelaska, Zrinka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Jagoda Granić
(autor)