ࡱ> ]+.-.--------------------------------------------------......... . . . . ................... .!.".#.$.%.&.'.(.).*.q`5bjbjqPqP v?::% ddd$DPT@<#ܩ8'H"""&&k'pozCsuuuuuu$+hf.Y@d;g'k';;dd&&&;d&d&s;swsdd&| MfOO~{xlV'08'y>/ >/ >/dK ;;;;;;;;;;8';;;;ܩܩܩ^ ܩܩܩ d$)܍!$)Jdddd ANDRIJANA BILI, BORIS BUKLIJA` MEUNARODNO RADNO PRAVO - UZ POSEBAN OSVRT NA MEUNARODNU ORGANIZACIJU RADA - SPLIT, 2006. SADR}AJ  TOC \o "1-3" \h \z \u  HYPERLINK \l "_Toc140551806" 1. UVOD  PAGEREF _Toc140551806 \h 1  HYPERLINK \l "_Toc140551807" 2. POVIJESNI PREGLED EVOLUCIJE MEUNARODNOG RADNOG PRAVA  PAGEREF _Toc140551807 \h 1  HYPERLINK \l "_Toc140551808" 3. IZVORI MEUNARODNOG RADNOG PRAVA  PAGEREF _Toc140551808 \h 10  HYPERLINK \l "_Toc140551809" 3.1. Univerzalni i regionalni izvori  PAGEREF _Toc140551809 \h 10  HYPERLINK \l "_Toc140551810" 3.2. Bilateralni i meunarodni ugovori  PAGEREF _Toc140551810 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc140551811" 3.3. Izvori koje kreiraju meunarodne organizacije  PAGEREF _Toc140551811 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc140551812" 4. MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA  PAGEREF _Toc140551812 \h 16  HYPERLINK \l "_Toc140551813" 4.1. Organizacijska struktura  PAGEREF _Toc140551813 \h 16  HYPERLINK \l "_Toc140551814" 4.2. Ciljevi, zadaci i metode djelatnosti MOR-a  PAGEREF _Toc140551814 \h 24  HYPERLINK \l "_Toc140551815" 4.3. Normativna djelatnost Meunarodne organizacije rada  PAGEREF _Toc140551815 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc140551816" 4.3.1. Karakteristike i pravna priroda konvencija i preporuka  PAGEREF _Toc140551816 \h 34  HYPERLINK \l "_Toc140551817" 4.3.2. Pravna narav konvencija  PAGEREF _Toc140551817 \h 36  HYPERLINK \l "_Toc140551818" 4.3.3. Pravna narav preporuka (rekomandacija)  PAGEREF _Toc140551818 \h 39  HYPERLINK \l "_Toc140551819" 4.3.4. Usvajanje konvencija  PAGEREF _Toc140551819 \h 41  HYPERLINK \l "_Toc140551820" 4.3.5. Revizija konvencija  PAGEREF _Toc140551820 \h 43  HYPERLINK \l "_Toc140551821" 4.3.6. Ratifikacija i odjavljivanje (otkazivanje) konvencija  PAGEREF _Toc140551821 \h 45  HYPERLINK \l "_Toc140551822" 4.3.7. Primjena konvencija i preporuka na nacionalnoj razini  PAGEREF _Toc140551822 \h 49  HYPERLINK \l "_Toc140551823" 4.4. Tehni ka i istra~iva ko-znanstvena djelatnost MOR-a  PAGEREF _Toc140551823 \h 54  HYPERLINK \l "_Toc140551824" 5. SADR}AJ MEUNARODNOG RADNOG PRAVA  PAGEREF _Toc140551824 \h 56  HYPERLINK \l "_Toc140551825" 5.1. Sloboda udru~ivanja  PAGEREF _Toc140551825 \h 57  HYPERLINK \l "_Toc140551826" 5.2. Prinudni rad  PAGEREF _Toc140551826 \h 70  HYPERLINK \l "_Toc140551827" 5.3. Jednakost u zapoljavanju i zanimanju  PAGEREF _Toc140551827 \h 77  HYPERLINK \l "_Toc140551828" 5.4. Rad djece i mlade~i  PAGEREF _Toc140551828 \h 86  HYPERLINK \l "_Toc140551829" 5.5. Specijalne djelatnosti  pomorci i ribari  PAGEREF _Toc140551829 \h 102  HYPERLINK \l "_Toc140551830" 6. SUSTAV MEUNARODNOG NADZORA NAD PRIMJENOM KONVENCIJA  PAGEREF _Toc140551830 \h 116  HYPERLINK \l "_Toc140551831" 7. PRIJEVODI USTAVA, ODABRANIH KONVENCIJA, PROTOKOLA TE PREPORUKA MOR-a  PAGEREF _Toc140551831 \h 124  HYPERLINK \l "_Toc140551832" 7.1. Ustav Meunarodne organizacije rada  PAGEREF _Toc140551832 \h 124  HYPERLINK \l "_Toc140551833" 7.1.1. Philadelphijska deklaracija  PAGEREF _Toc140551833 \h 139  HYPERLINK \l "_Toc140551834" 7.2. Deklaracija MOR-a o temeljnim na elima i pravima na radu - njena primjena i praenje  PAGEREF _Toc140551834 \h 141  HYPERLINK \l "_Toc140551835" 7.3. Pravo koalicije  PAGEREF _Toc140551835 \h 146  HYPERLINK \l "_Toc140551836" Konvencija br.11- O pravima udru~ivanja i koaliranja poljoprivrednih radnika iz 1921.  PAGEREF _Toc140551836 \h 146  HYPERLINK \l "_Toc140551837" Konvencija br. 87- O slobodi udru~ivanja i zaatiti prava na organiziranje  PAGEREF _Toc140551837 \h 148  HYPERLINK \l "_Toc140551838" Konvencija br. 98- O primjeni na ela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949.  PAGEREF _Toc140551838 \h 153  HYPERLINK \l "_Toc140551839" Konvencija br. 135- O zaatiti predstavnika radnika u poduzeu i pogodnostima koje bi im trebalo osigurati  PAGEREF _Toc140551839 \h 157  HYPERLINK \l "_Toc140551840" Konvencija br.144 - O tripartitnim konzultacijama, 1976.  PAGEREF _Toc140551840 \h 160  HYPERLINK \l "_Toc140551841" Konvencija br.151- O zaatiti prava na organiziranje i postupcima za utvrivanje uvjeta zapoaljavanja u javnim slu~bama, 1978.  PAGEREF _Toc140551841 \h 163  HYPERLINK \l "_Toc140551842" Konvencija br.154- O promociji kolektivnog pregovaranja, 1981. .  PAGEREF _Toc140551842 \h 167  HYPERLINK \l "_Toc140551843" 7.4. Prinudni rad  PAGEREF _Toc140551843 \h 171  HYPERLINK \l "_Toc140551844" Konvencija br. 29- O prinudnom ili obveznom radu  PAGEREF _Toc140551844 \h 171  HYPERLINK \l "_Toc140551845" Konvencija br.105- O ukinuu prinudnog rada iz 1957.  PAGEREF _Toc140551845 \h 181  HYPERLINK \l "_Toc140551846" 7.5. Jednakost u zapoaljavanju i zanimanju  PAGEREF _Toc140551846 \h 185  HYPERLINK \l "_Toc140551847" Konvencija br.19- O jednakom tretmanu stranih i domaih radnika u odnosu na odatete za nesree na radu  PAGEREF _Toc140551847 \h 185  HYPERLINK \l "_Toc140551848" Konvencija br.100- O jednakosti nagraivanja muake i ~enske radne snage za rad jednake vrijednosti  PAGEREF _Toc140551848 \h 188  HYPERLINK \l "_Toc140551849" Konvencija br.111- O diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje  PAGEREF _Toc140551849 \h 191  HYPERLINK \l "_Toc140551850" Konvencija br.156- O jednakim mogunostima i tretmanu za radnike i radnice (radnici s obiteljskim obvezama)  PAGEREF _Toc140551850 \h 194  HYPERLINK \l "_Toc140551851" 7.6. Uvjeti rada  PAGEREF _Toc140551851 \h 199  HYPERLINK \l "_Toc140551852" Konvencija br.14- O primjeni tjednog odmora u industrijskim poduzeima  PAGEREF _Toc140551852 \h 199  HYPERLINK \l "_Toc140551853" Konvencija br.101- O plaenom odmoru u poljoprivredi  PAGEREF _Toc140551853 \h 203  HYPERLINK \l "_Toc140551854" Konvencija br.106- O tjednom odmoru u trgovini i uredima  PAGEREF _Toc140551854 \h 207  HYPERLINK \l "_Toc140551855" Konvencija br.131- O utvrivanju minimalnih plaa s posebnim osvrtom na zemlje u razvoju  PAGEREF _Toc140551855 \h 212  HYPERLINK \l "_Toc140551856" Konvencija br.132- O plaenom godianjem odmoru (revidirana 1970. godine)  PAGEREF _Toc140551856 \h 215  HYPERLINK \l "_Toc140551857" Konvencija br.140 - O plaenom odsustvu zbog obrazovanja  PAGEREF _Toc140551857 \h 220  HYPERLINK \l "_Toc140551858" Konvencija br.171- O nonom radu  PAGEREF _Toc140551858 \h 224  HYPERLINK \l "_Toc140551859" Konvencija br.175 - O radu s nepunim radnim vremenom, 1994.  PAGEREF _Toc140551859 \h 227  HYPERLINK \l "_Toc140551860" Konvencija br.177 - O radu kod kue  PAGEREF _Toc140551860 \h 231  HYPERLINK \l "_Toc140551861" Preporuka br. 93 - O plaenom odmoru u poljoprivredi  PAGEREF _Toc140551861 \h 234  HYPERLINK \l "_Toc140551862" Preporuka br. 98 - O plaenom odmoru  PAGEREF _Toc140551862 \h 236  HYPERLINK \l "_Toc140551863" 7.7. Zaatita ~ena na radu; jednakost u postupanju  PAGEREF _Toc140551863 \h 239  HYPERLINK \l "_Toc140551864" Konvencija br. 3 - O zapoaljavanju ~ena prije i poslije poroaja  PAGEREF _Toc140551864 \h 239  HYPERLINK \l "_Toc140551865" Konvencija br. 45 - O zaposlenju ~ena na podzemnim radovima u rudnicima svih kategorija  PAGEREF _Toc140551865 \h 242  HYPERLINK \l "_Toc140551866" Konvencija br. 103 - O zaatiti maj instva (revidirana 1952. godine)  PAGEREF _Toc140551866 \h 244  HYPERLINK \l "_Toc140551867" Preporuka br. 95 - O zaatiti maj instva  PAGEREF _Toc140551867 \h 249  HYPERLINK \l "_Toc140551868" Konvencija br. 89 - O nonom radu ~ena zaposlenih u industriji (revidirana 1948. godine)  PAGEREF _Toc140551868 \h 251  HYPERLINK \l "_Toc140551869" 7.8. Rad djece i mlade~i  PAGEREF _Toc140551869 \h 256  HYPERLINK \l "_Toc140551870" Konvencija br.138 - O najni~oj dobi za zapoaljavanje  PAGEREF _Toc140551870 \h 256  HYPERLINK \l "_Toc140551871" Konvencija br.182 - O zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dje jeg rada  PAGEREF _Toc140551871 \h 263  HYPERLINK \l "_Toc140551872" Preporuka br. 96 - O minimalnim godinama starosti za zapoaljavanje na podzemnim radovima i rudnicima ugljena  PAGEREF _Toc140551872 \h 267  HYPERLINK \l "_Toc140551873" 7.9. Politika zapoljavanja  PAGEREF _Toc140551873 \h 268  HYPERLINK \l "_Toc140551874" Konvencija br. 2 - O nezaposlenosti  PAGEREF _Toc140551874 \h 268  HYPERLINK \l "_Toc140551875" Konvencija br. 122 - O politici zapoljavanja, 1964.  PAGEREF _Toc140551875 \h 271  HYPERLINK \l "_Toc140551876" Konvencija br.142 - O profesionalnoj orjentaciji i stru nom osposobljavanju u razvoju ljudskih resursa, 1975.  PAGEREF _Toc140551876 \h 274  HYPERLINK \l "_Toc140551877" Konvencija br.158 - O prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca  PAGEREF _Toc140551877 \h 277  HYPERLINK \l "_Toc140551878" Konvencija br.181 - O privatnim slu~bama za zapoaljavanje  PAGEREF _Toc140551878 \h 283  HYPERLINK \l "_Toc140551879" Preporuka br. 99 - O stru nom osposobljavanju i prekvalificiranju invalida  PAGEREF _Toc140551879 \h 289  HYPERLINK \l "_Toc140551880" Preporuka br.101 - O stru nom osposobljavanu u poljoprivredi  PAGEREF _Toc140551880 \h 296  HYPERLINK \l "_Toc140551881" 7.10. Zaatita na radu  PAGEREF _Toc140551881 \h 305  HYPERLINK \l "_Toc140551882" Konvencija br.13 - O zabrani upotrebe olovnog bjelila u bojenju  PAGEREF _Toc140551882 \h 305  HYPERLINK \l "_Toc140551883" Konvencija br. 88 - O organizaciji slu~be za posredovanje rada  PAGEREF _Toc140551883 \h 308  HYPERLINK \l "_Toc140551884" Konvencija br.119 - O zatiti strojeva  PAGEREF _Toc140551884 \h 314  HYPERLINK \l "_Toc140551885" Konvencija br. 136 - O zatiti od opasnosti trovanja benzolom  PAGEREF _Toc140551885 \h 319  HYPERLINK \l "_Toc140551886" Konvencija br.139 - O sprje avanju i kontroli profesionalnih rizika uzrokovanih kancerogenim supstancama i agensima  PAGEREF _Toc140551886 \h 324  HYPERLINK \l "_Toc140551887" Konvencija br.148 - O radnoj sredini  PAGEREF _Toc140551887 \h 327  HYPERLINK \l "_Toc140551888" Konvencija br. 155 - O sigurnosti i zaatiti zdravlja na radu i o radnom okru~enju  PAGEREF _Toc140551888 \h 333  HYPERLINK \l "_Toc140551889" Konvencija br.159 - O profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom  PAGEREF _Toc140551889 \h 341  HYPERLINK \l "_Toc140551890" Konvencija br.161 - O slu~bama medicine rada  PAGEREF _Toc140551890 \h 345  HYPERLINK \l "_Toc140551891" Konvencija br.162 - O sigurnosti pri upotrebi azbesta  PAGEREF _Toc140551891 \h 350  HYPERLINK \l "_Toc140551892" Preporuka br. 97 - O zaatiti zdravlja radnika na radnom mjestu  PAGEREF _Toc140551892 \h 357  HYPERLINK \l "_Toc140551893" Preporuka br. 112 - O slu~bama medicine rada u poduzeu  PAGEREF _Toc140551893 \h 362  HYPERLINK \l "_Toc140551894" 7.11. Administracija rada  PAGEREF _Toc140551894 \h 367  HYPERLINK \l "_Toc140551895" Konvencija br. 81 - O inspekciji rada u industriji i trgovini, 1947.  PAGEREF _Toc140551895 \h 367  HYPERLINK \l "_Toc140551896" Protokol br. 81 iz 1995. uz konvenciju o inspekciji rada, 1947.  PAGEREF _Toc140551896 \h 375  HYPERLINK \l "_Toc140551897" Konvencija br.150 - O administraciji rada iz 1978.  PAGEREF _Toc140551897 \h 377  HYPERLINK \l "_Toc140551898" Konvencija br.129 - O inspekciji rada u poljoprivredi  PAGEREF _Toc140551898 \h 382  HYPERLINK \l "_Toc140551899" Konvencija br.150 - O administraciji rada: uloga, funkcije i organizacija, 1978.  PAGEREF _Toc140551899 \h 392  HYPERLINK \l "_Toc140551900" 7.12. Socijalna sigurnost  PAGEREF _Toc140551900 \h 398  HYPERLINK \l "_Toc140551901" Konvencija br.12 - O naknadi atete za slu aj nesree na radu u poljoprivredi  PAGEREF _Toc140551901 \h 398  HYPERLINK \l "_Toc140551902" Konvencija br.17 - O naknadi koja se isplauje radnicima za slu aj nesree na radu  PAGEREF _Toc140551902 \h 399  HYPERLINK \l "_Toc140551903" Konvencija br.18 - O naknadama koje se isplauju radnicima za profesionalne bolesti  PAGEREF _Toc140551903 \h 402  HYPERLINK \l "_Toc140551904" Konvencija br. 24 - O osiguranju za slu aj bolesti industrijskih i trgova kih radnika i domae posluge  PAGEREF _Toc140551904 \h 406  HYPERLINK \l "_Toc140551905" Konvencija br. 25 - O osiguranju za slu aj bolesti poljoprivrednih radnika  PAGEREF _Toc140551905 \h 410  HYPERLINK \l "_Toc140551906" Konvencija br. 48 - O o uvanju prava osiguranja za slu aj iznemoglosti, starosti i smrti  PAGEREF _Toc140551906 \h 413  HYPERLINK \l "_Toc140551907" Konvencija br.102 - O minimalnoj normi socijalnog osiguranja  PAGEREF _Toc140551907 \h 420  HYPERLINK \l "_Toc140551908" Konvencija br.121 - O davanjima za slu aj nesree na poslu i profesionalnih bolesti  PAGEREF _Toc140551908 \h 443  HYPERLINK \l "_Toc140551909" Konvencija br.157 - O o uvanju prava na socijalno osiguranje  PAGEREF _Toc140551909 \h 455  HYPERLINK \l "_Toc140551910" Preporuka br.102 - O socijalnim slu~bama radnika  PAGEREF _Toc140551910 \h 463  HYPERLINK \l "_Toc140551911" 7.13. Radnici migranti  PAGEREF _Toc140551911 \h 471  HYPERLINK \l "_Toc140551912" Konvencija br. 97 - O migraciji u cilju zapoljavanja (revidirana 1949. )  PAGEREF _Toc140551912 \h 471  HYPERLINK \l "_Toc140551913" Konvencija br.143 - O radnicima migrantima (dopunske odredbe)  PAGEREF _Toc140551913 \h 484  HYPERLINK \l "_Toc140551914" Preporuka br.100 - O zatiti radnika migranata u nedovoljno razvijenim zemljama i teritorijima  PAGEREF _Toc140551914 \h 491  HYPERLINK \l "_Toc140551915" 7.14. Specijalne grane zapoljavanja pomorci i ribari  PAGEREF _Toc140551915 \h 502  HYPERLINK \l "_Toc140551916" Konvencija br.8 - O naknadi za nezaposlenost u slu aju gubitka zbog brodoloma  PAGEREF _Toc140551916 \h 502  HYPERLINK \l "_Toc140551917" Konvencija br.9 - O namjeatenju pomoraca  PAGEREF _Toc140551917 \h 504  HYPERLINK \l "_Toc140551918" Konvencija br. 16 - O obveznom lije ni kom pregledu djece i mladia zaposlenih na brodovima  PAGEREF _Toc140551918 \h 508  HYPERLINK \l "_Toc140551919" Konvencija br. 22 - O ugovoru o radu pomoraca  PAGEREF _Toc140551919 \h 511  HYPERLINK \l "_Toc140551920" Konvencija br. 23 - O repatrijaciji pomoraca  PAGEREF _Toc140551920 \h 516  HYPERLINK \l "_Toc140551921" Konvencija br. 53- O minimumu stru ne sposobnosti zapovjednika i asnika trgova ke mornarice  PAGEREF _Toc140551921 \h 519  HYPERLINK \l "_Toc140551922" Konvencija br. 69 - O diplomi o stru noj sposobnosti brodskih kuhara  PAGEREF _Toc140551922 \h 523  HYPERLINK \l "_Toc140551923" Konvencija br. 73 - O lije ni kom pregledu pomoraca  PAGEREF _Toc140551923 \h 526  HYPERLINK \l "_Toc140551924" Konvencija br. 74 - O svjedod~bi o sposobnosti kvalificiranog pomoraca  PAGEREF _Toc140551924 \h 530  HYPERLINK \l "_Toc140551925" Konvencija br. 91  O plaenom godianjem odmoru pomoraca (revidirana 1949. )  PAGEREF _Toc140551925 \h 533  HYPERLINK \l "_Toc140551926" Konvencija br. 92 - O smjetaju posade na brodu (revidirana 1949. )  PAGEREF _Toc140551926 \h 539  HYPERLINK \l "_Toc140551927" Konvencija br. 9 - O namjetenju mornara  PAGEREF _Toc140551927 \h 553  HYPERLINK \l "_Toc140551928" Konvencija br.113 - O lije ni kom pregledu ribara  PAGEREF _Toc140551928 \h 556  HYPERLINK \l "_Toc140551929" Konvencija br.114 - O ugovoru o radu ribara  PAGEREF _Toc140551929 \h 559  HYPERLINK \l "_Toc140551930" Konvencija br.126 - O smjeataju na ribarskim brodovima  PAGEREF _Toc140551930 \h 563  HYPERLINK \l "_Toc140551931" Konvencija br.147  O minimalnim standardima na trgova kim brodovima  PAGEREF _Toc140551931 \h 573  HYPERLINK \l "_Toc140551932" Preporuka br.105 - O sadr~aju brodskih ljekarni  PAGEREF _Toc140551932 \h 578  HYPERLINK \l "_Toc140551933" Preporuka br.107 - O zaposlenju pomoraca u slu~bi na brodovima registriranim u stranim zemljama  PAGEREF _Toc140551933 \h 582  HYPERLINK \l "_Toc140551934" Preporuka br.108 - O uvjetima ~ivota, rada i sigurnosti pomoraca u vezi s upisivanjem brodova  PAGEREF _Toc140551934 \h 583  HYPERLINK \l "_Toc140551935" 8. DRUGI MEUNARODNI RADNOPRAVNI INSTRUMENTI  PAGEREF _Toc140551935 \h 585  HYPERLINK \l "_Toc140551936" 8.1. Europska socijalna povelja  PAGEREF _Toc140551936 \h 585  HYPERLINK \l "_Toc140551937" 8.2. Meunarodni ugovor o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. & .. PAGEREF _Toc140551937 \h 619  HYPERLINK \l "_Toc140551938" 8.3. Europska povelja o osnovnim socijalnim pravima radnika  PAGEREF _Toc140551938 \h 627  HYPERLINK \l "_Toc140551939" 9. POPIS NORMATIVNIH INSTRUMENATA MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADA  PAGEREF _Toc140551939 \h 632  HYPERLINK \l "_Toc140551940" 10. POPIS DR}AVA LANICA MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADA  PAGEREF _Toc140551940 \h 643  HYPERLINK \l "_Toc140551941" 11. BIBLIOGRAFIJA  PAGEREF _Toc140551941 \h 656  1. UVOD Radnik-pojedinac, u pravilu, ne raspola~e socijalnom snagom, odnosno samo u iznimnim slu ajevima ima mo pregovaranja na tr~iatu rada. Obi no prihvaa uvjete rada koje mu nudi poslodavac. Stoga, na strani svijeta rada, snaga le~i u kolektivnoj moi. Poslodavac- pojedinac predstavlja akumulaciju materijalnih i ljudskih izvora, odnosno, u socijalnom smislu tvrtka je sama za sebe kolektivna mo. Neusporedivo ja a snaga poslodavaca na tr~iatu rada mo~e za radnike stvoriti neljudske uvjete ~ivota i rada. Naime, sile kompetitivnosti koje vladaju na tr~iatu mogu sniziti standarde na mikro razini putem jednostranih odluka poslodavaca, a na makro razini pritiskom svijeta kapitala na dr~avnu regulativu i odluke u tom smjeru. Na taj se na in stvara eksploatirano radniatvo, koje mo~e biti prijetnja javnom poretku i sigurnosti dr~ave, te openito kapitalisti kom na inu proizvodnje ukoliko, barem minimalni, zahtjevi u pogledu njihovih uvjeta ~ivota i rada nisu zadovoljeni. Radi izbjegavanja ovakvog razvoja dogaaja te kao posljedica shvaanja nejednakosti snaga na tr~iatu rada izmeu poslodavaca i radnika, na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu 1919. godine osniva se Meunarodna organizacija rada, sa zadaom podupiranja dr~ava u kreiranju radnopravnog zakonodavstva i drugih propisa kojima bi se osigurali humani uvjeti ~ivota i rada radnika, kao i ograni enje moi poslodavaca u smislu sprje avanja njihove eksploatacije. Na taj na in bi se zaatitilo druatvo u cjelini jer bi se sprije ile pobune radnika uzrokovane nehumanim uvjetima ~ivota i rada. Jedino sredstvo koje bi donekle utjecalo na uspostavu ekvilibrija u pregovara kim pozicijama svijeta rada i svijeta kapitala jest sloboda udru~ivanja u reprezentativne organizacije. Jedino se na taj na in radnici mogu, donekle, ravnopravno suprotstaviti poslodavcima kao ekonomski ja oj strani na tr~iatu rada. Stoga je Meunarodna organizacija rada imala presudnu ulogu u vidu potpore dr~avama lanicama radi poduzimanja mjera nu~nih za uspostavu i promid~bu na ela slobode udru~ivanja na njihovom nacionalnom, suverenom teritoriju. Osnovna filozofija kojom se rukovodi Meunarodna organizacija rada u svom djelovanju, a koja je ujedno filozofija ureenja radnopravnih odnosa u svim industrijski razvijenim dr~avama jest nu~nost zadiranja dr~ave u navedene odnose, jer upravo odr~avanjem statusa quo omoguava se poslodavcima premo nad ekonomski slabijom stranom - radnicima. Zna i, ako odreena dr~ava nije spremna ili voljna stvoriti legalno i socijalno okru~je u kojem je sloboda udru~ivanja i prava na organiziranje ostvariva, u tom slu aju niata ne stoji na putu poslodavcima u ostvarenju njihovih apsolutnih prerogativa pri stvaranju uvjeta rada i ~ivota radnika. Stoga, potreba za meunarodnom zaatitom radnika preko jamstva najni~ih standarda u oblasti rada i meunarodno lojalno natjecanje, glavni su imbenici stvaranja i razvoja Meunarodnog radnog prava. Ono obuhvaa meunarodno javno i meunarodno privatno radno pravo. Danas pod pojmom Meunarodno radno pravo predmnijevamo Meunarodno javno radno pravo, kao slo~enu, razvijenu i zna ajnu pravnu disciplinu. Konceptualno, Meunarodno radno pravo ozna ava skup materijalnih i postupovnih pravila uspostavljenih na meunarodnoj razini. Materijalna pravila ureuju sadr~aj pojedina nih i kolektivnih radnih odnosa na meunarodnoj razini, dok se postupovna pravila odnose na usvajanje i primjenu meunarodnih akata kojima se usvajaju i razrauju standardi u oblasti rada. Ova knjiga koncipirana je tako da pitanja iz podru ja rada obrauje prvenstveno s aspekta normativne djelatnosti Meunarodne organizacije rada kao specijalizirane organizacije Ujedinjenih naroda, iako se spominju i ostale javne i privatne organizacije koje sudjeluju u kreiranju Meunarodnog radnog prava. U nastavku knjige obraen je povijesni pregled druatvenih dogaanja i uvjeta koji su prethodili i utjecali na stvaranje Meunarodnog radnog prava, odnosno izvora koji ga sa injavaju, posebice izvora koje kreira specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda, Meunarodna organizacija rada, u okviru svoje normativne djelatnosti. Radi lakaeg i potpunijeg razumijevanja djelatnosti, a napose normativne aktivnosti ove organizacije, obraena je organizacijska struktura potonje, njezine sveobuhvatne aktivnosti, ciljevi i metode. Vezano za njenu normativnu djelatnost, pozornost je usmjerena na pravnu narav i karakteristike njenih najva~nijih instrumenata  konvencija i preporuka, njihovo usvajanje, revidiranje, ratifikacija i odjavljivanje, uz poseban osvrt na njihovu implementaciju i primjenu u nacionalnom zakonodavstvu. Sredianji dio knjige obuhvaa najva~nije kategorije sadr~aja Meunarodnog radnog prava kao ato su: sloboda udru~ivanja, prinudni rad, jednakost u zapoaljavanju i zanimanju, rad djece i mlade~i te radni odnosi i uvjeti rada specijalnih djelatnosti  pomoraca i ribara. U daljnjem poglavlju obraeno je pitanje sustava meunarodnog nadzora nad primjenom konvencija MOR-a. Trei dio knjige obuhvaa pitanje implementacije Meunarodnog radnog prava u nacionalnom zakonodavstvu, kao i postupak meunarodnog nadzora nad izvraavanjem ratificiranih standarda iz podru ja rada u nacionalnom radnopravnom zakonodavstvu dr~ava lanica MOR-a. U posebnom dodatku dani su prijevodi s engleskoga, kao slu~benoga jezika MOR-a, na hrvatski jezik najva~nijih normativnih instrumenta, tj. konvencija, njihovih protokola i preporuka te meunarodne organizacije, kao i va~nijih normativnih instrumenata nekih drugih meunarodnih, odnosno regionalnih organizacija, primjerice Europske unije. Na kraju knjige iznesen je popis dr~ava lanica Meunarodne organizacije rada, zavrano sa stanjem u srpnju 2006., te popis svih konvencija donesenih od strane spomenute organizacije. Va~no je napomenuti da je materiju Meunarodnog radnog prava zbog svoje opse~nosti nemogue detaljno obraditi, te su u ovom radu autori nastojali itateljima prenijeti temelje razumijevanja ove vrlo slo~ene materije, za ije je potpuno razumijevanje nu~no poznavanje prije svega osnovnih na ela morala i pravi nosti, zatim drugih grana prava, trgova koga, pomorskoga, graanskoga, ali isto tako i drugih disciplina, ekonomije, psihologije, medicine i dr. U nadi da e Vas naa rad nadahnuti na temeljitije i detaljnije prou avanje, barem nekih segmenata Meunarodnog radnog prava, zahvaljujemo svima koji su prepoznali ovu naau namjeru i pomogli nam u njenom ostvarenju. Autori: Mr. sc. Andrijana Bili Prof.dr.sc. Boris Buklijaa Split, srpanj 2006. 2. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA MEUNARODNOG RADNOG PRAVA Povijesno gledano, meunarodno radno pravo ima izvoriate u ideji o nemogunosti uspostave stabilnog nacionalnog radnog zakonodavstva u pojedina nim dr~avama bez podrake paralelnih standarda u oblasti rada usvojenih na meunarodnoj razini. Spomenuti su standardi morali biti jamstvo protiv nelojalnog natjecanja na tr~iatu roba i usluga, uvjetovanog nejednakim uvjetima rada i zapoaljavanja na nacionalnim tr~iatima rada. Posljedi no, zemlje s loaijim uvjetima rada su automatski konkurentnije na tr~iatu zbog niske cijene rada, a time i ni~e cijene zavranog proizvoda. Neusvajanje humanih uvjeta rada u bilo kojoj zemlji predstavljalo je prepreku na putu drugim zemljama u pogledu volje za poboljaanjem uvjeta rada na njihovom podru ju. Ideja intervencionizma u nacionalnom radnom pravu javila se prvenstveno u dr~avama u kojima je gospodarski razvoj iaao najdalje, te su time i suprotnosti izmeu svijeta rada i svijeta kapitala ukazivale na potrebu intervencionizma. Osim toga, postojanje niza drugih imbenika humane, socijalne, gospodarske (konkurencija) i politi ke naravi te migracije stanovniatva u svrhu tra~enja zaposlenja, upuivalo je na nu~nost intervencionizma u oblasti rada na meunarodnoj razini. Meutim, prvi zahtjevi za meunarodnom suradnjom u pogledu poboljaanja uvjeta rada, koji datiraju s po etka XIX. stoljea, nisu doali od strane radniatva niti njihovih sindikalnih udruga, ve se u prve zagovornike meunarodnog radnog prava ubrajaju industrijalci, politi ari, lije nici, generalni zatvorski inspektori. Razlog le~i u nejakosti radniatva, koje se tek u nekim zemljama po inje sindikalno udru~ivati, borei se, pritom, za svoje priznanje tek na nacionalnoj razini. U tom je trenutku meunarodna suradnja bila izvan njihovog vidokruga. S druge strane, poslodavci su bili svjesni da loae zdravlje radnika, uzrokovano loaim uvjetima ~ivota i rada, dugoro no gledano, mo~e nepovoljno utjecati na njihove interese. Istovremeno, morali su o uvati razinu svoje kompetitivnosti na tr~iatu, za ato je moralo zadr~ati nisku cijenu rada, a time i cijenu zavranog proizvoda. Kao odgovor na postojeu situaciju javila se ideja o sklapanju meunarodnih ugovora iz oblasti rada kojima bi se izbjeglo tr~iano natjecanje na meunarodnoj razini, a da se pritom takvo djelovanje ne odrazi negativno na uvjete rada radnika, odnosno izbjegavajui stvaranje socijalnih slu ajeva. To bi se postiglo kreiranjem tzv. zakonika poatenog natjecanja izmeu poslodavaca razli itih dr~ava. Prve meunarodne skupatine o stvaranju meunarodnog radnog prava bile su privatne inicijative. Prva od njih bila je Skupatina u organizaciji Ducpetieuxa, odr~ana 1856. u Bruxellesu. Na Skupatini koja je uslijedila 1857. u Frankfurtu, prvi se put izra~ava potreba za ureenjem uvjeta rada. Nekoliko godina kasnije, to nije 1864., osniva se u Londonu Meunarodna organizacija radnika, kao posljedica ja e svijesti radnika o te~ini uvjeta u kojima rade, te zahtjevima usmjerenima poslodavcima i vladama po spomenutom pitanju. Nacrt statuta sastavio je K. Marx, u kojemu se, izmeu ostaloga, iznosi da emancipacija radnika nije isto mjesni ili nacionalni problem, ve se ti e svih civiliziranih nacija. Skraivanje radnog dana te zaatita ~ena i djece bile su teme prvog kongresa te organizacije odr~anog u }enevi 1866. godine. Jedna od struja zalagala se za uvoenje osmosatnog radnog dana, po uzoru na zahtjeve radnika u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. Potonji je prijedlog prihvaen kao legalan zahtjev radniatva diljem svijeta. U vrijeme poja anog razvoja meunarodne trgovine, nacionalna regulativa nije bila dostatna, tim viae ato je bilo razvidno da ta nedostatnost mo~e dovesti do slabljenja polo~aja dr~ave na meunarodnom tr~iatu. Kako bi se izbjegla ova situacija, nu~no je bilo da dr~ave poboljaaju i izjedna e uvjete ~ivota i rada radnika, odnosno javila se potreba usvajanja normi na meunarodnoj razini u domeni uvjeta rada i zapoaljavanja. Posljedi no, s vremenom se javlja nu~nost postupnog prelaska privatnih inicijativa za stvaranjem meunarodnog radnog prava na aktivnosti jedne ili viae dr~ava. Prvi, neuspjeli, pokuaaj bilateralnih pregovora o zajedni kim socijalnim reformama potaknuo je njema ki kancelar O. von Bismark 1971. g., nastojei postii sporazum izmeu Njema ke i Austrije o ovom pitanju. U razdoblju koje je uslijedilo javljaju se prvi pozitivni rezultati vezani za stvaranje meunarodnog radnog prava. Nakon rivalstva izmeu `vicarske, Francuske i Njema ke u pogledu vodee uloge u organizaciji skupatine, potonja, na inicijativu svog vladara Williama II., preuzima voenje skupatine odr~ane 8. velja e 1890. Spomenuta skupatina predstavlja prvo slu~beno priznanje pokreta za meunarodno pravo. Prisustvovalo je etrnaest dr~ava Europe, ije su vlade pokazale nespremnost u preuzimanju izravnih obveza u pogledu zabrane rada nedjeljom, zaatiti djece, mlade~i i ~ena na radu u ugljenokopima, te su spomenuta pitanja ureena pravno neobvezujuom rezolucijom. Usprkos svojim propustima ova je Skupatina utjecala na nacionalna radna zakonodavstva Austrije, Njema ke, Danske i Portugala.  Meunarodna udruga za zakonsku zaatitu radnika odr~ala je svoju prvu, konstituirajuu skupatinu 1901. u Baselu. Osnovano je tajniatvo i povjerenstvo koje je imalo zadau izraditi nacrt o opoj zabrani nonog rada ~ena, te o zabrani uporabe bijelog fosfora u industriji aibica. Iako je ova organizacija bila privatnog karaktera, smatra se prete om Meunarodne organizacije rada. Na zahtjev povjerenstva spomenute organizacije avicarska Savezna vlada, koja je organizirala Bernsku konferenciju 1905., pripremila je dvije meunarodne konvencije na spomenute teme. Konvencije su usvojene na diplomatskoj Skupatini, koja je uslijedila u Bernu 1906., a stupile su na snagu 1912. ratifikacijom od strane veine dr~ava potpisnica. Ta je meunarodna udruga nastavila s radom i nakon Bernske skupatine 1905. godine. `vicarska je vlada 1913. godine inicirala sazivanje tehni ke skupatine radi pripreme novih konvencija. Na osnovi zaklju aka te skupatine avicarska je Vlada sazvala diplomatsku konferenciju 1914., ije je odr~avanje omelo izbijanje I. svjetskoga rata. Do zavraetka I. svjetskoga rata bila je razvijena internacionalizacija sindikalnog pokreta, koji je zahtijevao da se u klauzule mirovnog ugovora, zaklju enog u Versaillesu 1919., unesu odredbe o poboljaanju radnih uvjeta radnika. Sve su vlade bile svjesne injenice da se svjetski mir nee moi odr~ati bez socijalne pravde. Re enome se mo~e pridodati i ruska revolucija kojom je 1917. godine nezadovoljni proletarijat sruaio re~im Nikole II. i preuzeo vladanje dr~avom, ato se moglo dogoditi i u drugim dr~avama. Nadalje, radi izbjegavanja nelojalnog meunarodnog gospodarskog tr~ianog natjecanja, bilo je nu~no uspostaviti meunarodnu suradnju po tom pitanju. Zna i, trostruki argument - zaatita radnika, kompetitivnost poslodavca na tr~iatu te o uvanje trajnog svjetskog mira predstavljao je temelj za osnivanje Meunarodnog radnog prava. Savezni ke su vlade uzele u obzir te zahtjeve. Mirovna skupatina zapo inje s radom 18. sije nja 1919. godine. Na prvoj sjednici mirovne skupatine u Versaillesu, odr~ane 25. sije nja 1919., osnovana je Komisija o meunarodnom radnom zakonodavstvu. Bila je sastavljena od petnaest lanova predstavnika dr~ava, meu kojima i predstavnika radnika. To je bio prvi slu aj u diplomatskoj povijesti da u diplomatskoj delegaciji jedne dr~ave sudjeluju i predstavnici radnika. Zadatak Komisije bio je predlo~iti potrebne mjere radi poboljaanja polo~aja radnika, te prijedlog oblika stalne organizacije koja bi u suradnji s Ligom naroda i pod njezinim vodstvom nastavila sa spomenutim istra~ivanjem i ocjenjivanjem. Rasprava se posebice zahuktala oko tipa pravnih instrumenta kojima e Organizacija ureivati pitanja iz oblasti rada. Jedna strana je smatrala da se nee postii zna ajan napredak ako legislativa bude samo savjetodavnog karaktera, druga strana je izra~avala bojazan zbog negativnih posljedica koje bi mogle nastati kao posljedica pravno obvezujueg karaktera meunarodnih radnopravnih normi i njihovog utjecaja na nacionalno radno pravo. U prvom dijelu izvjeaa Komisija predla~e osnivanje Meunarodne organizacije rada kao stalnog meunarodnog tijela, sa zadaom promicanja i ureenja meunarodne zaatite i polo~aja radnika. U drugom dijelu izvjeaa iznijeta su na ela budueg meunarodnog radni kog zakonodavstva. Izvjeae je usvojila Mirovna skupatina u Versaillesu 11. travnja 1919., te je izvjeae ugraeno u XIII. poglavlje mirovnog ugovora ( l. 387- 427.). Mirovni ugovor dopuatao je veu samostalnost Meunarodne organizacije rada u odnosu na druge organizacije u okviru Lige naroda; svoju posebnu pravnu osnovi postojanja; neovisnost u pogledu svoje vanjske aktivnosti, ali se njena djelatnost morala uskladiti i kombinirati s djelovanjem Lige naroda. Ove su karakteristike bile od velikog zna enja za njeno kasnije neprekinuto univerzalno prisustvo i djelovanje u meunarodnim odnosima. Njena stvarna univerzalnost oscilirala je u ovisnosti o politi kom i meunarodnom stanju u svijetu. Najviai stupanj univerzalnosti dosegla je ulaskom SAD i SSSR u njeno lanstvo. Dolaskom nacista na vlast njena se univerzalnost bitno smanjuje zbog istupanja iz njenog lanstva veeg broja dr~ava s faaisti kim poretkom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, dok su druge meunarodne organizacije, uklju ujui i Ligu naroda, prestale sa svojim djelovanjem jer nisu ostvarile zadatak zbog kojega su osnovane, Meunarodna organizacija rada, nakon prebacivanja sjediata iz }eneve u Montreal, nastavlja, iako donekle ograni eno, djelovati. Zna ajan je dogaaj u tom ratnom razdoblju odr~avanje 26. zasjedanja Meunarodne skupatine rada, 10. svibnja 1944. u Philadelphiji, na kojoj je donesena Philadelphijska deklaracija kao amandman Ustavu Meunarodne organizacije rada iz 1919.godine. Stvarnim gaaenjem Lige naroda, postupak stjecanja i gubitka lanstva u Meunarodnoj organizaciji rada nije viae bio primjenjiv. Stoga se na 29. zasjedanju Meunarodne skupatine rada odr~ane u Montrealu 1946. odlu ilo povezati Meunarodnu organizaciju rada s Organizacijom Ujedinjenih naroda. Tako Meunarodna organizacija rada postaje specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda. 3. IZVORI MEUNARODNOG RADNOG PRAVA Izvori meunarodnog radnog prava, u prvom redu, potje u od Meunarodne organizacije rada u vidu njenih najva~nijih normativnih instrumenata Konvencija i preporuka. Meutim, ne mogu se zanemariti akti koje donose druge organizacije, a koji za predmet svog ureenja imaju radnopravna pitanja u njihovom uskom zna enju ili su sastavni dio instrumenta koje jam e temeljna ljudska prava. Neki od tih instrumenata po svojoj su pravnoj prirodi pravno obvezujui za dr~ave koje su ih ratificirale, dok su drugi samo savjetodavnog karaktera. Takoer, nu~no je navesti sudsku praksu koja je tijekom godina stvorena kao posljedica nadzora sudskih tijela nad primjenom obvezujuih instrumenata. Naposljetku, va~nu ulogu u kreiranju meunarodnog radnog prava imaju dvostrani i viaestrani ugovori zaklju eni izmeu dr~ava u pogledu zapoaljavanja i uvjeta rada dr~avljana jedne dr~ave na teritoriju druge, odnosno drugih dr~ava ugovornica. Rezimirajui navedeno, izvore meunarodnog radnog prava mo~emo podijeliti na: - univerzalne i regionalne izvore; - bilateralne i multilateralne meunarodne ugovore; - izvore koje kreiraju specijalizirane meunarodne organizacije, prvenstveno Meunarodna organizacija rada u vidu Konvencija i preporuka. 3.1. Univerzalni i regionalni izvori Brojni su univerzalni i regionalni izvori koji na izravan na in utje u na regulaciju ostvarenja i zaatitu radnopravnih i socijalnih odnosa u svakoj dr~avi. Za ovu skupinu izvora radnog prava je zna ajan minimalan utjecaj volje jedne dr~ave na donoaenje i sadr~aj tog izvora, odnosno do izra~aja najviae dolazi volja veine. Takoer, ova skupina izvora Meunarodnog radnog prava vezuje najvei broj dr~ava i ne odnosi se isklju ivo na odreeno podru je ljudskih odnosa, odnosno djelatnosti. Za univerzalne izvore zna ajno je da ne mogu ostvariti tu karakteristiku neposredno, samim svojim donoaenjem, ve trenutkom njihovog prihvaanja od strane dr~ave. Tim inom meunarodni dokument postaje obvezan za dr~avu koja ga je prihvatila i koja se mo~e osloboditi obveza iz tog dokumenta samo na na in predvien samim ugovorom ili sukladno opim pravilima meunarodnog prava. Univerzalni izvori prava u Meunarodnom radnom pravu zna ajni su s aspekta harmonizacije i postizanja jednoobraznosti u pogledu minimuma prava koja moraju u~ivati sve osobe u radnom odnosu. Od univerzalnih izvora Meunarodnog radnog prava valja istaknuti instrumente koje donosi Organizacija Ujedinjenih naroda, koja ima va~nu ulogu u razvijanju socijalnog i radnog prava na meunarodnom planu, ato je istaknuto samom Poveljom Ujedinjenih naroda. Naime, zadaa Ujedinjenih naroda jest podizanje ~ivotnog standarda, ostvarivanje pune zaposlenosti, rjeaavanje krupnih meunarodnih problema u podru ju gospodarskog i socijalnog ~ivota u svijetu, poativanje i zaatita ljudskih prava i sloboda za sve, bez obzira na rasu, spol, jezik i religiju. Navedeni principi naali su svoje mjesto i u Univerzalnoj deklaraciji o pravima ovjeka i graanina Ujedinjenih naroda iz 1948. godine, u kojoj se isti e neposrednost zna enja temeljnih prava ovjeka za radnike. Takva temeljna ljudska prava su: pravo na jednakost pred zakonom, pravo na uporabu pravnih sredstava, pravo na nepristrano suenje, pravo na slobodu kretanja, pravo na slobodu okupljanja i udru~ivanja, pravo na sudjelovanje u javnim poslovima i vraenje javnih funkcija, pravo na socijalno osiguranje, pravo na primjeren materijalni i kulturni ~ivot, pravo na slobodu rada, pravo na zadovoljavajue uvjete rada i zaatitu od nezaposlenosti, pravo na pravi nu naknadu, pravo na odmor i razonodu, pravo na ~ivotni standard koji je dostatan za osiguranje zdravlja i blagostanja ovjeka i njegove obitelji, pravo na obrazovanje i sl. Na ela izra~ena u Povelji i u Deklaraciji Ujedinjenih naroda uobli ena su u Meunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. i sadr~avaju odredbe o : pravu na rad te mjerama koje mora poduzeti svaka dr~ava lanica radi osiguranja vraenja ovog prava; slobodi svakog pojedinca na udru~ivanje u sindikate te na u~ivanje u sindikalnim slobodama; pravu na socijalno osiguranje; pravu na zdravstvenu zaatitu; pravu na zaatitu majki, djece te mlade~i; pravu na pristojan ~ivot i stalno unapreivanje uvjeta ~ivota. Uz univerzalne izvore, va~nu ulogu u razvoju Meunarodnog radnog prava imaju regionalni izvori koji, zahvaljujui u~oj prostornoj domeni svoje primjene, konkretnije ureuju radnopravne odnose, a time poveavaju i mogunost njihova o~ivotvorenja. Ovdje se, u prvom redu, misli na Europsko radno pravo. Valja naglasiti da spomenuto pravo nije usmjereno na aspekte uporabe  dobrovoljno zavisnog nesamostalnog i osobnog rada , ve na temeljna ljudska prava koja su u uskoj vezi s radnopravnim i socijalnim statusom pojedinca odnosno kolektiva, te s tim u vezi postoji podjela Europskog radnog prava na individualno i kolektivno pravo. etiri su osnovna podru ja koja ulaze u predmet regulacije Europskog radnog prava: - pravo na slobodu kretanja i izbora mjesta stanovanja radnika; - ostvarenje na ela jednakosti i ravnopravnosti u tretmanu radnika; - zaatitu na radu  tehni ko harmoniziranje; - osnovna socijalna prava zaposlenika; - kolektivno pregovaranje; - sudjelovanje radnika u odlu ivanju. Izvori Europskog radnog prava kojima su ova pitanja ureena su primarne  i sekundarne prirode. U prvu skupinu spadaju ugovori, uklju ujui protokole, dodatke, priloge te izmjene i dopune kojima se osniva Europska ekonomska zajednica, odnosno Europska unija i kojima se daju ovlasti njenim organima za stvaranje sekundarnog Europskog radnog prava. Ono obuhvaa akte donesene od strane Vijea Europske unije, Savjeta Europe, te Komisije Europske unije, i to uredbe, smjernice, odluke koje su obvezatnog karaktera, te preporuke i mialjenja koje ne obvezuju dr~ave lanice. Valja takoer istaknuti Europsku konvenciju o zaatiti ljudskih prava i sloboda iz 1950. godine, kojom se, izmeu ostalog, ostvarila meunarodna emancipacija pojedinca, budui da je to pravo do tog trenutka bilo rezervirano isklju ivo za dr~ave. Va~nu ulogu ima i Europska socijalna povelja iz 1965. godine kojom se jam i pravo na rad, sigurne i zdrave uvjete rada, pravi nu naknadu za obavljeni rad, jednakost plaa muakaraca i ~ena, pravo organiziranja i kolektivnog pregovaranja (uz pravo na atrajk), pravo na socijalnu sigurnost, socijalnu i zdravstvenu pomo, pravo na zaatitu obitelji i nesposobnih osoba, pravo na zaatitu djece i mlade~i, pravo na zaatitu radnika na privremenom radu u inozemstvu kao i lanova njihove obitelji. Protokolom iz 1988. godine dodana su slijedea prava: pravo na jednake mogunosti i tretman u pitanjima zapoaljavanja i zanimanja bez diskriminacije na temelju spola, pravo na obavjeatavanje i savjetovanja radnika unutar tvrtke, prava radnika u suodlu ivanju u pogledu odreivanja i poboljaanja kvalitete radnih odnosa i radne sredine, te prava starijih osoba na socijalnu zaatitu. 3.2. Bilateralni i meunarodni ugovori Svrha dvostranih meunarodnih ugovora u podru ju rada je primjena jednakih uvjeta zapoaljavanja i rada na radnike dr~avljane druge dr~ave potpisnice, kao i recipro na obveza potonje. Ovakvi dvostrano-obvezujui ugovori po ivaju na na elu nu~nosti asimilacije dr~avljana svake dr~ave potpisnice s prebivaliatem u drugoj dr~avi ugovornici. Broj bilateralnih ugovora u podru ju rada i socijalne sigurnosti neprestano raste. Prvotno su se takvi ugovori zaklju ivali za pitanja vezana za posebne kategorije radnika, primjerice imigrante, pomorce i sl. Za razvoj dvostrano-obvezujue meunarodne regulative u podru ju rada ishodiate predstavlja zaklju ivanje bilateralnog ugovora izmeu Francuske i Italije 1904. godine kojim se, osim ato su utvrene mjere za zaatitu i asimilaciju dr~avljana u dr~avama ugovornicama, Italija obvezuje poduzeti mjere za organiziranje slu~be inspekcije rada, te skraivanje radnog vremena ~ena zaposlenih u industriji. Nadalje, obje dr~ave obvezale su se na godianje publiciranje izvjeaa o primjeni zakonodavstva u pogledu zapoaljavanja ~ena i djece. Ovaj bilateralni ugovor poslu~io je kao model za zaklju ivanje ugovora ove vrste koji su uslijedili. Nakon Drugog svjetskog rata broj bilateralnih ugovora iz oblasti rada naglo je porastao, a predmet njihove regulacije postao je raznolikiji. Primjerice, predmet ureenja postala su pitanja vezana za zapoaljavanje i imigraciju radnika, jednakost u postupanju u zapoaljavanju i zanimanju izmeu domaih i stranih radnika, pitanje ponovnog okupljanja obitelji u situaciji kada lan ili lanovi obitelji odlaze na rad u drugu dr~avu ugovornicu, a ostali lanovi obitelji ostaju u mati noj zemlji, zatim pitanje profesionalne izobrazbe i sl. 3.3. Izvori koje kreiraju meunarodne organizacije Ovdje se prije svega misli na izvore koje kreira Meunarodna organizacija rada. `irina normativne djelatnosti MOR-a ogleda se u brojnosti njenih izvora, prvenstveno konvencija i preporuka, te u airini i raznovrsnosti sadr~aja koji su njima obuhvaeni. Normama MOR-a ureuju se sva podru ja radnog prava te pitanja vezana za socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. S obzirom na standard koji je predmet ureenja odreene konvencije ili preporuke, mo~emo ih podijeliti u nekoliko skupina: Temeljna ljudska prava na radu i u svezi rada (sloboda udru~ivanja, zabrana prinudnog rada, jednakost u zapoaljavanju i zanimanju); Zapoaljavanje (politika zapoaljavanja, slu~be za zapoaljavanje, profesionalna orijentacija i stru no osposobljavanje, rehabilitacija, zapoaljavanje invalidnih osoba); Uvjeti rada (plae, radno vrijeme, noni rad, tjedni odmor, plaeni godianji odmor, zaatita na radu); Administracija rada (inspekcija rada, tripartitno savjetovanje); Industrijski odnosi i participacija (kolektivno pregovaranje); Socijalna politika. Predmet naaeg interesa u ovoj knjizi je upravo ova potonje navedena skupina izvora Meunarodnog radnog prava, tj. Meunarodna organizacija rada sa svojom normativnom djelatnoau. 4. MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA S aspekta Meunarodnog radnog prava poseban zna aj imaju konvencije i preporuke kao ishod normativne djelatnosti Meunarodne organizacije rada. Ovi instrumenti imaju najveu va~nost, ne samo zbog broja dr~ava koje su njima vezane, ve i zbog velikog broja radnopravnih i socijalnih pitanja koja su njima ureena. Zato e, izmeu prethodno navedenih izvora Meunarodnog radnog prava, posebna pozornost biti usmjerena na Meunarodnu organizaciju rada i njenu normativnu djelatnost. 4.1. Organizacijska struktura Osnovi organizacijske strukture MOR-a ine tri glavna stalna tijela: Meunarodna skupatina rada, Upravno vijee i Meunarodni ured rada. U radu spomenutih tijela poma~e niz povjerenstava. Meunarodna skupatina rada Meunarodna skupatina rada je opeg, globalnog, reprezentativnog karaktera jer su u njenu strukturu uklju eni predstavnici svih dr~ava lanica u tripartitnom, profesionalnom sastavu: dva predstavnika vlade, jedan predstavnik radnika i jedan predstavnik poslodavaca. Tripartitni sastav nacionalnog predstavniatva omoguava zastupljenost dr~avnih, radni kih i poslodava kih interesa. Tripartitnost kao karakteristika strukture nacionalnih povjerenstava dr~ava lanica MOR-a jedinstvena je u meunarodnim odnosima. Praksa je pokazala izra~ajniju u inkovitost meunarodnog zakonodavstva u ijem su kreiranju sudjelovali predstavnici vlada, radniatva i poslodavaca, jer su u usvojenim normativnim instrumentima zastupljeni interesi svih triju strana. Iako je tripartitni sastav nacionalnih predstavnika pridonio uspjenom djelovanju organizacije, ipak su se javili, dodue vie u prolosti nego danas, problemi vezani za predstavnike poslodavaca i predstavnike radnika. Primjerice, na strani predstavnika poslodavaca najviae se problema javilo vezano uz dr~avno gospodarstvo dr~ava iz koje su predstavnici poslodavaca dolazili. Naime, veina dr~ava stavila je prigovor na predstavnike poslodavaca koji su dolazili iz socijalisti kih re~ima s podruatvljenenim gospodarstvom, tvrdei kako ti predstavnici ne zastupaju interese poslodavaca, ve interese dr~ave ( isti vladini slu~benici ), budui da su poduzea u dr~avnom vlasniatvu. Problemi s predstavnicima radnika vezani su, s jedne strane, uz sindikalni pluralizam (u zemljama u kojima je postojalo viae sindikalnih organizacija  primjerice Nizozemska), a s druge, uz sindikalnu slobodu (u dr~avama u kojima se smatralo da ne postoji sindikalna sloboda  primjerice Argentina i Venezuela). U pogledu djelovanja lanova nacionalnih predstavniatva, svaki je lan autonoman u odnosu na druge lanove nacionalnog predstavniatva u pogledu opredjeljenja i glasovanja. Svaki predstavnik mo~e imati najviae dva savjetnika za svaku to ku dnevnog reda skupatinskog zasjedanja. Ako su na dnevnom redu pitanja koja se odnose na ~ene, najmanje jedan savjetnik mora biti ~ena. Savjetnici nemaju pravo glasovanja. Ovlaateni su govoriti u Skupatini jedino ako ih na to ovlasti predsjednik Skupatine na zahtjev predstavnika kojem taj savjetnik pripada. Na zasjedanjima Skupatine, koja se, u pravilu, odr~avaju jednom godianje u }enevi, raspravlja se o najva~nijim problemima iz podru ja rada, i to s gospodarskog i socijalnog aspekta. Skupatinom rukovodi predsjednik i tri potpredsjednika (razli ite nacionalnosti, birani iz redova nacionalnih predstavnika vlada, radnika i poslodavaca). Na Meunarodnim skupatinama rada raspravlja se o opem izvjeau, koje svake godine podnosi generalni ravnatelj Meunarodnog ureda rada, a u kojem se daje pregled rada MOR-a u prethodnoj godini. Nadalje, na Skupatini se razmatraju pitanja koja je na prijedlog vlada, organizacija radnika, odnosno poslodavaca, uvrstilo u dnevni red Upravno vijee. Generalni ravnatelj tijekom zasjedanja Skupatine obavlja funkciju generalnog tajnika Skupatine. Jedna od du~nosti mu je da etiri mjeseca prije zasjedanja Skupatine dostavi dnevni red zasjedanja svakoj dr~avi lanici, i preko njih nevladinim predstavnicima, ako su odreeni. Radi ostvarivanja ciljeva MOR-a, predstavnici Skupatine, lanovi Upravnog vijea, generalni ravnatelj i du~nosnici Meunarodnog ureda rada u~ivaju jednake povlastice i imunitete. Na pravni polo~aj du~nosnika MOR-a primjenjuju se odredbe Konvencije o privilegijama i imunitetima specijaliziranih meunarodnih organizacija iz 1947. godine. Meunarodna skupatina rada je najviae zakonodavno tijelo MOR-a. U tom smislu ona priprema, izrauje i usvaja konvencije i preporuke, te je ovlaatena za nadzor nad njihovom primjenom temeljem pravne i tehni ke prosudbe. Ostale nadle~nosti Skupatine odnose se na prijam novih dr~ava u lanstvo, osim ako one to ne postaju automatizmom, temeljem lanstva u Ujedinjenim narodima. Nadalje, bira predsjednika i potpredsjednike na plenarnoj sjednici; osniva razli ita povjerenstva (odbore), primjerice Odbor za nacrte konvencija i preporuka, Odbor za primjenu konvencija i preporuka, Odbor za rezolucije, Izborni odbor, Odbor za vjerodajnice koji su, za razliku od Odbora za financije, koji je sastavljen samo od vladinih predstavnika, tripartitnog sastava. Skupatina donosi odluke obi nom veinom glasova, osim ako Ustavom, konvencijom ili drugim aktima nije predviena kvalificirana veina. lanstvo u meunarodnoj organizaciji rada Prijam u lanstvo Univerzalnost kao bitna karakteristika Meunarodne organizacije rada ostvaruje se polazei od pretpostavke da sve dr~ave, bez izuzetka, moraju biti lanice Organizacije. Postoji nekoliko modusa putem kojih dr~ava mo~e postati lanicom MOR-a: lanice MOR-a su sve one dr~ave koje su bile u njenom sastavu 1. studenog 1945., lanice UN-a ako o svojoj namjeri izvijeste generalnog ravnatelja Meunarodnog ureda rada formalno prihvaajui obveze koje proizlaze iz Ustava MOR-a, dr~ave koje nisu lanice UN-a, ako se o njihovom prijamu pozitivno o ituje 2/3 nazo nih predstavnika koji su sudjelovali na glasovanju. Prijam postaje provediv trenutkom formalnog prihvaanja obveza MOR-a predvienih Ustavom od strane lanice o ijem se ulasku u lanstvo Organizacije odlu uje. Prilikom prijama Skupatina se mo~e obavijestiti o meunarodnom statusu koji bi dr~ava, koja se prima u lanstvo MOR-a, morala imati. Istup i ponovni prijam u lanstvo Philadelphijska deklaracija iz 1945. kao amandman Ustavu iz 1919. godine u odnosu na potonji preciznije je odredila pravila istupa dr~ava iz lanstva MOR-a. Naime, lanica MOR-a mo~e istupiti iz njenog lanstva ako o svojoj namjeri obavijesti generalnog ravnatelja Meunarodnog ureda rada. Istup stupa na snagu protekom roka od dvije godine od dana njegova primitka od strane generalnog ravnatelja, uz uvjet da je do tog trenutka lanica ispunila sve svoje financijske obveze koje je imala u svojstvu lanice MOR-a. Istup lanice ne utje e na pravovaljanost obveza koje je preuzela ratifikacijom konvencija MOR-a. U slu aju da dr~ava prestane biti lanicom MOR-a, njezin ponovni pristup podlije~e pravilima o prijamu dr~ave u lanstvo MOR-a. Upravno vijee Upravno vijee je izvrani organ MOR-a, nadle~an za koordinaciju aktivnosti Organizacije. Sastoji se od 112 mjesta, od kojih 56 mjesta pripada predstavnicima vlada, a po 28 predstavnicima radnika, odnosno poslodavaca. Dobra reprezentativnost posti~e se voenjem ra una o razli itim gospodarskim, geografskim i socijalnim interesima unutar njegovih triju konstituirajuih skupina. Vladini predstavnici popunjavaju se prema sljedeim kriterijima: dr~ave su podijeljene prema svojoj pripadnosti jednoj od etiriju geografskih regija (Afrika, Amerika, Azija, Europa). Svaka regija ima onoliko mjesta koliko ima dr~ava lanica, te sukladno kriterijima broja stanovnika i ekonomskoj aktivnosti. Pravilo je da ni jedna regija ne mo~e imati manje od dvanaest, niti viae od petnaest mjesta. Dva od 54 mjesta popunjavaju se naizmjeni no izmeu Afrike i Amerike s jedne strane, te Azije i Europe s druge. Predstavnici radnika i poslodavaca izabiru se izmeu poslodava kih i radni kih predstavnika na Skupatini. Mandat Upravnog vijea traje tri godine. Glavni je zadatak Upravnog vijea usklaivanje aktivnosti organizacije. Ono odreuje pitanja dnevnog reda Skupatine, saziva druga zasjedanja koja se odr~avaju pod okriljem Meunarodne organizacije rada, utvruje nadnevak i vrijeme trajanja tih zasjedanja, njihov dnevni red te odlu uje o mjerama koje mora poduzeti temeljem izvjeaa ili rezolucija usvojenih na tim zasjedanjima. Nadalje, utvruje bud~et Organizacije, koji onda upuuje Skupatini na usvajanje. Zatim, vrai izbor generalnog ravnatelja Meunarodnog ureda rada, utvruje izbor lanova raznih komisija, dnevni red regionalnih Skupatina, odlu uje o na inu provoenja zaklju aka raznih zasjedanja, o izvraenju programa tehni ke pomoi i sl. Vijee, u pravilu, odr~ava tri zasjedanja godianje. Na zahtjev odreenog broja lanova ili u slu aju iznimnih potreba mo~e se sastati eae. Meunarodni ured rada Za razliku od Skupatine i Vijea koji imaju skupatinski karakter, Meunarodni ured rada ima profesionalno administrativno izvrano obilje~je. Naime, bilo bi nemogue zamisliti djelatnost MOR-a bez kontinuiranog djelovanja jednog od tijela. Ideja o takvom meunarodnom tijelu datira joa iz 1889. pod nazivom, Meunarodni ured ope kontrole statistike rada i industrije , sa zadatkom prou avanja i predlaganja na ina proairenja i kodifikacije meunarodnog radnog zakonodavstva. Spomenuta ideja je stalno isticana, sve do njenog kona nog ostvarenja 1919. godine kada je Ustavom Meunarodne organizacije rada osnovan Meunarodni ured rada kojeg nadzire Upravno vijee. Ured ima funkciju tajniatva Organizacije. Du~nosti Ureda su sljedee: - pripremanje dokumentacije i drugog materijala koji su na dnevnom redu zasjedanja Skupatine; - pru~anje vladama, na njihovo tra~enje, i u okviru svojih mogunosti, svake odgovarajue pomoi u izradi zakonskih tekstova i unapreenju upravne prakse i sustava inspekcije u dr~avama lanicama; - pru~anje informacija, podataka i savjeta na tra~enje vlada, radni kih i poslodava kih organizacija; - praenje primjene ratificiranih meunarodnih konvencija rada u zemljama lanicama; - priprema i provedba tehni ke pomoi; - provedba raznih anketa koje odredi Skupatina ili Vijee; - publiciranje asopisa, studija, izvjeaa o socijalnim i gospodarskim pitanjima na raznim jezicima; - pripremanje materijala za rad Vijea i provedba njegovih odluka; - objavljivanje zapisnika o radu Skupatine i Vijea. Na elu Ureda nalazi se generalni ravnatelj, kojeg imenuje Upravno vijee, koji ujedno ima funkciju generalnog tajnika Skupatine. Njegove su funkcije mnogobrojne i raznovrsne: odgovoran je Vijeu za dobro funkcioniranje Ureda; prima od Vijea naputke i izvraava sve povjerene mu zadatke; ima pravo nazo nosti svim sjednicama Vijea, kao i raznih odbora. U Ustavu MOR-a odreene su djelatnosti generalnog ravnatelja, slu~benika i namjeatenika Meunarodnog ureda rada isklju ivo meunarodnog karaktera. Oni u svom djelovanju ne mogu primati ni tra~iti naputke ni od jedne vlade, ili bilo koje vlasti izvan Organizacije. Za svoj rad odgovorni su Organizaciji te su ga du~ni obavljati sukladno aktima MOR-a. U okviru Meunarodnog ureda rada djeluje niz opih, stru nih i tehni kih slu~bi, koje su organizirane u vee jedinice, tzv. Odjele, u okviru kojih se nalaze posebne slu~be nadle~ne za pojedine odgovarajue poslove. Druga tijela MOR-a Tehni ki odbori - poma~u MOR-u u njegovim djelatnostima. Naime, za odreena pitanja MOR saziva skupatinu tehni kih stru njaka, ako za to postoji potreba. Vodi je Upravno vijee. Naj eae ima zadatak utvrditi program o nekoj posebnoj temi. Saziva se u redovitim razdobljima, ali se mo~e sazvati i izvanredno, na poticaj stru njaka u svezi potrebe rasprave o nekom aktualnom problemu. MOR utvruje popis stru nih savjetnika za pojedina pitanja radi dobivanja mialjenja, savjetovanja i ocjena o istima. Regionalne skupatine(skupatine)  odr~avaju se redovito. Ovlasti, du~nosti i postupke tih skupatina ureuje Upravno vijee pravilima, koja se podnose Meunarodnoj skupatini rada na verifikaciju. Tripartitnog su sastava. Usvajaju rezolucije, prou avaju probleme rada u njihovoj regiji i iznose plan akcije, odnosno sugestije o djelatnostima MOR-a u tom podru ju. Vei je broj lanova Upravnog vijea sudjelovao u pripremanju tih regionalnih zasjedanja. Upravni sud MOR-a Opa skupatina Lige naroda usvaja 1927. statut ovoga suda. Odlu eno je da je Sud nadle~an za radne sporove slu~benika Druatva naroda i MOR-a, te za radne sporove slu~benika nekih drugih meunarodnih organizacija vezanih za Druatvo naroda, primjerice Meunarodni institut za intelektualnu suradnju, Institut za unifikaciju privatnog prava i Meunarodni institut za odgojni film. Nakon Drugog svjetskog rata (1946.) rezolucijom je osnovan posebni Upravni sud MOR-a i posebni Upravni sud UN-a za rjeaavanje sporova u njima zaposlenog osoblja. MOR mo~e zahtijevati od Stalnog meunarodnog suda pravde ocjenu valjanosti presude Upravnog suda u pogledu nadle~nosti bitnih postupovnih povreda. 4.2. Ciljevi, zadaci i metode djelatnosti MOR-a Shvaajui va~nost opeg i trajnog mira koji se mo~e zasnivati samo na socijalnoj pravdi, budui da postoji velik broj osoba kojima loai uvjeti rada nanose nepravdu, bijedu i odricanje, ime se stvara nezadovoljstvo koje dovodi u opasnost svjetski mir, postoji potreba hitnog i nu~nog poboljaanja spomenutih uvjeta. Upravo zbog toga, svaka dr~ava mora usvojiti dovoljno humane uvjete rada, ne samo iz razloga pravde i humanosti, nego i zbog injenice da neusvajanje takvog re~ima rada sprje ava i druge dr~ave u poboljaanju uvjeta rada radnika na svom teritoriju. Kao posljedica svijesti o globalnosti ovog problema i pokuaaja njegove rjeaidbe, donesen je 1919. Ustav MOR-a, u kojem je utvrena institucionalna struktura Organizacije te njeni zadaci i ciljevi. Ciljevi Meunarodne organizacije rada (u daljnjem tekstu MOR), izra~eni su u lanku 427. Mirovnog ugovora zaklju enog u Versaillesu, odakle su preneseni u Ustav MOR-a, koji je donesen 1919., te u Philadelphijsku deklaraciju donesenu 1944., kao najva~nijem amandmanu spomenutog Ustava. Prema Preambuli Ustava iz 1919., ciljevi MOR-a mogu se svrstati u tri osnovne grupe: svjetski i trajan mir mo~e po ivati samo na socijalnoj pravdi; loai uvjeti rada donose velikom broju ljudi nepravdu, bijedu i siromaatvo, ato za posljedicu ima ope nezadovoljstvo koje ugro~ava svjetski mir i sklad; svaka nacija mora usvojiti humani odnos prema radu, i to ne samo iz razloga pravde, ve i zbog toga ato se neusvajanjem takvih odnosa sputavaju druge nacije u ostvarivanju poboljaanja polo~aja radnika u vlastitim zemljama. Ovi ciljevi mogu se ostvariti propisivanjem trajanja radnog dana, odreivanjem maksimalnog trajanja dnevnog i tjednog radnog vremena, nova enjem radne snage, borbom protiv nezaposlenosti, jam enjem plaa koje osiguravaju pristojne uvjete egzistencije, zaatitom radnika od profesionalnih oboljenja i nesrea na radu, zaatitom djece, mlade~i i ~ena, starosnim i invalidskim mirovinama, isplatom plaa sukladno na elu za isti rad, iste vrijednosti, jednaka plaa, zaatitom radnika zaposlenih u inozemstvu, sindikalnim slobodama, profesionalnom i stru nom izobrazbom i drugim mjerama koje mogu pridonijeti stvaranju i poboljaanju humanih uvjeta na radu. Philadelphijska deklaracija usvojena 10. svibnja 1944. kao amandman Ustavu iz 1919., reafirmira i pobli~e ozna ava ciljeve i zadatke MOR-a iznijete u preambuli Ustava, formulirajui pri tom i nekoliko novih ciljeva, odnosno na ela na kojima se mora temeljiti djelatnost MOR-a u pogledu rada i radnog odnosa. Deklaracija je donesena u jeku II. svjetskog rata, u vrijeme kada su sve razvijene gospodarske dr~ave bile svjesne potrebe stvaranja i jam enja socijalne pravednosti i boljih uvjeta rada za proizvoa e materijalnih dobara dr~ave. Stoga su donijele i potpisale Deklaraciju, kao amandman Ustavu iz 1919. godine, koja predstavlja daljnji korak u razvoju MOR-a i provoenju postavljenih ciljeva i zadataka. U njenom sadr~aju ponavljaju se na ela utvrena u Ustavu iz 1919. godine, a osim ato je neka na ela preoblikovala, Deklaracija uvodi i neka nova. Ne mijenja Preambulu Ustava, ve uspostavlja vezu izmeu spomenuta dva ustavna teksta; primjerice, u izmijenjenom l. 1. Ustava, navodei ciljeve i zadatke MOR-a, poziva se na Preambulu i Deklaraciju. Prema Philadelphijskoj deklaraciji, ciljevi i zadaci MOR-a su: - svako ljudsko bie ima pravo ostvarivati svoj materijalni napredak, duhovni razvoj u slobodi i dostojanstvu, ekonomskoj sigurnosti s jednakim izgledima; - ostvarivanje uvjeta koji e osigurati postizanje takvih rezultata mora biti glavni cilj svake nacionalne i meunarodne politike; - svi programi djelatnosti i mjera koje se poduzimaju u nacionalnim i meunarodnim okvirima, posebice gospodarskima i financijskima, moraju biti ocijenjeni s tog glediata i prihvaeni samo u mjeri u kojoj po svojoj prirodi pridonose, a ne smetaju postizanju gore navedenih ciljeva; - odgovornost MOR-a je razmotriti i istra~iti sve programe i mjere ekonomskog i financijskog karaktera u meunarodnim okvirima; - MOR, u izvraavanju svojih zadataka mora uzeti u obzir re ene gospodarske i financijske imbenike te u svoje odluke i preporuke mo~e uklju iti odredbe pogodne za ostvarenje te svrhe. Nadalje, u III. glavi Philadelphijske deklaracije isti e se sve ana obveza Meunarodne organizacije rada u pogledu pomoi razli itim dr~avama u provoenju njihovih vlastitih programa, kojima je cilj postizanje: - pune zaposlenosti i podizanja ~ivotnog standarda, - zapoaljavanje radnika na onim poslovima na kojima e oni moi u punoj mjeri pokazati svoje sposobnosti i znanje, kao i u najveoj moguoj mjeri pridonijeti opem dobru. Kako bi se taj cilj mogao postii, potrebno je pru~iti mogunost stru ne izobrazbe, kao i olakaati kretanje radne snage, uklju ujui migracije radnika, - provoenje politike plaa i zarada, trajanja radnog vremena i drugih uvjeta na radu na na in koji e svima omoguiti pravedno u eae u razvitku, kao i minimalnu egzistencijalnu plau za sve koji su u radnom odnosu, a potreban im je takav vid zaatite, - djelotvorno priznanje prava na kolektivno pregovaranje, suradnju izmeu poslodavaca i radnika u pogledu neprekidnog poboljaanja u inkovite proizvodnje, kao i na suradnji izmeu poslodavaca i radnika u izgraivanju i ostvarivanju socijalne i ekonomske politike, - proairenje mjera socijalne sigurnosti kako bi se osigurao osnovni prihod onima kojima je takva zaatita potrebna, kao i potpuno osiguranje zdravstvene zaatite, - odgovarajue zaatite ~ivota i zdravlja radnika svih zanimanja, - zaatita djetinjstva i maj instva, - primjerene razine prehrane, stanovanja i sredstva rekreacije i kulture, - jamstva jednakosti u pogledu izobrazbe i profesionalnih mogunosti. Radi postizanja, u Ustavu MOR-a i Philadelphijskoj deklaraciji navedenih ciljeva, potrebno je provesti djelotvornu meunarodnu i nacionalnu akciju, uklju ujui mjere poveanja proizvodnosti i potroanje, a sprje avanja pojava teakih gospodarskih fluktuacija. Na taj na in bi se potpomogao gospodarski i socijalni razvoj nerazvijenih regija u svijetu i pritom osigurala vea stabilnost svjetskih cijena sirovina i ~ive~nih namirnica, te poveala stabilna meunarodna trgovina. Rezimirajui izneseno, dolazimo do zaklju ka da ciljeve i zadatke Meunarodna organizacija rada ostvaruje kroz tri skupine djelatnosti: - normativnu, - prakti nu, - znanstveno-istra~iva ku. 4.3. Normativna djelatnost Meunarodne organizacije rada Svrha normativnog djelovanja MOR-a je potreba pronala~enja djelotvornog modusa implementacije unificiranog meunarodnog poimanja i tretiranja uvjeta rada u nacionalna radna zakonodavstva. Upravo je zbog toga nu~no zadovoljiti kriterij univerzalnosti normativne djelatnosti, odnosno sadr~aj donesenih normativnih instrumenata mora biti ato prihvatljiviji za dr~ave lanice MOR-a, u smislu njegovog optimalnog zadovoljenja nacionalnih potreba, odnosno njegove primjenjivosti unutar postavljenih nacionalnih okvira. Pri tomu valja uzeti u obzir raspolo~enje politi kih snaga u odnosu na konkretno radnopravno pitanje, druatvene odnose, te stupanj gospodarske razvijenosti dr~ave u domeni rada konkretne dr~ave. Prihvatljivost normativnih instrumenata MOR-a ogleda se u sljedeim karakteristikama: razli itost u pravnoj snazi neobveznost ratifikacije zabranjeno odstupanje od ratificiranog teksta (samo uvjetno). Nadalje, u normativnoj djelatnosti MOR-a naj eae se isti u konvencije i preporuke, koje se po posebnosti svog sadr~aja razlikuju u odnosu na druge meunarodne instrumente. Naj eae obrauju pitanja u svezi radnog odnosa, socijalnog osiguranja i socijalne politike, iako su predmet njihovog normiranja takoer i temeljna ljudska prava: pravo na rad, sloboda od prinudnog rada, sloboda udru~ivanja i sl. Valja naglasiti da MOR od svog za etka do danas ima kontinuiranu i vrlo dinami nu normativnu djelatnost. Naime, u razdoblju od 1919. pa sve do 2006. doneseno je 185 konvencija i 195 preporuka. No, to ne zna i da u razvoju normativne djelatnosti, kako u proalosti tako i danas, MOR nije nailazio na odreene probleme. Isticano je mialjenje o prevladanosti potrebe donoaenja novih konvencija i preporuka, budui da su sva najva~nija pitanja iz podru ja uvjeta rada ve ureena u najveem broju dr~ava. U prilog ovoj tezi isticalo se mialjenje prema kojemu je od osnutka MOR-a 1919. godine doalo do promjene uvjeta o kojima izravno ovisi usvajanje, korisnost i zna aj njenih regulatornih instrumenata. Sukladno tome iznosi se mialjenje prema kojemu se ureenje uvjeta rada mora prepustiti dispozitivnosti izmeu ugovornih stranaka, tj. radnika i poslodavaca. Stoga bi se normativna djelatnost MOR-a svela samo na donoaenje preporuka, odnosno rezolucija, kao instrumenata savjetodavnog odnosno usmjeravajueg karaktera. Ova stajaliata, u prvom redu, zastupaju predstavnici poslodavaca. Na drugoj strani, predstavnici radnika iznose mialjenje prema kojemu je normativna djelatnost u vidu donoaenja konvencija, kao pravno obvezujuih instrumenata za dr~ave lanice koje su ih ratificirale, apsolutna nu~nost u rjeaavanju socijalnih problema. Postavci prema kojoj su sva va~nija pitanja ve ureena na meunarodnom planu, suprotstavljaju potrebu reguliranja i dereguliranja zaatite radnika u vrijeme pojave novih tehnoloakih i komunikacijskih tehnologija koje sa sobom nose promjene u razvoju proizvodnih snaga i openito proizvodnosti. U prilog potonjem stajaliatu ide zna ajan utjecaj normi MOR-a na radno zakonodavstvo i praksu odreene dr~ave, iako je njegov doseg ovisan o njenom gospodarskom i socijalnom razvoju, politi kim uvjetima, razli itosti konstitucionalnog i legalnog sustava, klimatskim uvjetima i sli nim imbenicima. S jedne strane, njene norme mogu poslu~iti kao izravan obrazac za izradu vlastitog radnog zakonodavstva dr~ave koja je tek stekla neovisnost, a s druge strane, ne postoji ni jedna dr~ava koja ne bi mogla korisno uporabiti odredbe o radnopravnim standardima sadr~anima u njima. U svezi primjene meunarodnih normativnih instrumenata danas se javlja niz problema, u prvom redu vezanih za na ine prilagodbe njihovih normi stvarnim uvjetima. Naime, potrebno je utvrditi primjerenost donoaenja opih, standardnih normi koje bi vrijedile za sve, ako se pri tomu ne uzimaju u obzir gospodarska i socijalna razvijenost dr~ava lanica. Nadalje, neke konvencije i preporuke donesene su do zavraetka II. svjetskog rata i u njima se, za danaanje uvjete na umnogome neprilagoen na in, ureuju uvjeti rada. Takoer, problem predstavljaju konvencije koje su donesene s uskog stru nog stajaliata te stoga sadr~e niz tehni kih odredaba koje su ujedno prepreka njihove primjene. Stoga pri donoaenju konvencija i preporuka valja obratiti pozornost na sljedee: - Njihovom donoaenju mora prethoditi svestrano, sveobuhvatno i objektivno prou avanje pitanja koje mora postati objektom njihove regulacije. - Njihove odredbe moraju odgovarati potrebama suvremenog gospodarskog razvoja, odnosno, bolje re eno, valja voditi ra una o razli itosti gospodarskog razvitka, politi kim uvjetima, socijalnoj strukturi, konkretnim mogunostima te razli itim fazama razvoja pojedinih dr~ava. Stoga postoji nu~nost njihove elasti nosti u smislu modifikacije njihovih odredbi. - Dr~avama lanicama mora se omoguiti da formalnom izjavom izaberu opseg obveza koje preuzimaju iz konvencije. Ova se mogunost predvia kod konvencija koje se sastoje od viae dijelova, a kod kojih postoji nu~nost ratifikacije minimuma dijelova ato je zaprije eno samom konvencijom; nadalje, kod konvencija koje se sastoje od dva dijela, jednom koji sadr~i stro~e i drugom koji sadr~i bla~e obveze za dr~ave lanice. - Formuliranjem opsega i sadr~aja meunarodnog standarda omoguava se prilagodljivost konvencije, odnosno preporuke stvarnim potrebama odreene dr~ave. Primjerice, dr~ava nakon prethodnih konzultacija odlu uje koji e opseg meunarodnog instrumenta (konvencije) ratificirati, na koje se kategorije osoba, vrste poduzea, dijelove dr~ave, koji su primjerice rijetko nastanjeni ili nedovoljno razvijeni, kao i grane gospodarske djelatnosti nee odnositi pojedine ili sve odredbe konvencije. Posebnim, prilagodljivim na inom formulacije sadr~aja obveze sadr~ane u konvenciji omoguava se njena prilagodba stvarnim i iznimnim situacijama u odreenoj dr~avi lanici, ime se posti~e aira prihvaenost, odnosno primjena konvencija, tj. univerzalnost radnopravnih standarda. Prilagodba sadr~aja obveza dr~ave lanice mogua je kod tzv.  poticajnih konvencija , kojima se utvruju osnovna na ela i opa politika u nekom podru ju, a koje onda dr~ave posredno primjenjuju prilagoavajui ih svojim specifi nim potrebama. Nadalje, prilagodba sadr~aja obveza dr~avama lanicama posti~e se uporabom i unoaenjem u tekst konvencije opih pojmova poput  primjerene mjere ,  primjerena zaatita ,  odgovarajui aran~mani , dostatan broj i sl. Takoer, prilagodba sadr~aja obveze postoji u situaciji u kojoj se u samoj konvenciji ovlaauju dr~ave, koje joa nisu regulirale odreeno pitanje, da prihvate ni~i standard od onoga utvrenog konvencijom. - Prilagodba konvencije posti~e se i na inom njene primjene. Njenim odredbama odreuje se obveza mjerodavnih vlasti dr~ave lanice na donoaenje  zakonodavstva ili  drugih mjera , ato uklju uje donoaenje nacionalnih zakona, podzakonskih akata, obuhvaa obi aje, upravne mjere, i pod odreenim okolnostima kolektivne mjere i arbitra~ne odluke. Stoga, odredbe konvencije imaju zna enje standarda koji se u doti noj dr~avi ostvaruje putem navedenog  zakonodavstva odnosno  drugih akcija . Dakle, normativna djelatnost MOR-a svodi se na meunarodno ujedna ivanje minimalnih standarda u pogledu uvjeta rada i njihovu implementaciju u nacionalna radna zakonodavstva dr~ava lanica. 4.3.1. Karakteristike i pravna priroda konvencija i preporuka Prije nego ato obradimo pravnu narav konvencija i preporuka te iznesemo njihove meusobne razli itosti, nu~no je obratiti pozornost na pravnu prirodu prav koja se normiraju konvencijama i preporukama. Teorija razlikuje dvije kategorije prav: neka prava podobna su za izravnu individualnu primjenu, primjerice najni~a dob za zaposlenje i sloboda udru~ivanja. Ovakva prava samostalno su primjenjiva u pravnim poretcima onih dr~ava iji ustavni sustav predvia da meunarodni ugovori koji su ratificirani ine dio unutarnjeg poretka dr~ave, a po svojoj pravnoj snazi su iznad zakona. Dakle, nije potrebno donositi poseban zakon o ratifikaciji meunarodnog ugovora. Drugim rije ima, radi se o neposredno primjenjivim subjektivnim pravima pojedinca ili kolektiviteta. S druge strane, postoje prava programske naravi koja se sastoje od opih izjava o ciljevima koje mora postii, programskom djelovanju i aktivnostima za njegovo ostvarenje. Ostvarenje tih prava ovisi o poduzimanje mjera od strane vlada, ponekad i dugoro nih. Ne stvaraju se neposredno pojedina ni zahtjevi za provedbu doti nog prava, ve su u pitanju posredno primjenjiva subjektivna prava pojedinaca i kolektiviteta. Takva se prava naj eae odnose na politiku zapoaljavanja, socijalnu sigurnost, diskriminaciju i jednakost nagraivanja, a u konvencijama su oblikovana kao na ela. Neki smatraju da su takva prava poticajne naravi, odnosno da konvencije u kojima su sadr~ani mogu biti sna~ni poticaji za nacionalno djelovanje. Problem koji se javlja kod spomenutih konvencija jest taj ato su sadr~ajno nejasne u pogledu definiranih ciljeva, ato dr~avama koje ih moraju ratificirati predstavlja poteakoe u njihovoj primjeni zbog nedefiniranosti mjera koje pritom moraju poduzeti. Temeljna razlika izmeu konvencija i preporuka MOR-a jest u stupnju njihove pravne obveznosti za dr~ave lanice. Naime, konvencije su pravno-obvezujui normativni instrumenti za dr~ave lanice koje su ih ratificirale, budui da tim postupkom postaju dio unutarnjeg pravnog sustava, odnosno dobivaju snagu zakona. S druge strane, preporuke su savjetodavnog, odnosno usmjeravajueg karaktera. Osnovne karakteristike konvencija MOR-a su: - usvajaju se u institucionalnom okviru, tj. postupak koji prethodi njihovom usvajanju sastoji se od rasprave i glasovanja koje se odvija na zasjedanju Skupatine, a ne, kao ato je to slu aj kod klasi nih meunarodnih ugovora, ijem sklapanju prethodi diplomatsko pregovaranje. Institucionalni karakter konvencija objaanjava nepostojanje nu~nosti u postizanju jednoglasnosti pri donoaenju odluka, ve je dostatna 2/3 veina lanica koje su nazo ne na skupatini i koje glasuju. Takoer, objaanjava pravila koja se primjenjuju na njihovo potpisivanje i deponiranje njihovih ratifikacija. Iz istoga razloga interpretacija konvencija nije u nadle~nosti dr~ava lanica koje su je ratificirale, ve Meunarodnog suda pravde. O reviziji same konvencije ne odlu uju dr~ave lanice, ve Skupatina kao zakonodavno tijelo MOR-a ; kao posljedica tripartitnog sastava Meunarodne organizacije rada, u donoaenju konvencija ne sudjeluju samo predstavnici vlada dr~ava lanica, ve one imaju samo polovinu glasova, budui da je svako nacionalno predstavniatvo sastavljeno, osim predstavnika vlada, i od predstavnika poslodavaca i radnika, koji imaju drugu polovinu glasova u omjeru 1:1, tako da unutar svakog nacionalnog predstavniatva svaki lan glasuje pojedina no, ato zna i da unutar istog nacionalnog predstavniatva mogu postojati razli itosti u glasovanju. To je jedan od razloga zbog kojeg ratifikacije ne mogu biti predmet rezervi ( tj. uz izjavu dr~ave koja tu konvenciju ratificira da se odreene odredbe konvencije nee primjenjivati, ili da e se interpretirati na druga iji na in). - Kada konvencija bude usvojena, formalnost potpisivanja teksta konvencije nije potrebna kao kod diplomatskih konvencija, kao ni razmjena ratifikacijskih instrumenata, ve je dostatno priopenje o ratifikaciji generalnom ravnatelju Meunarodnog ureda rada. - Donoaenje odluke 2/3 veinom posljedica je ~elje da se meunarodni radni standardi, odnosno novine u meunarodnom radnom pravu djelotvorno usvoje od ato veeg broja dr~ava lanica. Nadalje, dr~ave lanica su du~ne, na zahtjev MOR-a, podnijeti izvjeaa o konvencijama koje nisu ratificirale, djelovanju ratificiranih konvencija na nacionalno radno zakonodavstvo, prihvaanju obveza koje su prethodno prihvatile dr~ave odgovorne za njihove meunarodne odnose. Nakon povla enja odreene dr~ave iz lanstva MOR-a ostaju obveze konvencije koje je do tog trenutka ratificirala. Djelotvornoj primjeni konvencija ide u prilog i sofisticirani sustav nadzora primjene ratificirane konvencije od strane pojedine dr~ave lanice. - Obveze iz ratificiranih konvencija ne mogu se jednostrano ratificirati, ak ni pozivanjem na klauzulu rebus sic stantibus. Iz prethodno izlo~enoga valjalo bi inducirati o pravnoj prirodi konvencija Meunarodne organizacije rada i njihove razli itosti u odnosu na klasi ne meunarodne ugovore. Meutim, prethodno se mora dati prikaz najva~nijih teorija u pogledu naravi konvencija MOR-a. 4.3.2. Pravna narav konvencija U meunarodnoj radnopravnoj znanosti i teoriji sporna su sljedea pitanja vezana uz pravnu narav konvencija. Naime, predstavljaju li meunarodne konvencije rada, po svojem zna enju, klasi ne meunarodne ugovore, ugovore-pogodbe koje meusobno obvezuju njegove stranke, ili su one ipak meunarodni zakoni, ugovori-zakoni, koji trenutkom ratifikacije proizvode obveze dr~ave koja je konvenciju ratificirala prema Meunarodnoj organizaciji rada, a ne prema drugim dr~avama koje su takoer ratificirale konvenciju. Na kraju, jesu li konvencije MOR-a meunarodni instrumenti sui generis koji istodobno sadr~e i elemente ugovora i zakona. Prema prevladavajuem mialjenju u radnopravnoj teoriji, konvencije MOR-a su pravni instrumenti kojima se ureuju odreeni aspekti prava ovjeka koja su u uskoj vezi s radom, socijalnim blagostanjem te administracijom rada. Nadalje, konvencija obvezuje dr~avu samo ukoliko ju je ratificirala. Da bi stupila na snagu, potreban je minimalan broj ratifikacija, obi no dvije. U slu aju revizije konvencije, tekst revidirane konvencije obvezivat e dr~avu lanicu samo ukoliko je ratificirala revidirani tekst. Do tog trenutka dr~avu e obvezivati prijaanji tekst konvencije. Stoga, konvencije nisu istovjetne klasi nim meunarodnim ugovorima, ve su meunarodni ugovori sui generis (posebne vrste). S druge strane postoji mialjenje prema kojem se konvencije nikako ne mogu izjedna iti s meunarodnim ugovorima, makar i s ugovorima sui generis. Naime, sam pojam ugovor-pogodba (traits-contrat) sadr~ajno je suprotan normativnom aktu, kakav oblik i sadr~aj imaju konvencije MOR-a. Sklapanju ugovora predmnijeva se postojanje suprotstavljenih interesa i sadr~aja volja koje uvijek imaju subjektivno obilje~je, dok stvaranju konvencija prethodi obrnuta situacija. S formalnog glediata, konvencije MOR-a gotovo se izjedna avaju sa zakonima. S materijalnog glediata obilje~avaju se kao pogodba zakon (traits lois), koji stvaraju pravna pravila objektivnog prava, ali se ne primjenjuju automatski, ve tek trenutkom njene ratifikacije od strane dovoljnog broja dr~ava (obi no su dovoljna dva ratifikacijska instrumenta), a ne kao pogodba-ugovor (traits-contract) kod kojega, temeljem ugovora, nastaje uspostava recipro nih prestacija razli itog sadr~aja na teret stranaka ugovornica, ime se stvaraju individualna subjektivna pravila. MOR nema meunarodna zakonodavna ovlaatenja donositi zakone obvezatne prirode. Dakle, konvencije same po sebi imaju  meunarodnu zakonodavnu vrijednost , ali je potrebna njihova ratifikacija kako bi dobile unutraanju zakonodavnu snagu i postale zakoni u dr~avama. inom ratifikacije iskazuje se suglasnost volja odreene dr~ave u pogledu ureenja odreenog radnopravnog pitanja na na in kako je to u injeno u konvenciji koja za objekt svog ureenja ima odnosno pitanje. Posebnim postupkom ratifikacije odredbe konvencije implementiraju se u nacionalna zakonodavstva dr~ava lanica, i u tom segmentu dolaze do izra~aja ugovorni elementi konvencije. Meutim, akt ratifikacije konvencija MOR-a nije prava ratifikacija jer nema za cilj konvencijama MOR-a dati pravnu egzistenciju, jer je one same po sebi imaju. Radi se o pristupanju ve postojeem zakonodavnom instrumentu koji je bez obvezatne snage sve do trenutka ratifikacije. Stoga je ratifikacija konvencija MOR-a samo jedan pristupni unilateralni akt. Ovom stajaliatu u prilog ide sljedee: konvencije donosi Opa skupatina MOR-a po posebnom postupku nakon prethodne parlamentarne rasprave i glasovanja, a ne kao pozitivan ishod diplomatskih pregovora. Od tog trenutka ona je pravno nazo na u meunarodnim odnosima. Ona je de facto i de jure primjenjiva za dr~avu lanicu od trenutka kada ju ona ratificira. Stoga, prema ovom stajaliatu konvencije su po svojoj pravnoj naravi istovjetne zakonu ili  kvazizakonu  ili  meunarodnom zakonu . Takoer, u prilog ovom stajaliatu ide usvojeni i sa uvan izraz  meunarodno radno zakonodavstvo kojim se ozna ava ukupnost konvencija koje su na snazi i koje slu~e kao zajedni ki pravni sustav koji vrijedi za sve dr~ave lanice. Meutim, ti meunarodni zakoni, ako se konvencije tako okarakteriziraju, ne nala~u, ne obvezuju; to su tzv.  adhezijski zakoni , kojima se pristupa aktom ratifikacije. Uvjet je izri it pristanak dr~ave lanice.Doduae, neke su konvencije pravi ugovori kod kojih vrijedi razmjena davanja causa negotii. Nadalje, postoje konvencije s uvjetnom ratifikacijom, odnosno one kojima dr~ave lanice pristupaju samo pod uvjetom da su ih prethodno ratificirala/e neka/e dr~ava/e. Ovakve konvencije imaju ujedno i elemente zakona i ugovora. Neki radnopravni teoreti ari zastupaju stajaliate prema kojem su konvencije, s materijalnog glediata, kompromisni oblik izmeu ugovora-pogodbi i ugovora-zakona. Ovakav stav opravdava se sastavom Ope skupatine MOR-a, koju ine predstavnici vlada, poslodavaca i radnika; stoga svaka konvencija predstavlja instrument u kojem se jam i minimum zaatite radnika, kao rezultat trostranog kompromisa. S tog aspekta konvencije se izjedna avaju s ugovorima-pogodbama, ali isto tako, budui da konvencije samim svojim donoaenjem sadr~e meunarodno pravne obveze, ujedno su ugovori-zakoni. Prema modificiranom stajaliatu konvencije su  predzakonodavni akti , budui da konvencije iniciraju ili mijenjaju interni zakon, pa se zbog toga smatra jednim vidom prelegislative. Ovo stajaliate ne vodi ra una o tome da je normativna djelatnost MOR-a u pravom smislu zakonodavna djelatnost te da se sadr~aj same konvencije ne smije mijenjati, ato zna i da dr~ava lanica prilikom njene ratifikacije ne mo~e stavljati nikakav uvjet ili zahtijevati promjene pri samom inu ratifikacije (klauzula non varietur). Na kraju valja spomenuti joa jedno mialjenje u teoriji prava prema kojem se meunarodne konvencije rada poistovjeuju s ugovorima-zakonima, ali ih viae izjedna avaju s meunarodnim ugovorima, tzv.  otvorenim konvencijama . Iako je u domeni meunarodnih odnosa, tako i radnopravnih odnosa, nezahvalno donositi kona na stajaliata zbog nestalnosti tih odnosa, te je teako u potpunosti prihvatiti odnosno odbaciti bilo koji od brojnih stavova u pravnoj teoriji u pogledu pravne naravi konvencija, autori su skloni prihvatiti mialjenje prema kojem su konvencije viae zakonske naravi, iako se ugovorni karakter konvencije ne mo~e u potpunosti staviti u drugi plan. 4.3.3. Pravna narav preporuka (rekomandacija) Za razliku od konvencija, koje su pravno obvezujue za dr~avu koja ih je ratificirala, preporuke su pravni instrumenti koje donosi Opa skupatina MOR-a prema istom postupku koji je predvien za donoaenje konvencija, ali su one savjetodavnog i usmjeravajueg karaktera, odnosno nemaju obvezatni normativni karakter za dr~ave lanice. Njima se ukazuje na na in rjeaenja nekog radnopravnog pitanja u nacionalnom zakonodavstvu. U tom pogledu dr~ave lanice imaju samo moralnu obvezu preuzeti odreene mjere zakonodavne i upravne naravi, koje bi odgovarale odredbama preporuke, odnosno intencijama koje su pri njenom kreiranju imali donositelji. U praksi meunarodnog radnog zakonodavstva iskristalizirala se praksa prema kojoj preporuke ureuju odreeno radnopravno pitanje na meunarodnoj razini u nekoliko situacija: - Preporuke se usvajaju ako za odreeno radnopravno pitanje ne postoji veinski konsenzus dr~ava lanica da se odreeno radnopravno pitanje normira putem konvencije, odnosno one ne ~ele da taj na in rjeaidbe pitanja bude obvezatan za njih ukoliko je ratificiraju. To iz razloga ato je u pitanju tako slo~en predmet da ne postoje uvjeti za zajedni ku unifikaciju te materije u vidu konvencije. Ipak, na ovaj se na in meunarodna javnost upoznaje s postojanjem odreenog problema u oblasti rada i socijalne sigurnosti, kao i o raspolo~ivim na inima rjeaidbe istoga, te se ujedno dr~ave poti u na donoaenje vlastitih, nacionalnih propisa o toj materiji. Radi se o pitanjima koja zbog svoje slo~enosti, ili zbog zna ajnih razlika u pogledu gospodarsko-socijalnog razvoja dr~ava lanica, ne mogu biti predmetom normiranja putem konvencija. Veina tih pitanja, nakon odreenog vremena, ipak je normirano konvencijom. - Preporuke takoer slu~e i kao dopuna konvenciji u normiranju odreenog radnopravnog pitanja. Naime, konvencijom se propisuju odreena opa pravila, a posebna pravila koja slu~e provedbi konvenciji propisuju se preporukom. Tako se uvrije~ila praksa da se o nekom pitanju prvo usvoji konvencija, a zatim o istome i preporuka. U ovom slu aju preporuke sadr~e detaljnije odredbe te u velikom broju slu ajeva propisuju viae standarde iz oblasti rada i socijalne sigurnosti nego ato je to zaprije eno konvencijom kojom se zbog svoje naravi unificiraju odreeni instituti, ali samo u svom nu~nom minimumu. - Kod pitanja koja obuhvaaju standarde tehni ke naravi i kojima su nu~ne este prilagodbe na situacije u raznim dr~avama ili su takve naravi da o njima postoje velike razlike u okolnostima i praksi od dr~ave do dr~ave. U tim dvjema situacijama izbjegava se ureenje materije konvencijama jer se zbog strogih meunarodnih obveza ne bi mogle ostvariti, te se pribjegava normiranju putem konvencija. Naj eai predmet tih preporuka su kolektivni radni odnosi, profesionalno osposobljavanje, stanovanje radnika te upoaljavanje ~ena s obiteljskim odgovornostima. - U slu aju propasti pokuaaja ujedna ivanja odreenog instituta donoaenjem konvencije na Opoj skupatini MOR-a jer je prijedlog dobio obi nu, a ne 2/3 veinu, Skupatina neposredno odlu uje hoe li prijedlog takve konvencije uputiti redakcijskom odboru radi njene preoblike u preporuku, kako bi se ipak donekle provela unifikacija instituta, ali sredstvom koje je elasti nije i pru~a dr~avama veu slobodu odlu ivanja o primjeni odredbi preporuke u nacionalnom zakonodavstvu. Zbog svoje neobvezujue pravne snage, organizacije radnika stoje na stajaliatu da je ato vei broj radnopravnih pitanja nu~no regulirati konvencijama, a preporuke pri tom moraju slu~iti kao dopuna konvencijama i smjernice za nacionalna zakonodavstva u pogledu normiranja odreenog pitanja. Na drugoj strani, udru~enja poslodavaca zastupaju mialjenje prema kojem je ato vei broj pitanja iz oblasti rada po~eljno urediti preporukama kako bi u ato veoj mjeri mogli koristiti slobode koje im one omoguavaju u ureivanju uvjeta rada i zaposlenja. Ranija bojazan da e preporuke u praksi istisnuti zahtjeve za konvencijama pokazala se neosnovanom. `toviae, pomou njih se lakae donose konvencije. Zbog toga preporuke imaju posebno zna enje u meunarodnom radnom i socijalnom zakonodavstvu te ih, kao takve, mora i dalje zadr~ati kao sastavni dio normativne djelatnosti MOR-a. U pogledu izrade konvencija i preporuka MOR se susree s nizom problema vezanih za materiju i oblik. Posebice do izra~aja dolazi razli itost nacionalnih uvjeta koji se moraju prilagoditi univerzalnim standardima postavljenima u konvencijama i preporukama te se, u vezi s tim, postavlja pitanje prikladnosti pojedinog instrumenta MOR-a za odreeno nacionalno zakonodavstvo, na kojoj razini moraju biti postavljeni standardi, kao i klauzule koje moraju biti inkorporirane u Konvenciji. Nadalje, sporna je i narav prava koja su predmet konvencija odnosno preporuka, izbor izmeu konvencije i preporuke, te mogunost prilagodbe usvojenih instrumenata promjenama, ato za sobom povla i pitanje revizije istih. 4.3.4. Usvajanje konvencija Pitanja iz oblasti rada i radnih odnosa za koja postoji nu~nost normiranja na meunarodnoj razini mogu Upravnom vijeu predlo~iti razni subjekti meunarodnog prava, od vlada pojedinih dr~ava, odnosno njihovih reprezentativnih poslodava kih i radni kih organizacija, do raznih meunarodnih organizacija. Upravno je vijee, u pravilu, nadle~no na donoaenje odluke o uvratavanju predlo~enog pitanja na dnevni red zasjedanja Skupatine kako bi se ono normiralo donoaenjem konvencije ili preporuke. Prije kona nog utvrivanja dnevnog reda zasjedanja Skupatine, Vijee je du~no razmotriti sve prijedloge i sugestije koje mu podnesu vlade dr~ava lanica, poslodava ke i radni ke organizacije, kao i meunarodne organizacije. Na izneseni dnevni red zasjedanja Skupatine, vlade dr~ava lanica mogu staviti svoje primjedbe. Izjava o primjedbi na uvratavanje pojedinog pitanja u dnevni red zasjedanja Skupatine mora biti obrazlo~ena i proslijeena generalnom ravnatelju MOR-a, koji je obvezan tu izjavu proslijediti svim lanicama Organizacije. Osporavana pitanja ostat e dio dnevnog reda ako tako 2/3 veinom glasova odlu i Skupatina. Istom veinom odlu uje se o prijedlogu uklju enja novih pitanja u dnevni red zasjedanja koje predlo~i Skupatina. O pitanju za koje je odlu eno da e biti sastavni dio dnevnog reda zasjedanja Skupatine, Meunarodni ured rada poduzima i organizira istra~ivanja u vezi s odnosnim pitanjem, naj eae u vidu anketa, posebnih izvjeaa ili prikuplja potreban dokumentacijski materijal, priprema prethodno izvjeae o stanju zakonodavstva i prakse razli itih dr~ava lanica u pogledu pitanja vezanih za budue konvencije ili preporuke. U okviru tih pripremnih radnji Ured upuuje vladama lanica upitnik sa svrhom dobivanja njihova stajaliata o po~eljnosti i provedivosti konvencije ili preporuke. Isti upitnik upuuje i najreprezentativnijoj poslodava koj i radni koj organizaciji. Na temelju zaprimljenih odgovora, Ured sastavlja izvjeae u kojem se ukazuje na glavna pitanja koja bi se morala razmatrati na zasjedanju Skupatine. Na temelju toga izvjeaa Skupatina odlu uje hoe li se pitanje normirati u vidu konvencije ili preporuke. Ako se Skupatina o tome potvrdno izjasni, to se pitanje stavlja na dnevni red sljedeeg zasjedanja. Prijedlog konvencije ili preporuke sastavlja se na temelju prve rasprave Skupatine, te ga Ured upuuje vladama lanica na razmatranje kako bi uputile eventualne primjedbe. Nakon zaprimljenih odgovora, Ured sastavlja kona no izvjeae koje sadr~ava tekst konvencije odnosno preporuke s nu~nim amandmanima. Zatim ga dostavlja vladama dr~ava lanica tri mjeseca prije zasjedanja Skupatine, na kojem e se odr~ati druga rasprava. Pitanje se najprije razmatra na tehni kom odboru, koji sastavlja tekst konvencije ili preporuke i stavlja ga na plenarno zasjedanje Skupatine. Na Skupatini se razmatra lanak po lanak i odlu uje usvaja li se ili ne usvaja u cijelosti prijedlog konvencije ili preporuke. Usvojeni se nacrt aalje redakcijskom odboru koji priprema kona an tekst konvencije odnosno preporuke, a zatim ga prosljeuje Skupatini na usvajanje. U situacijama ~urnosti ili postojanja specifi nih okolnosti, Upravno vijee mo~e 3/5 veinom glasova odlu iti o provoenju skraenog postupka, prema kojem se pitanje raspravlja na Skupatini samo jednom. I kod ovog postupka zahtijevaju se pripremna izvjeaa, upitnici i sl., koje priprema Meunarodni ured rada. Za usvajanje konvencije ili preporuke potrebna je 2/3 veina glasova nazo nih predstavnika koji glasuju. Glasovanje je valjano ako je zasjedanju Skupatine nazo na najmanje polovina broja predstavnika lanova Skupatine i ako su ovlaateni glasovati na Skupatini. Ukoliko za pojedinu konvenciju nije postignuta veina od 2/3 glasova nazo nih predstavnika na Skupatini, ona se nee usvojiti. Meutim, to ne prije i dr~ave lanice koje su glasovale za konvenciju da je ne usvoje, odnosno putem instrumenta ratifikacije inkorporiraju u nacionalno zakonodavstvo. Ako je konvencija ili preporuka usvojena, predsjednik Skupatine i generalni ravnatelj Ureda MOR-a potpisuju dva primjerka usvojenog akta. inom potpisivanja usvojeni tekstovi konvencija ili preporuka postaju izvornici i napisani na slu~benim jezicima MOR-a engleskom i francuskom. Generalni ravnatelj dostavlja ovjereni prijepis konvencije ili preporuke svakoj dr~avi lanici. Za stupanje na snagu usvojene konvencije potrebna su obi no dva ili tri ratifikacijska instrumenta. 4.3.5. Revizija konvencija Nakon stupanja na snagu odreene konvencije mogu se dogoditi brojne okolnosti koje iziskuju njezinu reviziju. Naime, promjene u druatvenim potrebama, posebice gospodarskim i socijalnim prilikama, kao i brojne poteakoe u ratifikaciji konvencija, odnosno njihovoj implementaciji u nacionalna zakonodavstva, mogu utjecati na prilagoavanje usvojenih standarda u konvencijama novonastaloj situaciji. Pri tom valja voditi ra una o potrebi postizanja ravnote~e izmeu stabilnosti odnosnih standarda iz oblasti rada i zahtjeva za njihovom izmjenom. Vee zna enje ima revizija konvencija nego preporuka, zbog njihova obvezujueg u inka, iako bi bilo uputno da se pri reviziji konvencije revidira preporuka koja je prati. Mogunost revizije usvojenih standarda u oblasti rada u vidu konvencija i preporuka postoji iz razloga udovoljavanja praenja progresivnog razvoja druatva. U protivnome, konvencije i preporuke bile bi prepreka stremljenju i postizanju punog gospodarskog i socijalnog razvoja dr~ava. Revizijom se posti~e sljedee: vea elasti nost odredaba konvencije u svrhu njene lakae implementacije u nacionalno zakonodavstvo kako bi se postigla ato vea univerzalnost njene primjene; prilagodba konvencije novonastaloj globalnoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji; poboljaanje sadr~aja odredbi konvencije radi prilagodbe novonastaloj situaciji; pru~anje prilike dr~avama koje su od donoaenja konvencije postale nove lanice MOR-a, da utje u na stvaranje i sadr~aj izvora prava univerzalnog karaktera. Radi postizanja pune svrhe revizije potrebno je sustavno praenje djelotvornosti primjene odredaba konvencije na nove gospodarske i socijalne prilike u druatvu. Ono se vrai po slu~benoj du~nosti (ex offo) od strane tijela MOR-a u duljim vremenskim razdobljima. Izvjeaa Upravnog vijea o primjeni konvencija, uz prijedloge za cjelovitu ili djelomi nu reviziju konvencija, stavljaju se na dnevni red Skupatine kada se za to uka~e nu~nost. Pravila o djelovanju revidirane konvencije na izvornu (originalnu) konvenciju evoluirala su od onih prvih, predvienih u konvencijama donesenim nakon 1929., u kojima se predvialo nekoliko moguih situacija: usvajanje revidirane konvencije ne vodi do ukinua izvorne konvencije; izvorna konvencija nakon usvajanja revidirane konvencije prestaje biti otvorena za ratifikaciju; ratifikacija revidirane konvencije istovremeno obuhvaa odjavu izvorne konvencije. Nakon 1933. ta su pravila poboljaana na na in da Skupatina diskrecijskom ocjenom odlu uje hoe li usvajanje revidirane konvencije u konkretnom slu aju dovesti do stavljanja izvan snage izvorne konvencije. Na taj se na in posti~e vea prilagodljivost odredaba konvencije nacionalnim uvjetima i globalnim tehnoloakim promjenama. Postupak revidiranja konvencija i preporuka sli an je postupku njihova usvajanja. Reviziji prethodi izvjeae Upravnog vijea, u kojem se naglaaava nu~nost uvratavanja na dnevni red zasjedanja Skupatine revidiranje odreene konvencije. Izvjeae se sastavlja temeljem obavijesti pribavljenih od Meunarodnog ureda rada te nakon provedenih savjetovanja s vladama dr~ava lanica. U izvjeau Vijee predla~e cijelu ili djelomi nu reviziju konvencije, odnosno preporuke. Napuateno je pravilo prema kojemu se izvjeae podnosi periodi no, a prihvaeno pravilo o podnoaenju izvjeaa kada Upravno vijee to smatra potrebnim. U skladu sa zaklju cima Vijea, Ured dostavlja Skupatini nacrt amandmana. Rasprava o amandmanu istovjetna je onoj koja se provodi u Skupatini prilikom usvajanja konvencije, odnosno preporuke (dvostruka rasprava). Revidirana odnosno nerevidirana konvencija usvaja se 2/3 veinom glasova svih lanova nazo nih na sjednici Skupatine. Za konvencije kod kojih je potrebno revidirati mali broj odredbi uveden je 1982. instrument protokola. Ovaj instrument ima istu narav kao revizija, ali ne zaklju uje mogunost daljnje ratifikacije izvorne konvencije te je uz nju vezan. Uporabom ovog instrumenta pojednostavljuje se, a time i ubrzava postupak izmjene odnosno prilagoavanja konvencije aktualnim gospodarsko-socijalnim uvjetima. 4.3.6. Ratifikacija i odjavljivanje (otkazivanje) konvencija Kako bi konvencija koja je usvojena na Opoj skupatini MOR-a postala sastavni dio nacionalnog radnog zakonodavstva dr~ave lanice, mora se ratificirati. Ratifikacija konvencije je formalan in kojim dr~ava lanica preuzima meunarodnu obvezu u pogledu poduzimanja potrebitih mjera radi primjene odredaba konvencije. Tako dr~ava lanica, koja ~eli ratificirati odreenu konvenciju kada za to dobije suglasnost mjerodavne vlasti, izvjeauje generalnog ravnatelja o ratifikaciji konvencije i obvezuje se na poduzimanje mjera za njenu primjenu. Za razliku od ratificiranja klasi nih meunarodnih ugovora, kod kojih se zahtijeva prethodni potpis te razmjena ratifikacijskih instrumenata, ratifikacija konvencije je samo formalan in. Meutim, nadle~na vlast mo~e suvereno odlu iti hoe li konvenciju ratificirati odnosno preporuku usvojiti ili e to izri ito odbiti ili odgoditi, uklju ujui i da infinitum. Odluku donosi neovisno o stajaliatu i glasovanju predstavnika svojih vlada na zasjedanju Skupatine. Ratifikacija konvencija ne mo~e biti predmet rezervi zbog primjene klauzule non varietur. Naime, u interesu je tripartitnog predstavniatva (vlada, radnika i poslodavaca) da se usvajanje konvencije ne mo~e uvjetovati njenom promjenom, izmjenom ili dopunom odredaba konvencije. Openito, stavljanje rezervi na konvencije bilo bi neprispodobivo s ciljem konvencije. Svaku ratificiranu konvenciju registrira generalni ravnatelj Meunarodnog ureda rada, koji o tome izvjeauje generalnog tajnika UN, kao i dr~ave lanice. U zavranim odredbama svake konvencije odreen je broj ratifikacija potrebnih da ona stupi na snagu. Obi no su to dva ratifikacijska instrumenata, ali postoje i drugi uvjeti. Od 1928. predvia se da e konvencija stupiti na snagu dvanaest mjeseci nakon ato je dvije dr~ave ratificiraju (ato je naj eae slu aj). Dr~ava koja je ratificirala konvenciju obvezuje se poduzeti odreene mjere radi primjene odredaba konvencije. Pri tom Ustav MOR-a daje veliku slobodu u izboru mjera, odnosno hoe li se odredbe konvencije inkorporirati u zakone, ili e biti sastavni dijelovi kolektivnih ugovora, pa ak i obi aja. U slu aju spora oko prvenstva primjene odredaba konvencije ili odredaba nacionalnih zakona, kolektivnih ugovora, obi aja i sl., prednost e imati, sukladno na elu in favorem laboratoris, one odredbe koje su povoljnije za radnike, imajui na umu da odredbe konvencija jam e samo minimalnu zaatitu radnika ispod koje se ne smije ii u ureivanju odreenih pitanja iz oblasti rada i socijalne sigurnosti u nacionalnim propisima, a radi se o dr~avi koja je u pogledu tog pitanja ratificirala odreenu konvenciju. U situaciji viae sile, rata, dogaaja koji ugro~avaju nacionalnu sigurnost i javni interes dr~ave, neke konvencije dopuataju privremenu odgodu primjene svojih odredaba. O postojanju i opravdanosti neprimjene odredaba konvencije za vrijeme trajanja navedenih stanja, odluku donosi ne samo zainteresirana dr~ava, ve i nepristrana vlast na meunarodnoj razini. U dosadaanjoj praksi ratificiranja konvencija iskristalizirale su se etiri glavne kategorije prepreka na koje su ukazale same dr~ave lanice: - Nesklad izmeu nacionalnog zakonodavstva i prakse i odredbi konvencija. Ovo je situacija kada nacionalno zakonodavstvo, uklju ujui ustav, nije u skladu s odreenim lancima temeljnih konvencija Meunarodne organizacije rada ili kada odreena pitanja, koja su normirana u odredbama konvencije, jednostavno ne postoje u nacionalnom zakonodavstvu. Karakteristi no je da neke dr~ave a priori donose zaklju ke o inkompatibilnosti odredaba konvencije s nacionalnim zakonodavstvom bez prethodnog istra~ivanja na tu temu. - Smatra se da su politi ka situacija, u vidu graanskih ratova, politi kih nemira i sl., kao i razina gospodarskog razvoja (nedostatak dr~avnih fondova, nedostatak institucionalne snage ministra, prijelaz na tr~iano gospodarstvo, veli ina neformalnog sektora, slabost nadzornog mehanizma za provedbu zakonodavstva, siromaatvo) te socijalni razvoj (nepismenost, socijalni tabui, kulturoloake zapreke), glavne zapreke u ratifikaciji i primjeni odredaba konvencije na zadovoljavajui na in. Veinom se radi o dr~avama koje su prethodno naiale na probleme u primjeni ratificiranih konvencija. - Kao joa jedna zapreka pri ratifikaciji konvencija spominje se rigidnost nekih instrumenta Meunarodne organizacije rada. U pitanju su veinom konvencije koje normiraju temeljna prava na radu i u svezi rada, koje su predetaljne, slo~ene i koje ne uzimaju dovoljno u obzir nacionalne uvjete u pojedinim dr~avama lanicama. Konvencije ne mogu biti popraene rezervama, ato se navodi kao joa jedna od prepreka u ratifikaciji konvencija. Kona no, sudska praksa nadzornih tijela MOR-a u provedbi konvencija konstantno evoluira, ato kod dr~ava lanica stvara osjeaj nesigurnosti i nepravilne primjene konvencije, te stoga dr~ave ne ratificiraju konvencije olako. - Duga ak i slo~en postupak ratifikacije konvencija navodi se kao joa jedna zapreka ratifikaciji konvencija, kao ato su primjerice amandmani na njihove Ustave ili temeljna prava, ili u slu aju saveznih dr~ava, obveza savjetovanja i odobrenja konstitutivnih dr~ava, provincija ili kantona u pogledu pitanja iz konvencija MOR-a, a koja spadaju u njihovu nadle~nost. Kao joa jedna u nizu prepreka u pogledu ratifikacija konvencija MOR-a navodi se promjena u politi koj veini. U pogledu odjave (otkazivanja) konvencije dr~ave lanice moraju poativati rok od godine dana od isteka deset godina od njenog stupanja na snagu. U slu aju propuatanja roka, konvencija se mo~e otkazati samo nakon isteka novog roka od deset godina. Odjava konvencije stupa na snagu godinu dana nakon registracije tog formalnog ina. 4.3.7. Primjena konvencija i preporuka na nacionalnoj razini U pogledu odnosa izmeu meunarodnog prava i nacionalnog prava, pravnog djelovanja ratificiranih konvencija na nacionalno zakonodavstvo dr~ava lanica, odnosno na ina njihove implementacije u interno zakonodavstvo, razlikujemo dvije osnovne teorije: monisti ku i dualisti ku. Prema izvornoj monisti koj teoriji, meunarodni pravni poredak i interni pravni poredak odreene dr~ave ine jedinstven sustav, jedinstveni pravni poredak. Naime, samim inom ratifikacije meunarodne norme postaju dio unutarnjeg nacionalnog pravnog poretka. Unato  jedinstvenosti pravnog poretka norme su hijerarhizirane, odnosno jedne su subordinirane drugima. U tom pogledu razlikujemo: - monizam s prvenstvom nacionalnog prava, - monizam s prvenstvom meunarodnog prava. Prema prvom, dr~ava je suverena i izvor je prava. Meunarodno pravo proizlazi iz unutarnjeg prava dr~ava koje ureuje njihove meusobne odnose. Obvezatna snaga meunarodnih normi proizlazi iz suverenosti i ustavnog poretka dr~ava. U pogledu sukoba oko prvenstva primjene normi meunarodnog ili nacionalnog karaktera, sud postupa sukladno na elima lex posterior derogat legi priori, ato za sobom povla i i meunarodne odgovornosti sukladno na elu pacta sunt servanda. Monizam s prvenstvom meunarodnog prava ozna ava jedinstvo pravnog sustava u kojem norme meunarodnog prava imaju prednost pred onima unutarnjeg pravnog poretka. Naime, ratio donoaenja konvencija jest unifikacija radnopravnih normi na meunarodnoj razini, te se iz tog razloga inkorporiraju u unutarnji pravni poredak, pri tomu derogirajui norme nacionalnog radnog prava koje su u suprotnosti s odredbama ratificirane konvencije. Prema izvornoj dualisti koj teoriji, postoji neprelazna ograda izmeu meunarodnog i unutarnjeg pravnog poretka, kao dvaju zasebnih i neovisnih pravnih sustava. Zbog bitnih razlika u subjektima, izvorima i destinatarima ovih dvaju pravnih sustava, svaka norma vrijedi samo unutar sustava kojemu pripada. Stoga, da bi norma meunarodnog prava postala dio unutarnjeg pravnog sustava, potrebno ju je prethodno uvesti u unutarnju pravni sustav, primjerice putem zakona. Ni monisti ka ni dualisti ka teorija ne odgovaraju u potpunosti stvarnosti. Naime, monisti koj teoriji mo~e se prigovoriti jedinstvo pravnog poretka kojega ine norme meunarodnog i unutarnjeg, nacionalnog prava. Postoje zna ajne razlike izmeu normi unutarnjeg radnog zakonodavstva i meunarodnih radnopravnih normi. Dualisti ka teorija nije prihvatljiva zbog oatro postavljene koncepcije o podjeli, suprotstavljenosti i neovisnosti unutarnjeg i meunarodnog radnog prava. U ovom slu aju doalo bi do nemogunosti istodobne primjene pravnih pravila ovih dvaju suprotstavljenih pravnih sustava (jer ne mogu oba pravila biti istodobno valjana), ato bi u kona nici dovelo do meunarodne odgovornosti dr~ave koja nije uskladila unutarnje zakonodavstvo s meunarodnim normama. Slo~enosti potpune primjene jedne od ovih dviju teorija pridonosi i razli ita pravna priroda meunarodnih i domaih normi. Meunarodne norme dijele se na neposredno i posredno (programske) primjenjive. Za primjenu neposredno primjenjive norme (samostalne, samoprovedive) u unutarnjem pravnom sustavu nisu potrebne dodatne zakonodavne mjere. Neposredno se primjenjuju u nacionalnom pravu, i na njih se mo~e pozivati pred nacionalnim sudovima. Posredno primjenjive norme sastoje se od programskih izjava ili na elnih, opih pravila i pojmova ije zna enje nije dovoljno odreeno. Zbog toga je za njihovu primjenu u nacionalnom zakonodavstvu nu~no donijeti zakonske i druge norme. Veina gospodarskih i socijalnih prava na meunarodnoj razini ureena su normama programskog karaktera, dok su veina graanskih i politi kih prava ureena normama koje su neposredno primjenjive u nacionalnom zakonodavstvu. Osim ato se odredbe ratificirane konvencije MOR-a mogu primijeniti u nacionalnom pravu neposredno, te posredno putem zakona, posredna se primjena joa mo~e izvraiti putem kolektivnih ugovora i prava slu aja. Postavlja se pitanje: u kojem obimu se norme meunarodnog radnog prava mogu implementirati u nacionalno pravo putem kolektivnih ugovora i sudske prakse? Pitanje primjene meunarodnih normi iz oblasti rada u nacionalno radno pravo nije izri ito predvieno Ustavom MOR-a, ali se interpretacijom njegovog l.19., st. 5(d), u kojem stoji:  mjerodavna vlast ili mjerodavne vlasti... poduzet e mjere potrebne za primjenu odredaba ratificirane konvencije. dade zaklju iti da spomenuta vlast, odnosno vlasti, osim zakonodavne mogu biti i izvrane. S tim u vezi ministar nadle~an za resor rada mo~e proairiti primjenu odredaba odreenog kolektivnog ugovora i na radnike koji mu nisu bili izvorne stranke. Kod primjene meunarodnih radnopravnih normi putem kolektivnih ugovora javlja se nekoliko problema. Kolektivni ugovori ne moraju pokrivati veinu ili sve radnike. Obi no se sklapaju na odreeno vrijeme, te je u tom slu aju sporna odnosno nemogua kontinuirana primjena meunarodnih normi u unutarnjem pravu. Nadalje, njihova primjena mo~e biti izvan nadzora vlade odnosne dr~ave lanice. U prilog primjeni meunarodnih normi iz oblasti rada ide i injenica podobnosti primjene niza zakonskih normi putem kolektivnih ugovora. Takoer, postoje neke konvencije koje propisuju da, u svrhu primjene njihovih odredbi, postoji obveza suradnje dr~ava lanica sa zainteresiranim predstavni kim organizacijama radnika i poslodavaca. To zna i da te organizacije, u suradnji s vladom, mogu preuzeti obvezu implementiranja odredbi konvencija u unutarnje, nacionalno pravo, i to putem kolektivnih ugovora. U radnom pravu, kako nacionalnom tako i meunarodnom, jedno od osnovnih na ela je in favorem laboratorem. Sukladno tom na elu, na radnike e se uvijek primjenjivati one odredbe koje su za njih u datom trenutku povoljnije. Tako e norme kolektivnog ugovora koje su za radnika povoljnije od onih previenim zakonom derogirati potonje. Argumentom analogije mo~e se zaklju iti da iz istog razloga norme kolektivnog ugovora mogu derogirati odredbe ratificirane konvencije koja je postala dio unutarnjeg pravnog poretka. U pogledu primjene meunarodnih normi putem sudske prakse, odnosno prava slu aja, ovakva situacija bit e mogua ukoliko je u ustavnom sustavu dr~ave prihvaeno stajaliate prema kojemu meunarodni ugovori ine dio unutarnjeg prava dr~ave lanice, te da su neke njihove odredbe neposredno primjenjive. U tom slu aju sud se mo~e izravno pozivati na odredbe tih konvencija, pri tom stvarajui nacionalno pravo slu aja. Suprotna je situacija ukoliko je ustavni sustav dr~ave lanice prihvatio stajaliate prema kojem se meunarodne konvencije ne smatraju dijelom nacionalnog prava, dok nisu preoblikovani u nacionalne zakone ili podzakonske akte. U tom se slu aju sudovi ne mogu neposredno pozivati na odredbe ratificiranih konvencija. Postoje, iako rijetki, slu ajevi pozivanja sudova na meunarodne norme. Kod primjene odredaba ratificirane konvencije MOR-a u nacionalnom zakonodavstvu mo~e doi do dva vida sukoba izmeu postojeih standarda: 1) sukob izmeu meunarodnih i domaih normativnih akata; sukob izmeu meunarodnih normativnih akata. U prvom slu aju, do sukoba naj eae dolazi ako su u pitanju odredbe konvencije neposredno primjenjive naravi. Sukobi vezani uz primjenu odredaba konvencija programske naravi vrlo su rijetki zbog reguliranja odreenog pitanja u vidu na ela. Iako i kod primjene odredaba konvencije u nacionalnom zakonodavstva dolazi do sukoba, samo u situaciji u kojoj meunarodne odredbe predviaju viau razinu standarda nego nacionalni zakon. Sukob se rjeaava temeljem na ela lex posterior derogat legi priori, ako je u pitanju domai zakon donesen prije no ato je odreena konvencija ratificirana i postala dio unutarnjeg pravnog poretka dr~ave lanice. Rjeaenje sukoba je slo~enije ako se radi o sukobu odredaba konvencije i zakona koji je donesen nakon ato je konvencija ratificirana i nakon ato je postala sastavnim dijelom nacionalnog prava. Tu se predviaju dva rjeaenja: - u slu aju sukoba odredaba konvencije koja je ratificirana i objavljena i kasnije donesenog domaeg zakona prednost ima konvencija, bez obzira je li to pravilo predvieno ustavom odnosne dr~ave ili pravom slu aja. - drugo se rjeaenje sastoji od inkorporiranja meunarodnih sporazuma, pa tako i konvencija u municipalno pravo, i to putem ustava, zakona ili podzakonskih akata odnosne dr~ave. Pri tom u slu aju sukoba oko prvenstva primjene konvencije i kasnije donesenog domaeg propisa prednost pripada potonjemu. Nastanku sukoba u pogledu prvenstva primjene izmeu meunarodnih akata prethodi ostvarenje dvaju uvjeta: odnosni meunarodni akti moraju biti obvezujue, a ne savjetodavne naravi. Drugi je uvjet vezanost dr~ave odvojenim aktima u kojima su sadr~ani suprotstavljeni standardi. Ako se spomenuti uvjeti ostvare i nastane sukob, isti se mo~e rijeaiti posredstvom nekoliko mjera. Meutim, potrebno je prethodno ukazati na mjere koje je nu~no provesti kako bi se sprije ili budui eventualni sukobi: prije usvajanja same konvencije nu~no je provoenje suradnje i savjetovanja zainteresiranih stranaka; donoaenje odredbi o usklaenosti dvaju uzastopnih normativnih akata koji ureuju istu materiju. Usklaenost se posti~e na na in da se u kasnije doneseni akt unosi izjava prema kojoj njene odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ranije usvojenog normativnog akta. Poduzetom mjerom isklju uje se mogunost kraenja odredaba prethodne konvencije od strane dr~ave koja je njena stranka na na in da se poziva na odredbe kasnije donesene konvencije. Takoer, ustrojavanjem odreenih tijela od strane raznih meunarodnih organizacija nadzire se primjena akata koji ureuju istu ili sli nu materiju. Ako navedene preventivne mjere ne polu e rezultat, a radi se o sukobu meunarodnih akata donesenih od strane razli itih meunarodnih organizacija koji se bave istom ili sli nom materijom, u tom slu aju glavni kriterij u rjeaavanju meusobnog sukoba moralo bi biti poativanje na ela in favorem laboratorem. U obzir ne dolazi primjena isto formalnog kriterija, ve primjena onog standarda koji je povoljniji za radnika. Ukoliko se radi o sukobu meunarodnih propisa, u kojima su zaprije eni jednako povoljni standardi za radnika, primjenjuje se pravilo lex specialis derogat legi generali. U slu aju postojanja meunarodnih propisa koji se ne razlikuju po razini, rabi se kriteriji lex posterior derogat priori, tipi no na elo ugovornog prava za razrjeaavanje sukoba hijerarhijske naravi, te pacta sunt servanda, radi zaatite ste enih prava, te kriteriji bona fide, djelotvornosti i sl. 4.4. Tehni ka i istra~iva ko-znanstvena djelatnost MOR-a Uz normativnu djelatnost Meunarodne organizacije rada usko je vezana njena tehni ka djelatnost. Naime, normativna djelatnost, koja se sastoji u donoaenju konvencija i preporuka i drugih pravnih instrumenata ni~e pravne snage, bila bi mrtvo slovo na papiru bez postojanja tehni ke potpore. Naime, nu~no je povezivanje meunarodnih pravnih standarda s tehni kom suradnjom kako bi se oni u odreenim razli itim gospodarskim, socijalnim, kulturnim i drugim okolnostima mogli unificirano ostvarivati. Stoga su normativna i tehni ka djelatnost MOR-a uzajamno ovisne i komplementarne metode u ostvarivanju usvojenih radnopravnih standarda na meunarodnoj razini, usprkos postojanju mialjenja prema kojima tehni ka djelatnost MOR-a ote~ava normativnu djelatnost zbog vrlo slo~ene tehni ke suradnje na projektima iji se broj neprestano poveava. Tehni ka djelatnost obuhvaa pru~anje pomoi materijalne naravi, suradnju du~nosnika MOR-a i stru njaka za pojedina podru ja na projektima koji za cilj imaju donoaenje i primjenu meunarodnih standarda u nacionalnom zakonodavstvu. Tehni kom djelatnoau MOR-a omoguava se upuivanje, stru no osposobljavanje i usavraavanje radnika i stru njaka zemalja u razvoju u industrijski razvijene zemlje. Sastavni dio ove djelatnosti je i meusobna razmjena dr~ava lanica u pogledu informacija o stanju radnog zakonodavstva, migraciji radnika, voenju statistike rada i sl. Sadaanja tehni ka djelatnost Meunarodne organizacije rada, to nije Meunarodnog ureda rada, posljedica je dugogodianjeg razvoja. U prvim godinama postojanja MOR-a, Meunarodni ured rada prikupljao je, analizirao i usporeivao zakonske tekstove i druge propise, te nacionalnu praksu vezanu za pitanja iz podru ja rada, a sve u cilju kvalitetne pripreme za publiciranje izvjeaa koja su predmet zasjedanja MOR-a. Tek tridesetih godina dvadesetog stoljea Meunarodni ured rada, na zahtjev pojedinih dr~ava lanica, aalje u pojedine dr~ave stru njake odnosno povjerenstva radi pru~anja pomoi u smislu razvoja socijalnih institucija, te poboljaanja uvjeta rada i ~ivota, posebice socijalnog osiguranja, odnosno openito stvaranja kvalitetnog radnog i socijalnog zakonodavstva tih dr~ava. Znanstveno-istra~iva kom djelatnoau MOR se bavi joa od svog osnutka, ato je i razumljivo budui da se kvalitetne odluke u pogledu odreenih pitanja mogu donijeti samo uz prethodno, kvalitetno provedeno istra~ivanje, analiziranje i konzultiranje odnosnog pitanja od strane stru njaka. Znanstveno istra~iva ka djelatnost MOR-a je mnogostruka. Obuhvaa izradu dokumentacijskih izvjeaa temeljem prikupljenih podataka. S tim u svezi, u dr~avama lanicama provode se odreene ankete radi uvida u stanje radnog zakonodavstva i prakse, kao i eventualne nu~nosti u izmjeni postojeih akata te donoaenja novih. Znanstveno-istra~iva ku djelatnost MOR obavlja putem brojnih zasjedanja pojedinih industrijskih povjerenstava na ijem su dnevnom redu razmatranja mnogobrojnih pitanja, izabranih s obzirom na socijalnu nu~nost, aktualne probleme u odreenoj gospodarskoj djelatnosti odnosno profesiji. Nadalje, ova se djelatnost MOR-a upra~njava putem stalnih ili povremenih publikacija koje izdaje Meunarodni ured rada. 5. SADR}AJ MEUNARODNOG RADNOG PRAVA Standardi u oblasti rada utvreni su u brojnim konvencijama, preporukama i drugim instrumentima Meunarodne organizacije rada, a isto tako i u instrumentima drugih meunarodnih organizacija. Zbog brojnosti svih tih instrumenata na ovom mjestu nije mogue ukazati na njihov pojedina an sadr~aj, ali ako ih svrstamo u odreene kategorije prema odreenim kriterijima mo~emo lakae odlu iti u kojem smjeru usmjeriti svoju pozornost. Tako, primjerice, spomenute standarde dijelimo na one koje se odnose na temeljna ljudska prava (pravo udru~ivanja i organiziranja, prinudni rad, diskriminacija), uvjete zaposlenja (plae, radno vrijeme, tjedni odmor, plaeni godianji odmor, zdavlje i sigurnost na radu), socijalnu politiku, socijalnu sigurnost, industrijske odnose, rad ~ena, rad djece i mlade~i, rad posebnih kategorija radnika (pomorci, poljoprivredni radnici, domoroda ko stanovniatvo), radnici migranti i administracija rada. U ovoj knjizi odlu ili smo se podrobnije osvrnuti na sadr~aj sljedeih kategorija: pravo udru~ivanja i organiziranja, prinudni rad, diskriminacija, rad djece i mlade~i, te rad posebne kategorije radnika, tj. pomoraca i ribara. Na to su nas navele odredbe Deklaracije Meunarodne organizacije rada o temeljnim na elima i pravima na radu iz 1998., u kojoj se navodi da sve lanice, ak i ako nisu ratificirale Konvencije o kojima je rije , imaju obavezu, koja proistje e iz same injenice njihovog lanstva u ovoj Organizaciji, da poatuju, unapreuju i ostvaruju, u dobroj namjeri i u skladu s Ustavom, na ela koji se ti u temeljnih prava koja su predmet ovih Konvencija, to jest: (a) slobodu udru~ivanja i djelotvorno priznavanje prava na kolektivno pregovaranje; (b) ukidanje svih oblika prisilnog ili prinudnog rada; (c) ukidanje diskriminacije u odnosu na zapoaljavanje i zanimanje. U uskoj vezi s na elom ukidanja svih oblika prisilnog ili prinudnog rada jest rad djece i mlade~i. Nadalje, budui da je pomorcima, kao posebnoj kategoriji radnika, mjesto rada ujedno i mjesto ~ivljenja i da im se uvjeti ~ivota i rada umnogome razlikuju od uvjeta posloprimaca u drugim gospodarskim djelatnostima koje se obavljaju na kopnu, upravo ti specifi ni uvjeti predstavljaju faktor mogueg smanjenja broja radnika u pomorskoj djelatnosti, odnosno dovesti do krize na tr~iatu rada zbog nepostojanja dovoljnog broja radnika koji bi bili sastavni dio pomorske djelatnosti. O tome svjedo i podatak da je najvei broj konvencija MOR-a donesen u svezi rada pomoraca. 5.1. Sloboda udru~ivanja Povijesno gledano, kolektivno se radno pravo po inje razvijati sredinom devetnaestoga stoljea, uz istovremeno sve jasnije uobli avanje zahtjeva svijeta rada za ostvarivanje slobode, odnosno prava koaliranja (sindikalnog udru~ivanja i djelovanja). Istina, neke rudimentarne oblike nalazimo daleko u proalosti, doduae ne kao pravo, nego kao svojevrsne vidove kolektivne akcije. Premda je zapravo teako i nepotrebno licitirati o va~nosti ili dominaciji bilo kojega dijela radnoga prava, ve su davno uo eni zna enje i perspektive kolektivnoga radnoga prava. Tek u fazi ekonomskog liberalizma mo~emo govoriti o po etku razvoja spomenutog prava. U tom razdoblju teorijski i prakti ni zahtjevi idu za tim da svekoliki privredni tijekovi i aktivnosti budu u isklju ivoj domeni privatne inicijative, s neograni enom slobodom konkurencije, u koje se javnopravna tijela (dr~ava prije svega) nemaju pravo mijeaati. Njihova zadaa na unutarnjem planu svodi se na uvanje mira i sigurnosti, zbog nu~nosti postojanja sreenog pravnog poretka, zatim ustava kao najviaeg pravnog vrela, te neophodne politi ke slobode. U pitanju su prvenstveno interesi nastupajue industrijske bur~oazije koja joa uvijek mora svladavati jake otpore ostataka prethodnog feudalnog poretka. Dakako, nisu se dopuatala nikakva mijeaanja ni u najamne radne odnose. Polazilo se od toga da su oni u isklju ivoj domeni slobode volja i meusobnih odnosa poslodavaca i radnika. Temeljno je na elo i prakti ni zahtjev za djelovanje sadr~ano u poznatoj sintagmi laissez faire, laissez passer. Velike mase najamnih radnika koji se sve viae koncentriraju u gradovima bivaju sve viae eksploatirane, gotovo bez ikakve radnopravne zaatite, izlo~ene dugotrajnom i iscrpljujuem radu da bi mogli zaraditi makar i najni~u nadnicu za golo pre~ivljavanje. Pauperizacija najamnih radnika i osiromaaenog seljaatva biva dominantna druatvena stvarnost. Uvjeti rada bili su upravo poni~avajui za ljudska bia. Dr~ava se dr~i po strani od bilo kakvih intervencija u podru je rada, a bijeda i socijalne nepravde su maksimalne. U takvim okolnostima radnici sve viae postaju svjesni svoga klasnog polo~aja i zajedni kih klasnih interesa, te najprije pribjegavaju samopomoi u raznim druatvima za uzajamno pomaganje. Meutim, ni takav oblik organiziranja radnika tadaanja bur~oaska dr~ava ne priznaje, odnosno ne dopuata i progoni ih, uz obrazlo~enje da se protive visokim na elima slobode pojedinca. Openito uzevai, vrijedilo je pravilo zabrane udru~ivanja posloprimaca te primjena nasilja prema onima koji bi ga prekraili. Budui da se u obra unu s radnicima nisu birala sredstva, poslodavcima je osiguravana nadmo u odnosu na radnike.Donose se posebni zakoni o zabrani udru~ivanja. Neovisno o tome ato je kasniji tijek nastanka i razvitka sindikata u pojedinim zemljama imao mnoge posebnosti, bitno zajedni ko obilje~je jest - suzbijanje silom prvih, pa i mnogih kasnijih pokuaaja organiziranja. Tek je revolucionarna 1848. godina, iako uz velike otpore, prisilila bur~oaziju na ustupke. Naime, radni ka klasa sve viae istupa jedinstveno kao revolucionarni subjekt, iako uz velike razlike meu pojedinim zemljama, s jasnim politi ko-socijalnim zahtjevima koje vladajui viae nisu mogli ignorirati, jer je postalo posve o igledno da su zbog daljnjeg razvitka kapitalisti kih druatvenih odnosa nu~ne promjene. U bitnome se mijenjaju okolnosti u proizvodnji jer industrijski princip postaje dominantan. Kao nu~nost slijedi podjela rada u kojoj radnik postaje specijalist samo za odreenu operaciju (primjerice, samo za okretanje odreenog vijka), nema pregled cjelokupnog procesa proizvodnje, niti mo~e sam izraditi kona ni proizvod. Rapidno opada zna enje zanatskog rada, a industrijskim radnicima namee se tejlorovski princip, ato sve dovodi do tada nesluene produktivnosti rada i gospodarske uspjeanosti poduzetnika. Daljnje suzbijanje zahtjeva svijeta rada putem represije postalo je i nemogue i nedjelotvorno. Kao posljedica po prvi se put i formalnopravno priznaje radnicima pravo na udru~ivanje (pravo odnosno sloboda koalicije), iako u vrlo ograni enom obliku. Meutim, ovo pravo, iako viae nije moglo biti posve anulirano jer je openito predstavljalo jedan od bitnih dosega svijeta rada, u praksi je i dalje do~ivljavalo oscilacije i teakoe. Ali svojom odlu nom borbom udru~eni svijet rada sve viae dobiva priliku osigurati primjerenije uvjete rada i egzistencije. Priznajui mu pravo koalicije (udru~ivanja), svijet kapitala, ustvari, priznao je da se proletarijat konstituirao u klasu za sebe. Najprije je pravo sindikalnog organiziranja za~ivjelo u Engleskoj u obliku Trades Unionsa, koji stje u legitimitet posebnim zakonom, iako joa uvijek u veoma ograni enom obliku. Tek koncem devetnaestoga i po etkom dvadesetoga stoljea sindikati, kao profesionalna udru~enja posloprimaca, postupno se organiziraju i ja aju u svim, tada industrijski razvijenijim kapitalisti kim dr~avama. `toviae, udru~uju se u saveze kako bi pokazali mo i rezultate na nacionalnom gro planu, te mogli svoje akcije usmjeravati k daljnjim zahtjevima na gospodarskom i socijalnom, ali i politi kom planu. U tim su vremenima realizirane joa dvije zna ajne pobjede. Radnicima se priznaje ope pravo glasa, ato je i svojevrsno demokratsko dostignue toga doba bez obzira na postojei carizam, a istovremeno se osnivaju radni ke partije, najprije uglavnom socijalisti ke usmjerenosti, premda s zna ajnim razlikama meu njima. Fronta borbe svijeta rada za svoja prava je dakle proairen, jer pored sindikata koji djeluju meu posloprimcima na mjestu rada, radni ke stranke u predstavni kim tijelima (parlamentima) sve viae nastoje utjecati na donoaenje zaatitno radni kog zakonodavstva. Pod svim tim pritiscima pojedine dr~ave po inju usvajati zakonska pravila kojima se reguliraju najamni radni odnosi. Razumije se, vladajui svijet kapitala i kapitalisti ke dr~ave prihvatile su pravo koalicije u svojim nacionalnim zakonodavstvima da bi sa uvale bit kapitalisti koga sustava, cijenei ato su se najamni radnici konstituirali u klasu za sebe s posebnom klasnom svijeau i postojanosti u radnoj borbi, ali pri tom nastojei svesti ulogu sindikata samo na rjeaavanje tzv. staleakih pitanja (visina nadnice, radno vrijeme, zaatita na radu, odmori i dopusti i sl.), uz istodobno uklanjanje izvornih tra~enja iz sindikalnog pokreta, tj. zahtjeva za radikalnom promjenom druatvenih odnosa. Od samoga po etka sindikatima se nastoje, u najveoj moguoj mjeri, oduzeti politi ke konotacije, odnosno oduzeti im ulogu subjekta koji bi mogao bitnije utjecati na razvitak druatva u odreenom pravcu, bez obzira ato oni za ostvarenje te uloge raspola~u vrlo monim sredstvom , tj. mogunoau organiziranja i provoenja atrajka. Sindikati su u proalosti, pritisnuti dnevnim potrebama i zahtjevima dijelova svijeta rada, pa ak i realnim odnosima snaga unutar njega, znali svoditi svoju ulogu samo na parcijalna pitanja, odnosno zahtjeve u pravcu palijativnih mjera koje daju neposredne rezultate u poboljaavanju polo~aja posloprimaca. Dugoro no gledano, sindikalni je pokret u pogledu pitanja daljnjega razvitka druatvenih odnosa uglavnom prihvatio put evolucije, odnosno neprestanih, postupnih, kvantitativnih promjena kapitalisti koga sustava, koji e se transformirati prije svega zahvaljujui, ranije nezamislivom, razvitku proizvodnih snaga, ime e se poboljaati ukupni materijalni i socijalni polo~aja posloprimaca. U vremenskom razdoblju od konca XIX. i prvoj polovici XX. stoljea postupno se uobli avaju tradicionalna, glavna sadr~ajna obilje~ja prava (slobode) koalicije: sindikati su udruge svijeta rada; radnici se slobodno (dobrovoljno) udru~uju u sindikate; cilj sindikalnog udru~ivanja je zaatita i unaprjeivanje gospodarskih i socijalnih interesa posloprimaca; u tom pravcu radnici mogu poduzimati sve ato je potrebno uklju ujui pravo na kolektivno pregovaranje i atrajk; radnici mogu u svako doba istupiti iz sindikata bez ikakvih posljedica; lanstvom u sindikatima ne stje u nikakve povlastice u radnom odnosu s obzirom na radnike koji nisu lanovi sindikata; ne lanovi sindikata mogu u~ivati sve poboljaice koje svojim akcijama polu e sindikati; postojanje slobode sindikalnog pluralizma; slobodno meusobno udru~ivanje sindikata u saveze (federacije, konfederacije) kako na nacionalnom, tako i na meunarodnom planu. Jamstva prava koalicije, kao zna ajno dostignue svijeta rada, nije moglo ostati ograni eno samo unutar nacionalnih okvira pojedinih zemalja. Poglavito to nije bilo mogue u nastupajuem dvadesetom stoljeu u kojem su se dogodile burne druatvene promjene u mnogim podru jima i zemljama svijeta. Uz ranija nastojanja, zahtjevi za uspostavljanje meunarodnopravne zaatite i utvrivanje odreenih standarda u oblasti rada, pa tako i prava koalicije, postupno su multiplicirani i postavljani na mnogim skupovima radni kih organizacija. Meutim, tek zavraetkom Prvog svjetskog rata i stvaranjem Meunarodne organizacije rada u injeni su prvi konkretniji pomaci. U Preambuli Dijela XIII. Versailleskog ugovora  o miru potvreno je na elo sindikalne slobode, a potom je, u Preambuli Ustava MOR-a, inauguriran, uz mnoge druge, i princip slobode koalicije, ato je takoer sadr~ano i u Philadelphijskoj deklaraciji o svrsi i ciljevima MOR-a iz 1944. godine. Prva Konvencija koja ureuje pitanje prava udru~ivanja odnosi se na radnike u poljoprivredi, a usvojena je 1921. Slijedi potom donoaenje dviju temeljnih konvencija, kao temeljnih instrumenta zaatite prava na udru~ivanje, u kojima se princip prava sindikalnog organiziranja dalje promovira, i to: Konvencija br. 87 iz 1948. godine o sindikalnim slobodama i zaatiti sindikalnih prava koja, vjerojatno, nastojei odraziti realno postojee stanje odnosa i interesa, statuira pravo udru~ivanja kako svijeta rada, tako i poslodavaca, kada propisuje: Radnici i poslodavci, bez ikakvih izuzetaka, imaju pravo bez prethodnog odobrenja, stvarati organizacije po svom izboru, kao i da pristupaju ovim organizacijama, pod isklju ivim uvjetom da se pridr~avaju njihova statuta., Dakle, u pitanju je airoka osobna domena va~enja ove Konvencije, budui da se primjenjuje na radnike i poslodavce u privatnoj industriji, radnike u javnim slu~bama, i to bez razlike s obzirom na razlike uvjetovane vrstom zaposlenja, spolom, bojom ko~e, rasom, vjerom, nacionalnoau ili politi kim mialjenjem. Oru~ane snage i policija jedine su dvije kategorije za koje Konvencija prepuata dr~avama lanicama koje su je ratificirale opseg u kojem e se njene odredbe na njih primjenjivati. Uspostavljanje profesionalnih organizacija, iako formalnosti mogu biti propisane zakonom, nee biti predmet prethodnog odobrenja, niti e konstituirati prepreke koje mogu dovesti do zabrane takvih organizacija. U pogledu osnivanja ili lanstva u profesionalnoj organizaciji postoji potpuna sloboda odabira, kako na strani poslodavaca, tako i na strani radnika. S ovim u svezi javlja se problem sindikalnog monopola. Naime, iako svrha Konvencije nije uspostavljanje sindikalnog pluralizma, ona zahtijeva odr~avanje te mogunosti. Meutim, u praksi, posebice u proalosti, esta je pojava sustava sindikalnog monopola, koji je u uskoj svezi s ekonomskim, socijalnim ili politi kim uvjetima ili politi kim sustavom dr~ave u kojoj iz raznoraznih razloga postoji potreba izbjegavanja sindikalnog pluralizma. Ovakva situacija prisutna je osobito u novostvorenim neovisnim dr~avama ili, u proalosti, u dr~avama s planskim gospodarstvom. U dr~avama u kojima egzistira samo jedan sindikat est je slu aj utjecaja politi kog vodstva na organizaciju sindikata. U situaciji postojanja sindikalnog pluralizma javlja se problem najreprezentativnije organizacije radnika. Naime, takva organizacija ima odreena, posebna prava, posebice u pogledu kolektivnog pregovaranja. Odreivanje takve sindikalne organizacije vrai se na objektivan i neovisan na in, reprezentativnost se razmatra periodi ki, ato u svakom slu aju ne ometa normalno funkcioniranje drugih organizacija sindikata u zemlji. Konvencijom se uobli avaju i jam e prava sindikalnih organizacija u pogledu donoaenja njihovih normativnih instrumenta, slobodnog odabira svojih predstavnika, formulacije svojih programa, organiziranja administracije i aktivnosti, te uspostavljanja i pridru~ivanja federacijama i konfederacijama, koje e imati pravo pripajanja meunarodnim organizacijama radnika i poslodavaca. U pogledu aktivnosti sindikalnih organizacija javljaju se dva osnovna pitanja: pravo politi ke aktivnosti  i pravo na atrajk. U pogledu prava na politi ku aktivnost sindikata, valja naglasiti da je teako razlu iti izmeu politi kih i sindikalnih aktivnosti. Opa zabrana politi ke aktivnosti sindikatima bila bi inkompatibilna s Konvencijom i ujedno nerealna u praksi. Stoga, dr~ave bi morale biti u mogunosti, bez prethodne a priori zabrane u pogledu politi ke aktivnosti sindikata, povjeriti sudskim tijelima represiju zlouporabe, koju u izvjesnim situacijama mo~e po initi sindikalna organizacija koja je izgubila iz vida svoju primarnu zadau, tj. gospodarski i socijalni napredak svojih lanova. Sloboda djelovanja profesionalnih organizacija u izravnoj je ovisnosti o dosegu graanskih sloboda u odnosnoj dr~avi. Svjesna te injenice, Meunarodna organizacija rada 1970. usvaja rezoluciju u kojoj se isti e da prava koja su dodijeljena organizacijama radnika i poslodavaca moraju biti utemeljena na graanskim slobodama koje jam i Univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima, te Meunarodni ugovor o graanskim i politi kim pravima. Skupatina isti e sljedea prava koja smatra nu~nima za normalnu uporabu sindikalnih prava: pravo na slobodu i sigurnost osoba, te slobodu od arbitrarnog uhienja i zatvaranja; pravo slobode mialjenja, te tra~enja, primanja i davanja informacija i ideja putem medija; sloboda udru~ivanja; pravo na poateno suenje od strane neovisnih i nepristranih sudova; pravo zaatite vlasniatva sindikalnih organizacija. U pogledu prava na atrajk, Konvencija izrijekom ne navodi to pravo. Meutim, razna nadzorna tijela u pogledu primjene konvencija progresivno su razvila sudsku praksu o tom pitanju. Temeljem l. 3., 8., i 10. Konvencije, Odbor stru njaka iznio je mialjenje prema kojemu opa zabrana prava na atrajk konstituira zna ajnu restrikciju sindikatima u pogledu mogunosti zaatite i unaprjeivanja svojih socijalnih i gospodarskih interesa. Navedeno potvruje Odbor za slobodu udru~ivanja (Tihe Freudom F Association Commitee), koji pravo na atrajk smatra legitimnim sredstvom na strani organizacija radnika, kojima oni atite svoje profesionalne interese. Ujedno priznaju mogunost restrikcije tog prava u civilnim slu~bama, hitnim slu~bama, u stanju nu~de ili u slu aju spora izmeu socijalnih partnera za vrijeme mirenja odnosno voenja postupka pred arbitra~om. Meutim, i u tim situacijama moraju postojati primjerena jamstva zaatite interesa radnika kojima je pravo na atrajk, kao osnovno sredstvo zaatite i promicanja njihovih gospodarskih i socijalnih interesa, ograni eno. Nadalje, Konvencijom se organizacijama radnika i poslodavaca jam i nepozivanje na odgovornost pred administrativnu vlast, ime se posti~e da eventualno raspuatanje ili suspenzija takvih organizacija bude u nadle~nosti sudskih, a ne administrativnih tijela. Navedene profesionalne organizacije bit e pod nadle~noau prava dr~ave kojoj pripadaju, a koja je obvezna poduzeti sve potrebne i primjerene mjere kojima se jam i njihovo pravo na organiziranje. Konvencija broj 98 iz 1949. godine, koja se odnosi na primjenu na ela prava organiziranja i kolektivnih pregovora, koja radnicima pru~a zaatitu od diskriminacije s naslova lanstva u sindikatu, ija je svrha pru~iti radnicima, lanovima sindikata i sindikalnim voama zaatitu od viktimizacije od strane njihovih poslodavaca, ne samo u trenutku zapoaljavanja, ve i za vrijeme konzumacije radnog odnosa, kao i ato lanstvo u sindikatu ili obnaaanje sindikalnih du~nosti izvan radnog vremena ili za vrijeme radnog vremena, ali uz suglasnost poslodavca, ne smije konstituirati opravdan razlog za otkaz radnog odnosa. Daljnja je zadaa Konvencije zaatita od uplitanja jedne strane u organizaciju druge, prvenstveno sindikalnih organizacija, u pogledu uspostavljanja, djelovanja ili administracije interesnih organizacija. Radi ostvarenja spomenutih zadaa, a ukoliko se to poka~e nu~nim, uspostavit e se odgovarajui mehanizam prilagoen nacionalnim uvjetima. U pogledu provoenja uspjeanog kolektivnog pregovaranja mora se uspostaviti mehanizam, prilagoen nacionalnim uvjetima, koji e omoguiti, potaknuti i promicati potpuni razvoj i svrhovitost dobrovoljnog kolektivnog pregovaranja izmeu poslodavaca, odnosno njihovih organizacija i organizacija radnika, u pogledu regulacije uvjeta zaposlenja putem kolektivnih ugovora. Konvencija pravo na atrajk u oru~anim snagama i policiji ostavlja u nadle~nost nacionalne dr~ave ali, za razliku od Konvencije br. 87, ne ograni ava pravo na atrajk radnika u javnim slu~bama. Budui da ni Ustav MOR-a ni spomenute konvencije o pravu koalicije ne navode izri ito pravo na atrajk, to se pravo izvodi posredno. Naime, ope je pravilo da izvedena (posredna) prava ne mogu biti aira od izri itih (izravnih). Stoga su ona naj eae predmet odreenih ograni enja. U pogledu prava na atrajk, koje je izvedeno pravo, Sud za ljudska prava, kao i Odbor za slobodu udru~ivanja, nisu bili skloni dopuatanju derogacija, odnosno zabrani prava na atrajk. Naime, zabrana prava na atrajk mo~e se opravdati samo u slu ajevima akutne nacionalne hitnosti, a ak i tada za odreeno krae vremensko razdoblje. U javnim slu~bama, te u hitnim slu~bama u privatnom vlasniatvu, atrajk se mo~e ograni iti samo ukoliko mo~e prouzro iti ozbiljne poteakoe u druatvu. Meutim, ovo ograni enje mora biti popraeno jamstvima radni kih prava, izmeu ostaloga i prava na atrajk. Nu~ne, hitne usluge smatraju se onima ijim prekidom mo~e doi do ugro~avanja ~ivota, osobne sigurnosti, te zdravlja bilo kojeg dijela populacije. Odbor za slobodu udru~ivanja dopuata odreene restrikcije prava na atrajk u odreenim granama gospodarske djelatnosti. O dopuatenosti restrikcije prava na atrajk prosuuje se openito primjenom standarda utemeljenih s obzirom na vertikalno i horizontalno komparativno pravo. Nacionalno pravo dr~ave lanice koje zabranjuje ili ograni ava pravo na atrajk mora strogo biti u skladu s dvije relevantne konvencije MOR-a, i to na na in kako ih je interpretirao Odbor za slobodu udru~ivanja. Ukoliko u nacionalnom pravu postoji sukob izmeu prava na atrajk s jedne strane i obveze njegovog sprje avanja s druge strane, rjeaava se primjenom nacionalnog pravnog sustava. Do takvog konflikta mo~e doi i u situaciji kada odredbe dvaju meunarodnih instrumenta o jednakosti snaga socijalnih partnera dovode do proturje nih zaklju aka. Ovakav slu aj imamo u situaciji kada nacionalno pravo jam i pravo na atrajk, dok je samo ostvarenje tog prava suprotno preuzetim meudr~avnim i supranacionalnim obvezama. U situacijama postojanja izri itog ili posrednog jamstva prava na atrajk prema meunarodnom pravu, uz istodobno postojanje obveze suzdr~avanja od primjene tog prava, mora se ispitati namjera koja prevladava, odnosno postojanje nekog uravnote~enog pravila koje se mo~e primijeniti. Izvor bilo koje od ovih obveza mora se nalaziti u nekom drugom meunarodnom aktu ili meu temeljnim slobodama zajam enim Rimskim ugovorom. Problem nastaje ukoliko sukobljena pravila potje u iz pravnih izvora jednakih po svojoj snazi na hijerarhijskoj ljestvici propisa. Rjeaenje problema mo~e se iznai na dva na ina. Jedan je da se jedna od dviju jurisdikcija prepusti drugoj nadle~nost u pogledu rjeaenja tog pitanja. Druga je mogunost da se predlo~i trei meunarodni instrument. Za sada ostaje injenica o postojanju veeg broja problema nego rjeaenja kada su u pitanju sukobi odredbi meunarodnih ugovora i konvencija, ato posebice dolazi do izra~aja u radnom pravu. Zna enje u polju materije organiziranja i kolektivnog pregovaranja imaju konvencije o zabrani prinudnog rada kao akti koji, ustvari, predstavljaju jamstvo slobode rada, a time posredno i ostalih aktivnosti vezanih uz rad. Organizacija Ujedinjenih naroda donosi akte univerzalnog karaktera u kojima je takoer, pored mnogih drugih prava, sadr~ano pravo koalicije. Temeljei se na Povelji, donesena je Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. godine, gdje se pravu koalicije daje karakter jednog od temeljnih ljudskih prava uope. Potom slijedi Meunarodni pakt o graanskim i politi kim pravima iz 1966. godine, i Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz iste godine, koji na joa sadr~ajniji i obuhvatniji na in govori o pravu sindikalnog organiziranja i djelovanja. U Europi je aktima regionalnog karaktera takoer dano jamstvo prava koalicije. Tu su posebno zna ajne Europska konvencija za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sa svojim kasnijim protokolima, koja sadr~i odredbu o slobodi sindikalnog udru~ivanja, i Europska socijalna (druatvena) povelja, koja jam i, bez ikakve diskriminacije, sindikalno pravo kojim obuhvaa i radnike i poslodavce. Sva ova meunarodnopravna regulacija povratno je utjecala na sna~niji ustavnopravni i zakonski obuhvat unutar pojedinih zemalja. Ali, razumije se da pravo sindikalnog organiziranja i djelovanja prakti no valja promatrati s obzirom na specifi nosti pojedinog konkretnog politi kog i njemu odgovarajueg pravnog sustava. 5.2. Prinudni rad Prinudni rad u svojim raznim pojavnim oblicima mo~e pogoditi i pogaa kako zemlje u razvoju, tako i industrijski razvijene zemlje. Pojam prinudnog rada, kako je postavljen u standardima Meunarodne organizacije rada, joa uvijek nije potpuno jasan. Razlozi le~e u poimanju prinudnog rada kroz totalitarne re~ime za vrijeme Hitlera u Njema koj, Staljina u Sovjetskom Savezu i Pol Pota u Kambod~i. S druge strane, ovaj se pojam tuma i dosta ekstenzivno, na na in da obuhvaa rad za koji se isplauju niske nadnice, rad u loaim i teakim uvjetima, te isplate plaa za obavljeni rad u iznosu koji je ispod zakonski predvienog minimuma, pa ak i rad koji prati podu~e kaanjenje u isplati plaa. Prema definiciji Meunarodne organizacije rada, prinudni rad sadr~i dva osnovna konstitutivna elementa: obavljanje rada odnosno usluge je neposredno u vezi s prijetnjom ka~njavanjem, rad se ne obavlja dragovoljno. Ka~njavanje ne mora biti nu~no u obliku kaznene sankcije, mo~e se javiti u vidu gubitka prava ili povlastica. Osim toga, prijetnja ka~njavanjem takoer se mo~e javiti u viae oblika, od kojih su najekstremniji fizi ko zlostavljanje, te ograni enje slobode, ili ak prijetnje smru usmjerene prema ~rtvi ili njenim bli~njima. Neato suptilnije metode prijetnje su psiholoake naravi. Sankcije takoer mogu biti u vidu prijetnje prijave imigranta, osobe koja je nezakonito zaposlena, policiji ili imigracijskim tijelima. `toviae, tzv. poslodavac mo~e u takvoj situaciji konfiscirati identifikacijske dokumente odnosne osobe do izvraenje prinudnog rada. Nadalje, sankcije mogu biti ekonomske naravi vezane uz dugove, neisplatu plae, gubitak plae uz prijetnju gubitka zaposlenja, ako radnik odbije raditi prekovremeno i sl. Bez obzira na nejasnu definiciju pojma prinudnog rada, u svakom slu aju morao bi obuhvatiti teako kraenje ljudskih prava i ograni avanje ljudskih sloboda u pogledu ovog i sli nih pitanja kao ato je ropstvo, du~ni ko ropstvo i sl., koja su ureena u konvencijama MOR-a. Isto tako, prinudni se rad ne bi smio poistovjetiti s radom za niske nadnice ili onim koji se obavlja u loaim uvjetima. Ne pokriva ni situaciju iste ekonomske ovisnosti, u kojoj radnik nije u mogunosti napustiti posao zbog nepostojanja alternativa. Kako bi se odredilo poativanje na ela dobrovoljnosti prilikom zasnivanja radnog odnosa i njegove konzumacije, kao jednog od bitnih elemenata radnog odnosa, bitno je ispitati postojanje slobode izbora radnika i to u pogledu oblika suglasnosti za obavljanje odreenog posla; izvanjske ili posredne prinude, ili u vidu nemogunosti slobodnog povla enja date suglasnosti. Meutim, i u ovoj situaciji postoje suptilniji vidovi nepostojanja suglasnosti za obavljanje odreenog rada. Osoba, doduae inicijalno daje suglasnost za obavljanje rada, ali samo zbog toga ato je od druge strane prijevarom doala u zabludu, kasnije otkrivajui nemogunost povla enja iz takvog posla zbog zakonske, fizi ke ili psiholoake prinude. Neki vidovi djelatnosti ili industrijske aktivnosti podlo~nije su praksi prinudnog zapoaljavanja i obavljanja rada. Pri tom valja naglasiti da je prinudni rad odreen samim odnosom izmeu tzv. radnika i poslodavca, a ne vidom djelatnosti koja se obavlja, bez obzira je li zakonita ili nezakonita. Primjerice, ~ena prinuena na prostituciju uklju ena je u prinudni rad, ne zbog nezakonitosti djelatnosti kojom se bavi, ve zbog nedobrovoljnosti u obavljanju odnosnog posla i prinude pod kojom radi. imbenike koji u praksi mogu poslu~iti identifikaciji prinudnog rada mo~emo podijeliti u dvije skupine. U prvoj su oni koji se odnose na nedostatak suglasnosti u pogledu obavljanja rada, a u drugoj skupini su oni koji upuuju na prinudan rad zbog obavljanja rada pod prijetnjom sankcije. U prvu skupinu spadaju: roenje u statusu  roba ili du~nika; otmica; prodaja osobe u vlasniatvo druge; fizi ko zato eniatvo na mjestu rada, zatvoru ili privatnoj detenciji; psiholoaka prinuda na rad u vidu prijetnje izvraenja kazne ukoliko se rad ne obavi; uvoenja du~niatva (falsificiranjem ra una, inflacijom cijena, smanjenjem vrijednosti robe ili obavljenih usluga); prijevara ili la~na obeanja u pogledu uvjeta rada; zadr~avanje ili neisplata plae; oduzimanje identifikacijskih dokumenata ili drugih osobnih vrijednosti. U drugu skupinu, koja upuuje na postojanje prinudnog rada, spadaju sljedei imbenici: fizi ko nasilje usmjereno prema radniku, lanovima njegove obitelji ili bliskim suradnicima; seksualno zlostavljanje; prijetnja nadnaravnom odmazdom; zato enje; sankcije financijske naravi; prijetnja policijskim i imigracijskim vlastima i deportacijom; otkazivanje tekueg radnog odnosa; oduzimanje mogunosti budueg zaposlenja; isklju enje iz druatva i socijalnog ~ivota; oduzimanje prava i povlastica; deprivacija hranom, skloniatem i drugim nu~nostima za pre~ivljavanje; prijelaz na gore uvjete rada; gubitak socijalnog statusa i sl. Postavlja se pitanje obima u kojem se javljaju novi oblici prinudnog rada. Ovdje se moraju uzeti u obzir dva imbenika. Prvi je pitanje istovjetnosti pojedinaca i socijalnih grupa koje su naugro~enije prinudnim radom u proalosti i danas. Drugo je pitanje u svezi s eventualnom promjenom mehanizma prisile. Razvidno je da su  stari oblici prinudnog rada posljedica starih vjerovanja, obi aja, poljoprivredne i drugih proizvodnih struktura, ponekad i kao legalitet kolonijalizma. Mogu biti posljedica dugotrajne diskriminacije uperene protiv najosjetljivijih skupina populacije, primjerice plemenskih manjina, kasti, te domoroda kog stanovniatva. Novi, moderni oblici prinudnog rada u uskoj su svezi s procesom globalizacije i migracijskim trendovima, te mogu biti u svezi postizanja financijskog profita na nezakoniti na in, globalnog su karaktera, te su prisutni u svim regijama. U industrijski razvijenim zemljama javljaju se u obliku prinudnog rada migranata zbog du~ni kog ropstva; trgovina ljudima, posebice ~enama i djecom u svrhu prosja enja, raspa avanja droge, te pru~anje seksualnih usluga. U zemljama u razvoju najprisutniji je prinudni rad u vidu trgovine ljudima, kako unutar nacionalne dr~ave, tako i izvan njenih granica. Nadalje, prinuda na rad vrai se oduzimanjem identifikacijskih dokumenata, ograni avanjem slobode kretanja i sl. Prinudni rad prema pojavnim oblicima Svrhe prodaje u prinudni rad   Ekonomska eksploatacija 7,810.00032% ekonomska eksploatacijaDr~avna ili vojna eksploatacija 2,490.00043% komercijalno seksualna eksploatacijaKomercijalno seksualna eksploatacija 1,390.00025% mjeaovitaMjeaovita 610.000 Tablica 1.1. Regionalna rasprostranjenost prinudnog rada RegijaBroj prinudno zaposlenihAzija i Pacifik9,490.000Latinska Amerika i Karibi1,320.000Subsaharska Afrika660.000Industrijske zemlje360.000Srednji Istok i sjeverna Afrika260.000Tranzicijske zemlje210.000Svijet12,300.000Izvor: SAP-FL Neupitna je prikladnost i nu~nost ureenja pitanja prinudnog rada putem meunarodnih instrumenata. Shvaajui va~nost koju ovo pitanje ima na suvremene meunarodne odnose, javlja se potreba djelovanja na meunarodnom planu iz politi kih, gospodarskih, socijalnih, ali iznad svega moralnih razloga. Ropstvo se joa od Be kog kongresa 1815., na kojem je donesena odluka o napuatanju trgovine robovima, smatralo jednim od osnovnih problema koji tra~i meunarodnu intervenciju. Tako Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima zabranjuje dr~anje osoba u statusu roba ili sluge, kao i njihova trgovina u svim svojim oblicima. Europska konvencija o zaatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. zabranjuje prinudni i obvezatni rad. Meunarodna organizacija rada, shvaajui te~inu problema, donosi dvije temeljne konvencije o prinudnom radu: Konvenciju o prinudnom radu iz 1930.  i Konvenciju o napuatanju prinudnog rada iz 1957. godine. U smislu Konvencije iz 1930., izraz  prinudni ili obvezatni rad ozna ava svaki rad ili uslugu koju odreena osoba ne obavlja dragovoljno, ve pod prijetnjom odreene sankcije. U ovakav vid rada ne ubraja se rad ili usluga koja se obavlja kao dio obvezatne, zakonom predviene vojne slu~be; rad koji je sastavni dio graanskih du~nosti dr~avljana suverene dr~ave ili koji je posljedica sudske presude, pod uvjetom da se takav rad obavlja pod nadzorom i kontrolom javne vlasti, te da odnosna osoba nije stavljena na raspolaganje privatnim osobama, poduzeima ili udrugama; rad koji je nu~an u slu aju viae sile odnosno okolnosti koje bi mogle ugroziti ~ivot ili dobrobit dijela ili cijelog pu anstva. Konvencija iz 1930. naglaaava zabranu prinudnog ili obvezatnog rada u svim svojim oblicima, ato je mogue u kraem roku, istovremeno dopuatajui takav rad za potrebe javne vlasti u iznimnim situacijama, i to u uvjetima i uz jamstva predviena u Konvenciji. S tim u svezi Konvencija promovira provedbu politike postupnog uklanjanja svih oblika prinudnog rada. U tu svrhu predvia se period od pet godina u kojem se moraju suzbiti svi oblici prinudnog rada, bez mogunosti daljnjeg tranzicijskog perioda. Konvencija navodi ope kriterije koje nadle~na dr~avna vlast mora zadovoljiti kako bi bila u mogunosti uvesti prinudni ili obvezatni rad. Zabranjuje se prinudni rad za potrebe poslodavaca pojedinaca, poduzea i udruga u privatnom vlasniatvu,  rad ~ena, djece, invalidnih osoba, muakaraca mlaih od 18 i starijih od 45 godina. Prisilni ili obvezni rad koji se zahtijeva s naslova poreza i prisilni ili obvezni rad koji su za obavljanje javnih radova naredili poglavari s upravnim funkcijama, mora se postupno ukinuti. U meuvremenu, kada se prisilni ili obvezni rad zahtijeva s naslova poreza ili u svrhu obavljanja javnih radova, nadle~na vlast mora prethodno udovoljiti specifi nim zahtjevima. Najdu~e razdoblje u kojem neka osoba mo~e biti odvedena na prisilni ili obvezni rad bilo koje vrste, unutar bilo kojeg razdoblja od dvanaest mjeseci, ne smije biti dulje od 60 dana, uklju ujui i vrijeme potrebno za odlazak na i povratak s mjesta rada. Redovno radno vrijeme svake osobe podvrgnute prinudnom ili obveznom radu mora biti isto kao i radno vrijeme koje je uobi ajeno za dobrovoljni rad, a sati rada izvan redovnog radnog vremena se moraju nagraditi u iznosu uobi ajenom za nagraivanje prekovremenih sati dobrovoljnog rada. Svim osobama podvrgnutim prisilnom ili obveznom radu bilo koje vrste mora se dati jedan dan tjednog odmora, a taj dan, koliko je to mogue, mora se podudarati s danom utvrenim tradicijom ili obi ajima toga teritorija ili regije. Naposljetku, Konvencija navodi niz mjera koje se moraju poduzeti radi djelotvorne provedbe njenih odredbi, uklju ujui detaljnu regulativu, postupak ~albe, kazne za slu aj nezakonitog uvoenja prinudnog odnosno obvezatnog rada i sl. Dr~ave lanice koje su ratificirale Konvenciju o napuatanju prinudnog rada iz 1957., obvezuju se suzbiti sve oblike prinudnog rada koji se poduzima u sljedee svrhe: kao sredstvo politi ke prinude ili obrazovanja ili kao sredstvo ka~njavanja radi izra~avanja politi kih uvjerenja koja su ideoloaki u suprotnosti uspostavljenom politi kom, socijalnom ili ekonomskom sustavu; kao sredstvo mobilizacije radne snage u svrhu gospodarskog razvoja; kao sredstvo uspostave discipline na radu; kao kazna za sudjelovanje u atrajkovima; kao sredstvo rasne, socijalne, nacionalne ili religijske diskriminacije. Vezano za primjenu konvencija o prinudnom radu javlja se nekoliko problema. Prvenstveno su to problemi gospodarske naravi, meutim, u zadnje vrijeme javljaju se prepreke u primjeni ovih konvencija iz politi kih razloga, uspostave radne discipline i u svezi uspostave razli itih vidova obvezatnih omladinskih akcija. Ostali meunarodni standardi koji ureuju pitanje prinudnog rada su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1945. te Meunarodni ugovor o graanskim i politi kim pravima iz 1966. godine koji, osim ato zabranjuju dr~anje osoba u ropstvu ili slu~niatvu, jam e pravo svim osobama na slobodan izbor zaposlenja. Potonji pitanje prinudnog rada obrauje detaljnije tako da zabranjuje prinudni ili obvezatni rad, nabraja kategorije koje se ne smatraju prinudnim radom, kao ato su: rad ili usluga koja se obavlja u pritvoru kao posljedica zakonske sudske odluke, ili rad koji osoba obavlja za vrijeme uvjetne kazne nakon pritvora; bilo koja usluga vojne naravi, odnosno u dr~avi u kojoj se predvia prigovor savjesti protiv vojne slu~be, bilo koji dr~avni rad predvien zakonom; usluge koje se pru~aju u situacijama nu~de ili u situacijama u kojima postoji prijetnja ~ivotima i blagostanju druatva, te rad ili usluga koja je sastavni dio normalnih graanskih du~nosti. Nadalje, Meunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima takoer jam i pravo na rad svim osobama, kao i mogunost slobodnog odabira i prihvaanja posla. Obvezuje dr~ave lanice na poduzimanje potrebitih mjera kako bi se osigurala ova prava. 5.3. Jednakost u zapoaljavanju i zanimanju Smiju li se ljudi diskriminirati? Pronala~enju odgovora na ovo pitanje mo~e se pristupiti na dva na ina: s aspekta morala, te s aspekta legaliteta. Distinkcija je nu~na budui da ono ato je legalno ne mora ujedno biti i moralno, i obratno, ono ato je moralno ne mora nu~no biti legalno. Operativno, pojam diskriminacije mo~e se definirati kao postupak izbora odnosno selekcije. U slu aju postojanja veeg izbora, opredjeljenje za jednu od mogunosti nu~no zna i neopredjeljivanje, odnosno diskriminaciju drugih moguih izbora. Naravno, uvijek se mo~e prigovoriti da neopredjeljivanje za jedan od izbora ne mora nu~no zna iti njegovu diskriminaciju, ve mo~e zna iti indiferentnost prema moguem objektu izbora. Meutim, u praksi je to rijedak slu aj. Proizlazi da se pojam diskriminacije jednostavno mo~e definirati kao postupak izbora, koji je moralno neutralan s obzirom na nepostojanje izri ito jasnih standarda koji bi odreivali koji je od ponuenih izbora pravilniji. Sloboda rada, kao suprotnost prinudnom radu, ne bi imala nikakvog smisla ukoliko bi bila optereena diskriminacijom u zapoaljavanju i zanimanju, kao ograni avajuim imbenikom u pogledu uvjeta zapoaljavanja. Postavlja se pitanje, zbog ega diskriminacija u ovom kontekstu predstavlja problem i je li to samo nacionalni ili i meunarodni problem? U prvom slu aju valja nabrojiti nekoliko razloga: moralni, socijalni i gospodarski. Moralni karakter problema diskriminacije izvire iz premise koja se vezuje uz temeljna ljudska prava prema kojoj su sva ljudska bia jednaka i zaslu~uju da se prema njima tako i postupa. Ovo na elo proklamirano je u Povelji Ujedinjenih naroda, Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima te Philadelphijskoj deklaraciji Meunarodne organizacije rada. Gotovo je univerzalno prihvaeno. ak se velik broj dr~ava, u instrumentima u kojima su ureena temeljna ljudska prava i prihvaeni meunarodno priznati standardi u tom pogledu, obvezao na uklanjanje raznih vidova diskriminacije. `toviae, moralni razlozi koji se iznose u prilog poativanju na ela nediskriminacije predmet su brojnih politi kih programa koji u prvi plan stavljaju poativanje temeljnih ljudskih prava i sloboda. Degeneracija socijalnog poretka i mira u vidu socijalnih nemira mogu biti posljedica diskriminacije. Zbog toga se protiv diskriminacije iznosi socijalni argument. Primjerice, u dr~avama u kojima ~ivi velik broj stranaca i pripadnika etni kih manjina, a u kojima nisu uspostavljene ili implementirane djelotvorne antidiskriminacijske mjere, u kojima vlada ravnoduanost u pogledu diskriminacije i diskriminatorne prakse na radnom mjestu, te inercija u pogledu poduzimanja kolektivnih mjera u smislu postizanja jednakosti, mo~e prouzro iti druatvenu dezintegraciju. Va~no je istaknuti da posljedice diskriminacije u zapoaljavanju i zanimanju ne snose samo radnici, ve poslodavac pojedinac i druatvo u cjelini. Naime, diskriminiranjem na temelju irelevantnog, poslodavac mo~e izgubiti neke od najkvalitetnijih kandidata za posao. Nadalje, diskriminacija na poslu mo~e dovesti do poremeenosti timskog rada, izostajanja s posla te smanjenja lojalnosti poslodavcu. Sve to dovodi do loae reputacije poslodavca i lojalnosti potroaa a. U vrijeme globalizacije, nepoativanjem na ela nediskriminacije mogu se neiskoristiti dobre strane zapoaljavanja radnika migranata, odnosno poznavanje stanja na drugim tr~iatima. Osim toga, primjerice, radnici migranti i pripadnici etni kih manjina ine velik dio potroaa kog druatva odreene zemlje. U prilog nediskriminaciji ide i injenica da poslodavci koji zapoaljavaju raznorodnu radnu snagu lakae privla e potroaa e, talentirane i sposobne kandidate za posao, od onih investitora koji diskriminiraju pri zapoaljavanju. Nadalje, raznolikost radne snage pridonosi ukupnoj vrijednosti poslovnih aktivnosti zbog poveane kreativnosti i vee sposobnosti za rjeaavanje problema. Time su navedeni samo neki najva~niji argumenti ekonomskog karaktera koji govore u prilog poativanju na ela nediskriminacije. Kao odgovor na drugo pitanje, tj. predstavlja li diskriminacija u kontekstu zapoaljavanja i zanimanja samo nacionalni ili i meunarodni problem, valja se opredijeliti za drugu mogunost. Naime, na nacionalnoj razini diskriminacija poveava napetost izmeu razli itih skupina u druatvu. Na meunarodnom planu, loai odnosi izmeu populacije razli itog rasnog ili etni kog podrijetla, razli ite vjerske, kulturalne ili jezi ne tradicije, meu najozbiljnijim su prijetnjama svjetskom miru. Stoga, na ovom planu doneseni meunarodni instrumenti, imaju za cilj ukloniti nejednakost u postupanju, ali isto tako im je cilj promid~ba jednakosti u mogunostima. Na elo nediskriminacije u meunarodnim okvirima priznato je u pisanoj formi. Poveljom Ujedinjenih naroda iz 1945., dr~ave lanice, u suradnji s Ujedinjenim narodima, zala~u se poduzeti zajedni ke i zasebne aktivnosti u pogledu promid~be opeg poativanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere. Nadalje, u Philadelphijskoj deklaraciji MOR-a, kao specijaliziranoj organizaciji UN-a, isti e se pravo svih ljudi, bez obzira na rasu, vjerovanje ili spol, na materijalno blagostanje i duhovni razvoj u uvjetima slobode i dostojanstva, ekonomske sigurnosti i jednakih mogunosti. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima proklamira prava i slobode za sve, ato, izmeu ostaloga, uklju uje pravo na slobodan izbor zaposlenja, bez obzira na razlike bilo koje vrste, kao ato su rasa, boja ko~e, spol, jezik, religija, politi ka i druga mialjenja, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinski, socijalni ili drugi status. Prve konvencije MOR-a, koje su na fragmentaran na in ureivale pitanje diskriminacije, inile su to s obzirom na nekoliko imbenika. Neke od konvencija bile su usmjerene na zaatitu pojedinih kategorija radnika, primjerice ~ena, stranaca, migrirajuih radnika, ruralnih radnika, plemenskog i uroeni kog stanovniatva, radnika na planta~ama i sl. U drugu kategoriju spadaju konvencije koje su meunarodnim standardima atitile sve radnike od diskriminacije u pogledu rada slu~be za zapoaljavanje, napuatanja prinudnog rada, profesionalne izobrazbe i usavraavanja, plaa, socijalne sigurnosti i otkaza. U treu kategoriju spadaju konvencije opeg karaktera, aire domene primjene, koje su atitile razne kategorije radnika uporabom openitih termina. Zbog svoje socijalne naravi postojei stavovi i obi aji u druatvu, vezani uz problem diskriminacije u zapoaljavanju i zanimanju, mogu se pravno uobli iti, ali se vrlo rijetko kreiraju normativnim instrumentima. Izneseno objaanjava karakter konvencija koje je usvojila Opa skupatina MOR-a u svezi diskriminacije u pogledu zapoaljavanja i zanimanja. Naime, Konvencija o diskriminaciji, za razliku od konvencija koje ureuju pravo udru~ivanja i prinudni rad, ne sadr~i vrste preskriptivne obveze za dr~ave lanice koje su ratificirale odnosne konvencije u pogledu striktne primjene njenih odredaba, u njoj sadr~anih i precizno definiranih standarda. Ratifikacijom konvencija u polju diskriminacije, dr~ave lanice se obvezuju na provoenje u njima predviene politike, ali pri tom u~ivaju airoku diskrecijsku slobodu u pogledu njene implementacije. Valja napomenuti da pri tom diskrecijska sloboda dr~ava lanica ne umanjuje osnovne vrijednosti utvrene Konvencijom, kao ni legalnu, odnosno administrativnu kontrolu u pogledu izvraavanja preuzetih obveza iz Konvencije. Temeljna dva instrumenta o kojima ovdje govorimo odnose se, u prvom redu, na Konvenciju br. 111 o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958. i prateu joj Preporuku. Konvencija br. 111 definira diskriminaciju kao bilo kakvo razlikovanje, isklju ivanje ili povlaivanje u injeno na temelju rase, boje ko~e, spola, religije, politi kog mialjenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, koji za posljedicu imaju poniatavanje ili umanjenje jednakosti u mogunostima ili postupanju u svezi zapoaljavanja i zanimanja. U Konvenciji nabrojene osnove za diskriminaciju ne iscrpljuju, dr~avama lanicama, mogunost proairenja liste imbenika na kojima se mo~e temeljiti diskriminacija. Primjerice, navode se jezik, dob, invaliditet, lanstvo odnosno ne lanstvo u sindikatima, bra ni status, obiteljske obveze i sl. Valja istaknuti da Konvencija ne pokriva samo diskriminatorne situacije koje imaju izvoriate samo u zakonskim i drugim propisima, ve i u praksi. Nadalje, njena se svrha ne ispunjava samo pokrivanjem onih situacija u kojima problem diskriminacije ve postoji, ve pokriva i situacije u kojima je pojava diskriminacije objektivna posljedica primjene odreenih zakonskih i drugih odredbi. Svaka dr~ava lanica obvezuje se objaviti i slijediti mjere nacionalne politike koja ima za svrhu, a u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom, uspostavu jednakosti u mogunostima i uvjetima u pogledu zapoaljavanja i zvanja, s kona nim ciljem uklanjanja svih oblika diskriminacije. Iz izlo~enoga proizlazi da se dr~ave lanice ne obvezuju provesti, ve objaviti i slijediti nacionalnu politiku u svrhu njene promid~be. Nadalje, politika e se izvraavati putem mjera prikladnih za nacionalne uvjete i praksu. Cilj, tj. uklanjanje svih oblika diskriminacije mora se postii progresivno. Provoenje nacionalne politike koja ima za svrhu uklanjanje svih oblika diskriminacije u pogledu zapoaljavanja i zanimanja, zahtijeva poduzimanje odreenih mjera: suradnju poslodava kih i radni kih organizacija i ostalih prikladnih tijela u promid~bi, opoj prihvaenosti i provoenju politike; usvajanje legislative i promid~bu edukacijskih programa koji bi mogli osigurati prihvaanje i provoenje odnosne politike; ukidanje bilo koje zakonske odredbe ili izmjenu administrativne prakse koja nije u skladu sa spomenutom politikom; slijediti politiku u pogledu zapoaljavanja putem izravnog nadzora od strane nacionalnih vlasti te osigurati praenje politike u aktivnostima profesionalnog usmjeravanja, izobrazbe i slu~bi zapoaljavanja. Osim ato navodi aest na ela na kojima se mora zasnivati nediskriminacijska politika, Preporuka o diskriminaciji navodi tri segmenta zapoaljavanja u kojima, radi sprje avanja diskriminacije, valja provesti njima prikladne mjere i aktivnosti. Prvi segment ini zapoaljavanje koje je pod izravnim nadzorom nacionalne vlasti, koja ujedno usmjerava profesionalnu orijentaciju, izobrazbu i aktivnosti slu~be za zapoaljavanje. Stoga, vlada odnosne zemlje ima obvezu osigurati primjenu na ela nediskriminacije. Drugi segment ini zapoaljavanje, profesionalna izobrazba, usavraavanje te aktivnost slu~be za zapoaljavanje kod kojih vlada nema izravan nadzor, ali koristi posebne mjere kojima utje e na odnosnu situaciju, odnosno vlade imaju obvezu promid~be na ela nediskriminacije. Trei segment sa injavaju ostala podru ja zapoaljavanja u kojima pristup vlada mora biti, prije svega, edukativni i promid~beni. S tim u vezi naglaaava se potreba uspostave prikladnih agencija koje bi pomagale savjetodavnim odborima sastavljenima od predstavnika radni kih i poslodava kih organizacija. Njihova bi se funkcija sastojala u poduzimanju prakti nih mjera u svrhu opeg razumijevanja i primjeni na ela nediskriminacije, zatim zaprimanju i razmatranju pritu~bi u pogledu nepridr~avanja politike nediskriminacije, i to rjeaavanjem spora, mirenjem, ispravljanjem prakse koja je u sukobu s odnosnom politikom te rjeaavanjem pritu~bi koje se ne mogu rijeaiti putem mirenja, ispravljanjem prakse suprotne politici nediskriminacije ili donoaenjem odluke kojom se zahtijeva ispravljanje utvrene diskriminatorne prakse. Meu raznim modusima primjene nacionalne politike nediskriminacije u zapoaljavanju i zanimanju, va~nu ulogu imaju zakonski standardi, iz nekoliko razloga. Prije svega, Konvencija sadr~i obvezu opoziva bilo koje nacionalne zakonske odredbe koja je nespojiva s nediskriminatornom politikom. Nadalje, slu~beni zakonski standardi mogu biti jako utjecajni u pribavljanju javne potpore nacionalnoj politici jednakosti u zapoaljavanju i zanimanju. Konvencija navodi tri kategorije mjera u zapoaljavanju i zvanju koje se ne smatraju diskriminatornima. U prvu kategoriju spadaju razlikovanja, isklju enja ili povlaivanja u pogledu zapoaljavanja za odreeno radno mjesto za ije se obavljanje moraju zadovoljiti njemu inherentni uvjeti. Primjerice, razlikovanje na temelju spola, koje svoje izvoriate ima u poslu za ije se obavljanje tra~i vei stupanj fizi kog napora. Ili, nemogunost da se naturalizirane osobe zapoaljavaju na slu~beni ka mjesta sve dok se protekom odreenog vremenskog razdoblja ne doka~e spremnost, stalnost i kona nost odnosne naturalizirane osobe u pogledu odluke o prihvaanju novog dr~avljanstva. U drugu kategoriju spadaju mjere ija se primjena ne smatra diskriminatornima, ve imaju za cilj zaatiti sigurnosti dr~ave. U tom smislu nu~no je zadovoljiti dva uvjeta: da ponaaanje pojedinca ateti sigurnosti dr~ave, te da za odnosnog pojedinca postoji pravo priziva, ato predmnijeva postojanje odreenog tijela kojem se taj priziv mo~e uputiti. To tijelo ne mora nu~no biti sud, ali mora biti hijerarhijski nad tijelom koje je donijelo odluku, neovisno o administrativnom i vladinom autoritetu, koje jam i nepristranost, te je u mogunosti utvrditi razloge koji opravdavaju provoenje mjere. Treu kategoriju ine mjere koje se ne smatraju diskriminatornima iz razloga ato se donose u svrhu zaatite odnosno pru~anja pomoi odreenim skupinama stanovniatva, prvenstveno ~ena i uroeni kog stanovniatva. Dr~avama lanicama ostavljena je mogunost donoaenja i drugih mjera koje imaju za cilj zaatitu i udovoljavanje posebnim zahtjevima osoba, koje zbog svog spola, dobi, invalidnosti, obiteljskih odgovornosti, socijalnog ili kulturnog statusa, moraju u~ivati spomenutu zaatitu odnosno pomo. Takve se mjere nee smatrati diskriminatornima ukoliko imaju za svrhu uspostavu ravnote~e izmeu razli itih zajednica u druatvu ili osiguranje zaatite manjina, ili kompenzaciju za diskriminiranje gospodarski manje naprednog stanovniatva, te ukoliko je to odredila odnosna vlada dr~ave lanice nakon prethodnog savjetovanja s predstavni kim organizacijama radnika i poslodavaca. U pogledu osobne i materijalne domene va~ea Konvencija i pratea joj Preporuka nisu ograni ene. Naime, pokrivaju svu populaciju i sve grane ljudske djelatnosti, bilo da su sastavni dio javnih slu~bi ili dio privatnog poduzetniatva, a poativanje na ela nediskriminacije odnosi se kako na pristup zaposlenju, profesionalnoj izobrazbi i usavraavanju, tako i na uvjete zaposlenja. Nikakvi mehanizmi, odnosno postupci za praenje primjene Konvencija i Preporuke o diskriminaciji na temelju ~albi ili pritu~bi nisu uspostavljeni. Razlog je o igledan. Narav problema je takva da mo~e prouzro iti akutne politi ke napetosti, ato bi dovelo prije do politi kog iskoriatavanja kojim bi se problem joa viae produbio, nego ato bi se pridonijelo njegovom rjeaavanju. Stoga, pitanje primjene odredbi Konvencije i Preporuke ostavljeno je predvienom opem postupku u vidu godianjih izvjeaa koje dr~ave stranke Konvencije upuuju MOR-u, kao i kroz periodi na izvjeaa koja s vremena na vrijeme zahtijeva Upravno vijee od dr~ava koje nisu ratificirale ovu Konvenciju. Pojedina ne tu~be je najbolje rijeaiti na lokalnoj razini , budui da ovakva pitanja naj eae uklju uju kontroverze u pogledu injenica vezanih uz stavove vladanje i kvalifikacije pojedinaca, ato je naprosto nemogue poateno odraditi za odreeno meunarodno tijelo, posebice s obzirom na broj takvih slu ajeva. Takoer, uspjeanost takvog mehanizma koji bi rjeaavao po pojedina nim pritu~bama zbog nepridr~avanja na ela nediskriminacije ovisio bi o povjerenju koje odnosno tijelo u~iva na odreenom podru ju. Osim opih instrumenata koji ureuju pitanje diskriminacije u zapoaljavanju i zanimanju, Meunarodna organizacija rada usvojila je niz konvencija i preporuka koje ureuju odreene aspekte zapoaljavanja i kategorije radnika: Konvencija br. 118 - O jednakosti postupanja (socijalna sigurnost) iz 1962. Preporuka br. 146 - O najni~oj dobi za zapoaljavanje iz 1973. Konvencija br. 140 i preporuka br. 148 - O plaenom odmoru u svrhu izobrazbe iz 1974.  Konvencija br. 141 i Preporuka 149 - O organizacijama poljoprivrednih radnika iz 1975. Konvencija br. 142 i Preporuka br. 150 - O razvoju ljudskih resursa iz 1975. Konvencija br. 143  i Preporuka 151 - O migrirajuim radnicima iz 1975. Konvencija br. 151- O radnim odnosima u javnim slu~bama iz 1978. Preporuka br. 156 - O starijim radnicima iz 1980. Konvencija br. 156 - O radnicima s obiteljskim obvezama iz 1981. Konvencija br. 158 i Preporuka br. 166 - O prestanku zaposlenja na inicijativu poslodavca . Konvencija br. 159 - O profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju (invalidne osobe) iz 1983. Preporuka br. 169 - O politici zapoaljavanja iz 1984.  Konvencija br. 169 - O uroeni kom i plemenskom stanovniatvu iz 1989. 5.4. Rad djece i mlade~i  Rad dostojan ovjeka predstavlja legitimnu te~nju svih radnih ljudi te konstituira klju ni element koji sadr~e svi programi koji podupiru ljudska prava i zala~u se za socijalnu pravdu. Moderan koncept rada dostojan ovjeka obuhvaa sadr~ajne elemente, kao ato su: pristup slobodno izabranom zaposlenju, poativanje na ela nediskriminatornog ponaaanja kako prilikom zasnivanja zaposlenja, tako i tijekom trajanja radnog odnosa, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, vjerskoj opredijeljenosti, rasi, spolu, godinama ~ivota, bra nom i imovnom stanju osobe, prilagoenost visine plae osnovnim gospodarskim, socijalnim i obiteljskim potrebama i odgovornostima, adekvatna socijalna zaatita, mogunost profesionalne izobrazbe i usavraavanja, sloboda sudjelovanja radnika u odlu ivanju bilo izravno, bilo posredno putem slobodno izabranih predstavnika. Sukladno gore navedenome, dje ji se rad ni u kojem slu aju ne mo~e podvesti pod koncept rada dostojnog ovjeka. Djeca radnici naj eae su eksploatirani, ato se vidi iz niskih nadnica, dugog radnog vremena, neuklju enosti u sustav socijalne zaatite te nedostatku pregovara ke moi. esto obolijevaju od profesionalnih bolesti, koje ostavljaju trajne posljedice na njihovo zdravlje i fizi ki razvoj. Prekinutim ili ometanim akolovanjem djeca radnici esto ne dobivaju priliku za razvoj osobnih sposobnosti, koje bi mogli istaknuti kao prednost u natjecanju na tr~iatu rada. Na taj na in njihova produktivnost i potencijalni prihodi ostaju ograni eni. Prema izvjeau Meunarodne organizacije rada, u 2000. godini u svijetu je oko 352 milijuna djece, u dobi od 5-17 godina, uklju eno u ekonomske aktivnosti. Pod pojmom  ekonomske aktivnosti podrazumijeva se rad koji je, prema konvencijama MOR-a, definiran kao dopuaten i onaj rad koji ne spada u tu kategoriju. Takoer pokriva kategorije kao ato su: neplaen rad, nezakonit rad te rad u neformalnom sektoru. Umjesto koncepta  ekonomske aktivnosti , prikladnije bi bilo koristiti termin  dje ji rad , kao u~i pojam koji obuhvaa aktivnosti djece u dobi od 12 godina i starije, koji rade nekoliko sati tjedno na lakaim poslovima, te djecu u dobi od 15 godina i stariju, iji se rad ne smatra atetnim po njihov fizi ki, psihi ki i moralni integritet. Otprilike polovina djece uklju ene u ekonomske aktivnosti podvrgnuta su atetnim uvjetima rada. Dje aci svakako ine brojniju skupinu u ovoj kategoriji (svako drugi dje ak u odnosu na svako petu djevoj icu). Alarmantna je brojka od 8.4 milijuna djece koja su uklju ena u najgore oblike dje jeg rada, ato uklju uje prinudan rad, du~ni ki rad, sudjelovanje u oru~anim sukobima, prostituciju i pornografiju, te nezakonite aktivnosti. Zna ajan broj ove djece ujedno su ~rtve trgovine djecom. Svjetske regije koje su posebice pogoene iskoriatavanjem dje jeg rada su: Podsaharska Afrika, Azija i Pacifik, Latinska Amerika i Karibi, te Isto na i Centralna Europa. Bez obzira na uklju enost djece u najgore oblike dje jeg rada, ipak je najvei broj djece uklju en u sljedee kategorije dje jeg rada: djeca koja rade u vlastitom domainstvu; drugu grupu, vjerojatno najbrojniju, ine djeca koja rade na obiteljskom zemljiatu (ova kategorija djece morala bi biti uklju ena u kategoriju gospodarski aktivne djece, meutim naj eae nisu obuhvaena statistikama koje ilustriraju stanje na tr~iatu rada); ovu skupinu ine zaposlena djeca, koja su u izravnijem kontaktu s tr~iatem rada, ali koja ipak privreuju u vlastitim domainstvima, kao ato je participiranje u podugovornim shemama ili sporazumima temeljem kojih se rad obavlja kod kue. Iz ove se podjele dade zaklju iti da kategorija djece zaposlene izravno kod poslodavca ne ini primat u udjelu djece koja su uklju ena u dje ji rad, a budui da je teako doi do podataka o udjelu djece u radu u prethodno navedenim kategorijama, u kona nici je ote~ano odreenje stvarnog broja djece uklju ene u dje ji rad. Izneseni podaci i injenice upuuju na postojanje globalnog problema, ije rjeaenje zahtijeva sveobuhvatnu, polivalentnu, zajedni ku aktivnost. Dje ji rad je kompleksan fenomen ija je ponuda i potra~nja u izravnoj ovisnosti o uvjetima na tr~iatu rada, ponudi obrazovnog sustava te, u odreenim razmjerima, kreditnim tr~iatem. Dodatni imbenici koji utje u na ponudu i potra~nju dje jeg rada jesu podjela rada meu lanovima obitelji unutar domainstva, te stavovi, norme i vrijednosti koje pripadnici odreenog druatva vezuju uz dje ji rad. Broj gospodarski aktivne djece u ukupnoj radnoj populaciji u obrnuto je proporcionalnom odnosu naspram bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika. To zna i da vea vrijednost bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika izravno utje e na smanjenje broja gospodarski aktivne djece u ukupnoj radnoj populaciji. Osim toga, odnos dje jeg rada i bruto nacionalnog dohotka usko je vezan i sa strukturom proizvodnje: ato je vei udio agrikulture u BND, to je vei udio dje jeg rada u ukupnosti radne populacije. Visina kunog prihoda takoer je negativno vezana za udio dje jeg rada u ukupnoj radnoj populaciji; tj. ato su vei prihodi roditelja, to je manja potreba za slanjem djece na tr~iate rada, odnosno okupiranjem djece radom u kuanstvu i na obiteljskom imanju. Na pojavu dje jeg rada mo~e utjecati i situacija u kojoj se nalazi veina siromaanih obitelji koje nisu u stanju maksimalno se zaatiti od fluktuacija dohotka. U tu svrhu siromaane obitelji povla e svoju djecu sa akolovanja kako bi osigurali dodatni prihod u slu aju nedostatnog dohotka. U ekstremnim slu ajevima roditelji prodaju vrijednost budueg rada djeteta u zamjenu za kredit, tzv. du~ni ki rad. Rad djece u ovom slu aju predstavlja instrument minimaliziranja rizika u slu aju prekida izvora dohotka (primjerice kod loae ~etve ili gubitka zaposlenja jednog od odraslih lanova obitelji). Prema tome, rad djece ne predstavlja zamjenu za rad odraslih, ve mu je komplementaran. Postavlja se pitanje, ato pridonosi atraktivnosti anga~iranja dje je radne snage? U svakom slu aju, atraktivnost dje jeg prihoda, vrijednost dje jeg rada u obiteljskom poduzeu ili obiteljskom imanju, poveana mogunost zarade za odrasle lanove obitelji u slu aju kada djeca preuzimaju na sebe obavljanje poslova u kuanstvu, odnosno kada je posao odraslih uvjetovan i komplementarnim anga~iranjem dje jeg rada. Osim toga, djeca su za rad iste vrijednosti openito loaije plaena od odraslih, budui da su voljna prihvatiti ni~e nadnice ili druge mjere koje predstavljaju uatedu za poslodavca. Postoji nekoliko moguih objaanjenja ove situacije: dje ja produktivnost i kvaliteta rada je ni~i nego kod odraslih, mogui nedostatak radne snage automatski dovodi do uvoenja marginalnih grupa na tr~iate rada, djecu je lakae eksploatirati. Dje ja produktivnost je ni~a ne samo zbog nedovoljne kvalificiranosti za rad, ve i zbog injenice da djeca rade u vrlo loaim radnim uvjetima. Poboljaanje tih uvjeta povealo bi i troakove dje jeg rada, ato bi izravno utjecalo na nekompetitivnost dje je radne snage naspram radne snage odraslih. `to je vea mogunost poslodavca za anga~iranjem dje je radne snage, to je vei i udio dje je radne snage u ukupnosti radne snage. Na ovu mogunost poslodavca utje u nedostatak legislative, nedostatna kontrola te opseg prihvaenosti socijalnih normi. Jedan od parametara koji utje u na zastupljenost dje jeg rada jest mogunost edukacije. U zemljama u kojima sustav edukacije nije besplatan, lako dostupan, vea je mogunost da e manji broj djece pohaati akolu. Osim toga, nekvalitetan obrazovni program, nefleksibilni akolski raspored koji ne omoguava djeci da kombiniraju rad sa akolovanjem, primjerice u vrijeme ~etvi, dodatni troakovi koji prate akolovanje djece, a koji se o ituju u vidu mogunosti zarade za vrijeme pohaanja akole, imbenici su koji utje u na smanjenje broja djece koja su uklju ena u obrazovni sustav. Istovremeno, ta e djeca biti uklju ena u dje ji rad bez obzira o kojem se njegovom obliku radilo. Uvrije~eno je i potvreno mialjenje da siromaatvo predstavlja glavnu determinantu u ponudi dje jeg rada, te da dje ji rad predstavlja zna ajan izvor prihoda domainstava, vrlo esto i sam opstanak obitelji. Kao ato je ve spomenuto, roditelji aalju djecu na rad kada su njihovi prihodi nedostatni za pre~ivljavanje obitelji, kao instrument minimaliziranja rizika od gubitka posla odraslog lana obitelji, slabih ~etvi i sli nih situacija. Svaka mjera koja se poduzima u cilju eliminacije dje jeg rada, stoga mora voditi ra una o negativnim posljedicama koje e uklanjanje dje jeg rada imati na ukupan prihod kuanstva, ato obitelj mo~e dovesti ispod granica pre~ivljavanja. Upravo iz tog razloga potrebno je osigurati zamjenske prihode za siromaane obitelji, uz uklju ivanje djelotvornog sustava obrazovanja, kao krucijalnih dijelova programa za eliminaciju dje jeg rada. Dugoro no gledano, dje ji su rad i akumulacija ljudskog kapitala u izravnoj svezi. Budui da dje ji rad onemoguava djecu u pohaanju akole i stjecanju stru nosti, djeca poslana na rad ne akumuliraju ljudski kapital te propuataju mogunost poboljaanja svoje produktivnosti, a time i svoje budue zarade. Na taj su na in poveane aanse da e i ta djeca, sutra kao roditelji, biti prisiljena slati svoju djecu na rad. Stupanj negativnosti dje jeg rada na buduu produktivnost djeteta u izravnoj je ovisnosti o njegovom utjecaju na pohaanje akole, kao i akumuliranje stru nih sposobnosti te dob djeteta pri ulasku na tr~iate rada,  iako neki autori iznose i suprotna mialjenja. Da bi akolovanje predstavljalo sinonim za akumulaciju ljudskog kapitala, ono mora biti dostupno svim siromaanim obiteljima. Vrijeme po etka nastave, kao i praznici, moraju se poklapati s du~nostima koje djeca imaju u obitelji, tj. akolski raspored mora biti fleksibilniji, sustav obrazovanja dovoljno kvalitetan, nastavni program mora prilagoen prakti nim potrebama djece koja ~ive u posebnim regijama i uvjetima, a ato je najva~nije, akole moraju predstavljati sigurna mjesta po zdravlje i moralni razvoj djece. Dugoro no gledano, dje ji rad mo~e imati negativne posljedice na sljedee sfere druatveno-gospodarskog ~ivota dr~ave u kojoj je prisutan: ni~u akumulaciju ljudskog kapitala, veu rodnost, loaije zdravstvene prilike, sporije investiranje i tehnoloake promjene, nejednakost u visini prihoda te spolnu nejednakost. Uspjeano smanjenje dje jega rada dovodi do vee akumulacije ljudskog kapitala, veega gospodarskog rasta i razvoja, pod uvjetom da je prijelaz s rada u akolu mogu i djelotvoran. Osim toga, dje ji se rad smatra determinantnim za stopu rodnosti. Naime, smanjenjem ekonomske vrijednosti dje jeg rada mo~e se smanjiti stopa rodnosti, ato bi dovelo do ja ega gospodarskog razvoja ak i u zemljama s niskim bruto dohotkom po glavi stanovnika. Dje ji rad mo~e, takoer, usporiti dugoro ni gospodarski rast, usporavanjem tehnoloakog progresa. Naime, dostupnost jeftine, nekvalificirane dje je radne snage omoguava poslodavcima izbjegavanje investiranja u stalni kapital, te u unapreivanje procesa proizvodnje. Dje ji rad mo~e predstavljati zamjenu za rad odraslih, a uzrokuje li pritom nezaposlenost odraslih, ostaje joa uvijek otvoreno pitanje. Istra~ivanja pokazuju da dje ji rad mo~e pogaati viae djevoj ice nego dje ake, ato u kona nici dovodi do spolne nejednakosti pri zastupljenosti u obrazovnom sustavu. Spolna nejednakost predstavlja glavnu prepreku socijalnom razvoju. Svijest o potrebi rjeaenja ovog problema u vidu zakonske regulative najprije u nacionalnim, a potom i meunarodnim okvirima, datira joa s po etka XIX., odnosno po etka XX. stoljea. Regulativa se, u prvom redu, odnosila na pitanje minimalne dobi za stupanje na rad, noni rad te prinudni rad. O va~nosti ovog pitanja svjedo e normativne aktivnosti Meunarodne organizacije rada, Ujedinjenih naroda te Vijea Europe. Danas osnovi meunarodne legalne definicije dje jeg rada i najgorih oblika dje jeg rada postavljaju Konvencije br. 138 i br. 182  Meunarodne organizacije rada, te Konvencija UN-a o pravima djeteta. Ukratko emo ukazati na razvoj zaatite djece i mlade~i na radu na meunarodnoj razini. Konvencija br. 5 - O utvrivanju minimuma godina za prijam djece na industrijske radove Konvencija je donesena 1919. godine. U njoj je stipulirana odredba prema kojoj se djeca ispod 14 godina ~ivota ne mogu zaposliti ili raditi u bilo kojoj javnoj ili privatnoj industriji, s izuzetkom onih u kojima su zaposleni samo lanovi djetetove obitelji ( l. 2.). Odredbe l. 2. nee se primijeniti na rad djece u stru nim akolama, uz uvjet da je takav rad odobren i kontroliran od strane tijela javne vlasti. Konvencija br. 6 - O nonom radu mladih osoba u industriji iz 1919. Osobe mlae od 18 godina ne smiju se zapoaljavati za noni rad na poslovima u industriji, bez obzira radi li se o javnom ili privatnom poduzeu ili njegovoj podru~nici ( l. 1.). Iznimku predstavlja rad djece ispod 18 godina, ali samo u poduzeima u kojima su zaposleni samo lanovi djetetove obitelji. Mlade osobe, starije od 16 godina, mogu biti zaposlene na noni rad samo u industrijama koje su taksativno navedene u Konvenciji, pod uvjetom da se radi o poslovima koji prema naravi proizvodnog procesa zahtijevaju kontinuirani danononi rad. Za potrebe Konvencije, termin  noni rad obuhvaa period od najmanje 11 sati, uklju ujui vrijeme izmeu 10 sati uve er i 5 sati ujutro ( l. 3. st. 2.).  Iznimke od postavljenih pravila predviene su u hitnim slu ajevima koji se nisu mogli ni predvidjeti ni kontrolirati, koji nisu periodi nog karaktera, odnosno koji nisu dio normalnog proizvodnog procesa u poduzeu. Konvencija br. 7 - O minimalnim godinama ~ivota za prijam djece na pomorske poslove Konvencija je donesena 1920. godine. Djeca ispod 14 godina starosti mogu biti zaposlena samo za rad na brodovima na kojima su zaposleni lanovi jedne iste obitelji ( l. 2.). Odredbe l. 2. nee se primijeniti na rad djece na akolskim brodovima, uz uvjet da je takav rad odobren i kontroliran od strane tijela javne vlasti. Konvencija br. 10 - O minimalnim godinama za prijam na poslove u poljoprivredi Djeca ispod 14 godine ~ivota ne mogu biti zaposlena u javnim odnosno privatnim poljoprivrednim poduzeima. Meutim, ono ato razlikuje ovu Konvenciju od prethodnih konvencija jest odredba prema kojoj djeca mogu biti zaposlena na poljoprivrednim poslovima samo izvan vremena predvienog za pohaanje nastave, odnosno takav rad ne smije ii na atetu njihovoj nazo nosti u akoli ( l. 1.). Osim toga, ova Konvencija dopuata da se akolski sati mogu organizirati na na in koji e omoguavati djeci obavljanje lakaih poljoprivrednih poslova, posebice u doba poveanih sezonskih radova, ali samo za svrhe prakti ne profesionalne izobrazbe, uz uvjet da takav rad nee smanjiti ukupno godianje vrijeme pohaanja akole na manje od osam mjeseci. Konvencija br. 29 - O prinudnom ili obvezatnom radu iz 1930. Dr~ave lanice koje ratificiraju ovu Konvenciju obvezuju se da e napustiti sve oblike prinudnog/obvezatnog rada u ato je mogue kraem vremenskom roku. Za svrhe Konvencije,  prinudni/obvezatni rad ozna ava rad ili uslugu koja se zahtijeva od neke osobe pod prijetnjom kazne, i za koji se ta osoba nije ponudila dragovoljno ( l. 2.). Primjenu prinudnog ili obvezatnog rada odreuju nadle~ne vlasti, pod uvjetom da takav rad ne ide u korist pojedinca, grupa ili privatnih pravnih osoba. Konvencija br. 33- O minimalnim godinama za rad u izvanindustrijskim djelatnostima Konvencija je usvojena 1932. Ne odnosi se na rad djece u djelatnostima u kojima je to pitanje ureeno u prethodno navedenim konvencijama. Dobna granica za stupanje na rad ostaje kao i kod prethodnih konvencija, tj. od 14 godina ~ivota, odnosno od zavraetka obvezatnog osnovnog akolovanja. Iznimka se predvia za djecu iznad 12 godina, koja mogu biti uklju ena u obavljanje lakaih poslova, ali samo izvan vremena predvienog za pohaanje nastave u akoli, pod uvjetom da se radi o poslovima koji ne atete njihovom zdravlju i normalnom razvoju, odnosno koji ih ne ometaju u normalnom pohaanju nastave. U svakom slu aju, rad na tim poslovima ne smije premaaiti dva sata radnim danom ili vikendom, odnosno ukupno vrijeme provedeno u akoli i na lakaim poslovima ne smije premaaiti 7 sati dnevno ( l. 3. st. 1.). Obavljanje takvog rada strogo je zabranjeno nedjeljom, dr~avnim praznicima, te nou. Iznimke od odredbi l. 2. i l. 3. predstavlja sudjelovanje djece u javnim zabavama, snimanju filmova, te pripremanju i izvoenju umjetni kih i drugih djela. Konvencija br. 58- O utvrivanju minimuma godina za prijam djece na pomorske radove iz 1936. U ovoj se Konvenciji po prvi put podi~e uspostavljeni standard za prijam djece na pomorske radove s 14 na 15 godina. Iznimku ine djeca s navraenih 14 godina, ali uz strogo postavljene uvjete (samo za rad na brodovima na kojima su zaposleni lanovi obitelji). Nacionalnim zakonodavstvima ostavlja se sloboda u izdavanju isprava kojima e se djeci, sa najmanje 14 godina starosti dopustiti rad, ali samo ako akolska ili neka druga vlast, ozna ena u nacionalnom zakonodavstvu, takav rad ozna i kao rad u interesu djeteta, uzevai prethodno u obzir zdravlje i fizi ko stanje djeteta, kao i korist, buduu i neposrednu koju takav rad mo~e imati za dijete ( l. 2.). Odredbe l. 2. nee se primjenjivati na rad djece na akolskim brodovima, uz uvjet da je takav rad kontroliran i odobren od strane dr~avne vlasti. Konvencija br. 59- O utvrivanju minimuma godina za prijam djece na radove u industrijskoj djelatnosti iz 1937. Nakon taksativnog nabrajanja poslova koji se smatraju radom u industriji ( l. 1.), Konvencija u l. 2. odreuje dobnu granicu od 15 godina ispod koje se ne smije ii prilikom zasnivanja radnog odnosa u industriji. Iznimno, nacionalna zakonodavstva mogu dopustiti i iznimku od l. 2., ako su na tim poslovima zaposleni lanovi djetetove obitelji, uz uvjet da je takav rad kontroliran i odobren od strane javne vlasti. Konvencija br. 60- O minimalnim godinama za prijam djece na izvanindustrijske radove iz 1937. Konvencija u l. 2. stipulira dobnu granicu od 15 godina odnosno vrijeme zavraetka obveznog osnovnog obrazovanja, kao granica ispod koje se ne mo~e ii pri zapoaljavanju djece. Djeca starija od 13 godina mogu izvan vremena predvienog za pohaanje akole biti zaposlena na lakaim poslovima koji nisu atetni i opasni po njihov ~ivot i zdravlje, odnosno koji ih ne ometaju u redovitom pohaanju akole ( l. 3. st. 1.). Djeca ispod 14 godina starosti ne mogu biti zaposlena na lakaim poslovima du~e od dva sata dnevno, bez obzira radi li se o radnom danu ili prazniku, odnosno ukupno vrijeme provedeno na radu na lakaim poslovima i u akoli ne mo~e biti dulje od sedam sati dnevno ( l. 3. st. 2.). Nacionalna zakonodavstva imaju obvezu propisati broj sati koje djeca iznad 14 godina smiju provesti na radu na lakaim poslovima. Obavljanje ovakvog rada zabranjeno je nedjeljom, praznicima i nou ( l. 3. st. 4.). Nacionalna zakonodavstva ( regulativa) mo~e propisati i viau dobnu granicu za obavljanje poslova koji su po, svojoj naravi opasni po ~ivot, zdravlje ili moral djece, ili za zanimanja koja se obavljaju na ulicama ili drugim mjestima na kojima je dopuaten pristup javnosti, odnosno u kojima uvjeti rada zahtijevaju viau starosnu dob ( l. 5. i 6.). Konvencija br. 123- O minimalnim godinama za rad u rudnicima iz 1965. Dobna granica za rad na ovim poslovima podignuta je na 16 godina ~ivota. Dr~ave lanice obvezne su, u dodatku koji prati ratifikaciju Konvencije, precizirati minimum navraenih godina potrebnih za rad na ovim poslovima. Preporuka br. 124, koja prati ovu Konvenciju, predla~e da se donja granica za prijam na ove poslove mora podii na 18 godina. Konvencija br. 138- O minimalnim godinama iz 1973. Minimalne godine za prijam na rad ili u zaposlenje ograni ene su zavraetkom obveznog akolovanja. U svakom slu aju, ta granica ne smije biti ispod 15 godina. Ipak ova Konvencija predvia iznimku. Naime, dr~ave lanice zadr~avaju pravo da dobnu granicu snize na 14 godina, pod uvjetom da se radi o dr~avi ija ekonomija i obrazovni sustav nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni, te nakon ato su prethodno konzultirale organizacije poslodavaca i radnika. Ipak za rad na poslovima koji mogu atetiti zdravlju, sigurnosti i moralu mlade osobe, dobna granica za prijam na rad podi~e se na 18 godina ( l. 3. st.1.). Dr~ave lanice obvezne su, nakon prethodnog savjetovanja s organizacijama radnika i poslodavaca, u svojim nacionalnim zakonodavstvima odrediti vrste poslova koji bi spadali u kategoriju atetnih po zdravlje, sigurnost i moral mladih osoba. Dr~ave lanice imaju mogunost autorizirati rad odnosno zaposlenje aesnaestogodianje osobe, uz uvjet da je zdravlje, sigurnost i moral mlade osobe u potpunosti zaatien, te da je mlada osoba primila specifi na uputstva, odnosno stru nu izobrazbu primjerenu relevantnoj struci ili aktivnosti ( l. 3. st. 3.). Konvencija br. 182- O najgorim oblicima dje jeg rada iz 1999. Konvencija je primjenjiva na sve osobe mlae od 18 godina. Za potrebe Konvencije, termin  najgori oblici dje jeg rada obuhvaa: sve oblike ropstva i postupanja sli na ropstvu, kao ato su prodaja odnosno trgovina djecom, du~ni ko ropstvo, prinudan i obvezatan rad te prinudno ili obvezno nova enje djece za svrhe oru~anih sukoba, uporaba, pribavljanje ili nuenje djece za svrhe prostitucije i pornografije,  uporaba, pribavljanje ili nuenje djece za nezakonite aktivnosti, posebice u svrhe proizvodnje i trgovine drogom, kako je to regulirano u meunarodnim ugovorima, rad, koji po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se obavlja, mo~e naruaiti zdravlje, sigurnost i moral djece. Ovakve vrste poslova dr~ave lanice obvezne su odrediti svojim nacionalnim pravom ili regulativom od strane nadle~nog autoriteta, nakon prethodne konzultacije s organizacijama poslodavaca i radnika, uzimajui pritom u obzir uspostavljene meunarodne standarde, posebice odredbe st. 3. i 4. preporuke iz 1999.29 o najgorim oblicima dje jeg rada koji prati ovu Konvenciju. Svaka dr~ava, uviajui va~nost izobrazbe, kao jednog od osnovnih preduvjeta eliminacije dje jeg rada, obvezuje se poduzeti u inkovitije mjere radi: prevencije od uklju ivanja djece u najgore oblike dje jeg rada; osiguranja potrebne i prikladne izravne pomoi u uklanjanju djece iz najgorih oblika dje jeg rada, te njihove rehabilitacije i socijalne integracije, osiguranja besplatnog obveznog akolovanja i, gdje je to mogue prikladno, profesionalne izobrazbe za svu djecu uklonjenu iz najgorih oblika dje jeg rada, identifikacije i kontakta s djecom posebnog rizika, uzimanja u obzir posebne situacije u kojoj se nalaze djevoj ice ( l. 7. st. 2.). U svrhu osiguranja implementacije odredbi ove Konvencije, dr~ave lanice se obvezuju poduzeti odreene prikladne mjere, uklju ujui i sankcije ( l. 7. st.1.). Meunarodna organizacija rada ve deset godina, u svrhu zaatite i borbe protiv dje jeg rada, djeluje u okviru programa pod nazivom International Programme on the Elimination on Child Labour (Meunarodni program za eliminaciju dje jeg rada, u daljnjem tekstu IPEC). Osnovna zaatita ovog programa je progresivna eliminacija dje jeg rada, i to osna~enjem nacionalnih kapaciteta kako bi se mogli nositi s ovim rastuim problemom te stvaranjem svjetskog poretka za njegovo uklanjanje. U svom radu IPEC se rukovodi standardima uspostavljenim u Konvenciji br. 138 o minimalnim godinama za rad iz 1973., te Konvenciji br. 182 o najgorim oblicima dje jeg rada iz 1999. Jedna od njegovih osnovnih zadaa jest i provoenje kampanje za ratifikaciju te implementaciju ovih konvencija u nacionalna zakonodavstva.30 Prioritet, u ovom kontekstu, ine djeca zaposlena temeljem du~ni kog ropstva, djeca koja rade u atetnim uvjetima i na atetnim zanimanjima, djeca mlaa od 12 godina, a posebice djevoj ice. Radi postizanja svijesti o te~ini ovog globalnog problema31, te provoenja ~urnih mjera za njegovo suzbijanje, IPEC u svoju aktivnost nastoji uklju iti nacionalne vlade dr~ava lanica, organizacije radnika i poslodavca32, relevantne strana ke organizacije u druatvu, sveu iliata i medije. Aktivnost na ovom planu sastoji se od razvoja i implementacije mjera prevencije od dje jeg rada, uklanjanje djece od atetnog rada33, osiguravajui pritom alternative, te poboljaanja uvjeta rada kao tranzicijske mjere do kona ne eliminacije dje jeg rada. Da bi se ove aktivnosti sprovele u djelo potrebno je osigurati tehni ku suradnju, koja se sastoji u doniranju financijskih sredstava. Donirana financijska sredstava IPEC raspodjeljuje vodei pritom ra una o najugro~enijim podru jima i kategorijama dje jih radnika. Od va~nijih instrumenata koje je Organizacija Ujedinjenih naroda donijela vezano uz borbu protiv dje jeg rada posebice se isti u Deklaracija o pravima djeteta iz 1959., Meunarodni pakt o graanskim i politi kim pravima, Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima od 16. prosinca 1966., te Konvencija o pravima djeteta od 20. studenog 1989.34 U Konvenciji o pravima djeteta iz 1989.35 stipulira se obveza stranaka na poduzimanje prikladnih legislativnih, administrativnih, socijalnih i edukacijskih mjera za zaatitu djeteta36 od svih oblika fizi kog i mentalnog nasilja, povrede ili zlouporabe, zanemarivanja, zlostavljanja ili iskoriatavanja. Ovakve mjere moraju uklju iti u inkovitu proceduru za uspostavu socijalnih programa koji bi omoguili potrebitu potporu djeci ( l. 19.). Konvencijom se djeci priznaju odreena prava: pravo na obrazovanje, pravo na odmor i razonodu, te slobodnu participaciju u kulturnom ~ivotu i umjetnosti. U pogledu dje jeg rada Konvencija se zala~e za zaatitu djece od ekonomske eksploatacije, te sudjelovanja u radu koji se smatra po njih atetnim, kao i onom radu koji ometa njihovu izobrazbu ili je atetan za dje je zdravlje, njihov fizi ki, mentalni, duhovni i socijalni razvoj ( l. 32.). Radi djelotvornog ostvarenja ovih zadaa, stranke se obvezuju donijeti odreenu regulativu u ovom smjeru: minimalne godine za prijam djece na rad, regulaciju radnih sati i uvjeta zaposlenja, te odgovarajue sankcije za efektivno ostvarenje ( l. 32.). U tu svrhu osnovana je komisija za prava djeteta. Meunarodni pakt o graanskim i politi kim pravima37 priznaje pravo na zaatitu djeteta, bez obzira na njegovu rasu, boju, spol, jezik, nacionalnu ili socijalnu pripadnost, na na in da su mjere zaatite prilagoene njegovom statusu malodobnika, uzimajui pritom u obzir i njegovu obitelj, druatvo i dr~avu ( l. 24. st.1.). Odredbe Meunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima38 atiti djecu i mlade osobe od ekonomske i socijalne eksploatacije, ozna avajui je atetnom za njihovo zdravlje, moral, normalan razvoj, te potencijalno ugro~avajuom po njihov ~ivot, ato mora, isti e se u l. 10., biti pravno sankcionirano. Osim toga, dr~ave su obvezne postaviti minimalni dobni limit ispod kojeg se ne smije ii kod zasnivanja plaenog zaposlenja. Suprotno postupanje je zabranjeno i pravno ka~njivo ( l. 10. st.3.). Ostali va~ni instrumenti u ovom podru ju usvojeni od strane UN-a su: Svjetska deklaracija o pre~ivljavanju, zaatiti i razvoju djece iz 1990, te Plan akcije za implementaciju Svjetske deklaracije, donesen iste godine. Ratio za eliminaciju dje jeg rada nalazi svoje ishodiate u dvjema razli itim perspektivama. Prva se odnosi na prava djece, univerzalno zajam enih, tj. pravo na edukaciju, pravo na odmor i razonodu, te slobodnu participaciju u kulturnom ~ivotu i umjetnosti, pravo na zaatitu djeteta od svih oblika fizi kog i mentalnog nasilja, povrede ili zlouporabe, zanemarivanja, zlostavljanja ili iskoriatavanja. Drugo ishodiate od kojega se polazi u borbi protiv dje jeg rada, su posljedice utjecaja koji dje ji rad ima na gospodarski razvoj, posebice na dugoro ni razvoj ljudskog kapitala. U slu aju ovog problema same brojke, kao pokazatelji udjela djece zahvaene dje jim radom u ukupnosti dje je populacije, ukazuju na globalnost njegove naravi. Sporo rjeaavanje ovog problema, koji uklju uje ne samo  izvla enje djece iz dje jeg rada, njihovu rehabilitaciju, te socijalizaciju, ve i prevenciju, upuuje na kompleksnost ovog problema. Rjeaenje ovog problema nu~no tra~i buenje svijesti o te~ini ovog problema, u prvom redu provoenjem kampanja za ratifikaciju i implementaciju konvencija koje ureuju pitanje dje jeg rada, iznala~enje najprikladnijih mjera prilagoenih predvienim troakovima za ostvarenje ovih zadaa, zatim uklju ivanje u aktivnosti na ovom planu ne samo nacionalnih vlada dr~ava koje su ugro~ene ovim problemom i osna~enjem njihovih nacionalnih kapaciteta, ve i vlada drugih dr~ava, specijaliziranih organizacija, organizacija radnika i poslodavca, relevantnih strana kih organizacija u druatvu, sveu iliata i medija, koje osim podizanja svijesti o te~ini ovog problema va~nu ulogu imaju i u doniranju, odnosno prikupljanju sredstava za borbu protiv ovog globalnog problema. Mo~da, danas, vei problem od izbavljanja djece ve uklju ene u dje ji rad, te njihove rehabilitacije i socijalizacije, predstavlja prevencija od sudjelovanja djece u dje jem radu. Naime, potrebno je u okviru ovog razvojnog procesa oblikovati politiku i uklju iti aktivnosti za prevenciju, ne samo od ponude dje je radne snage, ve i njene potra~nje. Pri tom moramo biti svjesni da je djelotvorno rjeaenje ovog problema u zavisnosti o deficitu dostupnosti i kvalitete obrazovanja, te nepostojanja, za roditelje, poslova ili drugih izvora koji e omoguiti dostatnost prihoda za zadovoljenje ~ivotnih potreba cijele obitelji. 5.5. Specijalne djelatnosti  pomorci i ribari Pomorcima, kao specifi noj kategoriji radnika, mjesto rada je ujedno i mjesto ~ivljenja. Uvjeti ~ivota i rada umnogome se razlikuju od uvjeta posloprimaca u drugim gospodarskim djelatnostima koje se obavljaju na kopnu. Upravo ti specifi ni uvjeti predstavljaju imbenik mogueg smanjenja broja radnika u pomorskoj djelatnosti. Zbog toga ureenje njihovog radnopravnog odnosa, zasnovanog ugovorom o radu, nije prepuateno samoj dispoziciji stranaka, ve su putem konvencija i preporuka Meunarodne organizacije rada, multilateralnih i bilateralnih ugovora, te kolektivnih ugovora osujeeni pokuaaji gospodarski ja e strane da slabijoj (pomorcu) nametne nepovoljne uvjete rada i socijalne zaatite. Postavlja se pitanje imbenika koji su kroz povijest utjecali na proces razvoja odreene dr~ave u pomorsku dr~avu, odnosno dr~avu u kojoj je udio pomoraca na tr~iatu rada bio u veem postotku. Geografski polo~aj dr~ave u blizini mora ne zna i nu~no da e dr~ava postati pomorskom dr~avom par excellence. Blizina mora i razvijene trgova ke veze nisu jamstvo da e dr~ava razviti tr~iate rada pomoraca veeg zna enja, kao ato pokazuje povijesno iskustvo ju~ne Nizozemske, posebice grada Antwerpena. injenica da postojanje voda pogodnih za navigaciju ini conditio sine qua non razvijenog pomorstva, ne mo~e se ozbiljno uzeti u obzir. U prilog ovoj tezi govori slu aj Njema ke kod koje nedostatak doticaja s morem, odnosno postojanje voda koje nisu pogodne za navigaciju, nije sprije io razvoj pomorstva u jednu od njenih najva~nijih gospodarskih grana u XVIII. stoljeu. Demografski procesi, kao linearno i monokauzalno objaanjenje je dvojbeno. Naime, u veini dr~ava, tr~iate rada pomoraca inilo je samo frakciju cjelokupnog tr~iata rada, tako da je pitanje izravnog utjecaja demografije na ponudu i potra~nju radne snage za potrebe pomorske djelatnosti ograni eno, posebice ato bi ovakvo glediate bilo opravdano samo u slu aju postojanja dobro funkcionirajueg tr~iata rada, ato je bilo teako o ekivati za to vrijeme. S gospodarskoga aspekta, tr~iate rada pomoraca predstavlja mjesto na kojem se ponuda i potra~nja radne snage isprepliu. Odnosno, obje bi strane poduzimanjem pomorskog pothvata polu ile za sebe odreenu gospodarsku korist. Meutim, teako je nai dobro dokumentirani dokaz prema kojem je pomorstvo u razdoblju XVII. i XVIII. stoljea predstavljalo profitabilnu djelatnost. Meutim, otvara se logi ko pitanje, zbog ega bi vlasnici brodova odnosno brodari kontinuirano, u razdoblju od gotovo dva stoljea, ulagali u pomorsku djelatnost ako nisu o ekivali ostvarenje profita, odnosno ako ga u kona nici nisu i ostvarili. S druge strane, podaci o nadnicama pomoraca ne upuuju na unificirano, efikasno ili makro-regionalno tr~iate rada pomoraca. Upravo suprotno, teako je nai harmoniju izmeu ponude i potra~nje. Naime, nadnice koje su se isplaivale u pomorskoj djelatnosti bile su niske te su radnici bili prisiljeni izvor prihoda potra~iti radom i u drugim djelatnostima. Iako je u kasnijem razdoblju doalo do promijena na tr~iatu rada u pogledu poveanja potra~nje radne snage, poveanom broju inozemne radne snage te poveanoj stopi mortaliteta, ato je prouzro ilo stopu urbane nezaposlenosti, visina nadnica i dalje je ostala ista. Iako je pod utjecajem fluktuacija u sferi ponude i potra~nje radne snage doalo do poboljaanja uvjeta rada u pomorskoj djelatnosti, jedva je osjetno doalo do poveanja nadnica. Pomorci su, uz poljoprivredne radnike, predstavljali anonimnu masu, esto obespravljenu, koja je od svih pripadnika drugih gospodarskih grana u druatvu bila najgore tretirana. Postavlja se pitanje, ato je onda imalo presudnu ulogu da se osoba odlu i postati pomorac. Odgovor je, vjerovatno, socijalno okru~enje, profesionalna znanja potrebna za pomorsku djelatnost, tradicija, te strast za rizikom, koji su pak bili pod utjecajem ve spomenutih imbenika: demografskih promjena, geografskog polo~aja dr~ave, gospodarskog i socijalnog faktora. U pogledu anga~iranja radne snage u pomorskoj djelatnosti, tek od druge polovice XIX. stoljea mo~e se govoriti o slobodnom sustavu zapoaljavanja radne snage. Naime, u razdobljima koja su prethodila, dr~ave su za potrebe mornarice anga~irale radnu snagu iz redova kmetova i to do~ivotno, na razdoblje od dvadeset i pet godina, ili dvanaest godina. Za potrebe trgova ke mornarice, radna se snaga prinudno anga~irala obi no samo za jedno putovanje. Redovita isplata plaa po etkom XVIII. stoljea govori u prilog anga~iranju pomoraca na neodreeno vrijeme, ato postaje pravilo tek u drugoj polovici XVIII. stoljea. Internacionalizacija europskog tr~iata rada pomoraca zbila se u tri razli ite faze. Prva se faza odigrala se u doba procvata, prvo Venecije, a kasnije i Nizozemske republike. Obje pomorske sile, zbog veli ine svog teritorija te visokih nadnica, ovisile su u velikoj mjeri o stranoj radnoj snazi. Druga faza internacionalizacije tr~iata rada pomoraca bila je ozna ena stagnacijom, pa ak i moguim padom. Razlog  Britanija preuzima primat u meunarodnom pomorstvu, pri tomu anga~irajui radnu snagu unutar svojih granica. U treoj fazi, koja je zapo ela uvoenjem parnog stroja u pomorsku djelatnost, odigrala se internacionalizacija tr~iata rada u pomorskoj djelatnosti ne samo na europskoj, ve i na svjetskoj razini. Ovakava situacija i danas je prisutna na tr~iatu rada pomorske djelatnosti, s karakteristi nim padom udjela brodova u vlasniatvu europskih vlasnika odnosno brodara, s posadom koja potje e prete~no iz ju~nih i isto nih dijelova Europe, te Afrike i Azije. Globalno tr~iate rada predstavlja realnost za veinu svjetskih pomoraca osim za one koji rade u obalnim djelatnostima bilo gospodarski razvijenih regija ili razvijenih dr~ava s kabota~nom politikom. Naravno, joa uvijek postoji velik broj nacionalnih trgova kih mornarica koje upoaljavaju posadu iste nacionalne pripadnosti. Meutim, s izuzetkom Kine, ni jedna od ovih trgova kih flota nije velika. U ostalim slu ajevima dr~ava zastava broda rijetko odgovara nacionalnosti veine posade na brodu. Brodovi najveih pomorskih flota naj eae viju pogodovne zastave, u svrhu izbjegavanja plaanja poreza, te poativanja odredbi radnog i socijalnog prava koje bi se primjenjivale na radnopravni odnos lanova posade dr~ave iju bi zastavu prema nacionalnoj pripadnosti brodovlasnika odnosno brodara morao vihoriti. Nacionalnost njihove posade rijetko odgovara dr~avnoj pripadnosti broda, odnosno dr~avi iju pogodovnu zastavu brod vihori. Na meunarodnom planu joa uvijek nije dana zakonska definicija pogodovnih zastava, ato uz pogodnosti koje one daju brodovlasnicima odnosno brodarima u pogledu izbjegavanja plaanja poreza, uz primjene odredaba radnog i socijalnog prava na lanove posade te nepropisivanje minimalnih standarda za sigurnost broda, utje u na sveopu sigurnost broda i zaatitu pomoraca na moru. Novo globalno tr~iate rada pomoraca obilje~eno je dvjema karakteristikama: nema nacionalnih restrikcija u pogledu anga~iranja pomoraca, zapoaljavanje pomoraca jako je dobro organizirano u vidu raairene globalne mre~e koja povezuje vlasnike brodova, brodare, agencije za zapoaljavanje te institucije za profesionalno usavraavanje pomoraca. Upravo ovako razvijen sustav omoguava kupcima rada da sastav posade broda odrede po vlastitoj ~elji i potrebama. Posada sastavljena od pripadnika razli itih nacionalnosti ne predstavlja novi fenomen, kao ato smo to prethodno istaknuli, ali ono ato ipak ini novitet jest obujam svjesnog sastavljanja posade od pripadnika razli itih nacionalnosti, ato svakako nije slu aj ve jasna politika brodovlasnika odnosno brodara. Odabir pomoraca u sastav posade u ovisnosti je o jezi noj kompatibilnosti, odnosno znanju jezika sporazumijevanja pri obavljanju poslova na odreenom brodu, posjedovanja odreenih profesionalnih znanja i vjeatina, prethodni sta~, posebice kod istog brodovlasnika odnosno brodara. Upravo u ovu svrhu, sve vei broj brodovlasnika odnosno brodara anga~ira profesionalne kompanije za tzv. brodski management. Radni odnosi pomoraca predstavljaju specificum meu radnim odnosima openito. Naime, pomorcima je u vrijeme obavljanja poslova svog radnog mjesta, mjesto rada ujedno i mjesto ~ivljenja. Upravo se zbog toga ureenjem radnih odnosa pomoraca osiguravaju dvije glavne zadae plovidbe, zaatita pomoraca i sigurnost plovidbe. U razdoblju plovidbe, ~ivot radnika karakteriziran je odvojenoau od obitelji, prijatelja, odnosno zajednice u kojoj pomorac normalno ~ivi. Brodska zajednica sama po sebi je izolirana budui da u veini slu ajeva predstavlja zajednicu u kojoj se isprepliu razne kulture, obi aji, govore razli iti jezici. Ova je izolacija joa viae doala do izra~aja smanjenjem broja pristanaka broda u lukama. U teoriji, bez obzira na vrijeme u kojem se brod nalazi u luci, za pomorca postoji mogunost odlaska u luku, iako je to u praksi teako ostvarivo. Razloga za to je nekoliko: poveanje inteziteta ukrcaja tereta za vrijeme boravka broda u luci, smanjenje broja posade, izolacija te nesigurnost lokacija na kojima su smjeatene luke. Kao dodatak svakodnevnim poslovima na brodu za vrijeme plovidbe, osoblje slu~be palube i stroja moraju obaviti i dodatne poslove dok je brod u luci. Smanjenje broja posade dovodi do intenziviranja u iskoriatavanju rada postojeih lanova posade, uvoenjem du~eg radnog vremena te razli itih zadaa koje pomorac mora obaviti u sklopu poslova svog radnog mjesta, ato u kona nici ote~ava mogunost odlaska pomorca u luku. Tradicionalno, luke su bile smjeatene u blizini srediata samog grada. Danas su pak luke smjeatene na mjestima koja su udaljena od rezidencijalnog, odnosno trgova kog dijela grada. Takve luke obi no su automatizirane, u njima nema puno ljudi, esto su odvojene od sredstava javnog prijevoza, a nerijetko su i mjesta poveenog kriminaliteta. Ubrzan proces koji prati pristanak broda u luci ograni ava mogunost socijalnog kontakta unutar same brodske zajednice, dok je simultano smanjenje broja lanova posade broda umanjilo obujam i kvalitetu socijalnog kontakta lanova posade. Trgova ki brodovi nisu konstruirani na na in da bi se posadi broda priskrbila udobnost smjeataja. Svakodnevne ~ivotne aktivnosti pomoraca odvijaju se u prostorno ograni enim prostorijama izlo~enim vibraciji, buci motora, djelovanju mora, i to naj eae meu ljudima razli itih nacionalnosti, kultura, obi aja govornog podru ja. I to mjesecima. Svi ovi imbenici, zajedno s nemogunoau odlaska u luku i rekreaciju, utje u na mentalno i fizi ko zdravlje pomoraca, te poti e izdvojenost, umor, depresiju i stres. Mogunost dobre rekreacije mo~e, ako ve ne sprije iti, onda barem umanjiti razvoj asocijalnog ponaaanja, odavanja alkoholu, u~ivanju droga i drugih oblika socijalno neprihvatljivog ponaaanja. U nekim slu ajevima nisu samo pomorci ti koji vei dio svog radnog vijeka moraju provesti odvojeni od sredine u kojoj ~ive. Ponekad su i njihove obitelji prisiljene, zajedno s njima, migrirati u radne centre pomoraca, koji se nalaze u veim lukama u kojima pomorci imaju vee aanse za pronalazak zaposlenja. Izravan utjecaj ovakve vrste migracije jest izolacija od obitelji i prijatelja ne samo pomorca, ve i njegove obitelji. Poseban problem predstavlja povratak pomorca kui s broda. Naime, moderni pomorci provedu najmanje tri etvrtine svog radnog vijeka odvojeni od obitelji i zajednice u kojoj ~ive. Normalno je da je nakon du~eg razdoblja proces prilagodbe ote~an. Upravo ova neredovitost kontakta predstavlja poseban problem. Usprkos postojanju modernog sustava komunikacije mnogi pomorci i dalje ostaju efektivno izolirani od svojih obitelji za vrijeme boravka na moru. Razlog  skupoa usluga koju pru~a Meunarodna pomorska satelitska organizacija (INMARSAT). Sve vei broj pomoraca potje e iz zemalja u razvoju, a sastav posade je sve raznovrsniji, odnosno sastavljen je od pomoraca razli itih nacionalnosti. Ni~e nadnice i loaiji uvjeti rada, ato je u ovisnosti o dr~avi iz koje pomorac potje e, odnosno o mjestu njegova prebivaliata, mogu utjecati na kvalitetu rezultata rada pomorca. Pomorci iz industrijski nerazvijenih ili slabije razvijenih dr~ava obi no prihvaaju bazi ne (loaije) uvjete ~ivota i rada od pomoraca koji potje u iz industrijski razvijenih dr~ava. Budui da se na radne odnose pomoraca primjenjuje pravo dr~avne pripadnosti broda, pomorci koji nisu iste dr~avne pripadnosti moraju imati bolju zaatitu, kako u pogledu uvjeta ~ivota i rada, tako i socijalne zaatite. Radni odnosi pomoraca ureuju se opim pravilima o radnim odnosima, ali zbog specifi nosti koje prate ovu djelatnost, koje su uvjetovane prirodom pomorske plovidbe i sadr~ajem rada pomoraca, geografskim i klimatskim razlikama u uvjetima rada i ~ivota, nu~na je njihova specifi na regulacija, koja je ujedno i nu~na za uspjeano odvijanje procesa rada u ovoj djelatnosti. Odredbe takvih specifi nih normi (lex specialis) derogiraju odredbe opih pravila o radnim odnosima (lex generali). Uz uvoenja propisa lex specialis, radni odnosi pomoraca razlikuju se od drugih radnih odnosa i odredbama zaklju enih kolektivnih ugovora. U pogledu primata koji zauzimaju lex specialis u reguliranju radnih odnosa pomoraca, razlikujemo pravne sustave u kojima se radni odnosi pomoraca, u prvom redu reguliraju odredbama opeg radnog prava uz malobrojnu i ograni enu primjenu lex specialis. S druge strane postoje dr~ave koje izri ito isklju uju primjenu odredaba opeg radnog prava na radne odnose pomoraca te uvode posebno regulativu za radne odnose pomoraca. U veini zakonodavstava koja ureuju radne odnose pomoraca, utvrivanje prava i obveza pomoraca izuzeto je od isklju ive autonomije volje stranaka u individualnim ugovorima o radu. U veoj mjeri ti su odnosi regulirani prete~no imperativnim pravnim normama iskazanima u zakonima, a kako pomorska djelatnost ima i meunarodni karakter, radni odnosi, a time i ugovor o radu pomoraca, regulirani su i konvencijama i preporukama Meunarodne organizacije rada. Najvei broj konvencija i preporuka MOR-a odnosi se upravo na radnike pomorske djelatnosti, odnosno na aspekte njihove socijalne zaatite te uvjete rada i zapoaljavanja. Ratificiranje konvencija u izravnoj je ovisnosti o politi koj volji pojedinih dr~ava, koje uva~avaju praksu i shvaanje prema kojem je u mnogim elementima pitanje radnog odnosa pomoraca stvar autonomije volja obiju strana tog radnog odnosa (brodovlasnika, odnosno brodara i pomorca), ato se i izra~ava ureenjem tog odnosa kolektivnim ugovorima, te na njima zasnovanim individualnim ugovorima o radu. Meunarodna organizacija rada ne raspola~e sredstvima kojima bi dr~ave lanice primorala na ratifikaciju konvencija. Meutim, redoviti sastanci i savjetovanja tripartitne delegacije svake dr~ave lanice predstavljaju forum za raspravu, pregovaranja i pritisak, koji mogu promovirati promjene koje bi polu ila odreena regulativa, odnosno njeno prihvaanje ratifikacijom. Osim toga, proces ratifikacije donesenih konvencija ote~ava i porast ve spomenutih pogodovnih zastava. Pomorac koji pripada dr~avi koja je ratificirala odreene konvencije Meunarodne organizacije rada na taj je na in stekao odreen corpus prava koja su mu zajam ena na meunarodnoj razini i koja mu se ne mogu umanjiti niti oduzeti nacionalnim zakonima, autonomnom regulativom te sklapanjem individualnih ugovora o radu. S obzirom na izlo~ene konvencije i preporuke Meunarodne organizacije rada, mo~emo zaklju iti o sadr~aju radnih odnosa pomoraca, odnosno o nu~nim klauzulama koje bi morao sadr~avati ugovor o radu pomoraca. Budui da je sadr~aj radnog odnosa u prvom redu u ovisnosti o autonomnoj regulaciji od strane socijalnih partnera gospodarske grane kojoj stranke konkretnog radnog odnosa pripadaju, radni e odnos biti reguliran u skladu s postojeim kolektivnim ugovorom koji je polu ilo kolektivno pregovaranje u pomorskoj djelatnosti. Dobro organizirani sindikati i institucije nacionalnog kolektivnog pregovaranja bili su sredianji dio sustava regulacije tr~iata rada u tradicionalnim pomorskim dr~avama. Sedamdesetih godina proalog stoljea dolazi do rapidnog opadanja u brojnosti flota ovih dr~ava, a usporedo ga prati proces opadanja lanstva u sindikatima u okviru pomorske djelatnosti. Meutim, utjecaj sindikata i dalje je ostao zna ajan, posebice u Europi, Australiji, Aziji, Japanu te Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. U ovim dijelovima svijeta sindikati su i dalje zadr~ali va~nu ulogu u kreiranju politike koja se zala~e za sprje avanje uvjeta rada koji su ispod postavljenih standarda na meunarodnoj razini. Sindikati tradicionalnih pomorskih dr~ava i dalje imaju va~nu ulogu na globalnom tr~iatu rada. Mnogi od njih na to tr~iate utje u kroz svoje lanstvo u Meunarodnoj organizaciji transportnih radnika ( International Transport Workers' Federation  ITF), te kroz pregovaranje o uvjetima rada i plaama pomoraca koji rade na brodovima razli itima od njihove dr~avne pripadnosti, te  otvoreni registri brodova . Bez obzira na va~nost koju sindikati pomoraca i dalje imaju u razvoju politike koja se zala~e za uvjete rada i nadnice koje su u skladu s postavljenim standardima, primjeuje se trend opadanja, pa ak i prestanka njihove uloge na globalnom tr~iatu rada pomoraca. U jednom dijelu, ovakvoj situaciji pridonose zabrane koje postavljaju brodovlasnici, odnosno brodari u pogledu mogunosti udru~ivanja u sindikate. Primjerice, pravilnik o radu za lanove posade mo~e izri ito zabraniti tra~enje pomoi od sindikata u slu aju postojanja spora oko uvjeta rada. U drugim slu ajevima pomorci su obvezni potpisati tzv. pismo lojalnosti, u kojem se obvezuju da nee potra~ivati nikakve beneficije koje nisu pokrivene ugovorom o radu, te da u tom pogledu nee kontaktirati i konzultirati meunarodne sindikalne organizacije. Meunarodna federacija transportnih radnika dobiva mnogo prijava pomoraca o ucjenama, prema kojima je napredovanje pomorca u karijeri uvjetovano nepostavljanjem zahtjeva za ispunjenjem odreenih obveza iz ugovora. Ovakve povrede prava na udru~ivanje i kolektivno pregovaranje mogu se povezati sa slu~bama za zapoaljavanje pomoraca koje kompiliraju popise pomoraca koji su, zbog svog sudjelovanja ili tra~enja pomoi sindikata u ostvarivanju svojih prava, sprije eni u pronalasku novog radnog anga~mana. Bez obzira na nepriznavanje priznatog i zajam enog prava radnika na organiziranje i kolektivno pregovaranje od strane nekih brodovlasnika, odnosno brodara, kolektivni ugovori, kao pozitivan ishod pregovora socijalnih partnera u pomorskoj djelatnosti, ipak imaju va~nu ulogu u definiranju minimalnih prava i du~nosti pomoraca, te brodovlasnika, odnosno brodara na ijim su brodovima ti isti pomorci ukrcani. Ova prava ne mogu biti manja od prava priznatih konvencijama Meunarodne organizacije rada te Meunarodne organizacije transportnih radnika. Prou avanjem konvencija i preporuka Meunarodne organizacije rada koje se odnose na pomorce, kao i sadr~aja kolektivnih ugovora za pomorce, mo~e se izvui zaklju ak o minimumu sadr~aja, odnosno klauzulama koje mora sadr~avati svaki ugovor o radu pomoraca. Na ovom mjestu, prije svega potrebno je definirati stranke ugovora o radu pomoraca. Pomorac obuhvaa svaku osobu koja je zaposlena ili uklju ena u rad na brodu u bilo kakvom svojstvu, te koja se ubraja u posadu. U ovu kategoriju ne spadaju zapovjednik broda, kormilar, kadeti, u enici na akolskim brodovima za vrijeme stu nog usavraavanja te posada ratnih brodova i ostale osobe koje su u dr~avnoj slu~bi. U tekstovima konvencija i preporuka Meunarodne organizacije rada rabe se termini kao ato su: lan brodske posade, posada trgova kih brodova, osobe upisane u popis posade i ukrcane na brod, radnik zaposlen u morskom prometu, pomorac, te pomorac. Najispravnije bi bilo koristiti termin pomorac, kao airi pojam koji u svom zna enju uklju uje i pojam lana brodske posade. Naime, osoba je lan posade broda samo kad plovi, nakon ato je prethodno upisana u popis posade i ukrcana na pomorski brod radi obavljanja poslova na brodu, a pomorac mo~e biti i nezaposlena osoba s tim zvanjem. lan posade broda trgova ke mornarice mo~e postati samo osoba koja ima odgovarajuu ~ivotnu dob , zadovoljavajue zdravstveno stanje za poslove mjesta za ije se obavljanje ukrcava na brod , koja je stekla odreeno zvanje za obavljanje kojega na brodu ima posebno ovlaatenje, te pripravnik za stjecanje zvanja. U odreenim slu ajevima dr~avljanstvo dr~ave iju zastavu brod vije mo~e predstavljati poseban uvjet ispunjenje kojeg se tra~i za zasnivanje odreenog radnog odnosa. Minimalne godine za obavljanje poslova na brodovima za vrijeme plovidbe moraju se promatrati ne samo s aspekta opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ve i kao preduvjet ostvarenju sigurnosti ne samo konkretnog pomorca, ve i drugih pomoraca na brodu, odnosno radi mogunosti ostvarenja sigurnosti plovidbe. Lije ni ki pregled obuhvaa ispitivanje psihofizi ke sposobnosti osobe (pomorca) za rad na poslovima na kojima e biti zaposlen, budui psihofizi ka sposobnost pomorca utje e na sigurnost same plovidbe. Konvencija br. 147. o minimalnim standardima na trgova kim brodovima obvezuje dr~ave lanice da zakonima ili drugim propisima uspostave standarde prema kojima se mora provoditi lije ni ki pregled pomoraca. Konvencija br. 73. postavlja se kao opi uvjet za zasnivanje radnog odnosa pomoraca postojanje certifikata o psiho-fizi koj sposobnosti pomorca. Pomorcu se mo~e izdati certifikat tek nakon ato je zadovoljio na testu vida i sluha, testu raspoznavanja boja, te ako se doka~e da pomorac ne boluje od nekih bolesti koje bi negativno utjecale na izvraenje poslova njegovog radnog mjesta, odnosno da ne boluje od neke zarazne bolesti. Nakon prvog lije ni kog pregleda, zdravstvena sposobnost pomorca utvruje se periodi nim lije ni kim pregledima. Profesionalna osposobljenost pomorca za poslove radnog mjesta koje e obavljati na brodu predstavlja takoer preduvjet sigurnosti pomoraca na brodu, odnosno sigurnosti plovidbe uope, kao i ostvarenje svrhe samog plovidbenog pothvata. Isprave kojima lan posade broda dokazuje svoju stru nu spremu, zdravstveno stanje, svojstvo u kojem se ukrcava na brod te trajanje zaposlenja na brodu su: pomorska knji~ica i odobrenje za ukrcavanje. Pomorska knji~ica koja sadr~i vizu za putovanje, a koja je izdana od nadle~ne lu ke kapetanije, slu~i i kao putna isprava te ovlaauje osobu da kao lan posade putuje na brodu koji plovi u inozemstvo, te da putuje u inozemstvo radi ukrcavanja na brod ili da se nakon iskrcavanja s broda u inozemstvu vrati u domovinu. Druga stranka ugovora o radu je brodar, kao fizi ka ili pravna osoba, koja mo~e, ali i ne mora ujedno biti i vlasnik broda. Brodar je nositelj plovidbenog pothvata, organizator i poduzetnik plovidbe, sredianji je subjekt u pomorskom (plovidbenom) privreivanju. Da bi osoba imala svojstvo brodara, potrebno je kumulativno ostvarenje dvaju sastavnih elementa: posjeda broda i nositeljstva plovidbenog pothvata. Posjed broda omoguava stvarnu mogunost raspolaganja brodom, dok brodar kao nositelj plovidbenog pothvata u vlastito ime preuzima obveze iz plovidbenih djelatnosti i odgovara za tu djelatnost. Sklapanjem ugovora o radu pomorac, kao osoba koja je upisana u popis pomoraca, obvezuje se za plau raditi odreeno, odnosno neodreeno vrijeme. Na ovaj ugovor, osim odredaba i obi aja pomorskog prava, naj eae se primjenjuju odredbe kolektivnih ugovora primjenjive na konkretni radnopravni odnos u pomorskoj djelatnosti. Zaklju en ugovor o radu pomoraca ne smije biti u suprotnosti s odredbama pravinika o radu (ukoliko postoji), klauzulama zaklju enog kolektivnog ugovora, zakonskim propisima, opepriznatim obi ajima te odredbama konvencija Meunarodne organizacije rada. Ugovor o radu pomoraca ujedinjuje u sebi i javnopravne i privatnopravne elemente, ato se, izmeu ostalog, ogleda u sudjelovanju organa javne vlasti u njegovom zaklju ivanju (lu ko-pomorskih organa u tuzemstvu te konzularnih tijela u inozemstvu), te u obveznoj pisanoj formi samog ugovora. U ovom slu aju, pisana forma je element ad substantiam, a ne ad probationem. Nepoativanje pisane forme ugovora uzrokuje njegovu niatavost. Ovakav vid formalnosti osna~en je kontrolom sadr~aja ugovora te njegovom registracijom. Ugovor o radu pomorca bi, sukladno konvencijama i preporukama Meunarodne organizacije rada, morao sadr~avati sljedee uglavke: naziv, tvrtka i sjediate poslodavca, ime i prezime, datum roenja, mjesto roenja i prebivaliate pomorca, mjesto i dan sklapanja ugovora, naziv broda ili brodova na kojem ili na kojima pomorac preuzima obvezu raditi, broj lanova posade broda, ako to zahtijeva nacionalno pravo, naziv, narav ili vrstu poslova na koje se pomorac zapoaljava, putovanje ili putovanja koja e se poduzeti, ako se taj podatak mo~e dati u vrijeme sklapanja ugovora, mjesto i dan kada se pomorac mora javiti na brod radi otpo injanja rada, ako se ti podaci mogu dati u vrijeme sklapanja ugovora, o ekivano trajanje ugovora, u slu aju ugovora na odreeno vrijeme utvreno na na in da se odredi dan kada ugovor prestaje ili luka odrediata i rok po isteku kojega pomorcu nakon dolaska u luku odrediata prestaje radni odnos, trajanje plaenog godianjeg odmora na koji pomorac ima pravo, u slu aju kada se takav podatak ne mo~e dati u trenutku sklapanja ugovora, na in odreivanja tog prava, osnovnu plau, dodatke na plau, novac u kojem e se isplaivati, te razdoblja isplate, prestanak ugovora o radu, te uvjeta koji se pri tom moraju ispuniti: ako je ugovor sklopljen na odreeno vrijeme, dan koji je odreen za njegov prestanak, ako je ugovor sklopljen za odreeno putovanje, luka destinacije i vrijeme nakon kojega e ugovor o radu pomorca prestati po dolasku u ozna enu luku, ako je ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme, uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi stranke imale pravo na otkazivanje ugovora o radu, otkazni rokovi kojih se stranke moraju pridr~avati, a koji ne smiju biti krai za brodovlasnika nego za pomorca. osiguranje u slu aju nesree na radu, troakovi ukrcavanja i repatrijacije, uglavak da je poslodavac upoznao pomorca s pravima i obvezama koje proizlaze iz ugovora, te da ih je pomorac prihvatio ili da je pri sklapanju ugovora bio nazo an predstavnik sindikata. Umjesto uglavaka iz to aka 10, 11 i 12, u ugovoru o radu mo~e se uputiti na odgovarajue zakone, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji ureuju ta pitanja. Do prestanka ugovora o radu openito dolazi kad je njegova causa ostvarena, nije ostvarena ili je neostvariva. Kada je ugovor o radu pomoraca sklopljen na odreeno vrijeme odnosno na odreeno putovanje, causa tog ugovora ostvaruje se istekom roka na koji je ugovor sklopljen, odnosno zavraetkom putovanja na koji je ugovor zaklju en. Do raskidanja ugovora o radu dolazi u situaciji kada causa ugovora nije ostvarena ili je neostvariva, neovisno radi li se o ugovoru sklopljenom na odreeno ( mogunost redovitog otkaza mora biti predviena u ugovru, dok je izvanredni otkaz mogu u svakom slu aju) ili neodreeno vrijeme. Do prestanka ugovora o radu voljom stranaka dolazi naj eae kada je radni odnos zasnovan na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu pomoraca mo~e prestati na jedan od sljedeih na ina: smru lana posade, sporazumnim prestankom ugovora o radu, kod ugovora o radu sklopljenom na odreeno vrijeme, istekom roka na koji je sklopljen, prestankom radnog odnosa otkazom i to poslovno uvjetovanim otkazom, osobno uvjetovanim otkazom, te otkazom zbog skrivljenog ponaanja pomorca, jednostranim raskidom ugovora o radu od strane pomorca, prestankom ugovora o radu po sili zakona (prestanak radnog odnosa zbog potpune nesposobnosti za rad, prestanak radnog odnosa zbog ispunjenja uvjeta za mirovinu, prestanak radnog odnosa zbog izdr~avanja zatvorske kazne, prestanak radnog odnosa zbog izre ene mjere sigurnosti, odgojne mjere i zaatitne mjere). 6. SUSTAV MEUNARODNOG NADZORA NAD PRIMJENOM KONVENCIJA Smatra se da Meunarodna organizacija rada ima najbolje razraen multilateralan sustav nadzora nad primjenom usvojenih univerzalnih meunarodnih standarda iz oblasti rada u nacionalnom radnom pravu dr~ava lanica. Instrumenti kojima se nadzire primjena konvencija su nacionalna izvjeaa, prigovori i ~albe. Nadzor se vrai putem izvjeaa kojima dr~ave- lanice ukazuju na stanje njihovog nacionalnog radnog zakonodavstva u pogledu pitanja koje se normira odreenom konvencijom, kao i poduzetim mjerama u svrhu primjene njenih odredbi. Na izvjeaa su obvezne ne samo dr~ave lanice koje su ratificirale odreenu konvenciju, nego takoer i one koje to nisu u inile. Prve su obvezne, obi no jednom godianje, spomenuto izvjeae predati Meunarodnom uredu rada. Dr~ave iz druge skupine su obvezne na izvjeae kada to procijeni Upravno vijee. U izvjeau se daje prikaz zakonodavstva i sudske prakse u pogledu pitanja koje se normira odredbama odnosne konvencije te ukazuje na poteakoe odnosno prepreke koje onemoguavaju, odnosno odla~u ratifikaciju konvencije. Iako je svrha obaju izvjeaa istovjetna, tj. pru~anje informacija nadzornim tijelima MOR-a, po svojoj svrsi se u bitnome razlikuju. Naime, u prvom slu aju izvjeae je instrument nadzora, bez obzira izvraava li dr~ava u potpunosti obveze preuzete ratifikacijom odreene konvencije. Nadzorno tijelo mo~e zatra~iti od dr~ave daljnje informacije ukoliko je izvjeae nezadovoljavajue ili nepotpuno. Nadalje, dr~ava mo~e biti pozvana usmeno izvijestiti nadzorno tijelo, za vrijeme njegovog zasjedanja, o spomenutim prilikama u svojoj dr~avi. Osnova ovog poziva jest priprava izvjeaa u kojem Odbor stru njaka utvruje nepotpunu usklaenost nacionalnog zakonodavstava i prakse s odredbama ratificirane konvencije. Time se utvruje nepoativanje obveza od strane dr~ave koja ih je, inom ratifikacijom odreene konvencije, preuzela na sebe. U drugom slu aju, odnosno izvjeaem dr~ava koje nisu ratificirale odreenu konvenciju, nastoji se dovesti u uzro nu vezu stanje zakonodavstva i sudske prakse u pogledu pitanja koje se regulira konvencijom i prepreke koje onemoguavaju ili odgaaju ratifikaciju iste. Takva dr~ava lanica nije obvezna na dodatna objaanjenja niti se poziva na izjaanjavanje o odnosnom pitanju pred nadzornim odborom. Nadzorna tijela MOR-a koja ocjenjuju izvjeaa o ratificiranim konvencijama i usvojenim preporukama su Odbor stru njaka o primjeni konvencija i preporuka (Odbor stru njaka), te Skupatinski odbor za primjenu konvencija i preporuka (Skupatinski odbor). Odbor stru njaka glavno je tijelo koje s pravnog aspekta nadzire primjenu konvencija i preporuka. Glavna mu je zadaa unificirana provedba usvojenih meunarodnih standarda iz oblasti rada. Zaprimljena nacionalna izvjeaa o provedbi konvencija ocjenjuje pravi no i objektivno. Pri tomu se njegova objektivnost, od trenutka osnutka pa do danas, rijetko dovodila u pitanje. Ocjena nacionalnih izvjeaa ovisit e o materijalnoj domeni validnosti same konvencije. Naime, ako se njome odreuju meunarodni standardi openito, u tom slu aju Odbor ne mo~e, ili ne mo~e u potpunosti, to no odrediti usklaenost odredbi konvencije i nacionalnog zakonodavstva, odnosno sudske prakse. U tom slu aju Odbor ne mo~e procijeniti spomenutu usklaenost bez prethodnog stvaranja zaklju ka o preciznom zna enju koje se mora dati meunarodnom standardu. U pogledu konvencija za iju se primjenu tra~i postupnost, progresivnost, Odbor ima airoku diskrecijsku ocjenu u pogledu odabira metoda njene primjene, vodei pritom ra una o specifi nostima pojedine dr~ave. U tom slu aju, du~nost Odbora je pratiti, iz godine u godinu, prikladnost metode kojom se primjenjuje konvencija u nacionalnom zakonodavstvu i sudskoj praksi. Postupku davanja izvjeaa prethodi detaljna analiza, te je izvjeae utemeljeno na dokumentiranim dokazima. Ukoliko Odbor procijeni da dr~ava ne ispunjava obveze preuzete inom ratifikacije konvencije, istoj upuuje primjedbu ili neposredni zahtjev. Koji e od dva navedena oblika komentara Odbor uputiti dr~avi ovisno je o stupnju neusklaenosti odredaba konvencije i nacionalnog zakonodavstva s meunarodnim standardima, te duljini vremena u kojem sporno pitanje nije rijeaeno. Ukoliko su odstupanja znatna, Odbor e dr~avi uputiti prigovor. Temeljem prikupljenih nacionalnih izvjeaa Odbor izrauje Ope izvjeae, u kojem se ukazuje na prepreke koje prate dr~ave lanice pri ratifikaciji i primjeni konvencija, ali se istodobno dr~avama pru~a potpora i pomo u primjeni standarda utvrenih u usvojenim konvencijama. Skupatinski odbor  je drugo tijelo koje ini nadzorni mehanizam. Njegov se rad zasniva na Opem izvjeau Odbora stru njaka iz kojega bira najzna ajnije slu ajeve. Vlade koje su napravile najmanje po pitanju usklaivanja vlastitog zakonodavstva i meunarodnih standarda, pozivaju se da pru~e objaanjenja o spomenutom problemu sa svrhom njegova uklanjanja. Dr~ave mogu uputiti objaanjenja u pisanom i usmenom obliku. Rasprava koja se pritom mo~e razviti sa~eta je u izvjeau koje se prosljeuje Skupatini, i o njemu se raspravlja na sljedeem skupatinskom zasjedanju. Na dr~ave koje imaju niz propusta u primjeni konvencija i preporuka provodi se sustav  posebnih stavaka . Skupatinski odbor mo~e, takoer, odlu iti, iako to ini rijetko, da slu aj odreene dr~ave okvalificira kao  neprekidni izostanak primjene . Reakcije vlada dr~ava koje se navode u izvjeau kao lanice kod kojih postoji slu aj neprekidnog izostanka primjene odredbi konvencije, znak su da je u pitanju stvar osjetljive naravi, koju nijedna vlada olako ne ignorira. Naime, javno citiranje rezultata ministarstva rada pojedine dr~ave ima za posljedicu njihovu akciju u vidu buenje svijesti drugih ministarstva o nazo nosti problema i nu~nosti legislativne intervencije. Novi postupak, tzv.  izravna veza odnosno  sustav izaslanstva za vezu ustanovljen je 1968. Primjenjuje se u slu ajevima u kojima postoje vee teakoe u primjeni ratificiranih konvencija. Sustav obuhvaa upuivanje izaslanstva u odreenu zemlju, uz njezinu prethodnu suglasnost. Osobu izaslanika, koja mo~e biti du~nosnik MOR-a ili neovisna osoba, imenuje generalni ravnatelj. Zadaa je izaslanika provesti i unaprijediti tripartitni dijalog odnosne dr~ave lanice u pogledu rjeaenja spornog pitanja. Ovaj na in nadzora nad primjenom konvencija obi no se naziva izvjeatajni, dok se model nadzora primjenom prigovora i ~albi naziva ~albeni. U ~albenom postupku, pokrenutom u specifi nom sporu, provodi se nadzor nad osnovanoau prigovora i ~albe. }albeni postupak (raspravni postupak) dijelimo na prigovorni i tu~beni. U prvom slu aju, postupak zapo inje podnoaenjem pravnog sredstva-prigovora Meunarodnom uredu rada protiv dr~ave lanice zbog neispunjavanja obveza preuzetih ratificiranom konvencijom. Legalni subjekti za podnoaenje prigovora mogu biti profesionalne, nacionalne ili meunarodne organizacije radnika i poslodavaca iz razloga ato vlade odreenih dr~ava lanica nisu osigurale primjenu konvencija. Upueni prigovor razmatra Odbor u tripartitnom sastavu (1:1:1), koji je imenovan iz redova lanova Upravnog vijea. Odbor mo~e prigovor uputiti odnosnoj vladi koja u razumnom roku (obi no tri mjeseca) mora dostaviti izjavu. Ukoliko to ne u ini ili je izjava prema odluci Upravnog vijea nezadovoljavajua, potonje ima pravo objaviti prigovor i eventualni odgovor. inom objave daje se publicitet prigovoru i nezadovoljavajuem odgovoru, ato je svojevrsna oblik sankcije, doduae moralne, za dr~avu koja ne ispunjava preuzete obveze. Moralni karakter sankcije imao je za posljedicu pretjerane uporabe ovog sredstava. Ako se izjava smatra zadovoljavajuom, problem je rijeaen. Postupak u tu~bi, kao drugi vid ~albenog postupka, dijelimo na opi postupak te postupak vezan uz slobodu udru~ivanja. U opem postupku odlu uje se o tu~bi koju svaka dr~ava lanica mo~e podnijeti Meunarodnom uredu rada protiv dr~ave s ijom je primjenom konvencije nezadovoljna, ukoliko se radi o konvenciji koju su obje dr~ave ratificirale. Tu~bu su legitimirani podnijeti i dr~avljani dr~ave tu~iteljice, koji su zbog neprimjene ratificirane konvencije pretrpjeli neposrednu atetu. Tu~bu mo~e podnijeti i Upravno vijee temeljem slobodne prosudbe ili na osnovi zaprimljene tu~be od strane jednog predstavnika Meunarodne skupatine. Tu~bu razmatra Upravno vijee, i o njoj izvjeauje vladu doti ne dr~ave ukoliko smatra da je to potrebno kako bi se nastali problem rijeaio prije otpo injanja formalnog postupka. Ukoliko Vijee prosudi da nije potrebno dostavljati tu~bu vladi ili ako u razumnom roku zaprimljeni odgovor nije zadovoljavajui, mo~e imenovati tro lano istra~no povjerenstvo sa zadaom da razmotri sporno pitanje i o tome podnese izvjeae. U slu aju da je Istra~nom povjerenstvu upuena ~alba, svaka dr~ava lanica obvezna je Povjerenstvu dostaviti raspolo~ive obavijesti o predmetu tu~be. Nakon razmatranja tu~be Povjerenstvo sastavlja izvjeae, temeljem utvrenog injeni nog stanja, opsega spora i preporuke o mjerama i rokovima u kojima se moraju poduzeti kako bi odnosna dr~ava na vrijeme udovoljila zahtjevima iz tu~be. Generalni ravnatelj dostavlja spomenuto izvjeae Upravnom vijeu i svakoj zainteresiranoj vladi. Potonja je u roku od tri mjeseca du~na izvijestiti Generalnog ravnatelja prihvaa li ili ne prihvaa predlo~ene preporuke sadr~ane u izvjeau. Ukoliko ih ne prihvaa, ~eli li spor iznijeti pred Meunarodni sud pravde. Obi no dr~ave prihvaaju preporuke Povjerenstva. Ukoliko je spor iznijet pred Meunarodni sud pravde, on se razrjeaava kona nom odlukom kojom se izvjeae Istra~nog povjerenstva potvruje, modificira ili poniatava. Ako odnosna dr~ava u odreenom roku ne provede preporuke Istra~nog povjerenstva ili odluku Meunarodnog suda pravde, Upravno vijee mo~e preporu iti Skupatini mjeru koju smatra u inkovitom i primjerenom u konkretnom slu aju. Drugi je vid ~albenog postupka tu~beni postupak za posebno pitanje-slobodu udru~ivanja (octio specialis).  Legitimirani subjekti za podnoaenje tu~be zbog navodne povrede na ela prava na slobodu udru~ivanja su vlade dr~ava lanica, nacionalne i meunarodne organizacije radnika i poslodavaca, i to protiv onih dr~ava koje su ratificirale konvencije koje normiraju pitanje prava na udru~ivanje, kao i one koje to nisu u inile. Naime, samim lanstvom u MOR-u dr~ave su prihvatile Ustav MOR-a, u kojem se kao jedno od osnovnih na ela propisuje pravo na udru~ivanje. Nadzor nad primjenom na ela prava na udru~ivanje provode Odbor o slobodi udru~ivanja i Komisija o nalazu i mirenju. Odbor o slobodi udru~ivanja imenuje Upravno vijee izmeu svojih lanova. Broji devet lanova, u jednakom omjeru predstavnike vlada, poslodavaca i radnika. Slu aj se razmatra na temelju zaprimljenih dokumentiranih dokaza od strane tu~itelja i dr~ave koja je u statusu tu~ene. Na zahtjev ili uz suglasnost zainteresirane vlade upuuje se neovisna osoba ili du~nosnik MOR-a u dr~avu koja je u pitanju, kako bi se sporne injenice razmotrile s njenom Vladom te profesionalnim organizacijama poslodavaca i radnika. U pitanju je, dakle, postupak  izravnog kontakta izmeu zainteresiranih dr~ava. Odbor o slobodi udru~ivanja podnosi izvjeae Upravnom vijeu, u kojem iznosi stajaliata i preporuke o rjeaenju navedenog probleme. Podneseno izvjeae Upravno vijee usvaja bez rasprave. Ukoliko slu aj nije rijeaen intervencijom Odbora ili se ne poatuju njegove preporuke, u sljedeoj instanciji sporno e pitanje razmatrati Povjerenstvo o nalazu i mirenju, koje osniva Upravno vijee na prijedlog generalnog ravnatelja Meunarodnog ureda rada. U pravilu, slu aj se ne mo~e podnijeti Povjerenstvu o nalazu i mirenju ukoliko za to ne postoji suglasnost vlade o kojoj je rije . U prvih nekoliko godina od prvog uspostavljanja Povjerenstva neke su vlade  odbijale dati svoju privolu za podnoaenje slu aja nadle~nosti ovog tijela. Kao odgovor-mjeru na ovakvo postupanje vlada dr~ava rabilo se publiciranje slu aja, dakle sankcija moralnog karaktera. Daljnje ja anje sustava nadzora nad primjenom konvencija i preporuka MOR-a dogodilo se usvajanjem Deklaracije o temeljnim na elima i pravima na radu na osamdeset i aestom zasjedanju Meunarodne skupatine rada 1998. godine. Svrha njenog donoaenja bila je promid~ba temeljnih na ela i prava sadr~anih u sljedeim konvencijama: Konvencije br. 87 i 98 o slobodi udru~ivanja i pravu na kolektivno pregovaranje, Konvencije br. 29 i 105 o uklanjanju svih oblika prinudnog odnosno obvezatnog rada, Konvencije br. 138 i 182 o djelotvornom napuatanju dje jeg rada, Konvencije br. 100 i 111 o uklanjanju diskriminacije u pogledu zapoaljavanja i zanimanja. Deklaracijom se dr~ave lanice obvezuju na poativanje temeljnih na ela sadr~anih u nabrojenim konvencijama na temelju samog lanstva u MOR-u. Naime, indosamentom Ustava MOR-a i njegovog amandmana Philadelphijske deklaracije, u kojima su temeljna prava na radu i u svezi rada sadr~ana, dr~ave lanice su se bona fide obvezale na njihovo poativanje, promid~bu i ostvarivanje. Dr~ave lanice koje nisu ratificirale spomenute konvencije obvezuju se na posebna izvjeaa u kojima moraju iznijeti eventualne promjene koje su uslijedile u njihovom zakonodavstvu i praksi u pogledu normiranja pitanja koja su predmet nabrojenih konvencija. Prikupljena nacionalna izvjeaa razmatra Upravno vijee u okviru tzv. Globalnog izvjeaa u kojem se ukazuje na eventualnu potrebu temeljitije rasprave o odnosnim pitanjima. Izvjeae se prosljeuje godianjem zasjedanju Skupatine na tripartitnu raspravu. Nakon zaklju enja zasjedanja Skupatine, a temeljem provedene tripartitne rasprave, upravno tijelo donosi zaklju ke. Ovim novim na inom nadzora predvienog Deklaracijom o temeljnim na elima i pravima na radu, oja an je nadzor putem ispitivanja poativanja temeljnih na ela, umjesto dosadaanje, tradicionalne prakse nadzora u pogledu ratificiranja konvencija, odnosno ispunjenja obveza sadr~anih u ratificiranoj konvenciji. Valja napomenuti da ne bi bilo ispravno i djelotvorno prva dva vida nadzora nad primjenom konvencija i preporuka zamijeniti treim, ve potonji mora slu~iti kao instrument upotpunjenja i stabilizacije cjelokupnog meunarodnog sustava nadzora. 7. PRIJEVODI USTAVA, ODABRANIH KONVENCIJA, PROTOKOLA, TE PREPORUKA MOR-a 7.1. Ustav Meunarodne organizacije rada PREAMBULA Imajui u vidu da se opi i trajan mir mo~e zasnivati samo na socijalnoj pravdi, s obzirom da postoje takvi uvjeti rada koji velikom broju osoba nanose nepravdu, bijedu i odricanje, koji stvaraju takvo nezadovoljstvo da dovode u opasnost svjetski mir, i s obzirom da postoji hitna potreba da se ovi uvjeti poboljaaju, na primjer u pogledu reguliranja radnog vremena, uklju ujui i odreivanje maksimalnog trajanja dnevnog i tjednog rada, reguliranja ponude radne snage, borbe protiv nezaposlenosti, jam enja plae koja osigurava povoljne uvjete ~ivota, zaatite radnika od opih ili profesionalnih bolesti i nesrea pri radu, zaatite djece, malodobnika i ~ena, starosnih i invalidskih mirovina, obrane interesa radnika zaposlenih u inozemstvu, potvrde na ela jednaka plaa za jednak rad, potvrde na ela sindikalne slobode, organizacije stru nog i tehni kog obrazovanja i drugih sli nih mjera, imajui u vidu da neprihvaanje stvarno humanog sustava rada od strane bilo koje zemlje stvara smetnje naporima drugih naroda koje ~ele poboljaati sudbinu radnika u svojim vlastitim zemljama, visoke ugovorne strane, pobuene osjeanjem pravde i humanosti kao i ~eljom da osiguraju trajan svjetski mir, i u namjeri da postignu ciljeve navedene u ovoj preambuli, odobravaju ovaj ustav Meunarodne organizacije rada. GLAVA PRVA ORGANIZACIJA lanak 1. Osnivanje 1. Osniva se stalna organizacija sa zadatkom da radi na ostvarenju programa izlo~enog u Preambuli ovog ustava i u Deklaraciji koja se odnosi na ciljeve, u svrhu meunarodne organizacije rada, prihvaene u Philadelphiji 10. svibnja 1944. godine, a iji je tekst prilo~en ovom Ustavu. lanovi 2. lanice Meunarodne organizacije rada bit e dr~ave koje su bile lanice Organizacije 1. studenog 1945. i sve ostale dr~ave koje bi postale lanice na osnovi odredaba paragrafa 3. i 4. ovog lanka. 3. Svaki prvobitni lan Ujedinjenih naroda i svaka zemlja primljena za lana Ujedinjenih naroda odlukom Ope skupatine na osnovi odredaba Povelje, mo~e postati lan Meunarodne organizacije rada obavjeatavajui generalnog direktora Meunarodnog ureda rada o svom formalnom prihvaanju obveza koje proizlaze iz Ustava Meunarodne organizacije rada. 4. Opa skupatina Meunarodne organizacije rada mo~e takoer primiti lanove u Organizaciju veinom od dvije treine predstavnika nazo nih na zasjedanju, uklju ujui dvije treine nazo nih vladinih predstavnika koji imaju pravo glasa. Ovaj prijam postat e izvraan kad vlada novog lana dostavi generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada svoje formalno prihvaanje obveza koje proistje u iz Ustava Organizacije. Istupanje 5. Nijedan lan Meunarodne organizacije rada nee moi iz nje istupiti dok o svojoj namjeri ne obavijesti generalnog direktora Meunarodnog ureda rada. Ovaj otkaz stupit e na snagu dvije godine od dana kada ga primi generalni direktor, pod uvjetom da do tog datuma lan ispuni sve svoje financijske obveze koje je imao u svojstvu lana. Kad neki lan bude ratificirao neku meunarodnu konvenciju rada, istupanje iz lanstva nee utjecati na pravovaljanost obveza koje proistje u iz konvencije, za razdoblje predvieno konvencijom, ili obveza koje se na nju odnose. Ponovni prijam U slu aju da neka dr~ava prestane biti lanom Organizacije, njeno ponovno primanje za lana podlije~e odredbama paragrafa 3. i 4. ovog lanka. lanak 2. Organi Stalna organizacija e se sastojati od: 1. Ope skupatine predstavnika zemalja- lanica; 2. Upravnog vijea sastavljenog prema lanku 7. i 3. Meunarodnog ureda rada pod upravom Upravnog vijea. lanak 3. Skupatina, zasjedanja i predstavnici 1. Opa skupatina predstavnika dr~ava lanica zasjedat e svaki put kada se uka~e potreba, a najmanje jednom godianje. Ona e biti sastavljena od po etiri predstavnika svake dr~ave- lanice, od kojih e dvoje biti vladini predstavnici, a druga dva predstavljat e, s jedne strane, poslodavce a, s druge strane, radnike dr~avljane svake pojedine dr~ave- lanice. Savjetnici 2. Svakog predstavnika mogu pratiti najviae po dva tehni ka savjetnika za svaku to ku na dnevnom redu zasjedanja. Kad se na zasjedanju Skupatine raspravlja o pitanjima koja zanimaju naro ito ~ene, meu osobama koje budu odreene kao tehni ki savjetnici treba biti barem jedna ~ena. Savjetnici iz zavisnih teritorija 3. Svaka lanica koja je odgovorna za meunarodne odnose na zavisnim teritorijima mo~e odrediti kao pomone tehni ke savjetnike svakom od svojih predstavnika: a) osobe koje sama imenuje za predstavnike jednog takvog teritorija za odreena pitanja koja ulaze u okvir nadle~nosti vlasti spomenutog teritorija. b) osobe koja sama imenuje radi pomoi predstavnicima oko pitanja koja zanimaju nesamoupravne teritorije. 4. Ako se radi o teritorijima koji se nalaze pod zajedni kom vlasti dviju ili viae zemalja- lanica, mogu se odrediti osobe kao pomonici predstavnicima ovih lanica. Imenovanje nevladinih predstavnika 5. lanice se obvezuju imenovati nevladine predstavnika i tehni ke savjetnike u sporazumu sa najreprezentativnijim profesionalnim organizacijama bilo poslodavaca, bilo radnika odnosne dr~ave, pod uvjetom da takve organizacije postoje. Status 6. Tehni kim savjetnicima se dopuata uzimanje rije i samo ako to zatra~i predstavnik kojem su dodijeljeni i sa posebnim dopuatenjem predsjednika Skupatine; oni nemaju pravo glasovanja. 7. Predstavnik mo~e, pismeno obavijestiti Predsjednika, da jednog od svojih tehni kih savjetnika imenuje za svog zamjenika, a spomenuti zamjenik e moi u ovom svojstvu uzeti u eaa u raspravi i glasovanju. Punomoi 8. Imena predstavnika i njihovih tehni kih savjetnika podnijet e Meunarodnom uredu rada vlada svakog lana. 9. Punomoi predstavnika i njihovih tehni kih savjetnika podnose se na verifikaciju Skupatini koja e moi veinom od dvije treine glasova nazo nih predstavnika odbiti primiti bilo kojeg predstavnika, ili bilo kojeg tehni kog savjetnika za koje bude smatrala da nisu imenovani u smislu ovog lana. lanak 4. Pravo glasa 1. Svaki predstavnik ima pravo glasovati pojedina no o svim pitanjima koja razmatra Skupatina. 2. U slu aju da jedna od dr~ava lanica ne imenuje jednoga od nevladinih predstavnika, na ato ima pravo, drugi nevladin predstavnik ima pravo u eaa u raspravama Skupatine, ali nema pravo glasa. 3. U slu aju, da Skupatina na osnovi ovlaatenja koje joj daje lanak 3., nema predstavnika odreene dr~ave lanice, primjenjivat e se odredbe ovog lanka ukoliko predstavnik nije imenovan. lanak 5. Mjesto zasjedanja skupatine Ukoliko Skupatina u tijeku prethodnog zasjedanja nije donijela odluku o mjestu zasjedanja, mjesto e odrediti Upravno vijee. lanak 6. Sjediate Meunarodnog ureda rada O svakoj promjeni sjediata Meunarodnog ureda rada odlu uje Skupatina veinom od dvije treine glasova nazo nih predstavnika. lanak 7. Upravno vijee 1. Upravno vijee imat e u svom sastavu pedeset aest (56) osoba: 28 vladinih predstavnika, 14 predstavnika poslodavaca i 14 predstavnika radnika. Vladini predstavnici 2. Od dvadeset osam osoba koje predstavljaju vlade, deset osoba imenuju industrijski najrazvijenije dr~ave- lanice, a osamnaest dr~ave- lanice koje u tu svrhu nazna e vladini predstavnici na Skupatini, isklju ujui predstavnike deset gore spomenutih lanica. Zemlje od najveeg industrijskog zna aja 3. Upravno vijee e, kad god to bude potrebno, utvrditi koje su dr~ave- lanice od najveeg industrijskog zna aja, te pravila kojima bi se od strane nekog nepristranog odbora osiguralo razmatranje svih pitanja u pogledu odreivanja dr~ava lanica od najveeg industrijskog zna aja prije no ato Upravno vijee donese odluku u tom smislu. Svaka ~alba dr~ave lanice na izjavu Upravnog vijea kojom se odlu uje o dr~avama lanicama najveeg industrijskog zna enja, rjeaava se na Skupatini, ali ona ne zadr~ava primjenu izjave, sve do trenutka dok se Skupatina o tome ne izjasni. Predstavnici poslodavaca i radnika 4.Osobe koje predstavljaju poslodavce i radnike biraju poslodava ki odnosno radni ki predstavnici u Skupatini. Mandat Vijea 5. Upravno vijee bira se na razdoblje od tri godine. Ako se iz bilo kojeg razloga izbori za Upravno vijee ne odr~e po isteku ovog razdoblja, ono ostaje u istom sastavu dok se izbor ne izvrai. Upra~njena mjesta, zamjenici, itd. 6. Na in popunjavanja upra~njenih mjesta, imenovanja zamjenika i druga sli na pitanja mo~e rjeaavati Vijee uz odobrenje Skupatine. Uprava Vijea 7. Upravno vijee bira meu svojim lanovima predsjednika i dva potpredsjednika, od kojih e jadna zastupati vladu, jedna poslodavce i jedna radnike. Postupak 8.Upravno vijee normira vlastite postupovne mjere i utvruje vrijeme svog zasjedanja. Izvanredno zasjedanje odr~ava se kada najmanje aesnaest lanova Savjeta u tom smislu podnese pismeni zahtjev. lanak 8. Generalni direktor 1. Na elu Meunarodnog ureda rada nalazi se generalni direktor, kojeg imenuje, i kojem daje upute Upravno vijee i kojem je odgovoran za poslovanje Ureda kao i za izvraenje svih drugih zadataka koji su mu povjereni. 2.Generalni direktor ili njegov zamjenik moraju nazo iti svim zasjedanjima Upravnog vijea. lanak 9. Osoblje  postavljanje 1. Osoblje Meunarodnog ureda rada postavlja generalni direktor temeljem pravila odobrenih od strane Upravnog vijea. 2. Ukoliko je to mogue, a imajui u vidu djelotvornost rada Ureda,gGeneralni direktor treba izabrati osobe raznih nacionalnosti. 3. Odreen broj izabranih osoba trebaju biti ~ene. Odgovornosti meunarodnog karaktera 4. Odgovornosti generalnog direktora i osoblja imaju isklju ivo meunarodni karakter. U vraenju svojih du~nosti generalni direktor i osoblje nee tra~iti niti primati upute ni od jedne vlade ili koje druge vlasti izvan Organizacije. Suzdr~avat e se od svake djelatnosti koja mo~e utjecati na njihov polo~aj meunarodnih slu~benika odgovornih samo Organizaciji. 5. Svaki lan Organizacije obvezuje se poativati isklju ivo meunarodni karakter odgovornosti generalnog direktora i osoblja, te ne utjecati na njih u obavljanju njihovih zadataka. lanak 10. Funkcije Ureda 1. Funkcije Meunarodnog ureda rada obuhvaaju prikupljanje i raspodjelu svih informacija koje se odnose na meunarodno reguliranje industrijskih uvjeta ~ivota i rada i, naro ito, izu avanje pitanja koja se predla~u kao predmet razmatranja na Skupatini u cilju usvajanja meunarodnih konvencija, kao i provoenje posebnih istra~ivanja koja su zatra~ili Skupatina ili Upravno vijee. 2. Prema uputama koja mu mo~e dati Upravno vijee, Ured e: a) pripremiti dokumentaciju o raznim pitanjima s dnevnog reda zasjedanja Skupatine; b) temeljem odluke Skupatine pru~iti vladama, na njihovo tra~enje i u okviru svojih mogunosti, svaku odgovarajuu pomo u pogledu izrade zakonske i druge regulative, kao i u poboljaanju upravne prakse i sustava inspekcije; c) izvraavati, suglasno odredbama ovog Ustava, u svezi efikasne primjene konvencije; d) ureivati i objavljivati, na onim jezicima koje Upravno vijee bude smatralo po~eljnima, publikacije o problemima vezanih za industriju i zapoaljavanje koji su od meunarodnog zna aja. 3.Openito, Ured e imati sve ostale ovlasti i zadatke koje mu mogu povjeriti Skupatina ili Upravno vijee. lanak 11. Odnosi sa vladama Ministarstva dr~ava lanica koja se bave pitanjima rada i zapoaljavanja mogu komunicirati s generalnim direktorom posredstvom predstavnika svoje vlade u Upravnom vijeu ili, ukoliko takvog predstavnika nema, posredstvom kvalificiranog slu~benika kojeg vlada imenuje za tu svrhu. lanak 12. Odnosi sa meunarodnim organizacijama 1. Meunarodna organizacija rada suraivat e, u okviru ovog Ustava, sa svakom opom meunarodnom organizacijom iji je zadatak koordinacija djelatnosti meunarodnih javnih organizacija koje imaju posebne odgovornosti i sa meunarodnim javnim organizacijama koje imaju posebne odgovornosti u srodnim oblastima. 2. Meunarodna organizacija rada mo~e donijeti odgovarajue odredbe prema kojima predstavnici meunarodnih javnih organizacija mogu sudjelovati u njenim raspravama bez prava glasa. 3. Meunarodna organizacija mo~e, ako bude smatrala potrebnim, poduzeti sve potrebne mjere za savjetovanje sa priznatim meunarodnim nevladinim organizacijama, uklju ujui meunarodne organizacije poslodavaca, radnika, poljoprivrednika i zadrugara. lanak 13. Financijski i bud~etski aran~mani 1. Meunarodna organizacija rada mo~e zaklju iti s Ujedinjenim narodima financijske i bud~etske aran~mane koje bude smatrala pogodnim. 2. Do zaklju enja takvih aran~mana, ili ako oni, u bilo kojem trenutku, nisu na snazi: a) svaki od lanova plaat e putne troakove i troakove boravka svojih predstavnika i njihovih tehni kih savjetnika, kao i predstavnika koji sudjeluju na zasjedanjima Skupatine i Upravnog vijea; b) sve druge troakove Meunarodnog ureda rada, zasjedanja Skupatine ili Upravnog vijea plaat e generalni direktor Meunarodnog ureda rada iz opeg bud~eta Meunarodne organizacije rada; c) odredbe koje se odnose na odobrenje, razrez i prikupljanje bud~eta Meunarodne organizacije rada, odredit e Skupatina veinom od dvije treine glasova nazo nih lanova i odredit e da bud~et i rjeaenja o podjeli troakova izmeu lanica Organizacije odobri Komisija sastavljena od vladinih predstavnika. 3. Troakovi Meunarodne organizacije rada padaju na teret lanica suglasno rjeaenjima koja su na snazi na osnovi paragrafa 1. ili paragrafa 2. c) ovog lanka. Zakaanjenje plaanja doprinosa 4. lan Organizacije koji kasni sa plaanjem svog doprinosa za troakove Organizacije ne mo~e sudjelovati u glasovanju u Skupatini, Upravnom vijeu, ni u bilo kojem odboru, te pri izboru lanova Upravnog vijea ukoliko je iznos njegovih dugovanja jednak ili vei od dugovanog doprinosa za itave dvije prethodne godine. Skupatina mo~e ipak, veinom od dvije treine glasova nazo nih predstavnika, odobriti takvom lanu pravo glasa ako utvrdi da je neizvraenje plaanja uslijedilo zbog prilika koje su izvan nadzora odnosne dr~ave- lanice. Financijska odgovornost generalnog direktora 5.Generalni direktor Meunarodne organizacije rada je odgovoran Upravnom vijeu za pravilno troaenje fondova Meunarodne organizacije rada. GLAVA DRUGA POSTUPAK lanak 14. Dnevni red Skupatine 1. Upravno vijee utvruje dnevni red zasjedanja Skupatine nakon razmatranja svih prijedloga vlada bilo koje dr~ave lanice, neke od reprezentativnih organizacija sa svrhom predvienom u lanku 3., ili bilo koja meunarodne javne organizacije. Pripremanje za zasjedanje Skupatine 2. Upravno vijee utvruje pravila, kojima se osigurava tehni ka priprema i odgovarajue savjetovanje zainteresiranih lanica, putem pripremnog zasjedanja Skupatine ili na neki drugi na in, koji prethodi usvajanju neke konvencije ili preporuke od strane Skupatine. lanak 15. Dostavljanje dnevnog reda i izvjeaa za Skupatinu 1. Generalni direktor vrai funkciju glavnog tajnika Skupatine. Dnevni red dostavlja dr~avama lanicama etiri mjeseca prije po etka zasjedanja, a preko njih nevladinim predstavnicima, kad ovi budu odreeni. 2. Izvjeaa o svakoj to ki dnevnog reda dostavljaju se lanovima na vrijeme koje im dopuata odgovarajue razmatranju tih izvjeaa prije zasjedanja Skupatine. Upravno vijee e donijeti pravila za primjenu ove odredbe. lanak 16. Primjedbe na dnevni red 1. Svaka vlada dr~ava lanica ima pravo usprotiviti se unoaenju jednog ili viae predvienih pitanja u dnevni red zasjedanja. Razlozi za ovo protivljenje trebaju se iznijeti u izjavi upuenoj generalnom direktoru koju e on dostaviti svim lanicama Organizacije. 2. Pitanja za koja postoji prigovor u pogledu njihovog uvratavanja u dnevni red zasjedanja Skupatine, ipak e ostati na dnevnom redu ako Skupatina tako odlu i veinom od dvije treine glasova nazo nih predstavnika. Unoaenje novih pitanja u dnevni red od strane Skupatine 3. Svako pitanje za koje Skupatina odlu i (druk ije nego ato je predvieno u prethodnom paragrafu) dvotreinskom veinom nazo nih predstavnika da se treba razmotriti bit e uneseno u dnevni red sljedeeg zasjedanja. lanak 17. Slu~benici Skupatine, postupak i komisije 1. Skupatina e izabrati predsjednika i tri potpredsjednika. Jedan od potpredsjednika bit e vladin predstavnik, jedan predstavnik poslodavaca i jedan predstavnik radnika. Skupatina e sastaviti pravilnik o radu, ona mo~e imenovati komisije sa zadatkom da podnesu izvjeaa o svim pitanjima za koje ona smatra da bi ih trebalo prou iti. Glasovanje 2. Obi nom veinom glasova nazo nih lanova Skupatine odlu uje se u svim slu ajevima, osim ako druga ije nije predvieno ovim Ustavom, uvjetima iz konvencija ili nekim drugim instrumentom kojim se daju ovlaatenja Skupatini ili financijskim ili bud~etskim rjeaenjima usvojenim temeljem lanka 13. 3.Glasovanje je neva~ee ako je ukupan broj glasova manji od polovine broja nazo nih predstavnika na zasjedanju. lanak 18. Stru ni savjetnici Skupatina mo~e odborima koje ona educira pridodati tehni ke savjetnike koji nemaju pravo glasa. lanak 19. Konvencije i preporuke  Odluka Skupatine 1. Ako se Skupatina izjasni za usvajanje prijedloga o nekom pitanju koje je na dnevnom redu, ona odlu uje hoe li ti prijedlozi dobiti oblik a) meunarodne konvencije; b) ili preporuke ako se predmet o kojem se raspravlja ili jedan od njegovih aspekata, ne smatra prikladnim ili pogodnim za Konvenciju. 2. U oba slu aja, da bi neka konvencija ili preporuka bila usvojena, kod kona nog glasovanja lanova Skupatine tra~i se veina od dvije treine glasova nazo nih predstavnika. Modifikacije koje odgovaraju posebnim lokalnim uvjetima 3. Prilikom sastavljanja neke konvencije ili preporuke ope primjene, Skupatina mora voditi ra una o dr~avama u kojima klimatski uvjeti, nepotpun razvoj industrijske organizacije ili druge posebne okolnosti ine industrijske uvjete bitno razli itim i sugerirati eventualne modifikacije za koje smatra da su potrebne da bi odgovarale uvjetima takvih zemalja. Autenti ni tekstovi 4. Dva primjerka konvencije ili preporuke postaju izvorni potpisima predsjednika Skupatine i generalnog direktora. Jedan primjerak se deponira u arhivi Meunarodnog ureda rada, a drugi glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Generalni direktor e ovjereni prijepis konvencije ili preporuke dostaviti svakom od lanova. Obveze dr~ave- lanice u odnosu na konvencije 5. Ako se radi o konvenciji: a) ona se dostavlja svim lanovima na ratifikaciju; b) svaki lan se obvezuje u roku od jedne godine od dana zaklju enja zasjedanja Skupatine ili ako je zbog izuzetnih okolnosti to nemogue u initi u roku od jedne godine, im to bude mogue, ali nikako kasnije od 18 mjeseci nakon zaklju enja zasjedanja Skupatine, podnese konvenciju vlasti ili vlastima u iju nadle~nost to spada, kako bi da bi se ona pretvorila u zakon ili poduzele neke druge mjere; c) lanovi e obavijestiti generalnog direktora Meunarodnog ureda rada o mjerama poduzetim u skladu s ovim lankom, kako bi se konvencija podnijela nadle~noj vlasti ili vlastima s podacima o nadle~noj vlasti odnosno vlastima, te mjerama koje su poduzele; d) lan koji dobije suglasnost za ratifikaciju od nadle~ne vlasti ili nadle~nih vlasti, obavijestit e o ratifikaciji konvencije generalnog direktora i poduzet e mjere potrebne za primjenu odredaba spomenute konvencije; e) ako se za neku konvenciju ne dobije suglasnost od vlasti ili vlast+, u iju nadle~nost spada ovo pitanje, lan nee imati nikakvu drugu obvezu, osim da u prikladnim vremenskim razdobljima, prema zahtjevu Upravnog vijea, podnosi izvjeae generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada o stanju svog zakonodavstva i prakse u pogledu pitanja koje je predmet konvencije, navodei to no domenu va~enja bilo koje odredbe konvencije odreene zakonodavstvom, administrativnim putem, kolektivnim ugovorima ili na drugi na in, iznosei teakoe koje sprje avaju ili odgaaju ratifikaciju takve konvencije. Obveze dr~ava- lanice u pogledu preporuka 6. Ako se radi o preporuci: a) preporuka se dostavlja svim lanovima na razmatranje da bi se primijenila u obliku nacionalnog zakona ili u nekoj drugom obliku; b) svaki lan se obvezuje podnijeti u roku od jedne godine od dana zaklju enja zasjedanja Skupatine ili, ako je to zbog izvanrednih prilika nemogue u initi u roku od jedne godine, onda im to bude mogue, ali nikako kasnije od 18 mjeseci nakon zaklju enja zasjedanja Skupatine, podnijeti preporuku vlasti ili vlastima u iju nadle~nost spada ovu pitanje, da bi se ona ozakonila ili da bi se poduzele druge mjere za njenu primjenu; c) lanovi e obavijestiti generalnog direktora Meunarodnog ureda rada o mjerama poduzetim u skladu s ovim lankom, u svezi podnoaenja Preporuke nadle~noj vlasti ili vlastima, dostavljajui mu pri tom sve obavijesti o nadle~noj vlasti ili vlastima u pogledu odnosnog pitanja, kao i njihovim poduzetim mjerama; d) osim podnoaenja preporuke nadle~noj vlasti ili vlastima, lanovi nee imati nikakvu drugu obvezu, osim da u odgovarajuim razdobljima, kako to odlu i Upravno vijee, podnesu izvjeae generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada o stanju njihovog zakonodavstva i prakse u pogledu pitanja koje je predmet preporuke, navodei datu domenu va~enja njenih odredaba, kao i izvraenim izmjenama koje se smatraju ili mogu smatrati nu~nima za njeno usvajanje ili primjenu. Obaveze saveznih dr~ava 7. U slu aju savezne dr~ave, primijenit e se sljedee odredbe: a) u pogledu konvencija i preporuka za koje federalna vlada smatra da prema njenom ustavnom sustavu odgovara federalna akcija, obveze federativne dr~ave bit e iste kao i obveze lanica koje nisu federativne dr~ave; b) u pogledu konvencija i preporuke za koje savezna vlada smatra da je, prema njenom ustavnom sustavu, u cijelosti ili djelomi no prikladnija akcija od strane konstitutivnih dr~ava, provincija ili kantona koje je sa injavaju, nego savezna akcija, spomenuta vlada treba: (I) poduzeti, suglasno svojem ustavu i ustavima konstitutivnih dr~ava, provincija ili kantona u inkovite mjere kako bi se konvencije ili preporuke, najdalje osamnaest mjeseci nakon zaklju enja zasjedanja Skupatine, podnijele odgovarajuim saveznim vlastima ili vlastima dr~ava, provincija ili kantona koje je sa injavaju radi poduzimanja zakonodavne ili koje druge akcije; (II) poduzeti periodi na savjetovanja, pod uvjetom pristanka zainteresiranih vlada sastavnih dr~ava, provincija ili kantona, izmeu saveznih vlasti, s jedne strane, i vlasti dr~ava, provincija i kantona koje je sa injavaju, s druge strane, u pogledu promid~be, u okviru savezne dr~ave, koordinirane akcije namijenjene primjeni odredaba konvencija i preporuka; (III) obavijestiti generalnog direktora Meunarodnog ureda rada o mjerama poduzetim, temeljem ovog lanka, za podnoaenje ovih konvencija i preporuka odgovarajuim saveznim vlastima, vlastima dr~ava, provincija ili kantona koje je sa injavaju, dostavljajui mu sve obavijesti o vlastima koje se smatraju nadle~nim kao i o njihovim poduzetim mjerama; (IV) u pogledu svake konvencije koju nije ratificirala, treba u odgovarajuim vremenskim razdobljima, prema zahtjevu Upravnog vijea, podnijeti izvjeae generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada o stanju zakonodavstva i praksi u federaciji i dr~avama, provincijama ili kantonima koje je sa injavaju u pogledu pitanja koje je predmet konvencije, precizirajui u kojoj mjeri su primijenjene ili se namjeravaju primijeniti odredbe konvencije zakonodavnim ili administrativnim putem, putem kolektivnih ugovora ili nekim drugim putem; (V) u odnosu na svaku preporuku, u odgovarajuim vremenskim razdobljima, a prema zahtjevu Upravnog vijea, treba podnijeti izvjeae generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, o stanju zakonodavstva i prakse savezne dr~ave i njenih dr~ava, provincija ili kantona koje je sa injavaju u pogledu pitanja koje je predmet preporuke, precizirajui u kojoj su mjeri primijenjene ili se namjeravaju primijeniti odredbe preporuke, ozna ivai koje izmjene ovih odredaba se smatraju ili bi se mogle smatrati nu~ne za njihovo usvajanje ili primjenu. Utjecaj konvencija i preporuka na postojee povoljnije odredbe 8. Usvajanje jedne konvencije ili preporuke od strane Skupatine, ili ratifikacija neke konvencije od strane bilo koje lanice ne utje u na bilo koji zakon, presudu, obi aj ili sporazum koji osiguravaju povoljnije uvjete odnosnim radnicima od onih koji se predviaju konvencijom ili preporukom. lanak 20. Registracija kod Ujedinjenih naroda Svaku ovako ratificiranu konvenciju generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda zbog registracije, u skladu s odredbama lanka 102. Povelje Ujedinjenih naroda, ali ona obavezuje samo lanice koje su je ratificirale. lanak 21. Konvencije koje ne usvoji Skupatina 1. Svaki nacrt konvencije koji prigodom zavranog glasovanja na Skupatini ne dobije veinu od dvije treine glasova nazo nih predstavnika, mo~e biti predmet prava svake dr~ave lanice da se njene odredbe primjenjuju izmeu zainteresiranih dr~ava lanica. 2. Svaku tako zaklju enu konvenciju zainteresirane vlade dostavljaju generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi njene registracije suglasno odredbama lanka 102. Povelje Ujedinjenih naroda. lanak 22. Godianji izvjeae o ratificiranim konvencijama Svaki se lan obvezuje podnijeti Meunarodnom uredu rada godianje izvjeae o mjerama poduzetim za primjenu odredaba ratificiranih konvencija. Izvjeaa se sastavljaju u obliku i sa sadr~ajem koji zahtjeva Upravno vijee. lanak 23. Prou avanje i dostavljanje izvjeaa 1. Generalni direktor e prije slijedeeg zasjedanja Skupatine podnijeti sa~etak obavijesti i izvjeaa koja su mu dostavile lanice u smislu lanaka 19. i 22. 2. Svaki e lanica dostaviti reprezentativnim organizacijama, priznatim kao takvima na temeljem lanka 3., prijepise obavijesti i izvjeaa podnesenih generalnom direktoru u smislu lanka 19. i 22. lanak 24. Prigovori u vezi s primjenom konvencije Svaki prigovor upuen Meunarodnom uredu rada od strane industrijske organizacije radnika ili poslodavaca, a prema kojem neka lanica nije na zadovoljavajui na in osigurala primjenu konvencije koje je stranka, Upravno vijee mo~e ga uputiti vladi na koju se prigovor odnosi, te mo~e pozvati odnosnu vladu da dade prikladnu izjavu o istom pitanju. lanak 25. Objavljivanje prigovora Ako odnosna vlada ne dostavi nikakvu izjavu u razumnom vremenu, ili ako primljenu izjavu Upravno vijee ne smatra zadovoljavajuom, potonje ima pravo objaviti primljeni prigovor i, izjavu, ako je uope data. lanak 26. }albe u vezi sa primjenom konvencije 1. Svaka od lanica mo~e podnijeti ~albu Meunarodnom uredu rada protiv nekog drugog lana koji, prema njegovom mialjenju, ne osigurava primjenu konvencije na zadovoljavajui na in, a koju su obje lanice ratificirale. 2. Upravno vijee mo~e, ako nae za shodno i prije nego ato ~albu dostavi anketnoj komisiji prema ni~e ozna enoj proceduri, stupiti u vezu s odnosnom vladom na na in ozna en u lanku 24. 3. Ako Upravno vijee ne smatra potrebnim dostaviti ~albu odnosnoj vladi, ili ako nakon dostavljanja ~albe Upravno vijee u razumnom roku ne primi nikakav zadovoljavajui odgovor, moi e obrazovati komisiju koja e imati zadatak prou iti pokrenuto pitanje i o tome podnijeti izvjeae. 4. Istu proceduru mo~e usvojiti Vijee bilo po slu~benoj du~nosti ili temeljem ~albe nekog predstavnika Skupatine. 5. Kad je neko pitanje primjenom lanaka 25. i 26. pokretno pred Upravnim vijeem, odnosna vlada e, ako ve nema predstavnika unutar Upravnog vijea imati pravo odrediti predstavnika koji e sudjelovati u rjeaavanju Vijea o ovom pitanju. Odnosna vlada bit e obavijeatena na vrijeme o datumu kada e se razmatrati ovo pitanje. lanak 27. Suradnja s Anketnom komisijom U slu aju da ~alba na osnovi lanka 26. bude upuena Anketnoj komisiji, svaki od lanova, bez obzira je li o ~albi izravno zainteresiran ili ne, obvezuje se Komisiji staviti na raspolaganje svaku obavijest dobivenu u vezi s predmetom ~albe. lanak 28. Izvjeae Anketne komisije Anketna komisija e, nakon temeljitog prou avanja ~albe, sastaviti izvjeae u kojem e se izjasniti o svim to kama ~albe kojima e moi precizirati obujam spora, kao i preporuke koje ona bude smatrala potrebnim formulirati u pogledu mjera koje treba poduzeti, kako bi se zadovoljila vlada koja se ~alila i rokovi u kojima treba poduzeti ove mjere. lanak 29. Postupak s izvjeaem 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavit e izvjeae Anketne komisije Upravnom vijeu i svakoj od vlada zainteresiranih u sporu i osigurati njegovo objavljivanje. 2. Svaka od zainteresiranih vlada treba u roku od tri mjeseca obavijestiti generalnog direktora Meunarodnog ureda rada prihvaa li ili ne preporuke koje sadr~i izvjeae Komisije, a u slu aju neprihvaanja, ~eli li podnijeti spor Meunarodnom sudu pravde. lanak 30. Neispunjavanje obveza podnoaenja konvencija ili preporuka nadle~nim vlastima U slu aju da neka od lanica, u vezi sa nekom konvencijom ili preporukom, ne poduzme mjere propisane paragrafima 5.(b), 6.(b) ili 7.(b)(i) lanka 19., svaki drugi lan ima pravo o tome izvijestiti Upravno vijee. U slu aju da Upravno vijee utvrdi da lan nije poduzeo propisane mjere, podnijet e o tome izvjeae Skupatini. lanak 31. Odluka Meunarodnog suda pravde Odluka Meunarodnog suda o nekoj ~albi ili pitanju, koje mu je bilo upueno na osnovi lanka 29., bit e kona na. lanak 32. Meunarodni sud mo~e potvrditi, promijeniti ili poniatiti eventualne zaklju ke ili preporuke Anketne komisije. lanak 33. Neizvraenje preporuka Anketne komisije ili Meunarodnog suda Ako lanica ne provede u predvienom roku preporuke sadr~ane u izvjeau Anketne komisije, ili odluci Meunarodnog suda, zavisno o slu aju, Upravno vijee mo~e preporu iti Skupatini mjere koje e mu izgledati oportune za primjenu ovih preporuka. lanak 34. Primjena preporuka Anketne komisije ili Meunarodnog suda pravde Vlada koja je okrivljena mo~e u svakom trenutku izvijestiti Upravno vijee o poduzimanju potrebnih mjera za prihvaanje preporuke Anketne komisije, ili odluke Meunarodnog suda te mo~e tra~iti educiranje Anketne komisije koja bi imala zadatak provjeravanja tog izvjeaa. U tom slu aju primijenit e se odredbe lanaka 27., 28., 29., 31. i 32.,a ako su izvjeaa Anketne komisije ili odluka Meunarodnog suda povoljni za okrivljenu vladu, Upravno vijee e odmah preporu iti ukinue mjera poduzetih suglasno lanku 33. GLAVA TREA OPI PROPISI lanak 35. Primjena konvencija na zavisne teritorije 1. lanice se obvezuju, suglasno odredbama ovog Ustava, primijeniti ratificirane konvencije na zavisne teritorije za ije su meunarodne odnose odgovorni, uklju ujui sve teritorije pod starateljstvom, za koju oni obnaaaju administrativnu vlast, ukoliko pitanja koja obrauje konvencija ne ulaze u okvir nadle~nosti samoupravnih vlasti teritorija ili ukoliko konvencija ne mo~e biti primijenjena zbog lokalnih uvjeta, ili je primjena uvjetovana promjenama koje bi bile potrebne za prilagoavanje konvencija lokalnim uvjetima. 2. Svaka lanica koja ratificira konvenciju, u najkraem e moguem roku od trenutka ratifikaciji, podnijeti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu kojom obavjeatava u kojoj se mjeri obvezuje primijeniti odredbe konvencije na druge teritorije koji nisu obuhvaeni ni~e navedenim paragrafima 4. i 5. kojoj pru~a sve obavijesti koje propisuje spomenuta konvencija. 3. Svaka lanica koja dostavi izjavu na osnovi prethodnog paragrafa moi e periodi no, prema odredbama konvencije, dostaviti novu izjavu kojom mijenja termine svake prethodne izjave i obavjeatava o stanju na teritorijima predvienim u gornjem paragrafu. 4. Kad pitanja obraena konvencijom ulaze u okvir nadle~nosti vlasti zavisnih teritorija, lanica koja je odgovorna za njene meunarodne odnose treba podnijeti u najkraem moguem roku konvenciju vladi spomenutog teritorija, kako bi je mogla uskladiti sa svojim zakonodavstvom ili poduzeti druge mjere. U sporazumu sa vladom ovog teritorija, lanica mo~e, u ime ovog teritorija, dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu, da prihvaa obveze proistekle iz konvencije. 5. Izjavu o prihvaanju konvencije mogu dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada: (a) dvije ili viae lanica organizacije za teritorij koji spada pod njihovu zajedni ku vlast; b) svaka meunarodna vlast koja je odgovorna za administraciju jednog teritorija na osnovi odredaba Povelje Ujedinjenih naroda ili kakve druge odredbe koja je u pogledu ovog teritorija na snazi. 6. Prihvaanje obveza proisteklih iz konvencije na osnovi paragrafa 4. i 5. e sadr~ati prihvaanje, u ime zainteresiranog teritorija, obveza koje proistje u iz konvencije i obveza koje se, na osnovi Ustava Organizacije, primjenjuju na ratificirane konvencije. U svakoj izjavi i prihvaanju mogu se navesti izmjene odredaba konvencije koje su potrebne za prilagodbu konvencije lokalnim uvjetima. 7. Svaka lanica ili meunarodna vlast koja dostavi izjavu na osnovi paragrafa 4. i 5. ovog lanka mo~e dostavljati periodi no, shodno odredbama konvencije, novu izjavu kojom u ime zainteresiranog teritorija mijenja termine ma koje prethodne izjave ili otkazuje prihvaanje obveza svake konvencije. 8. Ako obveze jedne konvencije nisu prihvaene u ime teritorija predvienog u paragrafima 4. i 5. ovog lanka, lanica, lanice ili meunarodna vlast podnijet e izvjeae generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada o zakonodavstvu i praksi ovog teritorija u pogledu pitanja koja regulira konvencija, a izvjeae e pokazati u kojoj su mjeri primijenjene ili e biti primijenjene odredbe konvencije zakonodavnim putem, administrativnim mjerama, kolektivnim ugovorima ili bilo kojim drugim mjerama; izvjeae treba, osim toga, iznijeti poteakoe koje sprje avaju ili odla~u prihvaanje konvencije. lanak 36. Amandmani Ustav, koji Skupatina prihvaa veinom od dvije treine glasova nazo nih predstavnika, stupaju na snagu kad ih ratificiraju ili usvoje dvije treine lanova Organizacije, podrazumijevajui pet od deset lanova koji su u Administrativnom savjetu u svojstvu lanova od najveeg industrijskog zna aja. lanak 37. Tuma enje Ustava i konvencije 1. Sva pitanja ili teakoe koje se odnose na interpretaciju ovog Ustava i konvencija koje su kasnije na osnovi ovog Ustava zaklju ene od strane lanova, bit e podneseni na ocjenu Meunarodnom sudu pravde. 2. Bez obzira na odredbe paragrafa 1. ovog lanka, Upravno vijee e moi izraditi i podnijeti Skupatini na odobrenje propise za osnivanje suda u cilju brzog rjeaavanja svakog pitanja ili spora koji se odnose na interpretaciju neke konvencije, a koji se mogu podnijeti Sudu od strane Upravnog vijea ili shodno odredbama te konvencije. Sve presude ili savjetodavna mialjenja Meunarodnog suda pravde obvezuju sud koji je ustanovljen na osnovi ovog paragrafa. Svaka presuda koju je izrekao ovakav sud bit e dostavljena lanovima Organizacije i svaka primjedba lanica podnijet e se Skupatini. lanak 38. Regionalne skupatine 1. Meunarodna organizacija rada moi e sazivati regionalne skupatine i utemeljiti regionalne ustanove ako to smatra nu~nim za postizanje ciljeva Organizacije. 2. Ovlaatenja, funkcije i procedure regionalnih Skupatina reguliraju se pravilima koja Upravno vijee izrauje i podnosi na odobrenje Opoj Skupatini. GLAVA ETVRTA RAZNE MJERE lanak 39. Pravni status Organizacije Meunarodna organizacija rada je pravna osoba, a ovlaatena je: 1. zaklju ivati ugovore; 2. isticati pokretna i nepokretna dobra i raspolagati ovim dobrima; 3. pokretati sudski postupak. lanak 40. Povlastice i imunitet 1. Meunarodna organizacija rada u~iva na teritoriju svakog od svojih lanica povlastice i imunitet koji su joj potrebni za postizanje ciljeva. 2. Predstavnici Skupatine, lanovi Upravnog vijea, kao i generalni direktor i du~nosnici Ureda u~ivaju jednake povlastice i imunitet koji su im potrebni kako bi potpuno nezavisno vraili svoje funkcije u odnosu na Organizaciju. 3. Ove povlastice i imunitet bit e precizirani u posebnom sporazumu koji e primijeniti Organizacija u cilju njegovog prihvaanja od strane dr~ava lanica. 7.1.1. Philadelphijska deklaracija DEKLARACIJA O SVRSI I CILJEVIMA MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADA Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, na svom dvadeset aestom zasjedanju u Philadelphiji, 10. svibnja 1944. godine usvaja ovu Deklaraciju o svrsi i ciljevima Meunarodne organizacije rada, kao i o na elima na kojima se treba zasnivati politika njenih lanova. I.Skupatina ponovno potvruje osnovna na ela na kojima je osnovana Organizacija, i to: (a) da rad nije roba; (b) da je sloboda govora i udru~ivanja neophodan uvjet trajnog napretka; (c) da siromaatvo, ma gdje postojalo, predstavlja opasnost po blagostanje svih; (d) da borba protiv oskudice treba biti voena neumorno i energi no unutar svakog naroda i stalnim koncentriranim meunarodnim naporima u kojima predstavnici radnika i poslodavaca, suraujui na osnovi jednakosti sa predstavnicima vlade, sudjeluju u slobodnim raspravama o odlukama demokratskog karaktera u cilju unaprjeenja zajedni ke dobrobiti. II. Uvjereni da je iskustvo pokazalo osnovanost izjave koju sadr~i Ustav Meunarodne organizacije rada i prema kojoj trajan mir mo~e biti ostvaren samo na osnovi socijalne pravde, Skupatina potvruje da: (a) sva ljudska bia, bilo koje rase, vjere ili spola, imaju pravo tra~iti svoj materijalni napredak i duhovni razvoj u slobodi i dostojanstvu, u ekonomskoj sigurnosti i sa jednakim mogunostima; (b) ostvarenje uvjeta za postizanje ovih rezultata treba biti glavni cilj svake nacionalne i meunarodne politike; (c) svi programi akcije i poduzetih mjera na nacionalnom i meunarodnom planu, naro ito u ekonomskoj i financijskoj oblasti, trebaju biti ocijenjeni sa tog glediata i prihvaeni samo ako poma~u, a ne da sprje avaju, izvraenje ovog osnovnog cilja; (d) Meunarodna organizacija rada mora u odnosu na ovaj osnovni cilj, ispitivati i razmatrati u meunarodnom opsegu sve ekonomske i financijske programe akcija i mjera; (e) u ostvarivanju zadataka koji su joj povjereni, Meunarodna organizacija rada mo~e, vodei ra una o svim odgovarajuim gospodarskim i financijskim faktorima, uklju iti u svoje odluke i preporuke sve odredbe koje bude smatrala uklju ivima. III. Skupatina priznaje sve anu obvezu Meunarodne organizacije rada da meu narodima svijeta podr~ava sprovoenje u djelo programa za ostvarenje: (a) punog zaposlenja i podizanje ~ivotnog standarda; (b) zaposlenja radnika na poslovima gdje mogu imati zadovoljstvo da u punoj mjeri ula~u svoje sposobnosti i svoja znanja i da u ato veoj mjeri doprinesu ostvarenju zajedni kog blagostanja; (c) u svrhu ostvarenja ovog cilja, sprovoenja u djelo, putem odgovarajuih jamstvo za sve zainteresirane, podr~avat e se mogunosti osposobljavanja kao i sredstva za olakaanje premjeataja radnika, uklju ivai migracije radne snage i naseljavanje; (d) mogunosti jednakog u eaa za sve u naprednim tekovinama u pogledu plaa i zarada, trajanja radnog vremena i drugih uvjeta rada, i minimalnih plaa potrebnih za ~ivot svih zaposlenih i onih kojima je potrebna takva zatita; (e) stvarnog priznanja prava kolektivnog pregovaranja i suradnje poslodavaca i radnika za trajno poboljanje organizacije proizvodnje, kao i suradnje radnika i poslodavaca u izradi i primjeni socijalne i ekonomske politike; (f) proirenja mjera socijalnog osiguranja kako bi se osigurao osnovni prihod svima onima kojima je potrebna takva zatita, kao i potpuna medicinska zatita; (g) odgovarajue zaatite ~ivota i zdravlja radnika na svim poslovima; (h) zaatite majke i djeteta; (i) odgovarajueg nivoa ishrane, stanovanja i sredstava za razonodu i kulturu; (j) osiguranje jednakih obrazovanih i stru nih mogunosti. IV. Uvjerena da potpunije i aire koriatenje svjetskih proizvodnih mogunosti potrebnih za ostvarenje ciljeva navedenih u Deklaraciji mo~e biti osigurano putem jedne efikasne akcije na meunarodnom i nacionalnom planu, a naro ito primjenom mjera kojima bi se unaprijedilo proairenje proizvodnje i potroanje da bi se izbjegle ozbiljne ekonomske fluktuacije, da bi se ostvario gospodarski i socijalni napredak u nedovoljno razvijenim krajevima svijeta, da bi se osigurala vea stabilnost svjetskih cijena sirovina i ~ivotnih namirnica i da bi se unaprijedila meunarodna trgovina u visokom i stalnom obujmu, Skupatina se obvezuje na potpunu suradnju Meunarodne organizacije rada sa svim meunarodnim organima kojima bi mogao biti povjeren dio odgovornosti u ovom velikom zadatku kao i u poboljaanju zdravlja, odgoja i blagostanja svih naroda. V. Skupatina potvruje da su na ela navedena u ovoj Deklaraciji potpuno primjenjiva na sve narode svijeta i da, dok se u na inu njihove primjene mora voditi ra una o stupnju socijalnog i ekonomskog razvoja svake zemlje, njihova postupna primjena na narode koji su joa zavisni kao i na one koji su doali do tog stupnja da upravljaju sami sobom, interesira sav civilizirani svijet. 7.2. Deklaracija Meunarodne organizacije rada (MOR-a) o temeljnim na elima i pravima na radu. - njena primjena i praenje Usvojena na osamdeset aestom zasjedanju Meunarodne skupatine rada, }eneva, 18. lipnja 1998. Meunarodna organizacija rada je usvojila je u }enevi 18. lipnja 1998. Deklaraciju MOR-a o temeljnim na elima i pravima na radu i Prilog o njenoj primjeni i praenju te na taj na in preuzela izazove globalizacije koja je predmet rasprava koja se vodi u MOR-u od 1994., Iako globalizacija jedan od imbenika ekonomskog rasta, a gospodarski rast je preduvjet druatvenog napretka, neosporno je da sama globalizacija ne jam i gospodarski napredak. Potrebno je da ju prati odreen broj socijalnih pravila koja e se zasnivati na zajedni kim vrijednostima i na taj na in omoguiti svima onima koji su uklju eni da tra~e svoj pravi ni udio u bogatstvu ijem su stvaranju pripomogli. Cilj je Deklaracije pomiriti ~elju za stimuliranjem nacionalnih nastojanja kako bi se osigurao druatveni napredak koji e tei usporedo s gospodarskim napretkom i potrebu za poativanjem razli itih uvjeta, mogunosti i orijentacija koji postoje u pojedinim zemljama. Prvi korak u ovom smjeru u injen je u Kopenhagenu 1995.g, kada su elnici dr~ava i vlada sudionika na Svjetskom sastanku na vrhu o druatvenom razvoju usvojili posebne obveze i Akcijski program koji se odnose na  temeljna prava radnika : zabranu prisilnog rada i rada djece, slobodu udru~ivanja, prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje, jednako nagraivanje za jednaki rad i ukidanje diskriminacije prigodom zapoaljavanja. Ministarska Skupatina Svjetske trgovinske organizacije (WTO), odr~ana u Singaporu 1996.g, omoguila je poduzimanje slijedeeg koraka. Dr~ave su potvrdile svoju obvezu poativanja meunarodno priznate jezgre standarda rada, te podsjetile da je MOR tijelo kompetentno za postavljanje i bavljenje ovim standardima i ponovo potvrdile svoju podraku njenom radu na unapreenju istih. Usvajanje Deklaracije MOR-a je trei korak. On predstavlja zna ajan doprinos cilju postavljenom u stavu 54(b) Akcijskog programa usvojenom na Sastanku na vrhu u Kopenhagenu, a to je zaatita i unapreenje poativanja temeljnih prava radnika, kojim se zahtijeva od dr~ava potpisnica odgovarajuih konvencija MOR-a da ih u cijelosti provode, a da druge dr~ave nastave poativati na ela postavljena u ovim konvencijama. Postojei mehanizmi nadzora ve omoguavaju sredstva za osiguravanje primjene Konvencija u dr~avama koje su ih ratificirale. Za one koje nisu, Deklaracija pru~a vrlo va~an novi pomak u tom pravcu. Kao prvo, ona priznaje da lanice MOR-a, ak ako i nisu ratificirale Konvencije o kojima je rije , imaju obvezu poativati  u dobroj namjeri i u skladu sa Ustavom, na ela koji se odnose na temeljna prava i koji su predmet ovih Konvencija . Kao sljedee, a to je prvi vid primjene i praenja koji je dat u Prilogu Deklaraciji. Ovaj cilj nastoji se postii provoenjem jedinstvene ustavne procedure MOR-a, u suglasnosti sa kojom se tra~i svake godine od onih dr~ava koje nisu ratificirale temeljne konvencije da podnesu izvjeaa o napretku koji je postignut u primjenjivanju na ela iz tih konvencija. I kona no, sve ano se obavezujui da e mobilizirati svoje bud~etske resurse i utjecaj kako bi pomogla svojim lanicama u postizanju ciljeva Sastanka na vrhu u Kopenhagenu, Organizacija je u inila joa jedan korak. Ova obveza e imati svoje mjesto u globalnom izvjeau, koji predstavlja drugi vid praenja i izvjeatavanja zadanog u Prilogu. Globalno izvjeae dat e pregled napretka postignutog u proteklom razdoblju od etiri godine, podjednako u zemljama koje su ratificirale temeljne konvencije i onima koje to nisu u inile. Ovo izvjeae predstavljat e osnovi za procjenjivanje djelotvornosti akcije koja je poduzeta u proteklom razdoblju i po etnu to ku za planove djelovanja u domenu budue pomoi. Usvajanjem ove Deklaracije MOR je preuzela izazov koji je pred nju postavila Meunarodna zajednica. Ona je postavila socijalni minimum na globalnoj razini koji treba odgovoriti realnostima globalizacije i sada mo~e gledati u novo stoljee s obnovljenim optimizmom. Michel Hansenne DEKLARACIJA MOR-a O TEMELJNIM NA ELAMA I PRAVIMA NA RADU Budui da je MOR utemeljena u uvjerenju da je socijalna pravda od suatinskog zna aja za univerzalni i trajni mir; budui da je gospodarski rad bitan, ali ne i dovoljan za osiguravanje pravi nosti, druatvenog napretka i iskorjenjivanja siromaatva, potvrujui potrebu da MOR unapreuje sna~ne socijalne politike, pravdu i demokratske institucije; budui da se MOR mora, posebice sada, oslanjati na sve svoje postavljene standarde, tehni ku suradnju i istra~iva ke resurse u svim oblastima svoje nadle~nosti, osobito u oblasti zapoaljavanja, stru ne obuke i radnih uvjeta, kako bi se osiguralo da, u kontekstu globalne strategije ekonomskog i druatvenog razvoja, ekonomska i socijalna politika budu komponente meusobnog ja anja u svrhu stvaranja airoko zasnovanog odr~ivog razvoja; budui da MOR mora posebno ukazati na problem osoba sa posebnim socijalnim potrebama, osobito onih bez zaposlenja i radnika migranata, da mobilizira i poma~e meunarodna, regionalna i nacionalna nastojanja u cilju rjeaavanja njihovih problema i da unapreuje uspjeane politike u cilju zapoaljavanja; budui da je, u nastojanju odr~avanja veze izmeu socijalnog napretka i ekonomskog rasta, jamstvo temeljnih na ela i prava na rad od posebnog zna aja time ato omoguuje osobama koje su u pitanju slobodno zahtijevaju i na temelju jednake mogunosti svoj pravi ni udio u bogatstvu ije su stvaranje pripomogli, i da u potpunosti ostvare svoje ljudske potencijale; Budui da MOR ima ustavni mandat kao meunarodna organizacija i stru no tijelo za postavljanje i bavljenje meunarodnim standardima rada, a koje u~iva univerzalnu podraku i priznanje u promoviranju temeljnih prava na radu kao izraz svojih ustavnih na ela; Budui da je hitno, u situaciji rastue ekonomske meuovisnosti, ponovo afirmirati nepromjenljivu prirodu temeljnih na ela i prava sadr~anih u Ustavu Organizacije, i promovirati njihovu univerzalnu primjenu; Meunarodna skupatina rada, 1. Podsjea: (a) da, slobodno pridru~ujui se MOR-u, sve lanice podr~avaju na ela i prava navedena u Ustavu i Deklaraciji iz Philadelphije i obvezuju se da e raditi u pravcu postizanja sveukupnih ciljeva Organizacije svim svojim sredstvima i u potpunosti u skladu sa svojim specifi nim okolnostima; (b) da su ovi na ela i prava izra~eni i postavljeni u obliku posebnih prava i obaveza u konvencijama koje su priznate za temeljne, podjednako, unutar i izvan Organizacije. 2. Objavljuje da sve lanice, ak iako nisu ratificirale konvencije o kojima je rije , imaju obvezu, koja proizlazi iz same injenice njihovog lanstva u ovoj Organizaciji, da poatuju, unapreuju i ostvaruju, u dobroj namjeri i u skladu sa Ustavom, na ela koji se ti u temeljnih prava koja su predmet ovih Konvencija, to jest: (a) slobodu udru~ivanja i djelotvorno priznavanje prava na kolektivno pregovaranje; (b) ukidanje svih oblika prinudnog rada; (c) ukidanje diskriminacije u odnosu na zapoaljavanje i zanimanje. 3. Priznaje obvezu Organizacije u pomaganju svojih lanica u odgovoru na njihove ustanovljene i iskazane potrebe kako bi se postigli ovi ciljevi u potpunosti koristei ustavna, operativna i bud~etska sredstva i pomo, kao i da poti e druge meunarodne organizacije s kojima je MOR uspostavila odnose u skladu sa lanom 12. Ustava u pomaganju ovih nastojanja: (a) tako ato e ponuditi tehni ku suradnju i savjetodavne usluge s ciljem unapreenja, ratifikacije i implementacije temeljnih Konvencija; (b) pomagati onim lanicama koje joa nisu u poziciji da ratificiraju neke ili sve ove konvencije, u njihovim nastojanjima da poatuju, unapreuju i ostvaruju na ela koji se odnose na temeljna prava koja su predmet ovih konvencija; i (c) pomagati lanice u njihovim nastojanjima da stvore klimu ekonomskog i socijalnog razvoja. 4. Odlu uje da e, u cilju postizanja potpunog djelovanja ove Deklaracije, primjenjivati promocionalni prilog o primjeni i praenju, koji je bitan i valjan, u skladu s mjerama opisanim u dodatku ovoj Deklaraciji i koji e se smatrati za njen integralni dio. 5. Naglaaava da se standardi rada nee koristiti u protekcionalno komercijalne svrhe i da se ni na ato iz ove Deklaracije ili njenog dodatka o primjeni i praenju ne mo~e pozivati ili koristiti u takve svrhe; pored toga, ova Deklaracija i njen dodatak o primjeni i praenju ni na koji na in ne dovode u pitanje komparativnu prednost bilo koje zemlje. Primjena i praenje Deklaracije I. SVEUKUPNA SVRHA 1. Cilj je ovog priloga o primjeni i praenju, opisanog u nastavku teksta promovirati nastojanja koja lanice Organizacije ula~u u unapreivanju temeljnih na ela i prava obuhvaenih Ustavom MOR-a i Deklaracijom iz Philadelphije, a koja su ponovo potvrena u ovoj Deklaraciji. 2. U svjetlu ovog cilja, koji je strogo promid~bene naravi, ovaj prilog o primjeni i praenju omoguiti e identificiranje onih oblasti u kojima se pomo Organizacije kroz njene aktivnosti tehni ke suradnje mo~e pokazati od koristi za njene lanice, i pomoi im u implementiranju ovih temeljnih na ela i prava. Ovo ne predstavlja zamjenu za ustanovljene nadzorne mehanizme, niti e sprje avati njihovo funkcioniranje; prema tome, specifi ne situacije unutar domena ovih mehanizama nee biti ispitivane ili provjeravane u okviru ovih primjena i praenja. 3. Dva aspekta ove primjene i praenja, koji su opisani u tekstu ato slijedi, zasnivaju se na postojeim procedurama: godianje praenje koje se odnosi na neratificirane temeljne konvencije zahtijevat e samo neka prilagoavanja sadaanjih modaliteta u primjeni lana 19. stav 5(e) Ustava, a globalno e izvjeae poslu~iti za postizanje najboljih rezultata iz postupaka sprovedenih u skladu sa Ustavom. II. GODI`NJA PRIMJENA I PRAENJE KOJI SE ODNOSE NA NERATIFICIRANE TEMELJNE KONVENCIJE A. Svrha i domena 1. Svrha je svake godine omoguiti pregled nastojanja u skladu sa Deklaracijom koja ula~u lanice koje joa uvijek nisu ratificirale sve temeljne konvencije i koji e putem pojednostavljenih postupaka zamijeniti etverogodianji pregled koji je uveo Upravni savjet 1995.g. 2. Ovo praenje pokrivat e svake godine etiri oblasti temeljnih na ela i prava kao ato su specificirani u Deklaraciji. B. Modaliteti 1. Ovo e praenje zasnivat na izvjeaima koji se zahtijevaju od lanica na temelju odredbi iz lana 19. stav 5(e) Ustava. Obrasci izvjeaa bit e napravljeni tako da se mogu dobiti informacije od vlada koje nisu ratificirale jednu ili viae temeljnih konvencija o bilo kojim promjenama do kojih je mo~da doalo u njihovom zakonu i praksi, imajui u vidu lan Ustava i ustanovljenu praksu. 2. Pregled ovih izvjeaa, koje prikuplja Kancelarija, izvrait e Upravni savjet. 3. U pogledu uvoda u izvjeaa koji budu prikupljeni na ovaj na in, poklanjajui pozornost bilo kojem od vidova koji bi mogli zahtijevati detaljniju raspravu, Kancelarija se mo~e pozvati na grupu eksperata koje u ovu svrhu imenuje Upravni savjet. 4. Prilagoavanja postojeih postupaka Upravnog vijea bit e ispitana kako bi se omoguilo lanicama koje nisu zastupljene u Upravnom savjetu da pru~e, na najbolji mogui na in, objaanjenja koja mogu biti potrebna ili od koristi tijekom rasprava Upravnog vijea kako bi dopunile informacije sadr~ane u njihovim izvjeaima. III. GLOBALNO IZVJE`E A. Svrha i domena 1. Svrha ovog izvjeaa je da pru~i dinami nu globalnu sliku u odnosu na svaku od kategorija temeljnih na ela i prava koja je primijeena tijekom prethodnog etverogodianjeg razdoblja i da poslu~i kao osnova za procjenu djelotvornosti pomoi koju je pru~ila Organizacija, kao i za odreivanje prioriteta u narednom razdoblju, u obliku akcijskih planova za tehni ku suradnju namijenjenu, posebice, mobiliziranju unutarnjih i vanjskih resursa koji su nu~ni za njihovo izvoenje. 2. Izvjeae e, svake godine, naizmjeni no pokrivati jednu od etiri kategorije temeljnih na ela i prava. B. Modaliteti 1. Izvjeae e biti sa injeno u okviru odgovornosti generalnog direktora na temelju slu~benih informacija, ili informacija koje se prikupe i procijene putem ustanovljenih postupaka. U slu aju dr~ava koje nisu ratificirale temeljne konvencije, on e se naro ito temeljiti na nalazima iz gore spomenutog godianjeg praenja. U slu aju lanica koje su ratificirale konvencije o kojima je rije , ovo e se izvjeae posebice temeljiti na izvjeaima kao ato je navedeno u odredbama lana 22. Ustava. 2. Ovo izvjeae podnosi se Skupatini za tripartitnu raspravu kao izvjeae Generalnog direktora. Skupatina se mo~e baviti ovim izvjeaem odvojeno od izvjeaa iz lana 12. svojih Stalnih pravila, i mo~e o njemu raspravljati tijekom zasjedanja koje je u potpunosti posveeno ovom izvjeau, ili na bilo koji drugi odgovarajui na in. Nakon toga zadatak je Upravnog vijea, da na ranom zasjedanju, na temelju ove rasprave donese zaklju ke o prioritetima i akcijske planove za tehni ku suradnju koji e se primjenjivati u narednom razdoblju od etiri godine. IV. PODRAZUMIJEVA SE DA: 1. Prijedlozi za izmjene i dopune Stalnih pravila podnose se Upravnom vijeu i Skupatini od kojih se tra~i da primijene prethodne odredbe. 2. Skupatina e, pravovremeno, izvraiti reviziju funkcioniranja ove primjene i praenja u svjetlu ste enog iskustva kako bi procijenila je li na odgovarajui na in ispunila cjelokupnu svrhu izra~enu u Dijelu I.12 Prethodni tekst je Deklaracija MOR-a o temeljnim na elima i pravima na radu i njena primjena i praenje koje je na propisan na in usvojila OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada na osamdeset aestom zasjedanju odr~anom u }enevi, a koje je proglaaeno zavraenim 18. lipnja 1998. U POTVRDU EGA mi stavljamo svoje potpise ovog devetnaestog dana lipnja 1998.godine. Predsjednik Skupatine, JEAN- JACQUES OECHSLIN Generalni direktor Meunarodne kancelarije rada, MICHEL HANSENNE 7.3. Pravo koalicije Konvencija br.11. - O pravima udru~ivanja i koaliranja poljoprivrednih radnika iz 1921. OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada Druatva naroda, sazvana u }enevi od Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada i sastavai se, 25. kolovoza 1921. godine, na treem zasjedanju, budui da je odlu ila usvojiti razne prijedloge koji se odnose na prava udru~ivanja i koaliranja poljoprivrednih radnika, pitanje obuhvaeno etvrtom to kom dnevnog reda zasjedanja, i budui da je odlu ila da ovi prijedlozi uzmu oblik jednog projekta meunarodne konvencije, usvaja projekt dolje izlo~ene Konvencije, koju trebaju ratificirati lanovi Meunarodne organizacije rada, sukladno odredbama XIII. dijela Versajskog ugovora i dijelova drugih ugovora o miru koji ovom odgovaraju: lanak 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada, ratificirajui ovu Konvenciju, obvezuje se osigurati svim osobama zaposlenim u poljoprivredi ista prava udru~ivanja i koaliranja kao i industrijskim radnicima, te odbaciti svaku zakonsku ili kakvu drugu odredbu kojoj je cilj ograni iti ova prava poljoprivrednim radnicima. lanak 2. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije pod pogodbama predvienim u XIII. dijelu Versajskog ugovora i u dijelovima drugih ugovora o miru koji ovom odgovaraju, bit e priopene glavnom tajniku Druatva naroda koji e ih registrirati. lanak 3. Ova e Konvencija stupiti na snagu kada Generalni tajnik registrira ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada. Ona e obvezivati samo lanice ija je ratifikacija registrirana u Uredu. Poslije toga, ova e Konvencija stupiti na snagu za svakog lana na dan kada njegova ratifikacija bude registrirana u Uredu. lanak 4. Kada ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada budu registrirane u Tajniatvu, Generalni direktor Druatva naroda notificirat e to svim lanovima Organizacije rada. Isto tako, priopit e im registriranje ratifikacija koje bi mu kasnije bile priopene od strane svih drugih lanova Organizacije. lanak 5. Pod rezervom odredaba lanka 3., svaka lanica koji ratificira ovu Konvenciju, obvezuje se primijeniti odredbe lanka 1. najkasnije 1. sije nja 1924. godine, i poduzeti mjere za ostvarenje ove odredbe. lanak 6. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se primijeniti je na svoje kolonije, posjede i protektorate sukladno odredbama lanka 421. Versailleskog ugovora i lancima drugih ugovora o miru koji ovom odgovaraju. lanak 7. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina od dana kada je stupila na snagu putem akta priopenja glavnom tajniku Druatva naroda, koji on registrira. Otkaz e djelovati godinu dana nakon njegove registracije u Uredu. lanak 8. Upravno vijee Meunarodnog ureda rada bit e du~no, najmanje jednom svakih deset godina, podnijeti Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotriti potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red zasjedanja Skupatine. lanak 9. Francuski i engleski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.87. - O slobodi udru~ivanja i zaatiti prava na organiziranje OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u San Franciscu sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na tridesetprvom zasjedanju 17. lipnja 1948.g. odlu ivai prihvatiti, u obliku konvencije, odreene prijedloge u vezi sa slobodom udru~ivanja i zaatitom prava na organiziranje, a ato je sedma to ka dnevnog reda zasjedanja, uzimajui u obzir da Preambula Statuta Meunarodne organizacije rada proglaaava priznanje na ela slobode udru~ivanja jednim od na ina za poboljaanje uvjeta rada i postizanje mira; uzimajui u obzir da Philadelphijska deklaracija ponovno potvruje da su sloboda izra~avanja i udru~ivanja bitni za stalan napredak; uzimajui u obzir da je Meunarodna skupatina rada na svom tridesetom zasjedanju jednoglasno prihvatila na ela koja bi morala stvoriti osnovi za meunarodno ureenje; uzimajui u obzir da je Opa skupatina Ujedinjenih naroda na svom drugom zasjedanju prihvatila ta na ela i zatra~ila od Meunarodne organizacije rada da nastavi ulagati napore kako bi se omoguilo usvajanje jedne ili nekoliko meunarodnih konvencija; usvaja devetog srpnja tisuu devetsto etrdeset osme godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o slobodi udru~ivanja i zaatiti prava na organiziranje iz 1948.g. Dio I. SLOBODA UDRU}IVANJA lanak 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada za koju je ova Konvencija na snazi obvezuje se primjenjivati odredbe koje slijede. lanak 2. Radnici i poslodavci imaju pravo, bez ikakve razlike i bez prethodnog odobrenja, osnivati i, pod uvjetima koji mogu biti propisani samo pravilima te udruge, pristupati udrugama prema vlastitom izboru. lanak 3. 1. Udruge radnika i poslodavaca imaju pravo izraditi svoje statute i pravila, potpuno slobodno birati svoje predstavnike, organizirati svoje upravljanje i djelatnosti i utvrditi svoje programe. 2. Javne se vlasti moraju suzdr~avati od svakog uplitanja koje bi ograni avalo to pravo ili ometalo njegovo zakonito ostvarivanje. lanak 4. Udruge radnika i poslodavaca ne mogu biti raspuatene niti im se mo~e obustaviti djelovanje odlukom upravnih vlasti. lanak 5. Udruge radnika i poslodavaca imaju pravo utemeljiti i udru~ivati se u federacije i konfederacije, a sve takve udruge, federacije i konfederacije imaju pravo pridru~iti se meunarodnim udrugama radnika i poslodavaca. lanak 6. Odredbe lanaka 2., 3. i 4. ove Konvencije se primjenjuju na federacije i konfederacije udruga radnika i poslodavaca. lanak 7. Stjecanje pravne osobnosti udruga radnika i poslodavaca ne smije ovisiti o uvjetima takve naravi koji bi ograni ili primjenu lanaka 2., 3. i 4. lanak 8. 1. U ostvarivanju prava zajam enih ovom Konvencijom radnici i poslodavci i njihove udruge, kao i ostale osobe i organizirane zajednice moraju poativati nacionalno zakonodavstvo. 2. Nacionalno zakonodavstvo ne smije biti takvo da ograni ava, niti se smije primjenjivati na na in da ograni ava, jamstva predviena ovom Konvencijom. lanak 9. 1. Opseg u kojem e se jamstva predviena ovom Konvencijom primjenjivati na oru~ane snage i policiju utvrdit e se nacionalnim zakonima ili drugim propisima. 2. U skladu s na elom utvrenim lankom 19. stavkom 8. Statuta Meunarodne organizacije rada nee se smatrati da ratifikacija ove Konvencije od strane odreene lanice ograni ava primjenu bilo kojeg postojeeg zakona, odluke, obi aja ili sporazuma na temelju kojeg pripadnici oru~anih snaga ili policije u~ivaju bilo koje pravo zajam eno ovom Konvencijom. lanak 10. U ovoj Konvenciji izraz udruga ozna ava svaku udrugu radnika ili poslodavaca koja ima za cilj promicanje i zaatitu interesa radnika ili poslodavaca. Dio II. ZA`TITA PRAVA NA ORGANIZIRANJE lanak 11. Svaka se lanica Meunarodne organizacije rada za koju je ova Konvencija na snazi obvezuje da e poduzimati sve potrebne i prikladne mjere kako bi osigurala radnicima i poslodavcima slobodno ostvarivanje prava na udru~ivanje. Dio III. RAZLI ITE ODREDBE lanak 12. 1. U odnosu na teritorije iz lanka 35. Meunarodne organizacije rada izmijenjenog Instrumentom o izmjeni Statuta Meunarodne organizacije rada iz 1946.g. osim teritorija obuhvaenih stavcima 4. i 5. navedenog lanka koji je na taj na in izmijenjen, svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, istovremeno ili ato je mogue prije nakon ratifikacije, izjavu u kojoj navodi: (a) teritorije u odnosu na koje se obvezuje da e se odredbe Konvencije primjenjivati bez izmjene; (b) teritorije u odnosu na koje se obvezuje da e se odredbe ove Konvencije primjenjivati s izmjenama, kao i pojedinosti o tim izmjenama; (c) teritorije u odnosu na koje je ova Konvencija neprimjenjiva, te u tim slu ajevima razloge zbog kojih je neprimjenjiva; (d) teritorije u odnosu na koje pridr~ava pravo kona ne odluke. 2. Obveze predviene stavkom 1. podstavcima (a) i (b) ovoga lanka se smatraju sastavnim dijelom ratifikacije i imaju snagu ratifikacije. 3. Svaka lanica mo~e uvijek, naknadnom izjavom, odustati u cijelosti ili djelomi no od svake rezerve koju je stavila u izvornoj izjavi u skladu sa stavkom 1. podstavcima (b), (c) i (d) ovoga lanka. 4. Svaka lanica mo~e, uvijek kada je ovu Konvenciju mogue otkazati u skladu s odredbama lanka 16., dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu kojom mijenja u bilo kojem pogledu bilo koju prijaanju izjavu i u kojoj navodi sadaanje stajaliate u odnosu na odreene teritorije. lanak 13. 1. Ako pitanja koja su ureena ovom Konvencijom spadaju u nadle~nost samouprave nekog teritorija izvan mati nog podru ja, lanica koja je odgovorna za meunarodne odnose tog teritorija mo~e, u dogovoru s vladom tog teritorija, dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu kojom prihvaa, u ime teritorija, obveze koje proizlaze iz ove Konvencije. 2. Izjavu kojom se prihvaaju obveze iz ove Konvencije mogu generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada dostaviti: (a) dvije ili viae lanica Organizacije u odnosu na bilo koji teritorij koji je pod njihovom zajedni kom upravom; (b) svako meunarodno tijelo koje je odgovorno za upravljanje bilo kojim teritorijem na temelju Povelje Ujedinjenih naroda ili po drugoj osnovi, a u odnosu na bilo koji takav teritorij. 3. U izjavama dostavljenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada u skladu s prethodnim stavcima ovoga lanka mora se nazna iti hoe li se odredbe ove Konvencije na doti ni teritorij primjenjivati bez izmjene ili s izmjenama; kad se u izjavi navodi da e se Konvencija primjenjivati s izmjenama, moraju se navesti pojedinosti o nare enim izmjenama. 4. Zainteresirana lanica, lanice ili meunarodno tijelo mogu se u svako doba naknadnom izjavom u cijelosti ili djelomi no odrei prava na izmjenu navedenu u bilo kojoj prijaanjoj izjavi. 5. Zainteresirana lanica, lanice ili meunarodno tijelo mogu, uvijek kada je ovu Konvenciju mogue otkazati u skladu s lankom 16., dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu kojom mijenjaju bilo koju prijaanju izjavu i u kojoj se navodi sadaanje stajaliate u odnosu na primjenu ove Konvencije. Dio IV. ZAVR`NE ODREDBE lanak 14. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 15. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod glavnog ravnatelja. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod glavnog ravnatelja registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci od datuma registracije njene ratifikacije. lanak 16. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku roka od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz po inje djelovati godinu dana nakon datuma kada je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon isteka razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za joa jedno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima utvrenim ovim lankom. lanak 17. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija, izjava ili otkaza ato su ih mu priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama organizacije registraciju druge priopene mu ratifikacije, generalni direktor e upozoriti lanice Organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. lanak 18. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije u skladu s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 19. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 20. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi no, tada, ukoliko se novom konvencijom ne odredi druk ije: (a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane jedne lanice ipso iure zna i otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 16., ako i kada nova revidirana konvencija stupi na snagu; (b) na dan stupanja na snagu nove revidirane konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale novu revidiranu konvenciju. lanak 21. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br. 98 - O primjeni na ela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949. Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom tridesetdrugom zasjedanju 8. lipnja 1949.g. i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s primjenom na ela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje, a ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja prvog srpnja tisuu devetsto etrdeset devete godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949.g. lanak 1. 1. Radnici imaju pravo na odgovarajuu zaatitu od svih postupaka sindikalne diskriminacije u vezi s njihovim zaposlenjem. 2. Takva se zaatita mora posebice primijeniti u postupcima koji imaju za cilj: (a) uvjetovati zapoaljavanje radnika zabranom njegovog u lanjivanja u sindikat ili njegovim ia lanjivanjem iz sindikata; (b) uzrokovati otpuatanje ili na neki drugi na in oatetiti radnika zbog lanstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnog vremena ili, uz pristanak poslodavca, tijekom radnog vremena. lanak 2. 1. Udruge radnika i poslodavaca imaju pravo na odgovarajuu zaatitu od svih postupaka kojima bi se oni ili njihovi zastupnici ili lanovi uplitali jedni drugima u utemeljenje, djelovanje ili upravljanje. 2. Postupci koji su usmjereni poticanju osnivanja udruga radnika pod nadzorom poslodavaca ili udruga poslodavaca, ili pru~anje financijske ili druge potpore udrugama radnika s namjerom da se te udruge stave pod nadzor poslodavaca ili udruga poslodavaca, posebice e se smatrati postupcima uplitanja u smislu ovoga lanka. lanak 3. U skladu s nacionalnim uvjetima moraju se, ako je potrebno, uspostaviti posebni mehanizmi radi osiguravanja poativanja prava na organiziranje odreenog prethodnim lancima. lanak 4. U skladu s nacionalnim uvjetima moraju se, ako je potrebno, poduzimati odgovarajue mjere za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizama dobrovoljnog pregovaranja izmeu poslodavaca ili udruga poslodavaca i udruga radnika u cilju utvrivanja uvjeta zapoaljavanja kolektivnim ugovorima. lanak 5. 1. Opseg u kojem e se jamstva predviena ovom Konvencijom primjenjivati na oru~ane snage i policiju utvrdit e se nacionalnim zakonima ili drugim propisima. 2. U skladu s na elom utvrenim lankom 19. stavkom 8. Statuta Meunarodne organizacije rada, nee se smatrati da ratifikacija ove Konvencije od strane odreene lanice ograni ava primjenu bilo kojeg postojeeg zakona, odluke, obi aja ili sporazuma na temelju kojega pripadnici oru~anih snaga ili pozicije u~ivaju bilo koje pravo zajam eno ovom Konvencijom. lanak 6. Ova Konvencija ne ureuje polo~aj javnih slu~benika koji rade u dr~avnoj upravi, niti se smije tuma iti kao da na bilo koji na in utje e na njihova prava ili polo~aj. lanak 7. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 8. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 9. 1. U izjavama dostavljenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada u skladu sa stavkom 2., lanka 35. Statuta Meunarodne organizacije rada moraju se navesti: (a) teritoriji u odnosu na koje se odnosna lanica obvezuje da e se odredbe Konvencije primjenjivati bez izmjene; (b) teritoriji u odnosu na koje se ona obvezuje da e se odredbe ove Konvencije primjenjivati s izmjenama, kao i pojedinosti o tim izmjenama; (c) teritoriji u odnosu na koje je ova Konvencija neprimjenjiva, te u tim slu ajevima razloge zbog kojih je neprimjenjiva; (d) teritorije u odnosu na koje ona zadr~ava pravo donoaenja kona ne odluke dok ne razmotri svoje stajaliate. 2. Obveze predviene stavkom 1. podstavcima (a) i (b) ovoga lanka smatraju se sastavnim dijelom ratifikacije i imaju snagu ratifikacije. 3. Svaka lanica mo~e uvijek, naknadnom izjavom, odustati u cijelosti ili djelomi no od svake rezerve koju je stavila u izvornoj izjavi u skladu sa stavkom 1. podstavcima (b), (c) i (d) ovoga lanka. 4. Svaka lanica mo~e, uvijek kada je ovu Konvenciju mogue otkazati u skladu s odredbama lanka 11., dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu kojom mijenja u bilo kojem pogledu bilo koju prijaanju izjavu i u kojoj navodi sadaanje stajaliate u odnosu na odreene teritorije. lanak 10. 1. U izjavama dostavljenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada u skladu sa stavcima 4. i 5. lanka 35. Statuta Meunarodne organizacije rada mora se nazna iti hoe li se odredbe ove Konvencije na doti ni teritorij primjenjivati bez izmjene ili s izmjenama, i kad se u izjavi navodi da e se Konvencija primjenjivati s izmjenama, moraju se navesti pojedinosti o nare enim izmjenama. 2. Zainteresirana lanica, lanice ili meunarodno tijelo mogu se u svako doba naknadnom izjavom, u cijelosti ili djelomi no, odrei prava na svaku izmjenu navedenu u bilo kojoj prijaanjoj izjavi. 3. Zainteresirana lanica, lanice ili meunarodno tijelo mogu, uvijek kada je ovu Konvenciju mogue otkazati u skladu s odredbama lanka 11., dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu kojom mijenjaju u svakom drugom pogledu uvjete bilo koje prijaanje izjave i u kojoj se navodi sadaanje stajaliate u odnosu na primjenu ove Konvencije. lanak 11. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz po inje djelovati godinu dana nakon datuma kada je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon isteka roka od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za naredno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakog novog roka od deset godina prema uvjetima utvrenim ovim lankom. lanak 12. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija i otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama organizacije registraciju druge, priopene mu ratifikacije, generalni direktor e upozoriti lanice Organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. lanak 13. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije u skladu s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 14. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotriti potrebu uvratavanja pitanja njene cjelovite ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 15. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju kojom bi se ova Konvencija revidirala u cijelosti ili djelomi no tada, ukoliko se novom konvencijom ne odredi druk ije: (a) ratifikacija nove revidirajue konvencije od strane lanice ipso iure zna i otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 11., ako i kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu; (b) od datuma kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale novu revidirajuu konvenciju. lanak 16. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br. 135 - O zaatiti predstavnika radnika u poduzeu i pogodnostima koje bi im trebalo osigurati OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom 56. zasjedanju 2. lipnja 1971.g. i imajui na umu odredbe Konvencije o pravu na organiziranje i kolektivnom pregovaranju iz 1949. g. koja predvia zaatitu radnika od postupaka protusindikalne diskriminacije u odnosu na njihovo zaposlenje, i smatrajui da je po~eljno dopuniti te odredbe u odnosu na predstavnike radnika, i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi sa zaatitom predstavnika radnika u poduzeu i pogodnostima koje bi im trebalo osigurati, a ato je peta to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovom instrumentu dati oblik meunarodne konvencije, usvaja dvadeset i treeg lipnja tisuu devetsto sedamdeset i prve godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o predstavnicima radnika iz 1971.: lanak 1. Predstavnici radnika u poduzeu moraju u~ivati djelotvornu zaatitu od svakog za njih atetnog postupka, uklju ujui otkaz, koji se temelji na njihovom statusu ili djelovanju u svojstvu predstavnika radnika, ili na lanstvu u sindikatu, ili sudjelovanju u sindikalnim djelatnostima, ukoliko postupaju u skladu s postojeim zakonima, ili kolektivnim ugovorima, ili drugim zajedni ki usuglaaenim sporazumima. lanak 2. 1. Predstavnicima radnika moraju se osigurati u poduzeu osigurati primjerene pogodnosti sa ciljem da im se omogui brzo i u inkovito obavljanje du~nosti. 2. S tim u vezi mora se voditi ra una o zna ajkama sustava industrijskih odnosa u zemlji, te potrebama, veli ini i sposobnostima odnosnog poduzea. 3. Osiguravanjem se takvih pogodnosti ne smije nanijeti ateta u inkovitom poslovanju odnosnog poduzea. lanak 3. U svrhu ove Konvencije izraz "predstavnici radnika" zna i osobe koje su priznate kao takve nacionalnim zakonima ili praksom, bez obzira jesu li oni - sindikalni predstavnici, tj. predstavnici koje su imenovali ili izabrali sindikati ili lanovi tih sindikata ili izabrani predstavnici, tj. predstavnici koje su slobodno izabrali radnici u poduzeu u skladu s odredbama nacionalnih zakona ili drugih propisa, ili kolektivnih ugovora i ije du~nosti ne uklju uju djelatnosti koje se priznaju kao isklju ivi prerogativ sindikata u odnosnoj zemlji. lanak 4. Nacionalnim zakonima ili drugim propisima, kolektivnim ugovorima, arbitra~nim odlukama ili sudskim presudama mo~e se utvrditi jedna ili viae vrsta predstavnika radnika koji imaju pravo na zaatitu ili olakaice predviene ovom Konvencijom. lanak 5. Ako u istom poduzeu postoje i sindikalni predstavnici i izabrani predstavnici poduzet e se odgovarajue mjere, gdje god je to potrebno, kako bi se osiguralo da se postojanje izabranih predstavnika ne koristi za slabljenje polo~aja zainteresiranih sindikata ili njihovih predstavnika, te kako bi se poticala suradnja izmeu izabranih predstavnika i zainteresiranih sindikata i njihovih predstavnika o svim relevantnim pitanjima. lanak 6. Ova se Konvencija mo~e primjenjivati kroz nacionalne zakone ili druge propise ili kolektivne ugovore, ili na bilo koji drugi na in u skladu s nacionalnom praksom. lanak 7. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 8. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 9. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka roka od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Otkaz po inje djelovati godinu dana nakon datuma kad je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon isteka roka od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za joa jedno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim u ovim lankom. lanak 10. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge dostavljene mu ratifikacije koja je potrebna da ova Konvencija stupi na snagu, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na datum kojim Konvencija stupa na snagu. lanak 11. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije u skladu s odredbom lanka 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 12. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 13. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju kojom bi se ova Konvenciju revidirala u potpunosti ili djelomi no, tada, ukoliko se novom konvencijom ne odredi druk ije: ratifikacija nove, revidirane konvencije, od strane lanice ipso iure zna i otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 9., ako i kada revidirana konvencija stupi na snagu; od datuma stupanja na snagu nove revidirane konvencije ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale revidirajuu konvenciju. lanak 14. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.144 - O tripartitnim konzultacijama, 1976. Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je sazvalo u }enevi Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na 2. lipnja. 1976. godine svom 61-om. zasjedanju. Podsjeajui na uvjete postojeih meunarodnih Konvencija i Preporuka o radu  a posebice na Konvenciju o slobodi udru~ivanja i zaatiti prava na organiziranje iz 1948., Konvenciju o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949.g. i Preporuku o konzultacijama na industrijskoj razini i na nacionalnim razinama iz 1960.g., a koji potvruju pravo poslodavaca i radnika da formiraju slobodne i nezavisne organizacije i, zahtijevaju mjere u cilju promoviranja djelotvornih konzultacija na nacionalnoj razini izmeu javnih vlasti i organizacija poslodavaca i radnika, kao i na odredbe brojnih Konvencija i Preporuka o radu kojima se osiguravaju savjetovanja organizacija poslodavaca i radnika o mjerama koje bi im omoguile djelovanje, i budui da je razmotrila etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, pod nazivom  Uspostavljanje tripartitnog mehanizma u svrhu promoviranja implementacije meunarodnih standarda rada i, budui da je donijela odluku o usvajanju izvjesnih prijedloga u vezi sa tripartitnom konzultacijom u cilju promoviranja implementacije meunarodnih standarda rada, i odlu ila tim prijedlozima dati oblik konvencije, usvaja dana dvadeset prvog lipnja godine tisuu devet stotina sedamdeset aeste godine, sljedeu Konvenciju, koja se mo~e nazvati Konvencija o tripartitnim konsultacijama (Meunarodni standardi rada), 1976.g. lanak 1. U ovoj Konvenciji pojam  reprezentativne organizacije podrazumijeva najreprezentativnije organizacije poslodavaca i radnika koje imaju pravo slobode udru~ivanja. lanak 2. 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju, obvezuje se regulirati postupke kojima se osiguravaju u inkovita savjetovanja o pitanjima koja se odnose na aktivnosti Meunarodne organizacije rada propisane u lanu 5., stavu 1. ni~e, izmeu predstavnika vlade, poslodavaca i radnika. 2. Karakter i oblik postupaka iz stava 1. ovog lana odreuju se u svakoj zemlji suglasno nacionalnoj praksi, nakon konsultacija sa reprezentativnim organizacijama, tamo gdje takve organizacije postoje , gdje takvi postupci joa nisu ustanovljeni. lanak 3. 1. Predstavnike poslodavaca i radnika za svrhe postupaka zajam enih ovom Konvencijom, slobodno biraju njihove reprezentativne organizacije, gdje takve organizacije postoje. 2. Poslodavci i radnici su predstavljeni na ravnopravnoj osnovi u svim tijelima putem kojih se vrae konzultacije. lanak 4. 1. Nadle~ni organ preuzima odgovornost za pru~anje administrativne podrake postupcima iz ove Konvencije. 2. Izmeu nadle~nog organa i reprezentativnih organizacija, gdje takve organizacije postoje, sa injavaju se odgovarajui aran~mani radi financiranja svake neophodne izobrazbe sudionika ovih postupaka. lanak 5. 1. Svrha postupaka zajam enih ovom Konvencijom su savjetovanja o: (a) odgovorima vlade na upitnike koji se odnose na to ke dnevnog reda Meunarodne skupatine rada i vladinih komentara na predlo~ene tekstove za raspravu Skupatine. (b) prijedlozima koje treba pripremiti nadle~noj vlasti ili vlastima u vezi sa podnoaenjem kionvencija i preporuka u skladu sa lanom 19. Statuta Meunarodne organizacije rada. (c) ponovnom ispitivanju, neratificiranih konvencija i preporuka koje joa nisu stupile na snagu, u odgovarajuim razmacima, radi razmatranja mjera koje se mogu poduzeti na promoviranju njihovog provoenja i ratifikacije kada je to potrebno. (d) Pitanjima koja proizlaze iz izvjeaa koji se moraju dostaviti Meunarodnom uredu rada u skladu sa lanom 22. Statuta Meunarodne organizacije rada. (e) Prijedlozima za otkazivanje ratificiranih konvencija. 2. Da bi se osiguralo odgovarajue razmatranje pitanja iz stava 1. ovog lana, savjetovanja se obavljaju u odgovarajuim vremenskim razmacima koji e biti odreeni sporazumom, ali najmanje jednom godianje. lanak 6. Kada je to primjereno i, nakon konzultacija sa reprezentativnim organizacijama gdje takve organizacije postoje, nadle~ni organ izdaje godianje izvjeae o provoenju postupaka koje osigurava ova Konvencija. lanak 7. Formalne ratifikacije ove Konvencije se dostavljaju generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 8. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana kada je generalni direktor registrirao ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu, dvanaest mjeseci od dana registriranja njene ratifikacije. lanak 9. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku roka od deset godina od datuma stupanja Konvencije na snagu, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz proizvodi pravni u inak godinu dana nakon datuma kada je registriran. 2. lanica koja ratificira ovu Konvenciju, ako u roku od godinu dana po isteku perioda od deset godina iz prethodnog stava, ne upotrijebi pravo otkaza koje je predvienim ovim lanom, vezana je za novi desetogodianji period, pod uvjetima predvienim ovim lanom. lanak 10. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada o registraciji svih ratifikacija i otkaza koje mu dostave lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge priopene mu ratifikacije generalni direktor upozorit e lanice Organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. lanak 11. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja Glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije, u skladu sa lanom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i otkazima ato ih je registrirao u skladu sa odredbama prethodnih lanaka. lanak 12. U slu aju potrebe, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra je li potrebno u dnevni red Skupatine uvrstiti pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 13. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju kojom bi se u potpunosti ili djelomi no revidirala ova Konvencija, i ukoliko nova konvencija ne nala~e druga ije: (a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane dr~ave lanice povla i trenutni otkaz ove konvencije po sili zakona, bez obzira na propise iz gornjeg lana 12., pod uvjetom da nova revidirana konvencija stupi na snagu; (b) po evai od datuma stupanja na snagu nove revidirane konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju dr~ava lanica. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za dr~ave lanice koje je budu ratificirale, a koje nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 14. Engleska i francuska verzija teksta ove Konvencije jednako su vjerodostojne. Konvencija br.151 - O zaatiti prava na organiziranje i postupcima za utvrivanje uvjeta zapoaljavanja u javnim slu~bama, 1978. Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada u }enevi 7. lipnja 1978. g. na njenom 64-om. zasjedanju, i utvrujui uvjete Konvencije o slobodi udru~ivanja i zaatiti prava na organiziranje iz 1948.g., Konvencije o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949.g., i Konvencije i Preporuke o radni kim predstavnicima iz 1971.g., i ukazujui na to da Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949.g., ne obuhvaa izvjesne kategorije javnih slu~benika, te da se Konvencija i Preporuka o radni kim predstavnicima iz 1971.g., primjenjuje na radni ke predstavnike u poduzeima. Utvrujui zna ajno airenje aktivnosti javne slu~be u mnogim zemljama i potrebu za dobrim radnim odnosima izmeu javnih vlasti i organizacija javnih slu~benika, i uzimajui u obzir razlike izmeu dr~ava lanica u pogledu politi kog, druatvenog i ekonomskog sistema i u razlikama u praksi meu dr~avama lanicama (na primjer, u pogledu odnosnih funkcija centralne i lokalne vlade, federalnih, dr~avnih i opinskih vlasti i poduzea u dr~avnom vlasniatvu i razli itih autonomnih i poluautonomnih javnih organa, kao i prirode radnih odnosa), i uzimajui u obzir posebne probleme koji su proiziali iz ovoga, definicije upotrijebljene u tu svrhu i svaki meunarodni instrument, te zahvaljujui razlikama u mnogim zemljama izmeu privatnog i javnog zapoaljavanja, kao i u poteakoama u tuma enju koje su proistekle u vezi sa primjenom odgovarajuih odredbi Konvencije o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, 1949., za javne slu~benike, i zapa~anja nadzornih organa Meunarodne organizacije rada o brojnim slu ajevima da neke vlade primjenjuju ove odredbe na na in koji isklju uje velike grupe javnih slu~benika iz te konvencije, i budui da je odlu ila da usvoji izvjesne prijedloge u vezi sa slobodom udru~ivanja i postupcima za utvrivanje uvjeta zapoaljavanja u javnim slu~bama, pitanje koje je bilo sadr~ano u petoj to ki dnevnog reda zasjedanja, i budui da je odlu ila da ovi prijedlozi budu u obliku meunarodne konvencije, usvaja dana dvadeset sedmog lipnja tisuu devet stotina i sedamdeset osme godine sljedeu konvenciju koja e biti nazvana Konvencija o radnim odnosima (javna slu~ba), 1978.g. DIO I. OBLAST PRIMJENE I DEFINICIJE lanak 1. 1. Ova Konvencija se primjenjuje na sve osobe koje zapoaljavaju javne vlasti u onoj mjeri u kojoj se povoljnije odredbe iz ostalih meunarodnih konvencija koje se odnose na rad ne primjenjuju na njih. 2. Mjera u kojoj se jamstva osigurana ovom Konvencijom primjenjuju na slu~benike visokog polo~aja ije funkcije uobi ajeno podrazumijevaju kreiranje politike ili rukovoenje, ili na zaposlenike ije su du~nosti vrlo povjerljive prirode, odreuju se nacionalnim zakonima ili propisima. 3.Mjera u kojoj se jamstva osigurana ovom Konvencijom primjenjuju na oru~ane snage i na policiju, odreuje se nacionalnim zakonima ili propisima. lanak 2. U svrhu ove Konvencije, pojam  javni slu~benik ozna ava svaku osobu koja je obuhvaena ovom Konvencijom u skladu sa lankom 1. iste. lanak 3. U svrhu ove Konvencije, pojam  organizacija javnih slu~benika ozna ava svaku organizaciju, bez obzira na sastav, ija je svrha unapreenje i obrana interesa javnih slu~benika. DIO II. ZA`TITA PRAVA NA ORGANIZIRANJE lanak 4. 1. Javni slu~benici u~ivaju odgovarajuu zaatitu od anti-sindikalne diskriminacije u pogledu njihovog zapoaljavanja. 2. Takva zaatita se primjenjuje posebno na aktivnosti koje imaju svrhu: (a) zapoaljavanje javnih slu~benika uvjetovati njihovim nepridru~ivanjem ili istupanjem iz lanstva organizacije javnih slu~benika; (b) prouzro iti otkaz ili na drugi na in stvoriti predrasude prema javnom slu~beniku zbog lanstva u organizaciji javnih slu~benika, ili zbog sudjelovanja u redovnim aktivnostima takve organizacije. lanak 5. 1. Organizacija javnih slu~benika u~iva potpunu nezavisnost od javnih organa. 2. Organizacija javnih slu~benika u~iva odgovarajuu zaatitu od svih oblika mijeaanja javnih organa u njezino uspostavljanje, funkcioniranje ili upravu. 3. Posebno e se aktivnosti usmjerene na promoviranje uspostavljanja organizacija javnih slu~benika pod dominacijom javne vlasti ili potpomaganje organizacije javnih slu~benika financijskim ili drugim sredstvima, koje imaju za cilj stavljanje takve organizacije pod kontrolu javne vlasti, smatrati aktom mijeaanja u okviru zna enja ovog lana. DIO III. OLAK`ICE ZA ORGANIZACIJE JAVNIH SLU}BENIKA lanak 6. 1. Takve olakaice se daju predstavnicima priznatih organizacija javnih slu~benika s ciljem da im se omogui obavljanje njihovih funkcija, brzo i djelotvorno, kako u tijeku, tako i izvan radnog vremena. 2. Davanje takvih olakaica nee atetiti djelotvornom radu odnosne uprave ili slu~be. 3. Narav i opseg ovih olakaica odreuje se u skladu sa mjerama iz lana 7. ove Konvencije ili nekim drugim odgovarajuim sredstvom. DIO IV. POSTUPCI ZA UTVRIVANJE ROKOVA I UVJETA ZAPO`LJAVANJA lanak 7. U skladu s nacionalnim uvjetima i po potrebi, poduzimaju se mjere kojima e se stimulirati potpuni razvoj i koriatenje mehanizma za pregovaranje o rokovima i uvjetima zapoaljavanja izmeu zainteresiranih javnih vlasti i organizacija javnih slu~benika, ili nekih drugih metoda kojima bi se predstavnicima javnih slu~benika dopustilo u eae u rjeaavanju ovih pitanja. DIO V. RJE`AVANJE SPOROVA lanak 8. Sporovi koji nastanu u vezi s utvrivanjem rokova i uvjeta zapoaljavanja rjeaavaju se sukladno nacionalnim uvjetima, putem pregovora izmeu strana ili nezavisnih mehanizama, poput posredovanja, mirenja i arbitra~e, na na in koji e osigurati povjerenje uklju enih strana. DIO VI. GRAANSKA I POLITI KA PRAVA lanak 9. Javni, kao i ostali slu~benici, imaju graanska i politi ka prava koja su neophodna za normalno u~ivanje slobode udru~ivanja, koja zavise isklju ivo od obveza proizaalih iz njihovog statusa i naravi njihovih funkcija. DIO VII. ZAVR`NE ODREDBE lanak 10. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije dostavljaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 11. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije je ratifikacije registrirao generalni direktor. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju dr~ava lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu, dvanaest mjeseci od dana registriranja njene ratifikacije. lanak 12. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Otkaz stupa na godinu dana nakon datuma kada je registrirana. 2. lanica koja ratificira ovu Konvenciju, ako u roku od godinu dana po isteku desetogodianjeg perioda iz prethodnog stavka, ne upotrijebi pravo otkaza koje je predvieno ovim lankom, obavezuje se na novo desetogodianje razdoblje, pod uvjetima predvienim ovim lankom. lanak 13. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registracije svih ratifikacija i otkaza koje mu dostave lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge priopene mu ratifikacije generalni direktor upozorit e lanice Organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. lan 14. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije, u skladu sa lanom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i otkazima ato ih je registrirao u skladu sa odredbama prethodnih lanaka. lanak 15. U slu aju potrebe, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra potrebu uvratavanja u dnevni red zasjedanja Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 16. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju kojom bi se u potpunosti ili djelomi no revidirala ova Konvencija, i ukoliko nova konvencija ne nala~e druga ije: (a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane dr~ave lanice povla i trenutni otkaz ove Konvencije po sili zakona, bez obzira na propise iz gornjeg lana 12., pod uvjetom da nova revidirana konvencija stupi na snagu; (b) po evai od datuma stupanja na snagu nove revidirane konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju dr~avama lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za dr~ave lanice koje je budu ratificirale, a koje nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 17. Engleska i francuska verzija teksta ove Konvencije jednako su vjerodostojne. Konvencija br.154 - O promociji kolektivnog pregovaranja, 1981. Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, a koja se sastala 3. lipnja 1981. godine, na svom 67-om zasjedanju, i budui je utvrdila kako odredba Philadelphijske deklaracije potvruje  isklju ivu obvezu Meunarodne organizacije rada da meu narodima unapreuje svjetske programe kojima e se postii& djelotvorno priznavanje prava na kolektivno pregovaranje , i nazna ujui da e se ovaj princip  u potpunosti primjenjivati na sve ljude ma gdje oni bili te, smatrajui da je od klju nog zna aja postojanje meunarodnih standarda koji su sadr~ani u Konvenciji o slobodi udru~ivanja i zaatiti prava na organiziranje iz 1948.g.,, Konvenciji o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949.g., Preporuci o kolektivnim sporazumima iz 1951.g., Preporuci o dobrovoljnom pomirenju i arbitra~i iz 1951.g., Konvenciji i Preporuci o radnim odnosima (javne slu~be) iz 1978.g. i Konvenciji i Preporuci o radnoj administraciji iz 1978., i smatrajui po~eljnim ulaganje veih napora radi ostvarivanja ciljeva ovih standarda, a posebice opih na ela navedenih u lanu 4. Konvencije o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, 1949., i stavu 1. Preporuke o kolektivnim sporazumima iz 1951.g., i smatrajui potrebu dopune ovih standarda odgovarajuim mjerama utemeljenim na standardima s ciljem promoviranja slobodnog i dobrovoljnog kolektivnog pregovaranja, i odlu ila je usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na promoviranje kolektivnog pregovaranja, a koji su sadr~ani u etvrtoj to ki dnevnog reda zasjedanja, i tim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja dana devetnaestog lipnja tisuu devet stotina osamdeset prve godine sljedeu konvenciju nazvanu Konvencija o kolektivnom pregovaranju iz 1981. g. DIO I. OBLAST I DEFINICIJE lanak 1. 1. Ova Konvencija se primjenjuje na sve grane gospodarske djelatnosti. 2. Obim u kojem se ovom Konvencijom osiguravaju jamstva ovih prava u oru~anim snagama i policiji, mo~e se odrediti nacionalnim zakonima, propisima ili praksom. 3.Posebni modaliteti primjene ove Konvencije na javne slu~be mogu se podrediti nacionalnim zakonima, propisima ili nacionalnom praksom. lanak 2. U svrhu ove Konvencije, pojam  kolektivno pregovaranje proairuje se na sve pregovore koji se vode izmeu poslodavca, grupe poslodavaca ili jedne ili viae organizacija poslodavaca, s jedne strane i jedne ili viae organizacija radnika, s druge strane, radi  (a) utvrivanja uvjeta rada i uvjeta zapoaljavanja; i/ili (b) reguliranja odnosa izmeu poslodavaca i radnika; i/ili (c) reguliranja odnosa izmeu poslodavaca ili njihovih organizacija i radni ke organizacije ili radni kih organizacija. lanak 3. 1. Kada nacionalna politika ili praksa priznaju postojanje radni kih predstavnika, kao ato je to definirano u lanku 3., podstavku (b), Konvencije o radni kim predstavnicima, 1971., pojam  kolektivno pregovaranje koristi za pregovaranje sa ovim predstavnicima, za svrhu ove Konvencije, 2. Kada, u skladu sa stavkom 1. ovog lanka, pojam  kolektivno pregovaranje podrazumijeva takoer i pregovore sa radni kim predstavnicima iz tog stavka, poduzimaju se, gdje je to potrebno, odgovarajue mjere kako bi se osiguralo postojanje tih predstavnika u svrhu podrivanja pozicija odnosnih organizacija radnika. DIO II. METODE PRIMJENE lanak 4. Odredbe ove Konvencije se primjenjuju putem nacionalnih zakona ili propisa, ukoliko se druga ije ne primjenjuju putem kolektivnih sporazuma, arbitra~nih odluka ili nekim drugim na inom koji je sukladan nacionalnoj praksi. DIO III. PROMOVIRANJE KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA lanak 5. 1. Poduzimaju se mjere prilagoene nacionalnim uvjetima za promoviranje kolektivnog pregovaranja. 2. Ciljevi mjera navedenih u stavu 1. ovog lanka su sljedei: (a) kolektivno pregovaranje omoguava se svim poslodavcima i svim grupama radnika u granama djelatnosti koje su obuhvaene ovom Konvencijom; (b) kolektivno pregovaranje se postupno proairuje na sve predmete obuhvaene podstavcima (a), (b) i (c) lana 2. ove Konvencije; (c) podsticanje uspostavljanja pravila postupka koji je dogovoren izmeu organizacija radnika i poslodavaca; (d) kolektivno pregovaranje ne smije biti ugro~eno zbog nepostojanja pravila za provoenje potrebnih postupaka ili zbog neprimjerenosti ili neprikladnosti takvih pravila; (e) organi i postupci za rjeaavanje radnih sporova trebaju biti oblikovani tako da pridonose promociji kolektivnog pregovaranja. lanak 6. Odredbe ove Konvencije ne sprje avaju funkcioniranje sustava industrijskih odnosa u kojima se kolektivno pregovaranje odvija unutar okvira za pomirenje i/ili mehanizma ili institucija arbitra~e u kojima strane u postupku kolektivnog pregovaranja dobrovoljno sudjeluju. lanak 7. Mjere koje poduzimaju javni organi kako bi potaknuli i promovirali razvoj kolektivnog pregovaranja, predmet su prethodnih konzultacija, a gdje je mogue, i sporazuma izmeu javnih organa i organizacija poslodavaca i radnika. lanak 8. Mjere koje poduzimaju javni organi u svrhu poticanja i promocije razvoja kolektivnog pregovaranja ne oblikuju se niti primjenjuju na na in da ometaju slobodu kolektivnog pregovaranja. DIO IV. ZAVR`NE ODREDBE lanak 9. Ova Konvencija ne mijenja ni jednu postojeu konvenciju ili preporuku. lanak 10. Formalne ratifikacije ove Konvencije dostavljaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 11. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije je ratifikacije registrirao generalni direktor. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada je generalni direktor registrirao ratifikacije dviju dr~ava lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu, dvanaest mjeseci od dana registriranja njene ratifikacije. lanak 12. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Otkaz stupa na godinu dana nakon datuma njegove registracije. 2. lanica koja ratificira ovu Konvenciju, ako u roku od godinu dana po isteku desetogodianjeg perioda iz prethodnog stava, ne iskoristi pravo otkaza koje je predvieno ovim lankom, obavezuje se za novo desetogodianje razdoblje, pod uvjetima predvienim ovim lankom. lanak 13. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registracije svih ratifikacija i otkaza koje mu dostave lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge priopene mu ratifikacije generalni direktor upozorit e lanice Organizacije na datum stupanja Konvencije na snagu. lan 14. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije, u skladu sa lanom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i otkazima ato ih je registrirao u skladu sa odredbama prethodnih lanaka. lan 15. U slu aju potrebe, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra potrebu uvratavanja u dnevni red zasjedanja Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 16. 1. Ako Skupatina usvoji novu Konvenciju kojom bi se u potpunosti ili djelomi no revidirala ova Konvencija, i ukoliko nova konvencija ne nala~e druga ije: (a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane dr~ave lanice povla i otkaz ove Konvencije po sili zakona, bez obzira na propise iz gornjeg lana 12., pod uvjetom da nova revidirana konvencija stupi na snagu; (b) po evai od datuma stupanja na snagu nove revidirane konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju dr~ava lanica. 2. Ova Konvencija, u svakom slu aju, ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za dr~ave lanice koje je ratificiraju, a koje nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lan 17. Engleska i francuska verzija teksta ove Konvencije jednako su vjerodostojne. 7.4. Prinudni rad Konvencija br. 29 - O prinudnom ili obveznom radu Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na etrnaestom zasjedanju 10. lipnja 1930., i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s prisilnim ili obveznim radom, a ato je prva to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije; usvaja dvadesetosmog lipnja tisuu devetsto tridesete godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o prisilnom radu iz 1930.g. na ratifikaciju lanicama Meunarodne organizacije rada u skladu s odredbama Statuta Meunarodne organizacije rada: lanak 1. 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se ukinuti koriatenje prisilnog ili obveznog rada u svim njegovim oblicima u ato je mogue kraem roku. 2. U cilju ovakvog potpunog ukidanja, prisilni ili obvezni rad se moi se koristiti, u prijelaznom razdoblju, samo u javne svrhe i kao izvanredna mjera, pod uvjetima i uz jamstva utvrena ovom Konvencijom. 3. Po isteku roka od pet godina nakon stupanja na snagu ove Konvencije i kada Upravno vijee Meunarodnog ureda rada pripremi izvjeae predvieno lankom 31. ove Konvencije, navedeno Upravno vijee e razmotriti mogunost ukidanja prisilnog ili obveznog rada u svim njegovim oblicima bez novog prijelaznog razdoblja, kao i potrebu uvratavanja ovog pitanja na dnevni red Skupatine. lanak 2. 1. U smislu ove Konvencije izraz "prisilni ili obvezni rad" zna i svaki rad ili uslugu koji se od neke osobe zahtijeva pod prijetnjom bilo kakve kazne, i na koji ta osoba nije dobrovoljno pristala. 2. Meutim, izraz "prisilni ili obvezni rad", u smislu ove Konvencije, ne odnosi se na: svaki rad ili uslugu koji se zahtijeva na temelju zakona o obveznoj vojnoj slu~bi za poslove isklju ivo vojne naravi; svaki rad ili uslugu koji su dio uobi ajenih graanskih obveza dr~avljana cjelovito suverene dr~ave; svaki rad ili uslugu koji se od neke osobe zahtijeva kao posljedica osude proglaaene sudskom presudom, pod uvjetom da se navedeni rad ili usluga obavljaju pod nadzorom i kontrolom javne vlasti i da navedena osoba nije ustupljena ili stavljena na raspolaganje privatnim osobama, poduzeima ili udrugama; svaki rad ili uslugu koji se zahtijeva u slu aju iznenadne opasnosti, to jest u slu aju rata, velike nesree ili prijetnje od velike nesree, kao ato su po~ar, poplava, glad, potres, epidemije velikih razmjera ili sto ne bolesti, najezda ~ivotinja, insekata ili biljnih parazita, i openito svaka okolnost koja bi mogla ugroziti ~ivot ili dobrobit itavog ili jednog dijela pu anstva. Manji druatveni radovi takove vrste koji se, budui da ih obavljaju lanovi zajednice u izravnom interesu za navedenu zajednicu, mogu stoga smatrati uobi ajenim graanskim du~nostima koje obvezuju lanove zajednice, pod uvjetom da se lanovima zajednice ili njihovim izravnim predstavnicima obvezno uka~e na potrebu takvih radova. lanak 3. U svrhu ove Konvencije izraz "nadle~na vlast" zna i vlast mati ne zemlje ili najviaa sredianja vlast doti nog teritorija. lanak 4. 1. Nadle~na vlast ne smije narediti ili dopustiti da se naredi prisilni ili obvezni rad u korist privatnih osoba, poduzea ili udruga. 2. Ako takav oblik prisilnog ili obveznog rada u korist privatnih osoba, poduzea ili udruga postoji na dan kada generalni direktor Meunarodnog ureda rada registrira ratifikaciju ove Konvencije od strane lanice, ta lanica mora u potpunosti ukinuti takav prisilni ili obvezni rad od datuma kada ova Konvencija stupi na snagu u odnosu na tu lanicu. lanak 5. 1. Niti jedna koncesija dodijeljena privatnim osobama, poduzeima ili udrugama ne smije imati za posljedicu bilo kakav oblik prisilnog ili obveznog rada u proizvodnji ili prikupljaju proizvoda kojima se te privatne osobe, poduzea ili udruge koriste ili kojima trguju. 2. Ako postojee koncesije sadr~e odredbe koje imaju za posljedicu takav prisilni ili obvezni rad, te se odredbe moraju ukinuti ato hitnije kako bi se osiguralo poativanje lanka 1. ove Konvencije. lanak 6. Slu~benici u upravi, ak i kada imaju du~nost poticati stanovniatvo pod svojim nadzorom na uklju ivanje u neki oblik rada, ne smiju prisiljavati to stanovniatvo niti bilo kojeg pojedinca da rade za privatne osobe, poduzea ili udruge. lanak 7. 1. Poglavari koji ne vrae upravne funkcije ne smiju koristiti prisilni ili obvezni rad. 2. Poglavari koji vrae upravne funkcije mogu, uz izri ito odobrenje nadle~ne vlasti koristiti prisilni ili obvezni rad pod uvjetima predvienim lankom 10. ove Konvencije. 3. Poglavari koji su zakonski priznati i koji ne primaju primjerenu naknadu u nekom drugom obliku, mogu se koristiti osobnim uslugama pod uvjetom da je to na odgovarajui na in propisano, te da su poduzete sve potrebne mjere za sprje avanje zlouporabe. lanak 8. 1. Za svaku odluku o koriatenju prisilnog ili obveznog rada odgovornost snosi najviaa civilna vlast doti nog teritorija. 2. Meutim, ta vlast mo~e ovlastiti najviae mjesne vlasti da narede obavljanje prinudnog ili obveznog rada koji nema za posljedicu udaljavanje radnika od njihovog uobi ajenog boraviata. Ta vlast mo~e takoer ovlastiti najviae mjesne vlasti, za razdoblja i pod uvjetima predvienima lankom 23. ove Konvencije, da narede obavljanje prinudnog ili obveznog rada koji ima za posljedicu udaljavanje radnika od njihovog uobi ajenog boraviata, u svrhu olakaavanja kretanja slu~benika u upravi dok obavljaju svoju du~nost, te za prijevoz dr~avne imovine. lanak 9. Osim ako nije druk ije propisano lankom 10. ove Konvencije, svaka vlast nadle~na za nalaganje prisilnog ili obveznog rada mora, prije donoaenja odluke o koriatenju takovog rada, utvrditi- da je rad kojeg je potrebno obaviti ili usluga koju je potrebno pru~iti od iznimno va~nog interesa za zajednicu koja je pozvana da obavi rad ili pru~i uslugu; da su rad ili usluga trenutno i ~urno potrebni; da, za ponueni iznos nadnice i uz uvjete rada koji nisu nepovoljniji od plae i uvjeta rada koji se u doti nom podru ju nude za sli an rad ili uslugu, nije bilo mogue osigurati dobrovoljnu radnu snagu za obavljanje rada ili pru~anje usluge; da rad ili usluga ne predstavljaju prete~ak teret za doti no stanovniatvo, uzimajui u obzir raspolo~ivu radnu snagu i njezinu sposobnost da obavi taj rad. lanak 10. 1. Prisilni ili obvezni rad koji se zahtijeva s naslova poreza i prisilni ili obvezni rad kojeg su za obavljanje javnih radova naredili poglavari s upravnim funkcijama mora se postupno ukinuti. 2. U meuvremenu, kada sa prisilni ili obvezni rad zahtjeva s naslova poreza i ako poglavari s upravnim funkcijama nala~u prisilni ili obvezni rad u svrhu obavljanja javnih radova, nadle~na vlast prethodno mora utvrditi - da je rad kojeg je potrebno obaviti ili usluga koju je potrebno pru~iti od iznimno va~nog interesa za zajednicu koja je pozvana da obavi rad ili pru~i uslugu; da su rad ili usluga trenutno i hitno potrebni; da, za ponueni iznos nadnice i uz uvjete rada koji nisu nepovoljniji od plae i uvjeta rada koji se u doti nom podru ju nude za sli an rad ili uslugu, nije bilo mogue osigurati dobrovoljnu radnu snagu za obavljanje rada ili pru~anje usluge; da rad ili usluga nemaju za posljedicu udaljavanje radnika od njihovog uobi ajenog boraviata; da e se obavljanje rada ili pru~anje usluge ravnati u skladu s potrebama vjere, druatvenog ~ivota i poljoprivrede lanak 11. 1. Samo fizi ki sposobni muakarci za koje se mo~e pretpostaviti da nisu mlai od 18 godina niti stariji od 45 godina mogu biti pozvani na prisilan ili obvezan rad. Osim za vrste rada predviene lankom 10. ove Konvencije, moraju se primjenjivati sljedea ograni enja i uvjeti: kad god je to mogue, prethodna potvrda lije nika kojeg je ovlastila uprava da doti ne osobe ne boluju niti od jedne infektivne ili zarazne bolesti te da su tjelesno sposobne za rad koji treba obaviti i da su sposobne raditi u uvjetima pod kojima e se rad obavljati; ope izuzee nastavnika i u enika, kao i slu~benika u upravi; odr~avanje broja odraslih i fizi ki sposobnih muakaraca nu~nih za obiteljski i druatveni ~ivot u svakoj zajednici; poativanje bra nih i obiteljskih veza. 2. U svrhu podstavka (c) prethodnog stavka, propisima predvienim lankom 23. se mora utvrditi udio fizi ki sposobnih muakaraca koji se mogu u svako doba odvesti na prisilni ili obvezni rad, pod uvjetom da taj udio ni u kojem slu aju ne bude vei od 25 posto. Pri utvrivanju tog udjela nadle~na vlast mora voditi ra una o gustoi naseljenosti, o druatvenom i fizi kom razvoju stanovniatva, o sezonama i o poslu kojeg doti ne osobe moraju u svojem mjestu obaviti u svoju korist, a mora uzeti u obzir i gospodarske i druatvene potrebe uobi ajenog ~ivota doti ne zajednice. lanak 12. 1. Najdu~e razdoblje u kojem neka osoba mo~e biti odvedena na prisilni ili obvezni rad bilo koje vrste, unutar bilo kojeg razdoblja od dvanaest mjeseci, ne smije biti dulje od 60 dana, uklju ujui i vrijeme potrebno za odlazak na mjesto rada i povratak s mjesta rada. 2. Svaka osoba koja je podvrgnuta prisilnom ili obveznom radu mora dobiti potvrdu u kojoj su nazna ena razdoblja u kojima je obavila takav rad. lanak 13. 1.Redovno radno vrijeme svake osobe podvrgnute prisilnom ili obveznom radu mora biti isto kao i radno vrijeme koje je uobi ajeno za dobrovoljni rad, a sati rada izvan redovnog radnog vremena se moraju nagraditi u iznosu uobi ajenom za nagraivanje prekovremenih sati dobrovoljnog rada. 2. Svim osobama podvrgnutim prisilnom ili obveznom radu bilo koje vrste mora se dati jedan dan tjednog odmora, a taj dan, u skladu s mogunostima, mora se podudarati s danom utvrenim tradicijom ili obi ajima tog teritorija ili regije. lanak 14. 1. S iznimkom prisilnog ili obveznog rada utvrenog lankom 10. ove Konvencije, prisilni ili obvezni rad bilo koje vrste se mora nov ano nagraditi u iznosu koji ne smije biti ni~i od onog koji je uobi ajen za sli ne vrste rada u okrugu u kojem je radna snaga zaposlena ili u okrugu iz kojeg je radna snaga vrbovana, prema tome koji je viai. 2. U slu aju rada kojeg nareuju poglavari u obavljanju svojih upravnih funkcija, plaanje nadnica u skladu s odredbama prethodnog stavka mora se uvesti ato je prije mogue. 3. Nadnica se mora isplatiti osobno svakom radniku, a ne njegovom plemenskom poglavaru ili nekoj drugoj vlasti. 4. U svrhu isplate nadnice dani provedeni na putu prema mjestu rada i iz njega ra unaju se kao radni dani. 5. Odredbe ovog lanka ne sprje avaju davanje uobi ajenih dnevnih obroka hrane kao dijela nadnice, s time da ti obroci moraju imati barem istu vrijednost kao nov ana isplata koju zamjenjuju, ali od plae se ne smiju oduzimati odbici za plaanje poreza ili za posebnu hranu, odjeu ili smjeataj koji se osiguravaju radniku kako bi ga se odr~ao sposobnim za svoj daljnji rad u posebnim uvjetima bilo kojeg zaposlenja ili za koriatenje alata. lanak 15. 1. Svi zakoni ili drugi propisi koji ureuju pitanja odatete za nesreu ili bolest kao posljedicu zaposlenja radnika, kao i svi zakoni ili drugi propisi kojima se osigurava plaanje odatete uzdr~avanim lanovima obitelji radnika koji je umro ili postao invalid koji su ili e biti na snazi na doti nom teritoriju, moraju se na jednak na in primijeniti i na osobe podvrgnute prisilnom ili obveznom radu i na dobrovoljne radnike. 2. U svakom slu aju svaka vlast koja zapoaljava bilo kojeg radnika na prisilnom ili obveznom radu obvezna je osigurati sredstva za uzdr~avanje svakom radniku koji, zbog nesree ili bolesti koja je posljedica zaposlenja, postane potpuno ili djelomi no nesposoban brinuti se za sebe, te poduzeti mjere kako bi osigurala uzdr~avanje za svaku osobu koju je taj radnik uzdr~avao u slu aju njegove invalidnosti ili smrti koja je nastupila kao posljedica zaposlenja. lanak 16 1. Osim u slu ajevima izvanredne potrebe, osobe podvrgnute prisilnom ili obveznom radu ne smiju biti premjeatene u podru ja u kojima se prehrana i klima toliko znatno razlikuju od onih na koje su oni navikli i koja bi mogla ugroziti njihovo zdravlje. 2. Ni u kojem slu aju premjeataj tih radnika nije dopuaten ako se ne mogu strogo primijeniti sve mjere koje se odnose na higijenu ili smjeataj potrebne za prilagoavanje tih radnika uvjetima i sve mjere za osiguravanje zaatite njihovog zdravlja. 3. Kad se takav premjeataj ne mo~e izbjei, moraju se, prema mialjenju nadle~nog lije nika, poduzeti mjere postupnog prilagoavanja na nove uvjete prehrane i klime. 4. U slu ajevima kada se od takvih radnika tra~i da obavljaju redoviti rad na koji nisu naviknuti, moraju se poduzeti mjere kako bi se osiguralo njihovo prilagoavanje na takav rad, posebice u pogledu postupnog osposobljavanja, radnog vremena i osiguranja razdoblja odmora, kao i poveanja koli ine ili poboljaanja kvalitete prehrane koja bi mogla biti potrebna. lanak 17. Prije nego dopusti koriatenje prisilnog ili obveznog rada za poslove izgradnje ili odr~avanja koji podrazumijevaju boravak radnika na mjestima rada du~e vremensko razdoblje, nadle~na vlast mora utvrditi (1) da su poduzete sve potrebne mjere za zaatitu zdravlja radnika i za osiguravanje potrebne medicinske skrbi, a posebice, (a) da se radnici podvrgavaju lije nikom pregledu prije po etka rada i u utvrenim vremenskim razmacima tijekom slu~be, (b) da je prisutan odreen broj medicinskog osoblja koji imaju na raspolaganju ljekarne, ambulante, bolnice i opremu potrebnu za zadovoljavanje svih potreba, i (c) da su na mjestu rada zadovoljavajui sanitarni uvjeti, opskrba pitkom vodom, hranom, gorivom i kuhinjskim priborom, te, ako je potrebno, da smjeataj i odjea zadovoljavaju; (2) da su poduzete odgovarajue mjere kako bi se osiguralo uzdr~avanje obitelji radnika, posebice omoguavanjem dostave, nov anom poailjkom i na siguran na in, dijela nadnice obitelji, na zahtjev ili uz pristanak radnika; (3) da su putovanja radnika na mjesto rada i s mjesta rada organizirana na teret i pod odgovornoau uprave koja takva putovanja mora olakaati koristei u najveoj moguoj mjeri sva raspolo~iva prijevozna sredstva; (4) da bi, u slu aju bolesti ili nesree koje bi prouzro ile nesposobnost za rad na odreeno vrijeme, radnik bio vraen kui na teret uprave; (5) da se svakom radniku koji po zavraetku razdoblja prisilnog ili obveznog rada ~eli ostati kao dobrovoljni radnik to dopuata bez da, u periodu od dvije godine, gubi pravo na besplatnu repatrijaciju. lanak 18. 1. Prisilni ili obvezni rad u svrhu prijevoza ljudi i robe, kao ato je rad nosa a ili vesla a, mora se ukinuti u najkraem moguem roku. U meuvremenu nadle~na vlast mora donijeti propise koji e utvrivati, izmeu ostalog, (a) da se takav rad mo~e koristiti samo u svrhu olakaavanja kretanja slu~benika uprave dok obavljaju svoje du~nosti, ili za prijevoz dr~avne imovine, ili, u veoma hitnim slu ajevima, za prijevoz drugih osoba koje nisu slu~benici, (b) da se, gdje je mogue, obaviti lije ni ki pregled radnicima koji su tako zaposleni mora lije ni kom potvrdom utvrditi da su tjelesno sposobni, a gdje takav lije ni ki pregled nije mogue obaviti iz prakti nih razloga, da e osoba koja zapoaljava takve radnike biti odgovorna osigurati da su oni tjelesno sposobni i da ne boluju od infektivnih ili zaraznih bolesti, (c) najvei teret koji ti radnici mogu nositi, (d) najveu udaljenost od njihovih domova na koju mogu biti odvedeni, (e) najvei broj dana u mjesecu ili nekom drugom razdoblju za vrijeme kojih mogu biti odvedeni, uklju ujui dane provedene u povratku kui, i (f) osobe ovlaatene zahtijevati ovakav oblik prisilnog ili obveznog rada i opseg u kojem su one ovlaatene zahtijevati ga. 2. Pri utvrivanju najveih vrijednosti predvienih to kama (c),(d) i (e) prethodnoga stavka, nadle~na vlast mora uzeti u obzir sve relevantne imbenike, uklju ujui tjelesnu sposobnost stanovniatva iz kojeg se takvi radnici vrbuju, karakteristike kraja kroz koji oni moraju putovati i klimatske uvjete. 3. Nadle~na vlast mora takoer osigurati da uobi ajeno dnevno putovanje takvih radnika nije du~e od udaljenosti koja odgovara prosje nom osmosatnom radnom danu, s time da se podrazumijeva da se mora uzeti u obzir ne samo teret koji se nosi i udaljenost koju je potrebno prijei, ve i stanje puta, godianje doba i ostali relevantni imbenici, a kada sati putovanja premaauju uobi ajeno dnevno putovanje, ti sati moraju biti naknaeni nadnicom veom od uobi ajene. lanak 19. 1. Nadle~na vlast mo~e odobriti prisilno obraivanje zemlje samo kao mjeru opreza za sprje avanja gladi ili nestaaice zaliha hrane, i to uvijek pod uvjetom da hrana ili proizvodi ostanu u vlasniatvu pojedinaca ili zajednice koja ih proizvodi. 2. Nijedan se stavak ovog lanka ne smije tuma iti kao ukidanje obveze lanova zajednice, u kojoj je proizvodnja organizirana na komunalnoj osnovi na temelju zakona ili obi aja i u kojoj proizvod ili dobit ostvarena njegovom prodajom ostaju u vlasniatvu zajednice, da obavljaju rad koji od njih tra~i zajednica u skladu s tim zakonima ili obi ajima. lanak 20. Zakoni o kolektivnom ka~njavanju prema kojima neka zajednica mo~e biti ka~njena za zlo ine po injene od strane bilo kojeg njezinog lana ne smiju sadr~avati odredbe o prisilnom ili obveznom radu kojem se podvrgava zajednica kao na inu ka~njavanja. lanak 21. Prisilni ili obvezni rad se ne smije koristiti za podzemne radove u rudnicima. lanak 22. Godianja izvjeaa, koja lanice koje ratificiraju ovu Konvenciju pristaju podnositi u skladu s lankom 22. Statuta Meunarodne organizacije rada, o mjerama poduzetim u cilju provedbe odredaba ove Konvencije, moraju sadr~avati ato je mogue iscrpnije podatke, u odnosu na svaki doti ni teritorij, o opsegu u kojem se na tom teritoriju pribjegavalo koriatenju prisilnog ili obveznog rada, o tome u koje svrhe se on koristio, o stopama oboljelosti i smrtnosti, radnom vremenu, na inima isplate nadnica i visinama nadnica, te sve ostale relevantne podatke. lanak 23. 1. U svrhu provedbe odredaba ove Konvencije nadle~na vlast mora donijeti cjelovite i precizne propise koji ureuje koriatenje prisilnog ili obveznog rada. 2. Ti propisi moraju, izmeu ostalog, sadr~avati odredbe kojima se svakoj osobi koja se podvrgava prisilnom ili obveznom radu dopuata da vlastima podnosi pritu~be koje se odnose na uvjete rada, te kojima se osigurava da se takve pritu~be ispitaju i razmotre. lanak 24. U svim slu ajevima moraju se poduzeti odgovarajue mjere za osiguravanje stroge primjene propisa koji ureuju pitanja prisilnog ili obveznog rada, bilo na na in da se proaire nadle~nosti postojee inspekcije rada koja je ustrojena za provoenje inspekcije dobrovoljnog rada tako da obuhvaa i inspekciju prisilnog ili obveznog rada, bilo na neki drugi odgovarajui na in. Moraju se takoer poduzeti mjere kojima se osigurava da s tim propisima budu upoznate osobe koje se podvrgavaju takvom radu. lanak 25. Nezakonito podvrgavanje prisilnom ili obveznom radu mora biti ka~njivo kao kazneno djelo, i svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju je obvezna osigurati da su zakonom propisane kazne zaista primjerene i da se strogo primjenjuju. lanak 26. 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se primjenjivati je na teritorije stavljene pod njezin suverenitet, jurisdikciju, zaatitu, vrhovnu vlast, skrbniatvo ili upravu, u onom opsegu u kojem ima pravo prihvaati obveze koje se ti u pitanja unutarnje jurisdikcije; pod uvjetom da, ako ta lanica ~eli primjenu odredba lanka 35. Statuta Meunarodne organizacije rada, ona mora svojoj ratifikaciji prilo~iti izjavu u kojoj navodi - (1) teritorije na kojima namjerava primjenjivati odredbe ove Konvencije bez izmjene; (2) teritorije na kojima namjerava primjenjivati odredbe ove Konvencije s izmjenama i pojedinosti o tim izmjenama; (3) teritorije na kojima zadr~ava pravo donoaenja kona ne odluke. 2. Izjava iz prethodnog stavka se smatra sastavnim dijelom ratifikacije i ima snagu ratifikacije. Svaka lanica mo~e, naknadnom izjavom otkazati u cijelosti ili djelomi no rezerve stavljene u izvornoj izjavi u skladu s odredbama podstavaka (2) i (3) ovoga lanka. lanak 27. Formalne ratifikacije ove Konvencije, pod uvjetima utvrenim Statutom Meunarodne organizacije rada, priopuju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 28. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice ije su ratifikacije registrirane u Meunarodnom uredu rada. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacija u Meunarodnom uredu rada. lanak 29. im ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada budu registrirane u Meunarodnom uredu rada, generalni direktor Meunarodnog ureda rada e to notificirati svim lanicama Meunarodne organizacije rada. On e im takoer notificirati registraciju svih ratifikacija koje mu naknadno priope druge lanice Organizacije. lanak 30. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka roka od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, izjavom koju dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz po inje djelovati godinu dana nakon datuma kada je registriran u Meunarodnom uredu rada. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon isteka razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka ne iskoristi pravo otkaza utvreno u ovom lanku, bit e vezana za joa jedno razdoblje od pet godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od pet godina prema uvjetima utvrenim ovim lankom. lanak 31. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene cjelovite ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 32. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi no, ratifikacija nove konvencije od strane lanice ipso iure zna i otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 30., ako i kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu. 2. Od datuma kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 3. Ova Konvencija i dalje ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one dr~ave lanice koje su je ratificirale ali nisu ratificirale novu revidirajuu konvenciju. lanak 33. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.105 - O ukinuu prinudnog rada iz 1957. OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na etrdesetom zasjedanju 5. lipnja 1957., razmotrivai pitanje prinudnog rada, a ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, uzevai u obzir odredbe Konvencije o prinudnom radu iz 1930., uzevai u obzir da Konvencija o ropstvu predvia poduzimanje svih potrebnih mjera kojima se sprje ava da se obavezni i prinudni rad razvije u uvjete analogne ropstvu, te da Dodatna konvencija o ukinuu ropstva, trgovine robljem i institucija i postupaka sli nih ropstvu iz 1956.g. predvia potpuno ukinue ropstva zbog dugovanja i kmetstva, uzevai u obzir da Konvencija o zaatiti plae iz 1949. predvia redovito isplaivanje plae i zabranu na ina plaanja kojima se radniku oduzima istinska mogunost okon anja njegova radnog odnosa, odlu ivai prihvatiti daljnje prijedloge glede ukinua odreenih oblika prinudnog ili obveznog rada kojim se krae ljudska prava iznesena u Povelji Ujedinjenih naroda i Opoj deklaraciji o ljudskim pravima, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, prihvaa 25. lipnja 1957.g. godine, slijedeu konvenciju, pod nazivom Konvencija o ukinuu prinudnog rada iz 1957.g. lanak 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se da nee koristiti nikakav oblik prinudnog ili obveznog rada i da e svaki oblik istog zabraniti. (a) kao sredstvo politi ke prinude ili odgoja ili kao kaznu za posjedovanje ili izra~avanje stavova ideoloaki suprotstavljenih postojeem politi kom, druatvenom ili gospodarskom sustavu; (b) kao metodu mobiliziranja i koriatenja rada u svrhu gospodarskog razvoja; (c) kao sredstvo radne snage; (d) kao kaznu za sudjelovanje u atrajkovima; (e) kao sredstvo rasne, socijalne, nacionalne ili vjerske diskriminacije. lanak 2. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se da e poduzeti u inkovite mjere u cilju osiguravanja trenuta nog i potpunog ukinua prinudnog ili obveznog rada kao ato je nazna eno u lanku 1. ove Konvencije. lanak 3. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije moraju se priopiti glavnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 4. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod glavnog ravnatelja. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon dana kada kod glavnog ravnatelja budu registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon dana registracije njene ratifikacije. lanak 5. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka roka od deset godina od dana kada je Konvencija stupila na snagu, izjavom koju priopujeg generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz po inje djelovati godinu dana nakon dana kada je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja, u roku od godine dana nakon proteka roka od deset godina iz prethodnog stavka, ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, mo~e je otkazati istekom svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienima u ovome lanku. lanak 6. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada mora notificirati svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Pri notificiranju lanicama Organizacije registracije druge ratifikacije koja mu je priopena, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na dan stupanja na snagu Konvencije. lanak 7. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada mora priopiti glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije u skladu s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potankosti o svim ratifikacijama i izjavama o otkazu koje je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 8. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj Skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja na dnevni red Skupatine pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 9. 1. Ako Skupatina prihvati konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala u potpunosti ili djelomi no, i ako nova konvencija ne bi odredila druk ije: (a) ratifikacija nove konvencije od strane lanice ipso iure bi zna ila trenuta no otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 5., ako i kada bi nova konvencija stupila na snagu; (b) od dana kada nova revidirana konvencija stupi na snagu ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija i dalje ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju, za lanice koje su ratificirale, ali nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 10. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. 7.5. Jednakost u zapoaljavanju i zanimanju Konvencija br.19 - O jednakom tretmanu stranih i domaih radnika u odnosu na odatete za nesree na radu OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom sedmom zasjedanju 19. svibnja 1925., i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u svezi s jednakim tretmanom domaih i stranih radnika u odnosu na odatete za slu aj nesree na radu, a ato je uklju eno u drugu to ku dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije; usvaja petog lipnja tisuu devetsto dvadesetpete godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o jednakom tretmanu (odateta za slu aj nesree na radu) iz 1925. na ratifikaciju lanicama Meunarodne organizacije rada u skladu s odredbama Statuta Meunarodne organizacije rada: lanak 1. 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se da e dr~avljanima bilo koje lanice koja je ratificirala ovu Konvenciju, a koji pretrpe tjelesnu ozljedu uzrokovanu nesreom na radu koja se dogodila na njezinom podru ju, ili prema uzdr~avanim lanovima njihovih obitelji, osigurati jednak tretman kao i svojim dr~avljanima. 2. Ova jednakost tretmana jam i se stranim radnicima i uzdr~avanim lanovima njihovih obitelji bez ikakvog uvjeta u pogledu prebivaliata. U odnosu na plaanja koja bi lanica ili njezini dr~avljani morali, primjenjujui ovo na elo, izvraiti izvan podru ja te lanice, mjere koje se moraju usvojiti, ako to bude potrebno, utvrdit e se posebnim sporazumom izmeu zainteresiranih lanica. lanak 2. Izmeu zainteresiranih lanica mogu se zaklju iti posebni sporazumi kako bi se utvrdilo da se na odatetu za nesreu na radu koju radnik do~ivi dok je privremeno ili s prekidima zaposlen na podru ju jedne lanice obavljajui poslove za poduzee smjeateno na podru ju druge lanice primjenjuju zakoni i drugi propisi ove druge lanice. lanak 3. lanice koje ratificiraju ovu Konvenciju i koje joa nemaju sustav, bilo kao sustav osiguranja bilo na drugi na in, plaanja odatete radnicima za nesree na radu, obvezuju se ustrojiti takav sustav u roku od tri godine od datuma svoje ratifikacije. lanak 4. lanice koje ratificiraju ovu Konvenciju obvezuju se nadalje jedna drugoj pru~ati pomo u cilju olakaavanja primjene Konvencije i provoenja svojih zakona i drugih propisa koji ureuju pitanja odatete radnicima, te izvijestiti Meunarodni ured rada, koji e to priopiti ostalim zainteresiranim lanicama, o svim izmjenama va~eih zakona i drugih propisa koji ureuju pitanja odatete radnicima. lanak 5. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije, pod uvjetima utvrenim Statutom Meunarodne organizacije rada, priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 6. 1. Ova Konvencija stupa na snagu onog datuma kada kod generalnog direktora budu registrirane ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada. 2. Ona obvezuje samo one lanice ije su ratifikacije registrirane u Meunarodnom uredu rada. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu onog datuma kada njezina ratifikacija bude registrirana u Meunarodnom uredu rada. lanak 7. im ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada budu registrirane u Meunarodnom uredu rada, generalni direktor Meunarodnog ureda rada e to notificirati svim lanicama Meunarodne organizacije rada. On e im takoer notificirati registraciju svih ratifikacija koje mu naknadno priope lanice Organizacije. lanak 8. Uvjetovano odredbama lanka 6., svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se primijeniti odredbe lanaka 1., 2., 3. i 4. najkasnije od 1. sije nja 1927. i poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala provedbu tih odredaba. lanak 9. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja je ratificirala ovu Konvenciju obvezuje se primjenjivati je na svoje kolonije, posjede i protektorate u skladu s odredbama lanka 35. Statuta Meunarodne organizacije rada. lanak 10. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka roka od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, izjavom koju dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz proizvodi pravni u inak godinu dana nakon datuma kada je registriran. lanak 11. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene cjelovite ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 12. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.100 - O jednakosti nagraivanja muake i ~enske radne snage za rad jednake vrijednosti OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, Sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, gdje se i sastala 6. lipnja 1951. godine, na svom trideset etvrtom zasjedanju, odlu ivai usvojiti razne prijedloge koji se odnose na princip jednakosti nagraivanja muake i ~enske radne snage za rad jednake vrijednosti, pitanje koje predstavlja sedmu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai tim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, Usvaja 29. lipnja 1951.g. sljedeu konvenciju, koja e biti nazvana Konvencija o jednakosti nagraivanja, 1951. lanak 1. U smislu ove Konvencije: a) izraz nagraivanje podrazumijeva nadnicu ili plau obi nu, osnovnu ili minimalnu i sve druge koristi koje se isplauju neposredno ili posredno, u novcu ili u naturi, od strane poslodavca radniku na osnovi zaposlenja ovog posljednjeg. b) izraz jednakost nagraivanja izmeu muake i ~enske radne snage za rad jednake vrijednosti odnosi se na stope nagraivanja odreene bez diskriminacije u pogledu spola. lanak 2. 1. Svaka lanica morat e, na na in prilagoen metodama za odreivanje stopa nagraivanja koje su na snazi, poticati i u mjeri u kojoj je to u skladu sa navedenim metodama, osigurati primjenu na ela jednakosti nagraivanja izmeu muake i ~enske radne snage za rad jednake vrijednosti za sve radnike. 2. Ovo na elo bit e primijenjeno: a) putem domaeg zakonodavstva, b) putem svakog drugog sistema odreivanja nagrada ustanovljenim ili priznatim od strane zakonodavstva, c putem kolektivnih ugovora zaklju enih izmeu poslodavaca i radnika, d) ili putem kombinacije ovih raznih na ina. lanak 3. 1. Kada te mjere budu takve naravi da olakaavaju primjenu ove Konvencije, poduzet e se mjere za poticanje objektivne procjene zaposlenja na osnovi poslova koje obuhvaaju. 2. Metode koje bi trebalo primijeniti kod ove procjene mogu biti predmet odluka vlasti nadle~nih za odreivanje stopa nagraivanja, ili, ako su stope nagraivanja odreene na osnovi kolektivnih ugovora, od strane stranaka u tim ugovorima. 3. Razlike izmeu stopa nagraivanja koje odgovaraju, bez obzira na spol, razlikama koje proizlaze iz jedne takve objektivne procjene poslova koje treba vraiti ne trebaju biti smatrane protivne na elu jednakosti nagraivanja muake i ~enske radne snage za rad jednake vrijednosti. lanak 4. Svaka lanica suraivat e, na odgovarajui na in, sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, u cilju provoenja odredaba ove Konvencije. lanak 5. Formalne ratifikacije ove Konvencije bit e dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji e ih registrirati. lanak 6. 1. Ova e Konvencija biti obvezna samo za lanice Meunarodne organizacije rada ija ratifikacija bude registrirana od strane generalnog direktora. 2. Ona e stupiti na snagu dvanaest mjeseci nakon ato ratifikacije dviju lanica budu registrirane od strane generalnog direktora. 3. Poslije toga, ova e Konvencija stupiti na snagu za svaku lanicu dvanaest mjeseci poslije datuma registracije njene ratifikacije. lanak 7. 1. Izjave koje budu dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, sukladno paragrafu 2. lanka 35. Ustava Meunarodne organizacije rada, trebaju obavjeatavati: a) o teritorijima za koje se zainteresirana lanica obvezala primijeniti odredbe Konvencije bez izmjene, b) o teritorijima za koje se lanica obvezuje primijeniti odredbe Konvencije sa izmjenama, i u emu se sastoje te izmjene, c) o teritorijima na koje se Konvencija primjenjuje, i u tim slu ajevima, o razlozima zbog kojih se ne primjenjuje, d) o teritorijima za koje odla~e odluku za kasnije, o ekujui temeljnije ispitivanje situacije u pogledu tih teritorija. 2. Obveze spomenute u to kama a) i b) prvog paragrafa ovoga lanka smatrat e sastavnim dijelovima ratifikacije istog djelovanja. 3. Svaka lanica mo~e se odrei, novom izjavom, svih ili samo nekih dijelova rezervi sadr~anih u njenoj prethodnoj izjavi na osnovi to aka b), c) i d) prvog paragrafa ovog lanka. 4. Svaka lanica e moi, za vrijeme razdoblja u tijeku kojeg ova Konvencija mo~e biti otkazana sukladno odredbama lanka 10., dostaviti generalnom direktoru novu izjavu koja bi mijenjala u svakom pogledu svaku raniju izjavu i davala obavijesti o situaciji na odreenim teritorijima. lanak 8. 1. Izjave dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada sukladno paragrafima 4. i 5. lanka 35. Ustava Meunarodne organizacije rada treba nazna iti hoe li odredbe Konvencije biti primijenjene na teritoriju sa ili bez izmjena, kada se po izjavi Konvencije primjenjuju uz rezervu izmjena ona treba specificirati u emu se sastoje te izmjene. 2. Zainteresirana lanica, lanice ili meunarodni organ moi e se odrei u potpunosti ili djelomi no, kasnijom izjavom, prava pozivanja na izmjenu ukazanu u ranijoj izjavi. 3. Zainteresirani lanica, lanice ili meunarodni organ moi e, za vrijeme razdoblja u tijeku kojih Konvencija mo~e biti otkazana sukladno odredbama lanka 9., dostaviti generalnom direktoru novu izjavu koja bi mijenjala u svakom pogledu tekst ranije izjave i koja bi davala obavijesti o situaciji u pogledu primjene ove Konvencije. lanak 9. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina poslije datuma njenog stupanja na snagu, aktom dostavljenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji on registrira. Otkaz stupa na snagu tek po isteku godine dana od registracije. lanak 10. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopit e svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija, izjava i otkaza koje mu dostave lanice Organizacije. Priopavajui lanicama Organizacije registraciju druge ratifikacije koja mu bude dostavljena, generalni direktor e skrenuti pozornost lanovima Organizacije na datum kada e ova Konvencija stupiti na snagu. lanak 11. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavit e glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, sukladno lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpunu obavijest u pogledu svih ratifikacija, svih izjava i svih akata otkaza koje registrira sukladno prethodnim lancima. Ukoliko je potrebno, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja na dnevni red zasjedanja Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 12. U slu aju ako Skupatina usvoji novu konvenciju, iji je predmet potpuna ili djelomi na revizija ove Konvencije, osim ako nova konvencija ne odreuje druk ije: a) ratifikacija nove konvencije iji je predmet revizija od strane lana povla ila bi samim sobom, bez obzira na lanak 9., neposredni otkaz ove Konvencije, uz rezervu da je nova revidirana konvencija stupila na snagu. b) od datuma stupanja na snagu nove revidirane konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. Ova Konvencija ostaje u svakom slu aju na snazi u svojoj formi i sadr~aju za lanice koji su je ratificirale, a koji nisu ratificirali revidiranu konvenciju. lanak 13. Francuski i engleski tekst ove Konvencije su jednako vjerodostojni. Konvencija br.111 - O diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom etrdeset i drugom zasjedanju 4. lipnja 1958.g. i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s diskriminacijom na podru ju rada i u pogledu zanimanja, a ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije; uzimajui u obzir da Philadephijska deklaracija potvruje da sva ljudska bia, bez obzira na rasu, vjeroispovijed ili spol, imaju pravo na materijalno blagostanje i duhovni razvoj u uvjetima slobode i dostojanstva, ekonomske sigurnosti i jednakih mogunosti; i uzimajui nadalje u obzir da diskriminacija predstavlja kraenje prava navedenih u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima; usvaja 25. lipnja 1958.g. sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o diskriminaciji (zaposlenje i zanimanje) iz 1958.: lanak 1. 1. U svrhu ove Konvencije izraz "diskriminacija" obuhvaa svako pravljenje razlike, isklju enje ili davanje prvenstva na temelju rase, boje ko~e, spola, vjere, politi kog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, koje ima za posljedicu ukidanje ili naruaavanje jednakosti mogunosti ili tretmana u zaposlenju ili zanimanju; svako drugo pravljenje razlike, isklju enje ili davanje prvenstva koje ima za posljedicu ukidanje ili naruaavanje jednakosti mogunosti ili tretmana u zaposlenju i zanimanju koje utvrdi zainteresirana lanica nakon savjetovanja sa reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika, ukoliko postoje, i drugih odgovarajuih tijela. 2. Ne smatra se diskriminacijom pravljenje razlike, isklju enje ili davanje prvenstva u odnosu na odreeni posao temeljeno na uvjetima koji su mu imanentni. 3. U smislu ove Konvencije izrazi "zaposlenje" i "zanimanje" uklju uju pristup stru nom osposobljavanju, pristup zaposlenju i pojedinim zanimanjima, te uvjete zapoaljavanja i rada. lanak 2. Svaka lanica za koju je ova Konvencija na snazi obvezuje se, uz pomo metoda primjerenih nacionalnim uvjetima i praksi, utvrditi i provoditi nacionalnu politiku usmjerenu promicanju jednakosti mogunosti i tretmana u odnosu na zaposlenje i zanimanje, u cilju otklanjanja svake diskriminacije u tom smislu. lanak 3. Svaka lanica za koju je ova Konvencija na snazi obvezuje se, metodama primjerenim nacionalnim uvjetima i praksi - nastojati uspostaviti suradnju izmeu organizacija poslodavaca i zaposlenika i ostalih odgovarajuih tijela u okviru promicanja prihvaanja i provoenja te politike; donositi takve zakone i promicati takve obrazovne programe koji imaju za cilj osigurati prihvaanje i provedbu te politike; ukinuti sve zakonske odredbe i izmijeniti svaku administrativnu uputu ili praksu koja nije u skladu s tom politikom; provoditi politiku zapoaljavanja pod izravnim nadzorom nacionalne vlasti; osigurati provedbu politike u djelovanjima slu~bi za profesionalnu orijentaciju, stru no osposobljavanje i zapoaljavanje pod upravom nacionalne vlasti; nazna iti u svojim godianjim izvjeaima o primjeni ove Konvencije djelovanja koja su poduzeta u provedbi te politike, kao i rezultate postignute tim djelovanjima. anak 4. Sve mjere koje pogaaju osobu za koju se opravdano sumnja ili utvrdi da se bavi djelatnostima kojima se ugro~ava sigurnost dr~ave nee se smatrati diskriminacijom, pod uvjetom da ta osoba ima pravo ~albe nadle~nom tijelu ustanovljenom u skladu s nacionalnom praksom. lanak 5. 1. Ne smatraju se diskriminacijom posebne mjere zaatite ili pomoi predviene drugim konvencijama ili preporukama koje je usvojila Meunarodna skupatina rada. 2. Svaka lanica mo~e, nakon savjetovanja s reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika, ukoliko postoje, utvrditi da se ne smatraju diskriminacijom druge posebne mjere namijenjene zadovoljavanju posebnih potreba osoba za koje je openito priznato da zbog svojeg spola, ~ivotne dobi, invalidnosti, obiteljskih odgovornosti, odnosno druatvenog ili kulturnog polo~aja trebaju posebnu zaatitu ili pomo. lanak 6. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se primjenjivati je na izvanmati na podru ja u skladu s odredbama Statuta Meunarodne organizacije rada. lanak 7. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 8. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 9. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Otkaz po inje djelovati godinu dana nakon datuma kad je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon proteka razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za joa jedno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po proteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim u ovome lanku. lanak 10. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija i otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge priopene mu ratifikacije koja je potrebna da ova Konvencija stupi na snagu, generalni direktor e upozoriti lanice organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. lanak 11. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama i izjavama o otkazu ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 12. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotriti potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 13. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi no, tada, ukoliko se novom konvencijom ne odredi druk ije: ratifikacija nove revidirajue konvencije od strane lanice ipso iure zna i otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 9., ako, i kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu; od datuma kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale revidirajuu konvenciju. lanak 14. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.156 - O jednakim mogunostima i tretmanu za radnike i radnice (radnici s obiteljskim obvezama) OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom aezdeset i sedmom zasjedanju 3. lipnja 1981., i imajui na umu Philadelphijsku deklaraciju o ciljevima i zadacima Meunarodne organizacije rada koja utvruje da "sva ljudska bia, bez obzira na rasu, vjeru ili spol, imaju pravo te~iti materijalnom blagostanju i duhovnom razvoju u uvjetima slobode i dostojanstva, ekonomske sigurnosti i jednakih mogunosti", i imajui na umu odredbe Deklaracije o jednakim mogunostima i tretmanu radnica i rezoluciju o planu djelovanja s ciljem promicanja jednakosti mogunosti i tretmana radnica koje je usvojila Meunarodna Skupatina rada 1975.g. i imajui na umu odredbe meunarodnih konvencija i preporuka o radu koje imaju za cilj osiguravanje jednakost mogunosti i tretmana radnika i radnica, a to su Konvencije i Preporuke o jednakosti plaa iz 1951.g. Konvencije i Preporuke o diskriminaciji u zaposlenju i zanimanju iz 1958.g. i Dio VIII. Preporuke o razvoju ljudskih resursa iz 1975.g. i podsjeajui da Konvencija o diskriminaciji u zaposlenju i zanimanju iz 1958. ne obuhvaa izri ito pravljenje razlike na temelju obiteljskih obveza i smatrajui da su u tom pogledu potrebni dodatni standardi, i imajui na umu odredbe Preporuke o radu ~ena s obiteljskim obvezama iz 1965.g. i uzimajui u obzir promjene koje su nastale od njezinog usvajanja, i imajui na umu da su dokumente o jednakosti mogunosti i tretmana radnika i radnica usvojili takoer Ujedinjeni narodi i druge specijalizirane agencije i podsjeajui posebno na etrnaesti stavak Preambule Konvencije Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika diskriminacije ~ena iz 1979.g. koji ukazuje da su dr~ave stranke "svjesne da je potrebna promjena u tradicionalnoj ulozi muakaraca i ~ena u druatvu i u obitelji kako bi se postigla puna jednakost izmeu muakaraca i ~ena ", i priznajui da problemi radnika s obiteljskim obvezama predstavljaju aspekte airih pitanja vezanih za obitelj i druatvo o kojima bi trebalo voditi ra una u okviru nacionalnih politika, i uviajui potrebu stvaranja stvarne jednakosti mogunosti i tretmana kako izmeu radnika i radnica s obiteljskim obvezama, tako i izmeu tih radnika i drugih radnika, i smatrajui da mnogi problemi s kojima se suo avaju svi radnici postaju joa te~i u slu aju radnika s obiteljskim obvezama i priznajui potrebu poboljaanja uvjeta takvih radnika, kako mjerama koje odgovaraju njihovim posebnim potrebama tako i mjerama utvrenim za poboljaanje polo~aja radnika openito, i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s jednakim mogunostima i jednakim tretmanom radnika i radnica: radnici s obiteljskim obvezama, a ato je peta to ka dnevnog reda zasjedanja i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja 23. lipnja 1981.g. sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o radnicima s obiteljskim obvezama iz 1981.: lanak 1. 1. Ova Konvencija se primjenjuje na radnike i radnice s obvezama u odnosu na njihovu uzdr~avanu djecu, kad takve obveze ograni avaju njihove mogunosti pripreme za, uklju enja, sudjelovanja ili napredovanja u gospodarskoj djelatnosti. 2. Odredbe ove Konvencije se takoer primjenjuju i na radnike i radnice s obvezama u odnosu na druge lanove njihove u~e obitelji kojima je o ito potrebna njihova njega ili potpora, kad takve obveze ograni avaju njihove mogunosti pripreme za, uklju enja, sudjelovanja ili napredovanja u gospodarskoj djelatnosti. 3. U svrhu ove Konvencije izrazi "uzdr~avano dijete" i "drugi lan u~e obitelji kojemu je o ito potrebna njega ili potpora" ozna avaju osobe koje su definirane kao takve u svakoj zemlji na jedan od na ina predvienih lankom 9. ove Konvencije. 4. Radnici iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka se u daljnjem tekstu nazivaju "radnici s obiteljskim obvezama". lanak 2. Ova Konvencija se primjenjuje na sve grane gospodarske djelatnosti i na sve kategorije radnika. lanak 3. 1. Radi postizanja stvarne jednakosti mogunosti i tretmana radnika i radnica, svaka lanica mora postaviti kao cilj svoje nacionalne politike omoguavanje osobama s obiteljskim obvezama koje su zaposlene ili se ~ele zaposliti ostvarenje njihovog prava bez diskriminacije i, u opsegu u kojem je to mogue, bez sukobljavanja njihovih radnih i obiteljskih obveza. 2. U svrhu stavka 1. ovoga lanak izraz "diskriminacija" zna i diskriminaciju u zaposlenju i zanimanju definiranu lancima 1. i 5. Konvencije o diskriminaciji u zaposlenju i zanimanju iz 1958. lanak 4. Radi postizanja stvarne jednakosti mogunosti i tretmana radnika i radnica, moraju se poduzet sve mjere u skladu s nacionalnim uvjetima i mogunostima kako bi se radnicima s obiteljskim obvezama omoguilo ostvarenje njihovog prava na slobodan izbor zaposlenja; i kako bi se vodilo ra una o njihovim potrebama u odnosu na uvjete rada i zapoaljavanja i u odnosu na socijalnu sigurnost. lanak 5. Moraju se nadalje poduzimat sve mjere u skladu s nacionalnim uvjetima i mogunostima kako bi se vodilo ra una o potrebama radnika s obiteljskim obvezama na podru ju druatvenog planiranja; i kako bi se razvile i unaprijedile druatvene slu~be, javne ili privatne, kao ato su slu~be i ustanove za brigu o djeci i obitelji. lanak 6. Nadle~ne vlasti i tijela u svakoj zemlji moraju poduzeti odgovarajue mjere za promicanje informiranja i obrazovanja koje bi omoguilo u javnosti aire poimanje na ela jednakosti mogunosti i tretmana radnika i radnica, te problema radnika s obiteljskim obvezama, kao i stvaranje takovog javnog mijenja koje bi pridonijelo rjeaavanju tih problema. lanak 7. Moraju se poduzeti sve mjere u skladu s nacionalnim uvjetima i mogunostima, uklju ujui mjere na podru ju profesionalne orijentacije i izobrazbe, kojima bi se omoguilo radnicima s obiteljskim obvezama da postanu i ostanu sastavni dio radne snage, te da ponovno postanu dio radne snage nakon odsutnosti uzrokovane tim obvezama. lanak 8. Obiteljske obveze ne smiju, kao takve, predstavljati opravdani razlog za prestanak radnog odnosa. lanak 9. Odredbe ove Konvencije se mogu primjenjivati kroz zakone i druge propise, kolektivne ugovore, pravilnike o radu, arbitra~ne i sudske odluke ili kombinacijom ovih na ina, ili na bilo koji drugi prikladan na in u skladu s nacionalnom praksom i vodei ra una o nacionalnim uvjetima. lanak 10. 1. Odredbe ove Konvencije se mogu primjenjivati postepeno ako je to nu~no, uzimajui u obzir nacionalne prilike: uz uvjet da se odabrane mjere provedbe moraju primijeniti u svakom slu aju na sve radnike obuhvaene lankom 1., stavkom 1. 2. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora nazna iti u svom prvom izvjeau o primjeni Konvencije koje se podnosi na temelju lanka22. Statuta Meunarodne organizacije rada namjerava li i kako iskoristiti mogunost iz stavka 1. ovog lanka, i u naknadnim izvjeaima navesti u kojem se opsegu primjenjivala ili u kojem se opsegu predla~e primjena Konvencije u tom pogledu. lanak 11. Organizacije poslodavaca i radnika imaju pravo sudjelovati, na na in primjeren nacionalnim uvjetima i praksi, u izradi i provedbi mjera namijenjenih provoenju odredaba ove Konvencije. lanak 12. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 13. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog ravnatelja registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 14. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Otkaz stupa na snagu godinu dana nakon datuma njegove registracije.. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon proteka roka od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za naredno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju. Po proteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim u ovome lanku. lanak 15. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu ih dostavile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju posljednje dostavljene mu ratifikacije koja je potrebna da ova Konvencija stupi na snagu, generalni direktor e upozoriti lanice Organizacije na dan kojim Konvencija stupa na snagu. lanak 16. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 17. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj Skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 18. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi no, tada, ukoliko se novom konvencijom ne odredi druk ije: a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane lanice ipso iure zna i otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 14., ako i kada nova revidirana konvencija stupi na snagu; b) od datuma kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale novu revidiranu konvenciju. lanak 19. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. 7.6. Uvjeti rada Konvencija br.14 - O primjeni tjednog odmora u industrijskim poduzeima OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom treem zasjedanju 25. listopada 1921., i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s danom tjednog odmora za zaposlene u industriji, uvratene u 7. to ku dnevnog reda zasjedanja, te odlu ivai tim prijedlozima dati formu meunarodne konvencije; usvaja sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o tjednom odmoru (industrija) iz 1921. na ratifikaciju lanicama Meunarodne organizacije rada u skladu s odredbama Statuta Meunarodne organizacije rada: lanak 1. 1. U smislu ove Konvencije izraz industrijsko poduzee uklju uje: (a) rudnike, kamenolome i ostala poduzea za vaenje minerala iz zemlje; (b) industrije u kojima se proizvodi izrauju, mijenjaju, iste, popravljaju, ukraaavaju, dovraavaju, prilagoavaju za prodaju, lome ili uniatavaju, ili u kojima se materijali prerauju, uklju ujui poduzea koja se bave brodogradnjom ili proizvodnjom, preradom ili prijenosom elektri ne energije ili pogonske snage bilo koje druge vrste; (c) izgradnju, obnovu, odr~avanje, popravljanje, mijenjanje ili ruaenje svih zgrada i graevina, ~eljezni ke pruge, tramvajske pruge, luke, doka, nasipa, kanala, unutarnjeg vodenog puta, ceste, tunela, mosta, vijadukta, kanalizacije, odvodnog kanala, zdenca, telegrafske ili telefonske instalacije, elektri ne instalacije, plinare, vodovoda, ili druge graevinske radove, kao i pripremu ili polaganje temelja za bilo koji takav rad ili objekat; (d) prijevoz putnika ili robe cestom, ~eljeznicom ili unutarnjim vodenim putem, uklju ujui rukovanje robom na dokovima, pristaniatima, obalama ili skladiatima, ali izuzimajui ru no prenoaenje; 2. Ova definicija podlije~e posebnim nacionalnim izuzecima, sadr~anim u Washingtonskoj konvenciji kojom se ograni ava radno vrijeme u industrijskim poduzeima na osam sati dnevno i etrdeset i osam sati tjedno, u onoj mjeri u kojoj se takvi izuzeci mogu primijeniti na ovu Konvenciju. 3. Ako je potrebno svaka lanica mo~e, uz prethodno navedeni popis, odrediti razgrani enje industrije od trgovine i poljoprivrede. lanak 2. 1. Sve osoblje zaposleno u bilo kojem industrijskom poduzeu, javnom ili privatnom, ili u bilo kojoj njegovoj podru~nici ima pravo na odmor od najmanje dvadeset i etiri uzastopna sata u svakom razdoblju od sedam dana, osim ako nije druk ije predvieno ovom Konvencijom. 2. Ovaj odmor se, kad god je to mogue, mora istovremeno dopustiti svom osoblju svakog poduzea. 3. On se, kad god je to mogue, mora odrediti na na in da se podudara s danima koji su ve utvreni tradicijom ili obi ajima zemlje ili kraja. lanak 3. Svaka lanica mo~e izuzeti od primjene odredaba lanka 2. osobe zaposlene u industrijskim poduzeima u kojima su zaposleni samo lanovi iste obitelji. lanak 4. 1. Svaka lanica mo~e dopustiti potpune ili djelomi ne izuzetke (uklju ujui privremene odgode koriatenja ili skraenja odmora) od primjene odredaba lanka 2., uz uvjet da vodi osobito ra una o svim opravdanim humanitarnim i gospodarskim razlozima i nakon savjetovanja s odgovornim udrugama poslodavaca i radnika, gdje one postoje. 2. Takvo savjetovanje nee biti potrebno za izuzetke ve predviene postojeim zakonodavstvom. lanak 5. Svaka lanica mora, koliko je to mogue, osigurati zamjenska razdoblja odmora za privremenu odgodu koriatenja i skraenje odmora dopuateno na temelju lanka 4., osim u slu ajevima kada su sporazumima ili obi ajima takva razdoblja ve predviena. lanak 6. 1. Svaka lanica e sastaviti popis izuzetaka odobrenih na temelju lanaka 3. i 4. ove Konvencije i dostavit ga Meunarodnom uredu rada, a nakon toga svake druge godine sve promjene tog popisa koje su napravljene. 2. Meunarodni ured rada o tom pitanju e podnijeti izvjeae Opoj skupatini Meunarodne organizacije rada. lanak 7. Kako bi olakaao primjenu odredaba ove Konvencije, svaki poslodavac, direktor ili rukovoditelj ima obvezu: (a) ako je tjedni odmor odreen kolektivno za sve osoblje, objaviti dane i sate kolektivnog odmora obavijestima uo ljivo postavljenim u poduzeu ili na drugom pogodnom mjestu, ili na bilo koji drugi na in kojeg odobri vlada; (b) ako odmor nije dopuaten kolektivno svom osoblju, objaviti raspored slu~be, sa injen u skladu s postupkom odobrenim zakonodavstvom te zemlje ili propisom nadle~ne vlasti, onih radnika ili zaposlenika na koje se primjenjuje posebna organizacija odmora, te navesti kako su odmori organizirani. lanak 8. Formalne ratifikacije ove Konvencije, pod uvjetima utvrenim Statutom Meunarodne organizacije rada, priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 9. 1. Ova Konvencija stupa na snagu od datuma kada kod generalnog direktora budu registrirane ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada. 2. Konvencija obvezuje samo one lanice ije su ratifikacije registrirane u Meunarodnom uredu rada. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu od datuma kada njezina ratifikacija bude registrirana u Meunarodnom uredu rada. lanak 10. im ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada budu registrirane u Meunarodnom uredu rada, generalni direktor Meunarodnog ureda rada e to notificirati svim lanicama Meunarodne organizacije rada. Direktor je du~an notificirati registraciju svih ratifikacija koje mu naknadno priope lanice Organizacije. lanak 11. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se primjenjivati odredbe lanaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. najkasnije od 1. sije nja 1924. i poduzimati sve potrebne mjere kako bi osigurala provedbu tih odredaba. lanak 12. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja je ratificirala ovu Konvenciju obvezuje se da e je primjenjivati na svoje kolonije, posjede i protektorate u skladu s odredbama lanka 35. Statuta Meunarodne organizacije rada. lanak 13. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka roka od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, izjavom koju dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz proizvodi pravni u inak godinu dana nakon datuma kada je registriran u Meunarodnom uredu rada. lanak 14. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene cjelovite ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 15. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.101 - O plaenom odmoru u poljoprivredi OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, sastavai se 4. lipnja 1952. godine na svom 35. zasjedanju, odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s plaenim godianjim odmorom u poljoprivredi, uvratene u etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai tim prijedlozima dati formu meunarodne Konvencije, Usvaja, danas, 6. lipnja 1952. godine, sljedeu konvenciju koja e biti nazvana Konvencija o plaenom odmoru (poljoprivreda), 1952. godine: lanak 1. Radnici zaposleni u poljoprivrednim poduzeima i na srodnim poslovima trebaju u~ivati plaeni godianji odmor poslije jednog razdoblja neprekidne slu~be kod istog poslodavca. lanak 2. 1. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju bit e slobodna odlu iti o na inu na koji e se osigurati davanje plaenog odmora u poljoprivredi. 2. Davanje plaenog odmora u poljoprivredi mo~e biti osigurano eventualno putem kolektivnih ugovora ili preko posebnih organa. 3. Kad na in kojim je osigurano davanje plaenog odmora u poljoprivredi to dozvoljava: a) treba pristupiti prethodnom temeljnom konzultiranju najreprezentativnijih zainteresiranih organizacija poslodavaca i radnika, ako takve postoje, i svih drugih osoba naro ito za to kvalificiranih obzirom na njihovu profesiju ili funkcije, a za koje nadle~na vlast bude smatrala za potrebno da im se obrati; b) zainteresirani poslodavci i radnici trebaju sudjelovati u reguliranju plaenog odmora ili biti konzultirani ili imati prava da budu sasluaani u formi i u mjeri odreenoj nacionalnim zakonodavstvom, ali u svakom slu aju na osnovi potpune jednakosti. lanak 3. Minimalno razdoblje neprekidne slu~be koje se tra~i i minimalno trajanje plaenog godianjeg odmora bit e odreeni nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima, arbitra~nim presudama ili od strane specijalnih organa za reguliranje plaenog godianjeg odmora u poljoprivredi ili bilo kojim drugim putem koji odobri nadle~na vlast. lanak 4. 1. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e, poslije savjetovanja najreprezentativnijih zainteresiranih organizacija poslodavaca i radnika, ako takve postoje, odrediti poduzee, poslove i kategorije osoba odreenih iz lanka 1., na koje e se primjenjivati odredbe Konvencije. 2. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e isklju iti od primjene, bilo u cijelosti bilo samo od nekih od odredaba Konvencije, kategorije lica u pogledu kojih su te odredbe neprimjenjive, zbog njihovih uvjeta zaposlenja, kao ato su lanovi obitelji poslodavaca koji su kod njega zaposleni. lanak 5. Ako je potrebno, treba predvidjeti, suglasno proceduri ustanovljenoj za reguliranje godianjeg odmora u poljoprivredi: a) povoljni re~im za mlade radnike, uklju ujui tu u enike u gospodarstvu, u slu ajevima gdje plaeni godianji odmor koji se daje odraslim radnicima ne odgovara za mlade radnike; b) poveanje trajanja godianjeg odmora, sa trajanjem slu~be; c) proporcionalni odmor ili umjesto toga nov anu naknadu, ako razdoblje neprekidne slu~be ne dozvoljava radniku da zahtijeva plaeni godianji odmor, ali prelazi minimalno razdoblje odreeno suglasno ustanovljenoj proceduri; d) prigodom davanja plaenog godianjeg odmora isklju enje slu~benih ili obi ajnih praznika, nedjeljnog odmora i, u granicama odreenim suglasno ustanovljenoj proceduri, privremenih prekida rada nastalih posebno zbog bolesti ili nesree. lanak 6. Plaeni godianji odmor mo~e biti podijeljen u granicama koje mogu biti odreene nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima, arbitra~nim presudama ili odlukama specijalnih organa nadle~nih za reguliranje plaenog godianjeg odmora u poljoprivredi, ili bilo kojim drugim putem odobrenim od strane nadle~ne vlasti. lanak 7. 1. Svaka osoba koja uzima odmor na osnovi ove Konvencije, dobit e, za vrijeme cijelog trajanja tog odmora, plau koja ne smije biti ni~a od njegove uobi ajene plae, ili plau koja bude propisana prema paragrafima 2. ili 3. ovog lanka. 2. Plaa koja se isplauje za vrijeme razdoblja odmora izra unavat e se na na in propisan nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima, arbitra~nim presudama ili posebnih tijela nadle~nih za reguliranje godianjeg odmora u poljoprivredi, ili bilo kojim drugim putem odobrenim od nadle~ne vlasti. 3. Kad plaa osobe koja uzima odmor sadr~i i davanja u naturi, mo~e mu se za razdoblje odmora isplatiti protuvrijednost ovih davanja u novcu. lanak 8. Svaki sporazum o odustajanju od prava na plaeni godianji odmor ili o odricanju od toga odmora smatrat e se niatavnim. lanak 9. Svaka osoba koja je otpuatena bez svoje krivice, prije nego ato je koristilo odmor na koji je steklo pravo, treba primiti, za svaki dan odmora koji mu pripada na osnovi ove Konvencije, plau predvienu u lanku 7. lanak 10. Svaki lan koji obvezuje se ustanoviti odgovarajui sistem inspekcije i kontrole, radi osiguranja njene primjene. lanak 11. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju treba svake godine dostaviti Meunarodnom uredu rada opi izvjeae o na inu na koji se primjenjuju odredbe Konvencije. Ovo izvjeae sadr~i kratak pregled poslova, kategorija i pribli~an broj radnika na koje se ova reglementacija primjenjuje, trajanje odobrenih odmora i, eventualno, druge najva~nije mjere koje se odnose na plaeni odmor u poljoprivredi. lanak 12. Formalne ratifikacije ove Konvencije bit e dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji e ih registrirati. lanak 13. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ija ratifikacija bude registrirana od strane generalnog direktora. 2. Ona e stupa na snagu 12 mjeseci od dana kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga ova Konvencija stupiti na snagu u odnosu na svaku lanicu 12 mjeseci od datuma registracije njene ratifikacije.. lanak 14. 1. Izjave koje e biti dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada suglasno paragrafu 2. lanka 35. Ustava Meunarodne organizacije rada treba ozna iti: a) teritorije za koje se zainteresirani lan obvezuje primijeniti odredbe ove konvencije bez izmjena; b) teritorije za koje se on obvezuje primijeniti odredbe Konvencije sa izmjenama, kao i u emu se sastoje te izmjene; c) teritorije za koje je Konvencija neprimjenjiva, i u tim slu ajevima, razloge zbog kojih je ona neprimjenjiva; d) teritorije u pogledu kojih on rezervira svoju odluku o ekujui temeljnije prou avanje situacije. 2. Obveze spomenute u to kama a) i b) paragrafa 1. ovog lanka smatrat e se sastavnim dijelovima ratifikacije i imat e isto djelovanje. 3. Svaki lan e se moi odrei novom izjavom svih ili samo nekih dijelova rezervi sadr~anih u njegovoj ranijoj izjavi danoj na osnovi to aka b), c) i d) paragrafa 1. ovog lanka. 4. Svaki lan moi e za vrijeme razdoblja u tijeku kojeg ova Konvencija mo~e biti otkazana, suglasno odredbama lanka 16., dostaviti Generalnom direktoru novu izjavu koja bi mijenjala u svakom pogledu svaku raniju izjavu i koja bi pru~ala obavijesti o situaciji na odreenim teritorijima. lanak 15. 1. Izjave koje se dostavljaju generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, suglasno paragrafima 4. i 5. lanka 35. Ustava o Meunarodnoj organizaciji rada, trebaju sadr~avati podatke o tome hoe li se odredbe Konvencije primijeniti na teritoriju sa ili bez izmjena; kad se u izjavi navodi da e se odredbe Konvencije primijeniti uz rezervu izmjena, treba specificirati u emu se sastoje te izmjene. 2. Zainteresirani lan ili lanovi ili meunarodni organ moi e se odrei u potpunosti ili djelomi no, jednom kasnijom izjavom prava da se pozivaju na izmjenu ozna enu u nekoj ranijoj izjavi. 3. Zainteresirani lan ili lanovi ili meunarodni organ moi e za vrijeme razdoblja u tijeku kojeg Konvencija mo~e biti otkazana suglasno odredbama lanka 16., dostaviti generalnom direktoru novu izjavu, koja bi mijenjala u svakom pogledu neku raniju izjavu i koja bi davala obavijesti o situaciji u pogledu primjene ove Konvencije. lanak 16. 1. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e otkazati, po isteku razdoblja od 10 godina poslije datuma prvobitnog stupanja na snagu Konvencije, aktom dostavljenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada i od njega registriranim. Otkaz e stupiti na snagu tek nakon godinu dana od njegovog registriranja. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja, u roku godine dana po isteku razdoblja od 10 godina, iz prethodnog stavka, ne otka~e Konvenciju, prema odredbi ovog lanka bit e obvezan za novo razdoblje od 10 godina nakon toga, mo~e otkazati ovu Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od 10 godina prema uvjetima predvienim u ovom lanku. lanak 17. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopit e svim lanovima Meunarodne organizacije rada registriranje svih ratifikacija, izjava i otkaza koji su mu dostavljeni od strane lanova Organizacije. 2. Notificirajui lanovima Organizacije registriranje druge ratifikacije, koja mu je dostavljena, generalni direktor upozorit e lanice Organizacije na datum kojim ova Konvencija stupa na snagu. lanak 18. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavit e generalnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije, sukladno lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune obavijesti u pogledu svih ratifikacija, svih izjava i svih akata otkaza koje bude registrirao sukladno prethodnim lanovima. lanak 19. Kada to smatra potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i ispitat e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 20. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju koja bi potpuno ili djelomi no revidirala ovu Konvenciju, osim ako nova konvencija ne predvia druk ije: a) ratifikacija nove konvencije od strane jednog lana imat e ipso iure zna i, bez obzira na gore navedeni lanak 16., neposredni otkaz ove Konvencije, uz rezervu da je nova revidirana konvencija stupila na snagu; b) od datuma stupanja na snagu nove revidirane konvencije ova Konvencija prestat e biti otvorena za ratifikaciju lanova. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale novu revidiranu konvenciju. lanak 21. Francuski i engleski tekst ove konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.106 - O tjednom odmoru u trgovini i uredima OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom etrdesetom zasjedanju 5. lipnja 1957g. i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s tjednim odmorom u trgovini i uredima, uvratene u 7. to ku dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja 26. lipnja 1957. godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o tjednom odmoru (trgovina i uredi) iz 1957.: lanak 1. Odredbe ove Konvencije, ukoliko se i u dijelu u kojem se ne primjenjuju kroz statutarna tijela za utvrivanje plaa, kolektivne ugovore, arbitra~ne odluke ili na drugi na in koji je skladu s nacionalnom praksom primjeren nacionalnim uvjetima, moraju se primijeniti kroz nacionalne zakone ili druge propise. lanak 2. Ova Konvencija se primjenjuje na sve osobe, uklju ujui aegrte, zaposlene u sljedeim poduzeima, ustanovama ili administrativnim slu~bama, bilo da su javne ili privatne: (a)trgova ka poduzea; (b)poduzea, ustanove i administrativne slu~be u kojima zaposlene osobe obavljaju uglavnom uredske poslove, uklju ujui urede osoba koje se bave slobodnim zanimanjima; (c)ukoliko zainteresirane osobe nisu zaposlene u poduzeima navedenim u lanku 3., i na njih se ne primjenjuju nacionalni zakoni ili drugi aran~mani koji se odnose na tjedni odmor u industriji, rudnicima, prijevozu ili poljoprivredi; (i)trgova ke slu~be svih drugih poduzea; (ii)slu~be svih drugih poduzea u kojima zaposlene osobe obavljaju uglavnom uredske poslove; (iii)mjeaovita trgova ka i industrijska poduzea. lanak 3. 1. Ova Konvencija se takoer primjenjuje na osobe zaposlene u onima od sljedeih poduzea koje lanica koja ratificira Konvenciju navede u izjavi uz svoju ratifikaciju: (a)poduzea, ustanove i administrativne slu~be koje pru~aju osobne usluge; (b)poatanske i telekomunikacijske slu~be; (c)novinska poduzea; i (d)kazaliata i mjesta za javnu zabavu. 2. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e naknadno dostaviti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu kojom prihvaa obveze iz ove Konvencije u odnosu na poduzea nazna ena u prethodnom stavku, a koja nisu bila navedena u prethodnoj izjavi. 3. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mora navesti, u svojim godianjim izvjeaima podnesenim na temelju lanka 22. Statuta Meunarodne organizacije rada, u kojem opsegu su se primjenjivale ili se predla~u primjenjivati odredbe Konvencije u odnosu na poduzea nazna ena u stavku 1. ovoga lanka, a na koje se ne odnosi izjava dana u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovoga lanka, te izvijestiti o svakom napretku koji je u injen u cilju postupne primjene Konvencije u tim poduzeima. lanak 4. 1. Ako bude potrebno, poduzet e se odgovarajue mjere kako bi se utvrdilo razgrani enje izmeu poduzea na koja se primjenjuje ova Konvencija i drugih poduzea na koja se ne primjenjuje. 2. U svakom slu aju kada postoji dvojba o tome primjenjuje li se ova Konvencija na odreeno poduzee, ustanovu ili administrativnu slu~bu, to pitanje e rijeaiti nadle~na vlast nakon savjetovanja s reprezentativnim organizacijama zainteresiranih poslodavaca i zaposlenika, ako one postoje, ili e se rijeaiti na drugi na in koji je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom. lanak 5. Nadle~na vlast ili odgovarajue tijelo u svakoj zemlji mogu poduzeti mjere kako bi iz primjene odredaba ove Konvencije isklju ili: (a)poduzea u kojima su zaposleni samo lanovi obitelji poslodavca koji nisu niti se mogu smatrati osobama koje primaju plau; (b)osobe na visokim rukovodeim polo~ajima. lanak 6. 1. Sve osobe na koje se primjenjuje ova Konvencija imaju, osim ako nije druk ije ureeno sljedeim lancima, pravo na razdoblje tjednog odmora u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno tijekom svakog razdoblja od sedam dana. 2. Razdoblje tjednog odmora se, kad god je to mogue, odobrava istovremeno svim zainteresiranim osobama u svakom poduzeu. 3. Razdoblje tjednog odmora mora se, kad god je to mogue, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili obi ajima te zemlje ili okruga odreen kao dan odmora. 4. Tradicije i obi aji vjerskih manjina moraju se, koliko je to mogue, poativati. lanak 7. 1. U slu aju kada je narav posla, narav usluga koje pru~a poduzee, brojnost stanovniatva koje se poslu~uje ili broj zaposlenih osoba takav da se odredbe lanka 6. ne mogu primijeniti, nadle~na vlast ili odgovarajue tijelo u svakoj zemlji mogu, gdje je to primjereno, poduzeti mjere kako bi se na odreene kategorije osoba ili odreene vrste poduzea na koje se odnosi ova Konvencija primijenio poseban raspored tjednog odmora, s time da se vodi ra una o svim odgovarajuim socijalnim i gospodarskim razlozima. 2. Sve osobe na koje se primjenjuju takvi posebni rasporedi imaju pravo, u odnosu na svako razdoblje od sedam dana, na odmor ije je trajanje barem jednako razdoblju predvienom u lanku 6. 3. Na osobe koje rade u slu~bama poduzea koje podlije~u posebnom rasporedu, a na koje slu~be bi se, da su neovisne, primjenjivale odredbe lanka 6., primjenjivat e se odredbe tog lanka. 4. Sve mjere koje se odnose na primjenu odredaba stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka moraju se donijeti uz savjetovanje s reprezentativnim organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje. lanak 8. 1. Nadle~na vlast u svakoj zemlji mo~e dopustiti privremena izuzea, potpuna ili djelomi na (uklju ujui ukidanje ili skraivanje razdoblja odmora), od primjene odredaba lanaka 6. i 7., ili se takva izuzea mogu dopustiti na bilo koji na in koji odobri nadle~na vlast, a primjeren je nacionalnom zakonodavstvu i praksi: (a) u slu aju stvarne ili prijetee nesree, viae sile ili posla koji se mora ~urno obaviti u prostorima ili na opremi, ali samo u onoj mjeri koja je potrebna da bi se izbjeglo ozbiljno ometanje redovitog poslovanja poduzea; (b) u slu aju izvanrednog radnog optereenja zbog posebnih okolnosti, ukoliko se od poslodavca u pravilu ne mo~e o ekivati da primijeni druge mjere; (c) kako bi se sprije io gubitak pokvarljive robe. 2. Prigodom odreivanja okolnosti u kojima se mogu dopustiti privremena izuzea u skladu s odredbama podstavaka (b) i (c) prethodnoga stavka, nadle~na vlast mora se savjetovati s reprezentativnim organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje. 3. Ako se u skladu s odredbama ovoga lanka primijene privremena izuzea, zainteresiranim osobama mora se odobriti zamjenski odmor ije je ukupno trajanje jednako najmanje razdoblju predvienom lankom 6. lanak 9. Ukoliko se plae ureuju zakonima i drugim propisima ili podlije~u nadzoru upravnih vlasti, rezultat primjene mjera poduzetih u skladu s ovom Konvencijom ne smije biti smanjenje dohotka osoba na koje se ova Konvencija primjenjuje. lanak 10. 1. Moraju se poduzeti primjerene mjere, kroz odgovarajui nadzor ili na drugi na in, u svrhu osiguranja pravilnog izvraavanja propisa ili odredba o tjednom odmoru. 2. Ako to odgovara na inu na koji se primjenjuju odredbe ove Konvencije, moraju se poduzeti potrebne mjere u obliku kazni, kako bi se osigurala provedba njenih odredaba. lanak 11. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju uklju it e u svoje izvjeae na temelju lanka 22. Statuta Meunarodne organizacije rada: (a) popis kategorija osoba i vrsta poduzea na koja se primjenjuju posebni rasporedi tjednog odmora kako je propisano lankom 7.; i (b) informacije o okolnostima u kojima se mogu dopustiti privremena izuzea u skladu s odredbama lanka 8. lanak 12. Nijedna odredba ove Konvencije ne utje e na bilo koji zakon, odluku, obi aj ili sporazum kojim se radnicima osiguravaju povoljniji uvjeti od uvjeta predvienih ovom Konvencijom. lanak 13. Primjenu odredaba ove Konvencije mo~e u svakoj zemlji privremeno obustaviti vlada u slu aju rata ili drugog kriznog stanja koje predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. lanak 14. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopuju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 15. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Konvencija stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada generalni direktor registrirao ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu dvanaest mjeseci od datuma registriranja njene ratifikacije. lanak 16. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku roka od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom koji dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz proizvodi pravni u inak godinu dana nakon datuma kad je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana od isteka roka od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za naredno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim ovim lankom. lanak 17. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija i otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge priopene mu ratifikacije, generalni e direktor upozoriti lanice Organizacije na datum kojim Konvencija stupa na snagu. lanak 18. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 19. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 20. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju, kojom bi se ova Konvencija revidirala u cijelosti ili djelomi no, tada, ako se novom konvencijom ne odredi druk ije: (a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane lanice ipso iure zna i otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 12., ako, i kada nova revidirajua Konvencija stupi na snagu; (b) od datuma stupanja na snagu nove revidirane Konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale revidirajuu konvenciju. lanak 21. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.131 - O utvrivanju minimalnih plaa s posebnim osvrtom na zemlje u razvoju Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, odr~ala je 54. zasjedanje 3. lipnja 1970. godine. Imajui u vidu uvjete Konvencije o mehanizmu za utvrivanje minimalnih nadnica, 1928. godine i Konvencije o jednakom nagraivanju, 1951. godine, koje je veliki broj zemalja ratificirao, kao i Konvenciju o mehanizmu utvrivanja minimalnih nadnica (poljoprivreda) 1951. godine, smatrajui da su ove konvencije zna ajne za zaatitu grupe radnika koji su u nepovoljnom polo~aju, smatrajui da je u sadaanjem trenutku neophodno usvajanje novog instrumenta kojim se dopunjuju ove konvencije i osigurava zaatita radnika koji imaju suviae niska primanja, instrumenta koji, iako opeprimjenjiv, skree posebnu pozornost na zemlje u razvoju, budui je odlu ila u okviru to ke 5. dnevnog reda zasjedanja usvojiti izvjesne prijedloge u pogledu mehanizma za utvrivanje minimalnih nadnica i problema u vezi s tim, s posebnim osvrtom na zemlje u razvoju, i odlu ivai da ti prijedlozi dobiju oblik meunarodne konvencije, usvojila je 22. lipnja 1970. godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o utvrivanju minimalnih nadnica, 1970. godine: lanak 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se da e uspostaviti sustav minimalnih nadnica koji obuhvaa sve grupe radnika iji uvjeti zaposlenja zahtijevaju njihovu zaatitu. Nadle~ni organ u svakoj zemlji u suglasnosti i poslije iscrpnih konzultacija sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, ako one postoje, odredit e grupe radnika koje trebaju biti obuhvaene zaatitom. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju navest e, naj eae u prvom izvjeau o primjeni ove Konvencije koji se podnosi shodno lanku 22. Ustava MOR-a, grupe radnika koje mo~da nisu zaatiene shodno ovom lanku, uz obrazlo~enje zaato nisu obuhvaene, i u svojim kasnijim izvjeaima obrazlo~it e zakonsku primjenu i praksu u odnosu na grupe koje nisu obuhvaene, kao i to u kojoj mjeri se ova Konvencija provodi ili se predla~e provoditi u odnosu na odreene grupe. Minimalne nadnice imat e zakonsku snagu i nee se moi smanjivati; u slu aju da se ne primjenjuju, odgovorno lice ili lica podlije~u odgovarajuim kaznenim ili drugim sankcijama. U skladu s odredbama stavka 1. ovog lanka, slobodu kolektivnog pregovaranja treba u potpunosti poatovati. lanak 3. Prigodom utvrivanja razine minimalnih nadnica, ako je to mogue i ako je u skladu s odgovarajuom nacionalnom praksom i uvjetima, neophodno je uzeti u obzir: potrebe radnika i njihovih obitelji, vodei ra una o opoj razini plaa u zemlji, troakovima ~ivota, davanjima iz socijalnog osiguranja i relativnom ~ivotnom standardu drugih druatvenih grupa; ekonomske faktore, uklju ujui zahtjeve ekonomskog razvitka, razine produktivnosti i potrebu da se postigne i odr~i visoka razina zaposlenosti. lanak 4. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju stvorit e ili odr~avati mehanizam prilagoen nacionalnim uvjetima i potrebama pomou kojeg se mogu utvrivati i povremeno usklaivati minimalne nadnice za grupe radnika obuhvaene lankom 1. Konvencije. U vezi sa stvaranjem, funkcioniranjem i izmjenom takvog mehanizma, treba predvidjeti iscrpne konzultacije s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, ili, ako takve organizacije ne postoje, sa predstavnicima zainteresiranih poslodavaca i radnika. Kad god to odgovara prirodi mehanizma za utvrivanje minimalnih nadnica, treba omoguiti da u njegovoj primjeni neposredno sudjeluju: a) predstavnika zainteresiranih organizacija poslodavaca i radnika, ili, ako takve organizacije ne postoje, predstavnika zainteresiranih poslodavaca i radnika, na ravnopravnoj osnovi; b) osobe u ijoj je nadle~nosti zastupanje opih interesa zemlje i koja su imenovane poslije temeljnih konzultacija s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, ako te organizacije postoje, kada su takve konzultacije u skladu s nacionalnim zakonom ili praksom. lanak 5. Poduzet e se odgovarajue mjere, kao primjeren sustav inspekcije dopunjen drugim potrebnim mjerama, radi osiguranja djelotvorne primjene svih odredaba koje se odnose na minimalne nadnice. lanak 6. Nee se smatrati da se ovom Konvencijom revidira bilo koja postojea konvencija. lanak 7. Obavijest o formalnoj ratifikaciji ove Konvencije dostavlja se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 8. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. Konvencija stupa na snagu 12 mjeseci od dana kad je generalni direktor registrirao ratifikacije dviju lanica. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu, za svaku lanicu, 12 mjeseci od dana registriranja njene ratifikacije. lanak 9. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka roka od 10 godina od dana kad je Konvencija prvi put stupila na snagu aktom koji se dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. To otkazivanje stupa na snagu godinu dana od dana kad je registrirano. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja, u tijeku godine poslije isteka desetogodianjeg razdoblja spomenutog u prethodnom stavku, ne iskoristi pravo otkazivanja predvieno u ovom lanku, bit e obvezna za sljedee razdoblje od deset godina, a poslije toga mo~e otkazati ovu Konvenciju po isteku svakog razdoblja od deset godina, pod uvjetima predvianim u ovom lanku. lanak 10. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija i otkazivanja koje su mu dostavile lanice Organizacije. Prigodom obavjeatavanja lanica Organizacije o registraciji druge ratifikacije koja mu je dostavljena, generalni direktor e skrenuti pozornost lanica Organizacije na datum stupanja Konvencije na snagu. lanak 11. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada, shodno lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, dostavlja generalnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije, potpune podatke o svim ratifikacijama i otkazivanjima koje je on registrirao, u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 12. Kada to smatra potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja na dnevni red Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 13. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju kojom se ova Konvencija revidira u cijelosti ili djelomi no, tada, ako novom konvencijom nije druk ije predvieno: a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane jedne lanice, bez obzira na odredbe lanka 9. ove Konvencije, zna i ipso iure neposredno otkazivanje ove Konvencije ako i kada nova Konvencija kojom se vrai revizija stupi na snagu; b) na dan stupanja na snagu nove revidirane konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju od strane lanica. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, ali nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 14. Engleski i francuski tekst ove konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.132 - O plaenom godianjem odmoru (revidirana 1970. godine) Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada u }enevi i koja se sastala na 54. zasjedanje 3. lipnja 1970. godine, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na plaeni godianji odmor, uvratena u etvrtu to ku dnevnoga reda zasjedanja, odlu ivai tim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja danas, 23. lipnja 1970.g. sljedeu konvenciju koja e se nazivati Konvencija o plaenom odmoru (revidirana) iz 1970. godine: lanak 1. Odredbe ove Konvencije sprovode se u ~ivot preko nacionalnih zakona i propisa, ukoliko se ne primjenjuju putem kolektivnih ugovora, arbitra~nih odluka, sudskih rjeaenja, slu~benih tijela za odreivanje zarada, ili na drugi na in, u skladu sa praksom te zemlje koja odgovara prilikama u njoj. lanak 2. 1. Ova se Konvencija primjenjuje na sve zaposlene osobe, osim na pomorce. 2. Ukoliko je potrebno, nadle~ne vlasti ili odgovarajua tijela u zemlji mogu, poslije savjetovanja sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, tamo gdje one postoje, poduzeti mjere da se iz primjene ove konvencije izuzmu one ograni ene kategorije zaposlenih osoba kod kojih se, u vezi sa primjenom ili sa zakonodavnim ili ustavnim pitanjima, javljaju posebni problemi esencijalnog karaktera. 3. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju, treba u svom prvom izvjeau o primjeni Konvencije, koji se podnosi na osnovi lanka 22. Statuta Meunarodne organizacije rada, navesti sve kategorije koje su eventualno izdvojene, prema to ci 2. ovog lanka, uz obrazlo~enje tog izdvajanja, i da u narednim izvjeaima izlo~i stav svog zakonodavstva i prakse u pogledu izdvojenih kategorija i u kojoj se mjeri primjenjuje ili se predla~e da se primjenjuje Konvencija na te kategorije. lanak 3. 1. Svaka osoba na koju se primjenjuje ova Konvencija ima pravo na plaeni godianji odmor u odreenom minimalnom trajanju. 2. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju utvruje to nu du~inu odmora, u jednoj izjavi koju priklju uje uz ratifikaciju. 3. Odmor ni u kom slu aju ne smije biti krai od tri radna tjedna za godinu dana slu~be. 4. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e kasnije, u jednoj drugoj izjavi, obavijestiti generalnog direktora Meunarodnog ureda rada da odreuje du~i odmor od onog koji je utvren u vrijeme ratifikacije. lanak 4. 1. Osoba iji je radni sta~ u jednoj godini manji od onog koji je potreban za stjecanje prava na puni odmor predvien u prethodnom lanku, imat e za tu godinu pravo na plaeni odmor u razmjeru s du~inom radnog sta~a te godine. 2. Izraz godina u to ki 1. ovog lanka ozna ava kalendarsku godinu ili bilo koje drugo razdoblje iste du~ine koje odrede nadle~ne vlasti ili odgovarajui organi u doti noj zemlji. lanak 5. 1. Za stjecanje prava na plaeni godianji odmor mo~e se zahtijevati minimalni radni sta~. 2. Du~inu tog sta~a utvruju nadle~ne vlasti ili odgovarajua tijela u doti noj zemlji, ali ona ne treba prijei aest mjeseci. 3. Na in na koji se izra unava du~ina sta~a radi stjecanja prava na godianji odmor odreuju nadle~ne vlasti ili odgovarajui organi u zemlji. 4. Pod uvjetima koje odrede slu~bene vlasti ili odgovarajui organi u zemlji, odsustvo s posla iz razloga koji su izvan kontrole doti ne zaposlene osobe, kao ato su bolest, povreda ili maj instvo, ra unaju se u dio radnog sta~a. lanak 6. 1. Slu~beni i uobi ajeni praznici, bez obzira padaju li u vrijeme godianjeg odmora ili ne, ne ra unaju se u minimalni plaeni godianji odmor propisan u lanku 3. to ka 3. 2. Pod uvjetima koje odrede nadle~ne vlasti ili odgovarajui organi u zemlji, vrijeme nesposobnosti za rad uslijed bolesti ili povrede ne mo~e se ra unati u dio minimalnog plaenog godianjeg odmora predvienog u lanku 3. to ke 3. lanak 7. 1. Svaka osoba koja koristi odmor predvien ovom Konvencijom prima, za vrijeme cijelog odmora, najmanje svoju normalnu ili prosje nu plau (ra unajui tu odgovarajuu nov anu vrijednost svakog dijela primanja u naturi koja ne predstavlja stalno davanje, bez obzira na to je li doti na osoba na odmoru ili ne), obra unatu na na in koji odrede nadle~ne vlasti ili odgovarajua tijela u zemlji. 2. Iznosi koji pripadaju shodno to ci 1. ovog lanka isplauju se zainteresiranoj osobi prije odmora, ukoliko druk ije nije predvieno sporazumom koji va~i za njega i za poslodavca. lanak 8. 1. Koriatenje plaenog godianjeg odmora u dijelovima mogu odobriti nadle~ne vlasti ili odgovarajua tijela u zemlji. 2. Jedan dio koristi se bez prekida najmanje dva radna tjedna ukoliko druk ije nije predvieno sporazumom koji vrijedi za poslodavca i za doti nu zaposlenu osobu, i pod uvjetom da prema du~ini radnog sta~a doti na osoba ima pravo na toliko razdoblje odmora. lanak 9. 1. Neprekidni dio plaenog godianjeg odmora iz lanka 8. to ke 2., daje se i koristi najkasnije u roku od godine dana, a ostatak plaenog godianjeg odmora najkasnije u roku od 18 mjeseci, ra unajui od kraja godine u kojoj je ste eno pravo na odmor. 2. Svaki dio godianjeg odmora koji prelazi navedeni minimum, mo~e se odlo~iti za ograni eno razdoblje, uz pristanak zaposlene osobe, preko razdoblja preciziranog u stavku 1. ovog lanka. 3. Minimum i ograni eno razdoblje iz to ke 2. ovog lanka utvruje nadle~no tijelo poslije konzultacije sa zainteresiranim organizacijama poslodavca i radnika, ili se odreuje kolektivnim ugovorom, ili na neki drugi na in, shodno praksi koja odgovara uvjetima u zemlji. lanak 10. 1. Ukoliko nije utvreno propisima, kolektivnim ugovorom, arbitra~nom odlukom ili na neki drugi na in, shodno praksi u toj zemlji, vrijeme koriatenja odmora odreuje poslodavac  poslije konzultacije sa zainteresiranom zaposlenom osobom ili njenim predstavnicima. 2. Prigodom utvrivanja vremena koriatenja odmora uzimaju se u obzir potrebe posla i mogunosti za odmor i zabavu koje stoje na raspolaganju zaposlenoj osobi. lanak 11. Zaposlena osoba koja napuni minimalni radni sta~ koji udovoljava zahtjevima iz lanka 5. to ke 1. ove konvencije, dobiva, po prestanku zaposlenja, plaeni odmor u razmjeru sa du~inom radnog sta~a za koji nije dobiven takav odmor ili naknada umjesto njega, ili protuvrijednost u formi kredita za odmor. lanak 12. Svaki sporazum o odricanju od prava na minimalni plaeni godianji odmor propisan u lanku 8. to ke 3., ili odustajanje od odmora radi nov ane naknade ili ne eg drugog, bit e, u skladu s uvjetima koji vrijede u toj zemlji, niatavni i neva~ei ili zabranjeni. lanak 13. Nadle~ne vlasti ili odgovarajua tijela svake zemlje mogu donijeti posebne propise za slu ajeve kada zaposlena osoba, za vrijeme svog odmora, poduzme uz nagradu posao koji se kosi sa svrhom odmora. lanak 14. Odgovarajuom inspekcijom ili na neki drugi na in, treba poduzeti djelotvorne mjere u skladu sa na inom na koji se sprovode odredbe ove konvencije, kako bi se osigurala pravilna primjena i poatovanje propisa ili odredaba o plaenom odmoru. lanak 15. 1. Svaka lanica mo~e prihvatiti obveze iz ove Konvencije odvojeno: (a) za osobe zaposlene u svim gospodarskim granama osim u poljoprivredi; (b) za osobe zaposlene u poljoprivredi. 2. Svaka lanica treba u svojoj ratifikaciji precizirati prihvaa li obveze Konvencije za osobe obuhvaene pod to kom (a) to ke 1. ovog lanka, za osobe obuhvaene pod to kom (b) to ke 1. ovog lanka, ili za jedne i za druge. 3. Svaka lanica koja je prilikom ratifikacije prihvatila obveze iz ove Konvencije samo za osobe obuhvaene po to kom (a) to ke 1. ovog lanka, ili osobe obuhvaene pod to kom (b) to ke 1. ovog lanka, mo~e naknadno obavijestiti generalnom direktora Meunarodnog ureda rada da prihvaa obveze iz Konvencije za sve osobe na koje se odnosi ova Konvencija. lanak 16. Ovom Konvencijom se revidiraju Konvencija o plaenom odmoru iz 1936. godine i Konvencija o plaenom odmoru (poljoprivreda) iz 1952. godine, pod sljedeim uvjetima: (a) ako lanica koja je potpisnik Konvencije o plaenom odmoru iz 1936. godine prihvati obveze iz ove Konvencije, u pogledu osoba zaposlenih u svim gospodarskim sektorima osim poljoprivrede, to ipso iure povla i neposredno otkazivanje te konvencije; (b) ako lanica koja je potpisnica Konvencije o plaenom odmoru (poljoprivreda) iz 1952. godine prihvati obveze iz ove konvencije u pogledu osoba zaposlenih u poljoprivredi, to ipso iure povla i neposredno otkazivanje te konvencije; (c) stupanjem na snagu ove Konvencije i dalje ostaje otvorena za ratifikaciju lanicama Konvencija o plaenom odmoru (poljoprivreda) iz 1952. godine. lanak 17. Formalne ratifikacije ove konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji ih registrira. lanak 18. 1. Ova Konvencija obvezuje samo lanice Meunarodne organizacije rada iju ratifikaciju registrira generalni direktor. 2. Ova Konvencija stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod glavnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Za svaku lanicu ova Konvencija stupa na snagu dvanaest mjeseci poslije dana kada je registrirana njena ratifikacija. lanak 19. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, putem akta uru enog generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz proizvodi pravni u inak godinu dana od datuma kada je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja, u roku od godinu dana po isteku razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka, ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovog lanka, bit e obvezna za naredno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati ovu Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od deset godina, prema uvjetima predvienim ovim lankom. lanak 20. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada ratificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registriranje svih ratifikacija i otkazivanja koje su mu dostavile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registriranje druge priopene mu ratifikacije, generalni direktor e upozoriti lanice Organizacije na datum kojim ova Konvencija stupa na snagu. lanak 21. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja generalnom tajniku Ujedinjenih naroda, u cilju registriranja, shodno lanku 102. Povelje Ujedinjenih narod, potpune podatke o svim ratifikacijama i o svim otkazivanjima koja je registrirao u skladu sa prethodnim lancima. lanak 22. Kada to smatra potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 23. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju kojom bi se, ova Konvencija revidirala u potpunosti ili djelomi no, i ukoliko nova Konvencija ne predvia druk ije: (a) ratifikacija od strane jedne lanice nove konvencije o reviziji povla i punopravno i, usprkos lanku 19., neposredno otkazivanje ove Konvencije, pod rezervom da je nova Konvencija stupila na snagu; (b) po evai od dana stupanja na snagu nove konvencije o reviziji, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanica. 2. Ova Konvencija, u svakom slu aju, ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a nisu ratificirale ratificiraju konvenciju o reviziji. lanak 24. Tekst ove Konvencije na francuskom i engleskom jeziku podjednako je vjerodostojan. Konvencija br.140 - O plaenom odsustvu zbog obrazovanja Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada i koja je odr~ala 59. zasjedanje 5. lipnja ove godine, Utvrujui da lanak 26. Ope deklaracije o pravima ovjeka potvruje da svatko ima pravo na obrazovanje, prihvaajui odredbe sadr~ane u postojeim meunarodnim preporukama za rad na stru nom osposobljavanju i zaatiti radni kih predstavnika koje se odnose na privremeno oslobaanje radnika od posla ili davanja slobodnog vremena kako bi im se omoguilo sudjelovanje u programima obrazovanja, odnosno obuke, imajui u vidu da potreba za kontinuiranim obrazovanjem i obukom u oblasti nau nog i tehnoloakog razvoja i promjenjive strukture gospodarskih i druatvenih odnosa zahtijevaju odgovarajue aran~mane o odsustvu za svrhe obrazovanja i obuke kako bi se zadovoljile nove te~nje, potrebe i ciljevi druatvenog, ekonomskog, tehnoloakog i kulturnog karaktera, smatrajui da plaeno odsustvo za svrhe obrazovanja treba smatrati kao jedan od na ina za zadovoljavanje realnih potreba sva kog radnika u suvremenom druatvu, smatrajui da plaeno odsustvo za svrhe obrazovanja treba odrediti kao politiku kontinuiranog obrazovanja i obuke te treba postupno i djelotvorno realizirati, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge o plaenom odsustvu za svrhe obrazovanja, uvratene u 4. to ku dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai tim prijedlozima da formu meunarodne konvencije, i 24. lipnja 1974. godine usvaja sljedeu konvenciju, pod nazivom Konvencija o plaenom odsustvu za svrhe obrazovanja, 1974. godine: lanak 1. U ovoj konvenciji, izraz plaeno odsustvo za svrhe obrazovanja zna i odsustvo koje radnik dobije za svrhe obrazovanja na odreeno razdoblje u radnom vremenu i uz odgovarajua financijska primanja. lanak 2. Svaka lanica treba formulirati i primjenjivati politiku kako bi se metodama koje odgovaraju nacionalnim uvjetima i praksi, i eventualno u etapama, potaklo odobravanje plaenog odsustva za svrhe obrazovanja u cilju: a) obuke na svim razinama; b) opeg, druatvenog i graanskog obrazovanja; c) sindikalnog obrazovanja. lanak 3. Politika treba biti takva, da i pod razli itim uvjetima, ako je potrebno, doprinese: a) stjecanju, poboljaavanju i prilagoavanju profesionalnih i funkcionalnih sposobnosti i unaprjeenju zaposlenosti i sigurnosti zaposlenja u uvjetima nau nog i tehnoloakog razvoja i gospodarskih i strukturalnih promjena; b) kompetentnom i aktivnom u eau radnika i njihovih predstavnika u ~ivotu poljoprivrednih organizacija i zajednice; c) ljudskom druatvenom i kulturnom napretku radnika: d) poticanju odgovarajueg kontinuiranog obrazovanja i obuke, poma~ui radnicima da se prilagode suvremenim uvjetima. lanak 4. Ova politika treba biti prilagoena stupnju razvoja i posebnim potrebama zemlje i razli itih podru ja aktivnosti i biti usklaena s opom politikom zapoaljavanja, obrazovanja i obuke, kao i politikom radnog vremena, uzimajui u obzir, prema potrebi, sezonske razlike radnog vremena ili obujam posla. lanak 5. Davanje plaenog odsustva za svrhe obrazovanja mo~e se osigurati nacionalnim zakonima i propisima, kolektivnim sporazumima, arbitra~nim odlukama i na drugi na in, u skladu sa nacionalnom praksom. lanak 6. Slu~bena tijela vlasti, poslovne i radni ke organizacije i ustanove ili organi koji osiguravaju obrazovanje i obuku trebaju sudjelovati, u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom, u formuliranju, primjeni i daljnjoj razradi politike plaenog odsustva za svrhe obrazovanja. lanak 7. Financiranje aran~mana o plaenom odsustvu za svrhe obrazovanja vrait e se redovno i na odgovarajuoj osnovi u skladu s nacionalnom praksom. lanak 8. Plaeno odsustvo za svrhe obrazovanja ne smije se uskraivati radnicima na osnovi rase, boje ko~e, spola, vjeroispovijesti, politi kog uvjerenja, nacionalne pripadnosti ili socijalnog porijekla. lanak 9. Prema potrebi, donijet e se posebne odredbe o plaenom odsustvu za svrhe obrazovanja: a) kada se odreene kategorije radnika, kao ato su radnici u malim privrednim organizacijama i na selu, ili drugi radnici koji rade u smjenama ili radnici s obiteljskim obvezama, teako mogu obuhvatiti opim aran~manima; b) kada je odreenim kategorijama gospodarskih organizacija, kao ato su mala ili sezonska poduzea, teako uklopiti se u ope aran~mane, s tim ato se podrazumijeva da radnicima u takvim gospodarskim organizacijama ne bi bilo onemogueno koriatenje plaenog odsustva za svrhe obrazovanja. lanak 10. Uvjeti za stjecanje prava na plaeno odsustvo za svrhe obrazovanja mogu varirati u zavisnosti od toga je li to odsustvo namijenjeno: a) obuci na svim razinama; b) opem, druatvenom ili graanskom obrazovanju, ili c) sindikalnom obrazovanju. lanak 11. Razdoblje plaenog odsustva za svrhe obrazovanja treba biti izjedna en sa razdobljima efektivne slu~be radi utvrivanja prava na socijalna davanja i drugih prava iz radnog odnosa, kao ato je predvieno zakonima ili propisima, kolektivnim sporazumima, arbitra~nim odlukama ili na drugi na in koji odgovara nacionalnoj praksi. lanak 12. Formalne ratifikacije ove konvencije bit e dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije: lanak 13. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanove Meunarodne organizacije rada ije je ratifikacije registrirao generalni direktor. 2. Konvencija stupa na snagu 12 mjeseci od dana kada je generalni direktor registrirao ratifikaciju dvije lanice. 3. Poslije toga, ova Konvencija stupa na snagu, za svaku lanicu, 12 mjeseci od dana kad je registrirana obavijest o ratifikaciji. lanak 14. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati poslije isteka razdoblja od deset godina od datuma kad je Konvencija prvi put stupila na snagu, aktom koji se dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registriranja. Otkazivanje stupa na snagu tek po isteku godine dana od datuma njegove registracije. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja, u tijeku godine po isteku desetogodianjeg razdoblja spomenutog u prethodnom stavku, ne iskoristi pravo otkazivanja predvieno u ovom lanku, bit e obvezna za sljedee razdoblje od deset godina, a poslije toga mo~e otkazati ovu Konvenciju po isteku svakog desetogodianjeg razdoblja, pod uvjetima predvienim u ovom lanku. lanak 15. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavijestit e sve lanice Meunarodne organizacije rada o registriranju svih ratifikacija i otkazivanja koje mu dostave lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije o registraciji druge ratifikacije koja mu je dostavljena, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na datum stupanja Konvencije na snagu. lanak 16. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavit e generalnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije, suglasno lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i otkazivanjima koje je on registrirao suglasno odredbama prethodnih lanaka. lanak 17. Kada to smatra potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra potrebu uvratavanja na dnevni red Skupatine pitanje njene cjelovite ili djelomi ne revizije. lanak 18. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju kojom se, u cijelosti ili djelomi no, revidira ovu Konvencija, onda e, ako novom konvencijom druk ije nije predvieno: a) ratifikacija nove konvencije kojom se vrai revizija od strane jedne lanice povla i ISO ure neposredno otkazivanje ove Konvencije, unato  odredbama lanka 14. ako i kada nova Konvencija kojom se vrai revizija stupi na snagu; b) na dan stupanja na snagu nove konvencije kojom se vrai revizija, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju od strane lanica. 2. U svakom slu aju, ova Konvencija ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a nisu ratificirale konvenciju kojom se vrai revizija. lanak 19. Engleska i francuska verzija teksta ove Konvencije podjednako su vjerodostojne. Konvencija br.171 - O nonom radu lanak 1. U svrhu ove Konvencije: a) izraz noni rad zna i svaki posao koji se obavlja u razdoblju ne manjem od pet uzastopnih sati uklju ujui razdoblje od ponoi do pet sati ujutro , kako je utvreno od strane nadle~ne vlasti nakon savjetovanja sa najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i zaposlenika ili putem kolektivnih ugovora ; b) izraz noni radnik zna i zaposlena osoba iji posao zahtjeva obavljanje znatnog broja sati nonog rada koji prelazi utvreni limit. Ovaj limit odreuje nadle~na vlast nakon savjetovanja sa najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i zaposlenika ili putem kolektivnih ugovora. lanak 2. 1. Ova Konvencija se primjenjuje na sve zaposlene osobe osim na one zaposlene u poljoprivredi, uzgoju stoke, ribarstvu, pomorskom prijevozu i rije noj plovidbi. 2. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e, nakon savjetovanja sa reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika, isklju iti, u potpunosti ili dijelom, iz svog djelokruga odreene kategorije radnika kada bi primjena ove konvencije na njih mogla prouzro iti odreene probleme bitne prirode. 3. Svaka lanica koja iskoristi mogunost danu stavkom 2. ovog lanka, u svom e izvjeau o primjeni Konvencije prema lanku 22. Ustava Meunarodne organizacije rada, nazna iti posebne kategorije radnika koje su isklju ene kao i razloge isklju enja. Takoer e opisati sve mjere koje je poduzela u svrhu postupnog proairenja odredbi Konvencije na doti ne radnike. lanak 3. 1. Zbog prirode nonog posla moraju se za none radnike poduzeti posebne mjere, minimalno one spomenute u lancima 4. do 10., u svrhu zaatite njihovog zdravlja, pomoi da obavljaju obiteljske i druatvene obveze, omoguavanja prilika za profesionalno usavraavanje te odgovarajue nadoknade. Takve mjere trebaju se poduzeti i na poljima sigurnosti i zaatite maj instva za sve radnike koji obavljaju noni posao. Mjere spomenute stavkom 1. mogu se postupno primjenjivati. lanak 4. 1. Na njihov zahtjev, radnici e imati pravo da se podvrgnu zdravstvenim pretragama koje e biti besplatne i na savjetovanje u vezi smanjenja ili izbjegavanja zdravstvenih problema povezanih sa poslom kojeg obavljaju: (a) prije prihvaanja posla nonog radnika; (b) u redovitim razmacima tijekom takvog posla; (c) ukoliko tijekom takvog posla osjete zdravstvene probleme uzrokovane isklju ivo imbenicima vezanim za obavljanje nonog posla . 2. U slu aju da se radnik poka~e zdravstveno nesposobnim za obavljanje nonog posla , takvo otkrie ne smije se prenijeti drugima bez njegovog dopuatenja i ne smije se upotrijebiti na njegovu atetu. lanak 5. Odgovarajua sredstva prve pomoi bit e dostupna radnicima koji obavljaju noni posao uklju ujui plan kojim, tamo gdje je potrebno, mogu brzo premjestiti do mjesta gdje e im biti pru~en odgovarajui tretman. lanak 6. 1. Noni radnici koji su zbog zdravstvenih razloga proglaaeni nesposobnima za noni posao moraju biti premjeateni, ukoliko je to mogue, na sli an posao koji mogu obavljati. 2. Ukoliko premjeataj na takav posao nije mogu tim radnicima bit e osigurane iste povlastice kao i drugim radnicima koji nisu sposobni za posao ili ne nau posao. 3. Noni radnik kojeg se privremeno proglasilo nesposobnim za noni posao mora dobiti jednaku zaatitu od otkaza ili rjeaenja o otkazu kao i ostali radnici koji su zbog zdravstvenih razloga sprije eni u obavljanju posla. lanak 7. 1. Poduzet e se mjere kako bi se ~enskim radnicama osigurala prikladna zamjena nonom poslu, a koje bi u suprotnom bile pozvane da obavljaju takav posao: (a) prije i poslije poroda, u razdoblju od najmanje aesnaest tjedana, od kojih je bar osam tjedana prije o ekivanog datuma roenja; (b) za dodatna razdoblja za koje postoji medicinska potvrda kojom se potvruje da je to potrebno za zdravlje majke i djeteta: (i) tijekom trudnoe; (ii) tijekom odreenog vremena nakon utvrenog razdoblja poslije roenja djeteta odreeno podstavkom (a) poviae, ije e trajanje biti odreeno od strane nadle~ne vlasti nakon savjetovanja sa najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika. 2. Mjere koje se spominju u stavku 1. ovog lanka mogu uklju ivati preba aj na dnevni posao, gdje je to mogue, odredbe povlastica socijalnog osiguranja ili produ~enje poronog dopusta. 3. tijekom razdoblja navedenih u stavku 1. ovoga lanka: (a) radnicama se ne mo~e dati otkaz ili rjeaenje o otkazu osim u slu aju kada se radi o opravdanim razlozima koji nemaju veze s trudnoom ili roenjem djeteta; (b) prihodi se radnica moraju odr~avati na stupnju koji je dovoljan za uzdr~avanje nje i njezinog djeteta u skladu sa odgovarajuim standardom ~ivota. Ovo odr~avanje prihoda mo~e biti osigurano mjerama nabrojenim u stavku 2. ovog lanka, putem drugih odgovarajuih mjera ili njihovom kombinacijom (c) radnica ne smije izgubiti povlastice koje se odnose na status ,seniorstvo i mogunost napredovanja , a koje su biti dodatak njezinoj uobi ajenoj poziciji nonog rada . 4. Odredbe ovog lanka ne smiju utjecati na smanjenje zaatite i povlastica porodnog dopusta. lanak 8. Kompenzacija za none radnike u obliku radnog vremena, plaa ili sli nih davanja mora biti u skladu sa prirodom nonog posla. lanak 9. Nonim e se radnicima osigurati odgovarajue socijalne slu~be, i ,tamo gdje je to potrebno, tijekom obavljanja nonog posla. lanak 10. 1. Prije nego uvede radne smjene koje zahtijevaju usluge nonih radnika, poslodavac e se savjetovati s predstavnicima radnika u vezi detalja takvih smjena i oblika organizacije nonog posla koji je najprikladniji za poduzee i njegove radnike kao i za potrebne zdravstvene mjere i socijalne slu~be. U poduzeima koja zapoaljavaju none radnike ovakva savjetovanja moraju se redovito organizirati. 2. Za potrebe ove Konvencije predstavnici radnika zna i osobe koje su kao takve priznate od strane nacionalnog zakonodavstva ili prakse, u skladu sa Konvencijom o predstavnicima radnika iz 1971.g. lanak 11. 1. Odredbe ove Konvencije mogu se primijeniti zakonima, propisima, kolektivnim ugovorima, arbitra~nim ili sudskim odlukama, kombinacijom ovim sredstava ili na bilo koji drugi na inom koji je u skladu sa nacionalnim uvjetima i praksom. Ukoliko se za njihovo stupanje na snagu ne koriste neke druge mjere, odredbe e se provoditi sukladno zakonima i propisima. 2. Tamo gdje su odredbe ove Konvencije primijenjene zakonima i propisima, prije toga mora se savjetovati sa najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika. Konvencija br.175. - O radu s nepunim radnim vremenom, 1994 OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enei sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom osamdeset i prvom zasjedanju 7. lipnja 1994. i shvaajui va~nost odredbi Konvencije o jednakoj plai za rad jednake vrijednosti iz 1951, te Konvencije o zabrani diskriminacije u radu i zapoaljavanju iz 1958, te Konvencije i preporuke o radnicima s obiteljskim obvezama iz 1981. i shvaajui va~nost odredbi Konvencije u promociji i zaatiti protiv nezaposlenosti iz 1988., te Konvencije, te dopunskih odredbi preporuke o politici zapoaljavanja iz 1984. i prepoznajui va~nost produktivnog i slobodno izabranog zaposlenja za sve radnike, gospodarsku va~nost rada s nepunim radnim vremenom, potrebu da politika zapoaljavanja uzme u obzir ulogu rada s nepunim radnim vremenom u pogledu olakaavanja dodatnih mogunosti zapoaljavanja, i potrebe za osiguranjem zaatite radnika koji rade s nepunim radnim vremenom u podru jima pristupa zaposlenju, uvjetima rada i socijalnoj sigurnosti, i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u svezi rada s nepunim radnim vremenom, koji su uvrateni u etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, te odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije ; Usvaja 24. lipnja 1994.g. sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o radu s nepunim radnim vremenom, 1994: lanak 1 Za potrebe ove Konvencije : izraz  radnik zaposlen s nepunim radnim vremenom ozna ava zaposlenu osobu ije je normalno radno vrijeme krae od onog usporedivih radnika koji rade puno radno vrijeme; normalno radno vrijeme rada na koji se odnosi podstavak (a), mo~e se izra unati tjedno ili prosje no kroz odreeno razdoblje zaposlenja; izraz  usporediv radnik koji radi s punim radnim vremenom odnosi se na radnika s punim radnim vremenom koji: i) ima istu vrstu radnog odnosa; ii) je vezan istom ili sli nom vrstom rada ili zvanja; i iii) koji je zaposlen u istom poduzeu ili, ili u nedostatku usporedivog radnika s punim radnim vremenom u istom poduzeu, u istoj djelatnosti ili aktivnosti, ato se odnosi na radnika s nepunim radnim vremenom; d) radnici zaposleni s punim radnim vremenom pogoeni djelomi nom nezaposlenoau, tj. skupnim i privremenim skraivanjem njihovih normalnih radnih sati iz gospodarskih, strukturalnih ili tehni kih razloga, ne smatraju se radnicima s nepunim radnim vremenom. lanak 2 Ova Konvencija ne utje e na povoljnije odredbe drugih meunarodnih Konvencija rada primjenjivih na radnike s nepunim radnim vremenom. lanak 3 Ova Konvencija primjenjuje se na sve radnike s nepunim radnim vremenom, podrazumijevajui pri tom da lanica mo~e, nakon prethodnog savjetovanja s predstavni kim organizacijama poslodavaca i radnika, isklju iti iz svog djelovanja u cijelosti ili djelomi no odreene kategorije radnika ili poduzea ukoliko bi njena primjena na njih prouzro ila odreene probleme stvarne naravi. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja se koristi mogunoau predvienom u prethodnom stavku, u svom e izvjeau o primjeni Konvencije sukladno lanku 22 Ustava Meunarodne organizacije rada, ukazati na odreene kategorije radnika ili poduzea koja su isklju ena od njene primjene, te razloge zbog kojih se ovo isklju enje smatralo ili joa uvijek smatra potrebitim. lanak 4 Poduzet e se mjere osiguranja kako bi se radnicima zaposlenim s nepunim radnim vremenom pru~ila ista razina zaatite koja je dodijeljena usporedivom radniku zaposlenom s punim radnim vremenom u pogledu: prava na organiziranje, kolektivno pregovaranje i pravu djelovanja u svojstvu radni kih predstavnika; sigurnosti i zdravlja na radu diskriminacije u zapoaljavanju i zvanju lanak 5 Sukladno nacionalnom pravu i praksi poduzet e se mjere kako bi se osiguralo da radnici zaposleni s nepunim radnim vremenom, samo zbog toga ato su zaposleni na nepuno radno vrijeme, primaju osnovnu plau, koja izra unata xxxxx je ni~a nego osnovna plaa usporedivog radnika koji radi s punim radnim vremenom, iza unato koristei se istom metodom. lanak 6 Zakonske sheme socijalne sigurnosti koje su utemeljene na profesionalnoj aktivnosti bit e prilagoene na na in da radnici zaposleni s nepunim radnim vremenom mogu u~ivati uvjete ekvivalentne onima koje imaju radnici zaposleni s punim radnim vremenom; uvjeti se mogu odrediti proporcionalno radnom vremenu, pridonoaenju ili zaradi, ili putem drugih metoda sukladnih nacionalnom zakonodavstvu i praksi. lanak 7 Mjere koje e se poduzeti u svrhu osiguranja jednakih uvjeta radnika zaposlenog s nepunim radnim vremenom sa onima usporedivog radnika zaposlenog s punim radnim vremenom u pogledu: zaatite maj instva; prestanka radnog odnosa; plaenog godianjeg odmora i plaenih dr~avnih praznika; i bolovanja; podrazumijevajui pri tom da se nov ana davanja mogu odrediti u odnosu na radno vrijeme ili zaradu. lanak 8 1. Radnici koji rade s nepunim radnim vremenom ije je radno vrijeme ili zarada ispod specificiranog praga mogu biti isklju ene od strane lanice: iz okvira bilo koje zakonske sheme socijalne sigurnosti iz lanka 6., osim u pogledu davanja s osnove povrede na radu; iz okvira bilo koje poduzete mjere iz podru ja navedenih u lanku 7., osim u slu aju mjera zaatite maj instva druga ijih nego onih koje su predviene zakonskom shemom socijalne sigurnosti. 2. Prag na koji se odnosi stavka 1 biti e dovoljno nizak kako ne bi isklju io neopravdano velik postotak radnika zaposlenih s nepunim radnim vremenom. lanica koja se koristi mogunoau predvienom u gornjem stavku e: a) periodi ki razmatrati prag koji je na snazi; u svom izvjeau o primjeni Konvencije prema lanku 22. Ustava Meunarodne organizacije rada ukazati e na prag koji je na snazi, razloge za njega i je li u obzir uzeto progresivno proairenje zaatite isklju enih radnika. 4. U pogledu razmatranja i revidiranja praga na koji se odnosi ovaj lanak savjetovat e se reprezentativne organizacije poslodavaca i radnika. lanak 9 Poduzet e se mjere za olakaan pristup produktivnim i slobodno izabranim poslovima s nepunim radnim vremenom koji odra~ava potrebe i poslodavca i radnika, osiguravajui pri tom zaatitu predvienu lancima 4 do 7. Ove mjere e uklju ivati: razmatranje zakonodavstva i regulative koja mo~e sprije iti ili odvratiti recourse to ili prihvaanje rada s nepunim radnim vremenom; koriatenje slu~bi za zapoaljavanje, gdje one postoje, identificirati i objaviti mogunosti za rad s nepunim radnim vremenom u svojim informacijskim i aktivnostima zapoaljavanja. Posebna pozornost, u politici zapoaljavanja, biti e posveena potrebama i potrebama posebnih grupa, kao ato su nezaposleni, radnici s obiteljskim obvezama, stariji radnici, invalidni radnici, te radnici koji se obrazuju ili profesionalno usavraavaju. Ove mjere mogu takoer uklju iti istra~ivanje i airenje informacija o stupnju na kojem radnici s nepunim radnim vremenom odgovaraju gospodarskim i socijalnim zadaama poslodavaca i radnika. lanak 10 Gdje je to prikladno, poduzet e se mjere osiguranja da je prijelaz od rada s nepunim radnim vremenom do rada s punim radnim vremenom ili vice versa dobrovoljan, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom. lanak 11 Odredbe ove Konvencije implementirati e se putem zakonodavstvu i regulative, osim u slu ajevima u kojima se njihovo djelovanje posti~e kolektivnim ugovorima ili na neki drugi na in sukladan nacionalnom zakonodavstvu i praksi. Reprezentativne organizacije poslodavaca i radnika savjetovat e se prije usvajanja takvih zakona ili regulative. lanak 12 Formalne ratifikacije ove Konvencije priopuju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 13 Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 14 lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon proteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz po inje djelovati godinu dana nakon dana kada je registriran. Konvencija br.177.  O radu kod kue Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom osamdeset i treem zasjedanju 4. lipnja 1996., i pozivajui se na to da se veina Meunarodnih konvencija rada i preporuka koje utvruju norme ope primjene u pogledu uvjeta rada mo~e primijeniti na radnike kod kue, i uzimajui u obzir da pojedini uvjeti koji karakteriziraju rad kod kue stvaraju potrebu da se poboljaa primjena tih konvencija i preporuka na radnike kod kue i da ih se nadopuni s normama koje e uzeti u obzir posebne karakteristike rada kod kue, i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi sa radom kod kue, a ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije; usvaja 20. lipnja 1996. godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o radu kod kue iz 1996.: lanak 1. U svrhu ove Konvencije: (a) izraz rad kod kue zna i posao obavljan od strane osobe koja se navodi kao radnik kod kue, (i) u njegovom ili njezinom domu ili na drugom mjestu njegovog ili njezinog izbora , osim radnog prostora poslodavca; (II) radi naknade za rad; (III) koji rezultira u produktu ili usluzi odreenoj od strane poslodavca , bez obzira na to tko osigurava opremu, materijal ili druga proizvodna sredstva, osim ako ova osoba ne posjeduje stupanj autonomije i ekonomske neovisnosti potrebne da bi je se smatralo nezavisnim radnikom po dr~avnim zakonima, propisima ili sudskim odlukama; (b) osobe sa statusom zaposlenika ne mogu postati radnikom kod kue po smislu ove Konvencije samo zbog toga ato kao zaposlenici povremeno obavljaju posao kod kue, a ne na uobi ajenom radnom mjestu; (c) izraz poslodavac zna i osoba , fizi ka ili pravna, koja, direktno ili putem posrednika i bez obzira na to jesu li posrednici omogueni dr~avnim zakonodavstvom, izdaje poslove za obavljanje kod kue, radi izvraenja njegove ili njezine poslovne aktivnosti. lanak 2. Ova se Konvencija odnosi na sve osobe koje obavljaju posao kod kue u smislu lanka 1. lanak 3. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mora usvojiti, primijeniti i povremeno revidirati svoju dr~avnu politiku rada kod kue u svrhu poboljaanja polo~aja radnika kod kue savjetujui se pritom s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika te, tamo gdje oni postoje, s organizacijama brinu o radnicima kod kue kao i organizacijama koje se brinu o poslodavcima radnika kod kue. lanak 4. 1. Dr~avna politika rada kod kue promicati e, koliko je god to mogue, jednakost tretiranja radnika kod kue sa drugim plaenim osobama uzimajui u obzir posebne karakteristike rada kod kue i tamo gdje je to potrebno, uvjete primjenjive na isti ili sli an tip posla koji se obavlja u poduzeu . 2. Jednakost tretiranja promicati e se posebice u vezi sa : (a) pravima radnika kod kue da uspostavljaju ili se pridru~uju organizacijama po osobnom izboru i da sudjeluju u aktivnostima takovih organizacija ; (b) zaatitu protiv diskriminacije u zaposlenju i zanimanju ; (c) zaatitom na podru ju sigurnosti i zdravlja na radu; (d) naknade za rad; (e) zakonski propisane zaatite socijalnog osiguranja; (f) pristupom profesionalnom usavraavanju; (g) najni~oj dopuatenoj dobi za zapoaljavanje i obavljanje poslova ; te (h) zaatitom maj instva. lanak 5. Dr~avna politika rada kod kue provest e se zakonskim sredstvima i propisima, kolektivnim ugovorima, arbitra~nim odlukama ili bilo kojom drugom odgovarajuom mjerom koja je u skladu sa dr~avnom praksom. lanak 6. Poduzet e se odgovarajue mjere kako bi statisti ki podaci o zaposlenosti uklju ivali , do mjere do koje je to mogue, rad kod kue. lanak 7. Dr~avni zakoni i propisi o sigurnosti i zdravlju na radu odnosit e se i na posao kod kue uzimajui u obzir njegove posebne karakteristike te e utvrditi uvjete po kojima bi odreeni tipovi posla i upotreba odreenih supstanci bila zabranjena kod rada kod kue zbog sigurnosti i zdravlja. lanak 8. Tamo gdje je u radu kod kue zabranjena upotreba posrednika, moraju se zakonima i propisima ili putem sudskih odluka utvrditi odgovarajue obveze poslodavaca i posrednika , u skladu sa dr~avnom praksom. lanak 9. 1. Sustav kontrole koji je u skladu sa dr~avnim zakonima i praksom mora osigurati poativanje zakona i propisa koji se odnose na rad kod kue, 2. Odgovarajua pravna sredstva moraju biti predviena i djelotvorno primijenjena u slu aju nepoativanja ovih zakona i propisa, uklju ujui kazne ako je potrebno. lanak 10. Ova Konvencija ne utje e na povoljnije odredbe ostalih Meunarodnih konvencija rada koje se odnose na radnike kod kue. lanak 11. Slu~bene rafitikacije ove Konvencije moraju se priopiti glavnom direktoru Meunarodnog Ureda rada radi registracije. lanak 12. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma kada bude registrirana ratifikacija dviju lanica kod generalnog direktora. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu, u odnosu na svaku lanicu, dvanaest mjeseci od datuma registracije njene ratifikacije. lanak 13. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka roka od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, izjavom koju priopuje glavnom direktoru Meunarodnog ureda rada, radi registracije. Takav otkaz stupa na snagu godinu dana nakon datuma kada je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja, u roku od godine dana nakon proteka roka od deset godina iz prethodnog stavka, ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakoga novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienima u ovome lanku. lanak 14. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada mora notificirati svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Kada notificira lanice organizacije o registraciji drugih lanica, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na datum stupanja Konvencije na snagu. lanak 15. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada mora priopiti glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potankosti o svim ratifikacijama i izjavama o otkazu ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 16. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotriti e potrebu uvratavanja na dnevni red Konferencije pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 17. 1. Ako Skupatina usvoji konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala potpuno ili djelomi no i ako nova Konvencija ne bi odredila druk ije: a) ratifikacija nove konvencije od strane lanice ipso iure bi zna ila trenutno otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 13., ako i kada bi nova Konvencija stupila na snagu, b) od datuma kada nova revidirana Konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za dr~ave lanice koje su je ratificirale, a nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 18. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Preporuka br. 93 - O plaenom odmoru u poljoprivredi OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, sastavai se 4. lipnja 1952. godine na svom trideset petom zasjedanju, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na plaeni odmor u poljoprivredi, uvratava u etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai tim prijedlozima dati formu preporuke koja e dopuniti Konvenciju o plaenom odmoru (poljoprivreda), 1952. godine, usvaja, danas, 26. lipnja 1952.g., sljedeu preporuku koja e biti nazvana Preporuka o plaenom odmoru (poljoprivreda), 1952. godine: Skupatina preporu uje lanovima da primijene sljedee odredbe im nacionalni uvjeti budu to dopustili i da podnesu Meunarodnom uredu rada sukladno onome ato bude odlu io Upravno vijee, izvjeae o poduzetim mjerama za njihovu primjenu. 1. Za godinu dana neprekidnog zaposlenja minimalna du~ina plaenog odmora trebala bi odgovarati jednoj radnoj nedjelji, a za razdoblje zaposlenja du~e od ovoga, treba biti proporcionalna. 2. Nadle~na vlast bi trebala ispitati mogunost da se predvidi povoljniji re~im za mlade radnike ispod 18 godina, uklju ujui tu i u enike u privredi, da bi se u tijeku razdoblja fizi kog razvitka olakaao prijelaz iz akolskog ~ivota u poljoprivrednu djelatnost. 3. Za mlade radnike ispod 16 godina, uklju ujui tu i u enike u privredi, minimalna du~ina plaenog godianjeg odmora trebala bi iznositi, za razdoblje od godine dana neprekidnog zaposlenja, dvije radne nedjelje, a za razdoblje neprekidnog zaposlenja krae od ovoga, da bude proporcionalna. 4. Privremeni prekidi zbog bolesti, nesree, dogaaja u obitelji ili drugih analognih okolnosti, ne bi smjeli imati utjecaja na neprekidnost slu~be koja se zahtijeva za stjecaj prava na plaeni odmor. 5. Nadle~na vlast bi trebala propisati, kad je to potrebno, progresivno poveanje plaenog godianjeg odmora prema du~ini slu~be. Ovo poveanje bi trebalo sprovesti im prije prema redovnoj skali na na in da se dostigne odreeni minimum poslije izvjesnog broja godina. 6. Iako bi bilo po~eljno, u iznimnim slu ajevima, predvidjeti dijeljenje plaenog odmora, trebalo bi ipak nastojati da to dijeljenje ne bude suprotno svrsi samog odmora koji ide za tim da pru~i radniku mogunost da obnovi svoju snagu. U tom cilju, radnik bi trebao imati pravo koristiti barem jedan dio odmora u neprekidnom trajanju koje ne bi smjelo biti ni~e od odreenog minimuma. 7. Ako je potrebno, trebaju biti predviene mjere, suglasno odreenoj proceduri, da koriatenje godianjeg odmora ne dovede u pitanje izvraenje velikih radova i prouzrokuje atetu poljoprivrednoj proizvodnji. Preporuka br. 98 - O plaenom odmoru OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, sastavai se 2. lipnja 1954. godine, na svom trideset i sedmom zasjedanju, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na plaeni odmor uvratene u sedmu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai tim prijedlozima dati formu preporuke, usvaja danas, 23. lipnja 1954.g., sljedeu preporuku, koja e biti nazvana Preporuka o plaenom odmoru, 1954. godine. Skupatina preporu uje lanovima da primijene sljedee odredbe i da podnesu Meunarodnom uredu rada sukladno onome ato bude odlu io Upravno vijee, izvjeaa o poduzetim mjerama za njihovu primjenu: 1. (1) Vodei ra una o raznovrsnosti nacionalnih praksi, odredbe ove preporuke mogu se primjenjivati putem akcije dr~avnih vlasti ili privatne inicijative, zakonodavnim putem, brigom slu~benih organa za odreivanje plaa, putem kolektivnih ugovora ili arbitra~nih presuda ili drugim na in suglasno nacionalnoj praksi, prema metodi koja bude odgovarala nacionalnim uvjetima. (2) Bez obzira koja se procedura bude upotrebljavala suglasno potparagrafu (1), vlade bi trebale voditi brigu da se primijene sva ustavna ili odgovarajua zakonodavna sredstva, ako privatna inicijativa, inicijativa organizacije poslodavca i radnika ili kolektivni ugovori ne budu dali br~e i zadovoljavajue rezultate. 2. Nadle~ne vlasti mogu, meu ostalim, uzeti u obzir ondje gdje one budu odgovarale, sljedee metode za primjenu: a) da potaknu uvoenje godianjih odmora zaklju enih slobodno kolektivnim ugovorima izmeu dvije strane koje sudjeluju u organima za kolektivne pregovore; b) da pomognu organizacijama poslodavaca i radnika pri osnivanju mjeaovitih organizacija na dobrovoljnoj bazi, ili, ako je potrebno, da osnuju slu~beni organ koji e biti posebno nadle~an za odreivanje plaenih godianjih odmora u jednoj posebnoj profesiji ili grani djelatnosti; c) da daju ovlaatenja slu~benim organizacijama za odreivanje plaenih godianjih odmora ukoliko ih ove organizacije ve nemaju; d) da sakupljaju detaljne informacije o odredbama prema kojima se odreuju plaeni godianji odmori i da ove informacije stavljaju na raspolaganje organizacijama poslodavaca i radnika. 3. Ova preporuka primjenjuje se na sve zaposlene osobe, osim na pomorce, poljoprivredne radnike i na osobe zaposlene u poduzeima ili ustanovama u kojima rade samo lanovi obitelji poslodavca. 4. (1) Svaka osoba predviena ovom preporukom treba imati pravo na plaeni godianji odmor. Trajanje plaenog godianjeg odmora treba biti u razmjeru sa trajanjem izvraenog rada kod jednog ili viae poslodavaca u tijeku dane godine, i da iznosi najmanje dvije radne nedjelje za 12 mjeseci slu~be. (2) Odgovarajui organ svake zemlje moi e odrediti, ako to smatra potrebnim mo~e odrediti: a) broj dana koje radnik treba odraditi da dobije pravo na plaeni godianji odmor ili na jedan proporcionalni dio odmora; b) na in izra unavanja razdoblja godianjeg odmora koji ovaj radnik treba koristiti u odnosnoj godini. (3) Odgovarajui organ svake zemlje treba predvidjeti, kad se radni odnosi zavraavaju prije isteka razdoblja slu~be potrebnog za stjecanje prava na plaeni godianji odmor suglasno odredbama gornjih paragrafa (1) i (2), da radnik treba imati pravo ili na plaeni odmor, razmjerno vremenu izvraenog rada, ili na naknadu kojom se ona izravnava, ili jednak avans na odmor (credit de conge equivalent), prema metodi koja se smatra da najviae odgovara. 5. Odgovarajue tijelo svake zemlje treba odrediti slu~bene ili plaene prazni ne dane, dane nedjeljnog odmora, dane odsustva prouzrokovanog radi nesree pri radu ili bolesti, kao i dane pretporoajnog i poslijeporoajnog odmora, koji se, suglasno ovim odredbama, ne smiju ra unati kao dani plaenog odmora. 6. U svakoj zemlji odgovarajue tijelo treba odrediti treba li trajanje plaenog godianjeg odmora treba rasti prema godinama slu~be ili prema drugim faktorima. 7. (1) Prekidi rada, u tijeku kojih radnik prima plau, ne bi smjeli utjecati na njegovo pravo na plaeni godianji odmor ni na njegovo trajanje. (2) Prekidi rada, koji ne povla e sobom prestanak radnog odnosa ili ugovora ne bi smjeli utjecati na bilo koja prava radnika na plaeni odmor koja su se prije prekida sakupila. (3) Odgovarajue tijelo svake zemlje treba odrediti na ine prema kojima trebaju biti primijenjeni na ela definirani u gornjim potparagrafima (1) i (2) u slu aju prekida rada radi: a) bolesti, nesree i pretporoajnog i poslijeporoajnog odmora; b) odsustva radi obiteljskih problema; c) vojnih obveza; d) slu~be graanskih prava i du~nosti; e) izvraenja obveza koje proizlaze iz sindikalnih funkcija; f) promjena u rukovodstvu poduzea; g) privremeno nehoti ne nezaposlenosti. 8. Na pravo plaenog godianjeg odmora i na njegovo trajanje ne smiju utjecati slu ajni prekidi trudnoe i poroda pod uvjetom da zainteresirana radnica preuzme ponovno zaposlenje i da njeno odsustvo ne prijee odreenu granicu. 9. (1) Treba odr~ati savjetovanja izmeu poslodavaca i radnika u pogledu vremena u kojem e se koristiti godianji odmor. Prigodom odreivanja ovog vremena treba uzeti, koliko je mogue, u obzir osobne ~elje radnika. (2) Radnika treba obavijestiti o datumu po etka njegovog godianjeg odmora i to dovoljno vremena unaprijed, kako bi ovaj odmor mogao koristiti na odgovarajui na in. 10. Mladi radnici ispod 18 godina trebali bi koristiti du~i plaeni godianji odmor od minimuma predvienog u paragrafu 4. 11. Svaka osoba koja koristi plaeni godianji odmor treba primati za vrijeme itavog odmora najmanje: a) bilo plau odreenu za to vrijeme putem kolektivnog ugovora, arbitra~ne presude ili nacionalnog zakonodavstva; b) bilo njegovu normalnu plau propisanu nacionalnim zakonodavstvom ili nekom drugom metodom iz nacionalne prakse, uklju ujui plau u novcu jednaku eventualnoj plai u naturi. 12. Sistem voenja evidencije odmora, koju treba voditi, kao i obavijesti koje treba unijeti u ovu evidenciju, ukoliko se smatra da je ona potrebna za to nu primjenu ugovornih, zakonodavnih ili drugih odredaba koje se odnose na plaene godianje odmore, treba biti odreen putem kolektivnih ugovora, arbitra~nih presuda ili nacionalnog zakonodavstva. 13. Prije izrade zakonodavstva kojim se odreuju plaeni godianji odmori na na in i u mjeri koji su odreeni u okviru zakonodavstva i nacionalnih praksi, treba se odr~ati savjetovanje izmeu reprezentativnih organizacija poslodavaca i radnika i nadle~nih vlasti. 14. Reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika treba pru~iti mogunost: da surauju na osnovi apsolutne jednakosti u funkcioniranju organa koji prema nacionalnom zakonodavstvu ima za zadatak odreivanje plaenih godianjih odmora ili provoenje u djelo reglementacije koja se odnosi na plaene godianje odmore; da budu konzultirane, ili da imaju pravo biti sasluaane na na in i u mjeri koji su odreeni nacionalnim zakonodavstvom ili nacionalnom praksom. 7.7. Zaatita ~ena na radu; jednakost u postupanju Konvencija br.3 - O zapoaljavanju ~ena prije i poslije poroaja OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada Druatva naroda, Sazvana u Washingtonu od strane Vlade Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, 29. rujna 1919. godine, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge, koji se odnose na zapoaljavanje ~ena prije i poslije poroaja (podrazumijevajui tu pitanje maj inske potpore), uvratene u treu to ku dnevnog reda zasjedanja Skupatine odr~ane u Washingtonu, i odlu ivai te prijedloge redigirati u obliku jednog projekta meunarodne konvencije, usvaja projekt sljedee konvencije, koju e ratificirati lanovi Meunarodne organizacije rada, prema odredbama onog dijela Versajskog ugovora od 28. lipnja 1919. godine i Saint-Germainskog ugovora od 10. studenog 1919. godine koji se odnosi na rad. lanak 1. 1. U smislu ove Konvencije izraz industrijsko poduzee uklju uje: (a) rudnike, kamenolome i ostala poduzea za vaenje minerala iz zemlje; (b) industrije u kojima se proizvodi izrauju, mijenjaju, iste, popravljaju, ukraaavaju, dovraavaju, prilagoavaju za prodaju, lome ili uniatavaju, ili u kojima se materijali prerauju, uklju ujui poduzea koja se bave brodogradnjom ili proizvodnjom, preradom ili prijenosom elektri ne energije ili pogonske snage bilo koje druge vrste; (c) izgradnju, obnovu, odr~avanje, popravljanje, mijenjanje ili ruaenje svih zgrada i graevina, ~eljezni ke pruge, tramvajske pruge, luke, doka, nasipa, kanala, unutarnjeg vodenog puta, ceste, tunela, mosta, vijadukta, kanalizacije, odvodnog kanala, zdenca, telegrafske ili telefonske instalacije, elektri ne instalacije, plinare, vodovoda, ili druge graevinske radove, kao i pripremu ili polaganje temelja za bilo koji takav rad ili objekat; (d) prijevoz putnika ili robe cestom, ~eljeznicom ili unutarnjim vodenim putem, uklju ujui rukovanje robom na dokovima, pristaniatima, obalama ili skladiatima, ali izuzimajui ru no prenoaenje; lanak 2. Za primjenu ove Konvencije, izraz ~ena ozna ava svaku osobu ~enskog spola, bez obzira na spol i narodnost, udanu ili ne, a izraz dijete ozna ava svako dijete, bilo da je roeno u braku ili izvan braka. lanak 3. U svim industrijskim ili trgova kim poduzeima, javnim ili privatnim, ili u poduzeima koja o njima ovise, izuzev poduzea u kojima su zaposleni samo lanovi jedne iste obitelji, ~ena: a) ne mo~e raditi za vrijeme od aest tjedana po poroaju; b) ima prava ostaviti rad, poato podnese lije ni ko uvjerenje, kojim se utvruje da e se njen poroaj vjerojatno dogoditi u tijeku narednih aest tjedana, koje nastupaju; c) primat e, za sve vrijeme odsutnosti, na osnovi to aka a) i b), dovoljnu naknadu za svoje i dje je izdr~avanje pod dobrim higijenskim uvjetima; ova naknada, iju veli inu utvruje nadle~na vlast u svakoj zemlji, isplaivat e se iz javnih fondova, ili iz fondova sistema osiguranja. }ena e, osim toga, imati prava na besplatnu lije ni ku ili primaljsku njegu. Nikakva pogreaka, u injena od strane lije nika ili primalje pri procjeni dana poroaja, ne mo~e niatiti ~enino pravo da primi naknadu koja joj pripada, po evai od dana izdavanja lije ni kog uvjerenja, pa do dana poroaja; d) imat e, u svim slu ajevima, ako sama doji dijete, dva odmora od po pola sata u cilju da joj se omogui dojenje. lanak 4. U slu aju kad ~ena izostane s posla, na osnovi to aka a) i b) lanka 3. ove Konvencije, ili ostane odsutna za du~e vrijeme, uslijed bolesti, dokazane lije ni kim uvjerenjem, kao posljedice njene trudnoe ili poroaja, i koja joj onemoguava da produ~i svoj rad, bit e nezakonito ako je njen poslodavac otpusti joa za vrijeme trajanja maksimalnog roka za odsustvo, utvrenog od strane nadle~ne vlasti svake zemlje, ili tako da otkazni rad za vrijeme dok gore spomenuto odsustvo joa traje. lanak 5. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije, pod uvjetima predvienim u XIII. dijelu Versailleskog ugovora od 28. lipnja 1919. godine, i Saint-Germainskog ugovora od 10. studenog 1919. godine, dostavit e se generalnom tajniku Druatva naroda, koji e ih registrirati. lanak 6. Svaki lan Meunarodne organizacije rada, koji ratificira ovu Konvenciju, obvezuje se primijeniti je na one svoje kolonije ili posjede, ili na one svoje protektorate koji ne upravljaju potpuno samostalno, po ovim odredbama: a) da odredbe Konvencije ne budu u injene neprimjenjivim uslijed lokalnih prilika; b) da izmjene koje bi bile potrebne za prilagoavanje konvencije lokalnim prilikama mogu biti unijete u samu Konvenciju. Svaki lan je du~an notificirati Meunarodnom uredu rada svoju odluku za svaku od svojih kolonija, posjeda ili protektorata, koji nemaju potpunu nezavisnost. lanak 7. Odmah poato ratifikacije dva lana Meunarodne organizacije rada budu registrirane u Tajniatvu, generalni tajnik Druatva naroda notificirat e ovu injenicu svim lanovima Meunarodne organizacije rada. lanak 8. Ova e Konvencija stupiti na snagu onog dana kada generalni tajnik Druatva naroda izvrai ovu notifikaciju; ona e obvezivati samo lanove koji su registrirali svoju ratifikaciju u Tajniatvu. Prema tome, ova e Konvencija stupiti na snagu, u pogledu svakog drugog lana, onog dana kada ratifikacija tog lana bude registrirana u Tajniatvu. lanak 9. Svaki lan, koji ratificira ovu Konvenciju, obvezuje se primijeniti njene odredbe najdalje do 1. srpnja 1922. godine, i poduzeti sve mjere za primjenu njenih odredaba. lanak 10. Svaki lan, koji je ratificirao ovu Konvenciju, mo~e je otkazati, po isteku razdoblja od deset godina po prvobitnom stupanju na snagu konvencije, jednim aktom, dostavljenim generalnom tajniku Druatva naroda, koji e on registrirati. Otkaz stupa na snagu samo na godinu dana po njegovom registriranju u Tajniatvu. lanak 11. Upravno vijee Meunarodnog ureda rada bit e du~an, najmanje jedanput u svakih deset godina, podnositi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije, i odlu it e upisati za dnevni red Skupatine pitanje revizije ili izmjene spomenute Konvencije. lanak 12. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.45 - O zaposlenju ~ena na podzemnim radovima u rudnicima svih kategorija OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, gdje se i sastala 4. lipnja 1935. godine na svom dvadeset devetom zasjedanju, odlu ila je usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na zaposlenje ~ena na podzemnim radovima u rudnicima svih kategorija, uvratene u drugu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai tim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja danas, 21. lipnja 1935.g., sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o podzemnim radovima (~ene), 1935. godine: lanak 1. Za primjenu ove Konvencije izraz rudnik ozna ava svako poduzee, javno ili privatno, za vaenje materija koje se nalaze pod zemljom. lanak 2. Nijedna osoba ~enskog spola, bez obzira na godine starosti, ne mo~e biti zaposlena na podzemnim radovima u rudnicima. lanak 3. Domae zakonodavstvo mo~e od gornje zabrane izuzeti: a) osobe koje zauzimaju rukovodee polo~aje i koje ne obavljaju fizi ki rad; b) osobe zaposlene u zdravstvenim i socijalnim slu~bama; c) osobe na u enju koje trebaju provesti odreeni sta~ u podzemnim dijelovima rudnika radi stru nog osposobljavanja; d) sve druge osobe pozvane u nekim prilikama na silazak u podzemne dijelove rudnika radi vraenja zanimanja koje nema fizi ki karakter. lanak 4. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije bit e dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji e ih ratificirati. lanak 5. 1. Ova Konvencija obvezuje samo lanove Meunarodne organizacije rada iju e ratifikaciju registrirati generalni direktor. 2. Ona e stupiti na snagu dvadeset mjeseci poato ratifikacije dviju lanica registrira generalni direktor. 3. Nakon toga, ova e Konvencija stupiti na snagu za svaku lanicu dvanaest mjeseci poslije datuma kada njegova ratifikacija bude registrirana. lanak 6. im ratifikacija dviju lanica Meunarodne organizacije budu registrirane, generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavijestit e o tome sve lanove Meunarodne organizacije rada. On e ih isto tako izvijestiti o registriranju ratifikacija koje mu budu kasnije dostavljene od strane svih drugih lanova Organizacije. lanak 7. 1. Svaki lan koji je ratificirao ovu Konvenciju mo~e je otkazati, po isteku razdoblja od deset godina poslije datuma prvobitnog stupanja na snagu Konvencije, aktom priopenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji e ga registrirati. Otkaz e po eti va~iti tek poslije godinu dana od njegovog registriranja. 2. Svaki lan koji je ratificirao ovu Konvenciju, a koji, u roku od jedne godine dana po isteku razdoblja od deset godina spomenutog u prethodnom stavku, ne upotrijebi pravo otkaza koje je predvieno ovim lankom, bit e obvezan za novo razdoblje od deset godina, i, prema tome, moi e otkazati ovu Konvenciju po isteku svakog razdoblja od deset godina pod uvjetima koje predvia ovaj lanak. lanak 8. Po isteku svakog razdoblja od deset godina ra unajui od stupanja na snagu ove Konvencije, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada bit e du~an podnijeti opoj Skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i odlu it e ima li mjesta da se stavi na dnevni red Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 9. 1. U slu aju ako Skupatina usvoji novu konvenciju iji je predmet potpuna ili djelomi na revizija ove Konvencije, osim ako nova konvencija ne odreuje druk ije: a) ratifikacija jednog lana nove konvencije iji je predmet revizija povla i samim sobom, bez obzira na gore navedeni lanak 7., neposredni otkaz ove Konvencije, uz rezervu da je nova konvencija iji je predmet revizija stupila na snagu; b) od datuma stupanja na snagu nove konvencije iji je predmet revizija, ova bi Konvencija prestala biti otvorena za ratifikacije lanova. 2. Ova Konvencija ostaje u svakom slu aju na snazi u svojom obliku i sadr~aju za sve lanove koji su je ratificirali, a koji nisu ratificirali konvenciju koja se odnosi na reviziju. lanak 10. Engleski i francuski tekstovi ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.103 - O zaatiti maj instva (revidirana 1952. godine) OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, sazvana u }enevi od Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, sastavai se 4. lipnja 1952. godine, na svom 35. zasjedanju, Odlu ila je usvojiti odreene prijedloge, koji se odnose na zaatitu maj instva, uvratene u 7. to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja danas, 28. lipnja 1952.g., ovu Konvenciju, pod nazivom Konvencija o zaatiti maj instva (revidirana), 1952. godine. lanak 1. 1. Ova Konvencija primjenjuje se na ~ene zaposlene u industrijskim poduzeima kao i na ~ene zaposlene na neindustrijskim i poljoprivrednim poslovima, uklju ujui ~ene kune radnice. 2. U smislu ove Konvencije izraz industrijska poduzea primjenjuje se na javna i privatna poduzea kao i na njihove grane, a obuhvaa naro ito: a) rudnike, kamenolome i ekstraktivnu industriju svih vrsta; b) poduzea u kojima se proizvodi, izrauju, prerauju, iste, popravljaju, ukraaavaju, dovraavaju, pripremaju za prodaju, uniatavaju ili ruae, ili u kojima se prerauju sirovine, uklju ujui poduzea za izgradnju brodova, za proizvodnju, transformaciju i prijenos elektri ne energije i pokreta ke snage uope; c) graevinska poduzea, uklju ujui radove na izgradnji, popravci, odr~avanju, preina enju i ruaenju; d) poduzea za prijevoz putnika ili robe suhim, ~eljeznicom ili vodenim putem  pomorskim ili unutraanjim  ili zra nim, uklju ujui pretovar u dokovima, pristaniatima, skladiatima, stovariatima i aerodromima. 3. U smislu ove Konvencije izraz neindustrijski poslovi primjenjuje se na sve poslove koji se obavljaju u sljedeim poduzeima i slu~bama javnim ili privatnim ili u vezi sa njihovom djelatnoau: a) trgova kim poduzeima; b) poati i telekomunikacijama; c) poduzeima ili administrativnim ustanovama, ije osoblje radi uglavnom na kancelarijskim poslovima; d) novinskim poduzeima; e) hotelima, pansionima, restoranima, klubovima, kavanama i drugim poduzeima gdje se poslu~uju jela i pia; f) poduzeima koja se brinu oko lije enja ili smjeataja bolesnika, nemonih, siromaanih ili siro adi; g) javnim poduzeima za priredbe i zabavu; h) plaeni kuni posao koji se obavlja u privatnim domainstvima; kao i svi drugi neindustrijski poslovi na koje bi nadle~na vlast odlu ila primijeniti propise Konvencije. 4. U smislu ove Konvencije izraz poljoprivredni poslovi primjenjuje se na sve poslove koji se obavljaju u poljoprivrednim poduzeima, uklju ujui planta~e i velika industrijalizirana poljoprivredna poduzea. 5. U svim slu ajevima kad nije izvjesno da li se ova Konvencija primjenjuje na jedno poduzee, granu djelatnosti ili na jedan odreeni posao, ovo pitanje treba rijeaiti nadle~na vlast poslije savjetovanja sa reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika, ako takve postoje. 6. Nacionalno zakonodavstvo mo~e izuzeti od primjene ove Konvencije poduzea u kojima su zaposleni samo lanovi obitelji poslodavaca, ako su ovi odreeni nacionalnim zakonodavstvom. lanak 2. U smislu ove Konvencije, izraz ~ena ozna ava svaku osobu ~enskog spola bez obzira na starost, narodnost, rasu ili vjeroispovijest, udanu ili ne, a izraz dijete ozna ava svako dijete, bilo da je roeno u braku ili izvan braka. lanak 3. 1. Svaka ~ena na koju se primjenjuje ova Konvencija ima pravo na porodni odmor, na osnovi lije ni kog uvjerenja kojim se ozna ava pretpostavljani datum njenog poroda. 2. Trajanje ovog dopusta bit e najmanje 12 tjedana; jedan dio ovog odsustva koristit e se obvezno poslije poroaja. 3. Trajanje obveznog dopusta poslije poroaja bit e odreeno nacionalnim zakonodavstvom, ali ni u kom slu aju nee biti manje od aest tjedana; ostatak ukupnog odsustva moi e se koristit na na in propisan nacionalnim zakonodavstvom, bilo prije predvienog datuma poroaja, bilo poslije isteka obveznog odsustva, bilo dijelom prije prvog, a dijelom poslije drugog datuma. 4. Kad poroaj nastupi poslije predvienog datuma, odsustvo uzeto ranije produ~ava se u svakom slu aju do datuma stvarnog poroaja, a trajanje obveznog dopusta, poslije poroaja, ne treba zbog toga biti smanjeno. 5. U slu aju bolesti, posvjedo ene lije ni kim uvjerenjem, koja proistje e iz trudnoe, nacionalno zakonodavstvo treba predvidjeti dodatni pretporodni dopust, ije maksimalno trajanje mo~e odrediti nadle~na vlast. 6. U slu aju bolesti koja na osnovi lije ni kog uvjerenja dolazi zbog poroaja, ~ena ima pravo na produ~enje poslijeporoajnog dopusta ije maksimalno trajanje mo~e odrediti nadle~na vlast. lanak 4. 1. Kad ~ena izostaje s posla na osnovi odredaba navedenih u lanku 3., ona ima pravo na nov anu naknadu i lije ni ku pomo. 2. Visina nov ane naknade bit e odreena nacionalnim zakonodavstvom tako da bude dovoljna da osigura potpuno uzdr~avanje ~ene i njenog djeteta u dobrim higijenskim uvjetima i na pristojnoj razini. 3. Lije ni ka pomo obuhvatit e pretporoajnu pomo, pomo za vrijeme poroaja i pomo poslije poroaja koju pru~a diplomirana primalja ili lije nik, kao i smjeataj u bolnici, ako je to potrebno; poatovat e se slobodan izbor lije nika i slobodan izbor dr~avne ili privatne bolnice. 4. Nov ana naknada i lije ni ka pomo pru~aju se bilo u okviru sistema obveznog osiguranja, bilo na teret javnih fondova; ona e se dodjeljivati i u jednom i u drugom slu aju punopravno svim ~enama koje ispunjavaju tra~ene uvjete. 5. }ene koje ne mogu polagati pravo na ova primanja, primat e odgovarajuu pomo iz sredstava socijalne pomoi, pod rezervom uvjeta o imovnom stanju propisanih od strane socijalne pomoi. 6. Kad se nov ana naknada, u okviru sistema obveznog socijalnog osiguranja, odreuju na osnovi prethodne zarade, ona ne smiju biti manja od dvije treine prethodne zarade koja je uzeta u obzir. 7. Svaki doprinos u okviru sistema obveznog socijalnog osiguranja koji predvia davanje za maj instvo, i svaka taksa koja bi se ra unala na osnovi isplaenih plaa koja bi se ubirala u cilju osiguranja takvih davanja, mora se plaati prema cjelokupnom broju ljudi i ~ena zaposlenih u zainteresiranim poduzeima, bez obzira na spol, bilo da ih plaaju poslodavci ili poslodavci i radnici zajedno. 8. Ni u kom slu aju poslodavac ne mo~e biti osobno odgovoran za vrijednost davanja koja pripadaju ~enama koje on zapoaljava. lanak 5. 1. Ako ~ena doji svoje dijete, bit e ovlaatena da u tu svrhu prekinuti svoj posao za jedno ili viae razdoblja ije e trajanje odrediti nacionalno zakonodavstvo. 2. Prekidi u poslu zbog dojenja djeteta moraju biti ura unati u trajanje posla i kao takvi plaeni ako odnosno pitanje regulira nacionalno zakonodavstvo ili ako je ono odreeno prema ovome; u slu aju kada se to pitanje regulira kolektivnim ugovorima, uvjeti e biti odreeni prema odgovarajuem kolektivnom ugovoru. lanak 6. Kada ~ena izostaje s posla na osnovi odredaba lanka 3. ove Konvencije, nezakonito je davanje otkaza od strane poslodavca ako je taj dan ili tako da otkazni rok istje e za vrijeme navedene odsutnosti. lanak 7. 1. Svaki lan Meunarodne organizacije rada koji ratificira ovu Konvenciju mo~e, izjavom datom uz ratifikaciju, predvidjeti odstupanja od primjene Konvencije u pogledu: a) izvjesnih kategorija neindustrijskih poslova; b) radova koji se obavljaju u poljoprivrednim poduzeima osim onih na planta~ama; c) plaenih poslova koji se obavljaju u privatnim domainstvima; d) kunih radnica; e) poduzea za pomorske transporte putnika i robe. 2. Kategorije poslova ili poduzea za koje se budu primjenjivale odredbe paragrafa 1. ovog lanka, moraju se navesti u izjavi datoj uz ratifikaciju Konvencije. 3. Svaki lan u pogledu kojeg je na snazi izjava u injena sukladno paragrafu 1. ovog lanka, dat e podatke svake godine u svom godianjem izvjeau o primjeni ove Konvencije, o stanju svoga zakonodavstva i svoje prakse u odnosu na poslove i poduzea na koja se primjenjuje re eni paragraf 1. na osnovi ove izjave, to no navodei u kojoj mjeri je primijenjena ili se namjerava primijeniti Konvencija u pogledu poslova i poduzea u pitanju. 5. Po isteku roka od 5 godina poslije po etka stupanja na snagu ove Konvencije, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Skupatini poseban izvjeae o primjeni tih odstupanja, koji e sadr~avati prijedloge koje on bude smatrao potrebnim u pogledu mjera koje treba poduzeti. lanak 8. Formalne ratifikacije ove Konvencije bit e dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, koji e ih registrirati. lanak 9. 1. Ova Konvencija obvezivat e samo lanove Meunarodne organizacije rada ija ratifikacija bude registrirana od strane generalnog direktora. 2. Ona e stupiti na snagu dvanaest mjeseci poato ratifikacije dviju lanova budu registrirane od strane generalnog direktora. 3. Poslije toga e ova Konvencija stupiti na snagu za svakog lana 12 mjeseci od datuma kad njegova ratifikacija bude registrirana. lanak 10. 1. Izjave koje e biti dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, sukladno paragrafu 2. lanka 36. Ustava Meunarodne organizacije rada, trebaju sadr~avati: a) teritorije za koje se zainteresirani lan obvezuje da odredbe Konvencije primijeni bez izmjene; b) teritorije za koje se obvezuje primijeniti odredbe Konvencije s izmjenama i u emu se sastoje te izmjene; c) teritorije za koje je Konvencija neprimjenjiva, i, u ovim slu ajevima, razloge zbog kojih je ona neprimjenjiva; d) teritorije za koje rezervira odluku o ekujui temeljnija ispitivanja situacije u pogledu tih teritorija. 2. Obveze, spomenute u podto kama a) i b) prvog paragrafa ovog lanka smatrat e se sastavnim dijelom ratifikacije i imat e isto djelovanje. 3. Svaka se lanica mo~e novom izjavom odrei, svih ili samo nekih dijelova rezervi sadr~anih u svojoj ranijoj izjavi na osnovi podto aka b), c) i d) paragrafa 1. ovog lanka. 4. Svaka se lanica mo~e, u razdoblju u kojem ova Konvencija mo~e biti otkazana sukladno odredbama lanka 12. dostaviti generalnom direktoru jednu novu izjavu koja bi izmijenila u svakom pogledu svaku raniju izjavu i koja bi davala obavijesti o situaciji na odreenim teritorijima. lanak 11. 1. Izjave koje su dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, sukladno paragrafu 4. i 5. lanka 35. Ustava Meunarodne organizacije rada, trebaju dati podatke o tome hoe li odredbe Konvencije biti primijenjene na teritorijima sa ili bez izmjena; kad se u izjavi navede da se odredbe Konvencije primjenjuju izmjena, ona mora specificirati u emu se sastoje te izmjene. 2. Zainteresirana lanica ili lanice ili meunarodna tijela mogu, za vrijeme razdoblja u tijeku kojeg Konvencija mo~e biti otkazana sukladno odredbama lanka 12. dostaviti generalnom direktoru jednu novu izjavu koja bi mijenjala u svakom pogledu svaku raniju izjavu i koja bi davala obavijesti o situaciji u pogledu primjene ove Konvencije. lanak 12. 1. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od 10 godina poslije datuma prvobitnog stupanja na snagu Konvencije, aktom priopenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada i od njega registriranim. Otkaz stupa na snagu godinu dana nakon registriranja. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, a koji u roku od jedne godine dana po isteku razdoblja do 10 godina spomenutog u prethodnom paragrafu, ne upotrijebi pravo otkaza koje je predvieno u ovom lanku, bit e obvezan za novo razdoblje od 10 godina, i prema tome, moi e otkazati ovu konvenciju po isteku svakog razdoblja od 10 godina pod uvjetima predvienim u ovom lanku. lanak 13. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registriranje svih ratifikacija, izjava i otkaza koje su mu dostavile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanovima Organizacije registriranje druge dostavljene ratifikacije koja mu bude dostavljena, generalni direktor upozorit e lanove Organizacije na datum stupanja Konvencija na snagu. lanak 14. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada shodno lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda dostavlja generalnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije potpune podatke o svim ratifikacijama i otkazivanjima koje je on registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 15. Kada to smatra potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 16. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju koja bi potpuno ili djelomi no revidirala ovu Konvenciju, tada ukoliko nova Konvencija ne predvia druk ije: a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane lanice, bez obzira na odredbe lanaka 12., ove Konvencije, zna i ipso iure njeno otkazivanje, ako i kada, nova konvencija kojom se vrai revizija stupi na snagu. b) od datuma stupanja na snagu nove konvencije, ova e Konvencija prestati biti otvorena za ratifikaciju lanova. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale a koje ne ratificiraju novu konvenciju. lanak 17. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Preporuka br. 95 - O zaatiti maj instva OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada sastavai se 4. lipnja 1952. godine na svom 35. zasjedanju, odlu ivai prihvati odreene prijedloge koji se odnose na zaatitu maj instva, uvratena u sedmu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ila je ovim prijedlozima dati formu preporuke koja dopunjuje Konvenciju o zaatiti maj instva (revidiranu ), 1952. godine. Usvaja danas, 28. lipnja 1952. godine sljedeu preporuku, koja e biti nazvana Preporuka o zaatiti materinstva, 1952. godine: I. PORODNI DOPUST 1. (1) Ako je potrebno za zdravlje ~ene i kad god bude mogue, porodno odsustvo predvieno u paragrafu 2. lanka 3. Konvencije o zaatiti maj instva (revidiranoj), 1952. godine, treba produ~iti do ukupno etrnaest tjedana. (2) Kontrolni organi trebali bi biti ovlaateni da dozvole u pojedinim slu ajevima, na osnovi lije ni kog uvjerenja, pored onog ato je predvieno u paragrafima 4., 5. i 6. lanka 3. revidirane Konvencije o zaatiti maj instva (revidirane), 1952. godine, naknadno produ~enje odsustva prije i poslije poroda, ako se takvo produ~enje pokazuje kao potrebno u interesu zdravlja majke i djeteta, a naro ito u slu aju abnormalnih uvjeta koji postoje ili koji mogu nastupiti, kao ato su poba aj ili druge komplikacije prije ili poslije poroda. II. PORODNE POTPORE 1. (1) Kad je god mogue, nov ane potpore, koje se daju na osnovi lanka 4. Konvencije o zaatiti materinstva (revidirane), 1952. godine, trebale bi biti odreene po stopi viaoj od minimalne stope predviene tom konvencijom; kad god je mogue, stopa bi trebala biti odreena sa 100 % od ranije zarade ~ene koja se uzima u obzir za obra un potpore. (2) Kad god bude mogue, zdravstvena njega koja se daje na osnovi lanka 4. Konvencije trebali bi podrazumijevati njegu lije nika ope prakse i specijalista osobama smjeatenim u bolnicama ili izvan njih, podrazumijevajui tu i preglede u stanu, zubnu njegu, njegu od strane diplomirane porodilje i druge porodiljske usluge, kako u stanu tako i u bolnici, bolni ku njegu bilo u stanu bilo u bolnici ili svakoj drugoj zdravstvenoj ustanovi, lijekove, zubna i druga medicinska ili kiruraka sredstva, i njegu od strane lanova druge zakonski priznate profesije nadle~nih za davanje usluga u vezi s porodnom njegom pod odgovarajuom lije ni kom kontrolom. (3) Zdravstvena njega treba imati za cilj o uvanje, uspostavu i poboljaanje zdravlje ~ene kojoj se pru~a zaatita, radi njene sposobnost za rad u osiguravanju svojih osobnih potreba. (4) Slu~bena tijela ili ustanove koje pru~aju zdravstvenu njegu trebali bi poticati ~ene kojima se obraaju opim zdravstvenim slu~bama koje su im stavljene na raspolaganje od strane dr~avnih vlasti ili od drugih tijela priznatih od vlasti. (5) Osim toga, nacionalno zakonodavstvo mo~e ovlastiti ta tijela ili ustanove da poduzmu mjere koje bi podigle razinu zdravlja zaatienih ~ena i njihove djece. (6) Po~eljno je da se davanjima nazna enim potparagrafima 1) i 2) dodaju i druga davanja u naturi ili u novcu, kao na primjer opreme za novoroenu djecu ili potpore za kupovinu te opreme, mlijeko ili potpore za dojenje ~enama koje doje svoju djecu, itd. III. ODREDBE U KORIST MAJKI-DOJILJA I DOJEN ADI (1) Kad je god mogue, prekidi rada zbog dojenja trebali bi iznositi najmanje jedan i pol sat za vrijeme radnog dana; izmjene u pogledu prekida i njihovog trajanja trebaju biti dozvoljene na osnovi lije ni kog uvjerenja. (2) Trebali bi poduzeti mjere u cilju organiziranja, po mogunosti izvan poduzea gdje ~ene rade, ureaje za dojenje djece kao i za njegu koja im se treba davati tijekom dana; kad god je to mogue, treba poduzeti mjere kojima bi se omoguilo plaanje ili bar subvencioniranje, na ra un zajednice ili u okviru sistema obveznog socijalnog osiguranja. (3) Oprema ureaja za dojenje i njega koja se daje djeci tijekom dana, higijenski uvjeti kojima ovi trebaju odgovarati, kao i broj i kvalifikacije njihovog osoblja, trebaju biti sukladni adekvatnim normama ustanovljenim odgovarajuim propisima te odobrene i kontrolirane od strane nadle~ne vlasti. IV. ZA`TITA ZAPOSLENJA 4. (1) Kad god bude mogue, razdoblje za vrijeme kojeg je, u smislu lanka 6. Konvencije o zaatiti maj instva (revidirane), 1952. godine, zabranjeno poslodavcu otpustiti s posla ~enu, treba danom od kojega je poslodavac primio na znanje lije ni ko uvjerenje o stanju trudnoe odnosne ~ene i da se produ~i za najmanje mjesec dana poslije isteka porodnog dopusta predvienog u lanku 3. ove konvencije. (2) Razlozi, kao ato su teaka krivica ~ene, prestanak rada poduzea gdje je ona zaposlena ili istek njenog ugovora o radu, mogu biti smatrani od strane nacionalnog zakonodavstva kao zakonski razlozi za otpuatanje u tijeku razdoblja za vrijeme kojega je ~ena zaatiena. Ukoliko postoje savjeti poduzea, bilo bi po~eljno da oni budu konzultirani po pitanju takvih otpuatanja. (3) Za vrijeme zakonitog odsustva prije i poslije poroda, prava koja su vezana s godinama slu~be ~ene trebaju biti o uvana kao i njeno pravo da bude zaposlena ponovno na svom starom poslu ili na nekom drugom odgovarajuem poslu koji se plaa u istoj visini. V. ZA`TITA ZDRAVLJA }ENA ZA VRIJEME MAJ INSTVA 5. (1) Noni i prekovremeni rad trebaju se zabraniti trudnim ~enama ili majkama-dojiljama, a njihovo radno vrijeme bi trebalo biti rasporeeno tako da im odgovarajua razdoblja odmora budu osigurani. (2) Zaposlena ~ena na radovima koji su od strane nadle~nih vlasti ozna eni kao opasni za njeno zdravlje ili zdravlje djeteta, trebaju biti zabranjeni za vrijeme trudnoe kao i najmanje tri mjeseca poslije poroda ili joa du~e ako ~ena doji dijete. (3) Radovi ozna eni u potparagrafu 2) trebali bi obuhvaati naro ito: a) svaki te~ak rad: i) koji zahtijeva dizanje, vu u ili guranje teakih predmeta; ii) koji zahtijeva pretjeran i neuobi ajen fizi ki napor, naro ito dugo stajanje; b) radove koji zahtijevaju specijalan napor za odr~avanje ravnote~e; c) radove na kojima se upotrebljavaju vibrirajui strojevi. (4) }ena koja je ina e zaposlena na radu ozna enom od strane nadle~nih vlasti kao opasnom po zdravlje, trebala bi imati pravo biti rasporeena, bez smanjenja plae, na neki drugi posao koji nije atetan po njeno stanje. (5) Pravo rasporeivanja na drugi posao iz razloga maj instva trebalo bi isto tako odobriti u pojedinim slu ajevima ~eni koja ima lije ni ko uvjerenje iz kojeg se izvodi potreba promjene prirode posla u interesu njenog zdravlja i zdravlja djeteta. Konvencija br.89 - O nonom radu ~ena zaposlenih u industriji (revidirana 1948. godine) OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, Sazvana u San Franciscu od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, sastavai se 17. lipnja 1948. godine na svom trideset i prvom zasjedanju, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na djelomi nu reviziju Konvencije o nonom radu (~ena), 1919. godine, usvojenu od strane Skupatine na njenom prvom zasjedanju, i Konvencije o nonom radu (~ena) (revidiranu), 1934. godine, usvojene od strane Skupatine na njenom osamnaestom zasjedanju, uvratenu u devetu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu uje tim prijedlozima dati formu meunarodne konvencije, usvaja danas, 9. 1948. godine, sljedeu konvenciju, pod nazivom Konvencija o nonom radu (~ena) (revidirana), 1948. godine: Dio I. OPE ODREDBE lanak 1. 1. U smislu ove Konvencije industrijskim poduzeima smatrat e se naro ito: a) rudnici, kamenolomi i ekstraktivne industrije svake vrste; b) industrije u kojima se proizvodi izrauju, prerauju, iste, popravljaju, ukraaavaju, dovraavaju, pripremaju za prodaju, ruae ili razvaljuju, ili u kojima se sirovina prerauje, podrazumijevajui tu izgradnju brodova, proizvodnju, preraivanje i prenoaenje elektriciteta i pokreta ke snage uope; c) poduzea za izgradnju i graevinarstvo, uklju ujui radove izgradnje, popravljanja, odr~avanja, mijenjanja i demoliranja. 2. Nadle~na e vlast odrediti granicu izmeu industrije, s jedne strane, poljoprivrede, trgovine i drugih neindustrijskih radova, s druge strane. lanak 2. U smislu ove Konvencije izraz no ozna ava razdoblje od najmanje jedanaest neprekidnih sati uklju ujui razmak odreen od strane nadle~ne vlasti od najmanje sedam neprekidnih sati izmeu deset sati nou do sedam sati ujutro; nadle~na vlast mo~e propisati razne intervale za razne oblasti industrije, poduzea ili grane industrija ili poduzea, ali e konzultirati organizacije poslodavaca i radnika prije nego ato odredi interval koji po inje poslije jedanaest sati nou. lanak 3. }ene, bez obzira na dob, ne mogu biti zaposlene ni u jednom industrijskom poduzeu, javnom ili privatnom, niti u ma kojem pogonu jednog od ovih poduzea, s izuzetkom poduzea u kojima su zaposleni samo lanovi iste obitelji. lanak 4. lanak 3. nee se primjenjivati: a) u slu aju viae sile, kad u poduzeu nastane prekid rada koji se ne mo~e predvidjeti i koji nema periodi ni karakter; b) u slu aju kada se rad obavlja bilo na sirovinama, bilo na materijalima u tijeku izrade, koji su podlo~ni brzom kvarenju, ako je potrebno da se ovi materijali spase od neizbje~ne propasti. lanak 5. 1. Kad to, zbog posebno ozbiljnih okolnosti, nacionalni interes bude zahtijevao, zabrana nonog rada ~ena moi e se ukinuti odlukom vlade, nakon savjetovanja zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika. 2. O ukidanju ove zabrane zainteresirana vlada treba obavijestiti generalnog direktora Meunarodnog ureda rada u svom godianjem izvjeau o primjeni Konvencije. lanak 6. U industrijskim poduzeima podlo~nim sezonskim utjecajima i u svim slu ajevima kada izuzetne okolnosti to zahtijevaju, du~ina nonog razdoblja ozna ena u lanku 2. mo~e biti skraena na deset sati za vrijeme aezdeset dana godianje. lanak 7. U zemljama u kojima je zbog klime rad danju naro ito te~ak, nono razdoblje mo~e biti krae od onoga koje je ozna eno u prednjim lancima, pod uvjetom da se u naknadu daje u tijeku dana odgovarajui odmor. lanak 8. Ova se Konvencija ne primjenjuje: a) na ~ene koje zauzimaju rukovodee mjesto ili mjesto tehni kog karaktera za koje snose odgovornost; b) na ~ene zaposlene u slu~bama za higijenu i socijalnim slu~bama, a koje obi no ne obavljaju manualni posao. Dio II. POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA NEKE ZEMLJE lanak 9. U zemljama u kojima se ne primjenjuje nikakva dr~avna uredba u vezi sa zaposlenjem ~ena nou u industrijskim poduzeima, izraz no moi e privremeno i za vrijeme od najviae tri godine ozna avati, prema slobodnoj odluci vlade, razdoblje od samo 10 sati, pod kojim se podrazumijeva razdoblje, odreeno od strane nadle~ne vlasti, od najmanje sedam neprekidnih sati izmeu deset sati u noi i sedam sati ujutro. lanak 10. 1. Odredbe ove Konvencije primjenjuju se na Indiju pod rezervom izmjena predvienih u ovom lanku. 2. Spomenute odredbe primjenjuju se na sve teritorije za iju je primjenu nadle~na zakonodavna vlast Indije. 3. Izraz industrijska poduzea obuhvaa: a) tvornice, odreene kao takve u zakonu o tvornicama Indije (Indian Factories Act); b) rudnike na koje se primjenjuje zakon o rudnicima Indije (Indian Mines Act). lanak 11. 1. Odredbe ove Konvencije primjenjuju se na Pakistan pod rezervom izmjena predvienih ovom lankom. 2. Spomenute odredbe primjenjuju se na sve teritorije za iju je primjenu nadle~na zakonodavna vlast Pakistana. 3. Izraz industrijska poduzea obuhvaa: a) tvornice, definirane kao takve u zakonu o tvornicama (Factories Act); b) rudnike na koje se primjenjuje zakon o rudnicima (Mines Act). lanak 12. 1. Meunarodna skupatina rada mo~e, na svakom zasjedanju na ijem dnevnom redu se nalazi ovo pitanje, prihvatiti s veinom od dvije treine glasova nacrte amandmana na jedan ili viae prethodnih lanaka II. dijela ove Konvencije. 2. Takav nacrt amandmana treba ozna iti lanica ili lanice na koje se on primjenjuje i treba u roku od jedne godine ili, zbog izuzetnih okolnosti, u roku od osamnaest mjeseci od dana zaklju enja zasjedanja Skupatine, biti podnijet od strane lanica ili lanice na koje se on primjenjuje, vlasti ili vlastima u iju nadle~nost spada predmet, sa ciljem da dobije zakonsku va~nost ili da se mogu poduzeti druge mjere u tom cilju. 3. lan koji dobije odobrenje od vlasti ili nadle~ne vlasti obavijestit e o svojoj formalnoj ratifikaciji amandmana generalnog direktora Meunarodnog ureda rada u cilju registriranja. 4. Takav nacrt amandmana, ve ratificiran od strane lana i lanova na koje se on primjenjuje, stupit e na snagu kao amandman na ovu Konvenciju. Dio III. ZAVR`NE ODREDBE lanak 13. Slu~bene ratifikacije ove konvencije bit e podnesene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji e ih registrirati. lanak 14. 1. Ova Konvencija vezivat e samo lanove Meunarodne organizacije rada ija ratifikacija bude registrirana od strane generalnog direktora. 2. Ona e stupiti na snagu dvanaest mjeseci nakon ato ratifikacije dva lana budu registrirane od strane generalnog direktora. 3. Poslije toga, ova e Konvencija stupiti na snagu za svakog lana dvanaest mjeseci od dana kad njegova ratifikacija bude registrirana. lanak 15. 1. Svaki lan koji je ratificirao ovu Konvenciju mo~e, po isteku razdoblja od 10 godina poslije njenog prvobitnog stupanja na snagu, otkazati Konvenciju aktom upuenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji e ga registrirati. Otkaz stupa na snagu godinu dana nakon registriranja. 2. Svaki lan koji ratificira ovu konvenciju, a koji u tijeku godine dana po isteku razdoblja od 10 godina spomenutog u prethodnom paragrafu, ne iskoristi mogunost otkaza, predvienu ovim lankom, bit e vezan za novo razdoblje od deset godina, a poslije toga moi e otkazati Konvenciju po isteku svakog razdoblja od 10 godina, pod uvjetima predvienim ovim lankom. lanak 16. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada o registriranju svih ratifikacija i otkaza dostavljenih od strane lanova Organizacije. 2. Notificirajuii lanovima Organizacije registriranje druge dostavljene ratifikacije, generalni direktor upozorit e lanove Organizacije na datum stupanja ove Konvencija na snagu. lanak 17. Sukladno lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja generalnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije potpune obavijesti o svim ratifikacijama i svim otkazima koje bude registrirao prema prethodnim lancima. lanak 18. Po isteku svakog razdoblja od 10 godina od dana po etnog stupanja na snagu ove Konvencije, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada treba podnijeti Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i odlu iti treba li unijeti u dnevni red Skupatine pitanje njezine potpune ili djelomi ne revizije. lanak 19. 1. U slu aju da Skupatina usvoji novu konvenciju koja u potpunosti ili djelomi no mijenja ovu Konvenciju, osim ako nova Konvencija predvia druk ije: a) ratifikacija nove konvencije od strane nekog lana, povla it e ipso iure, bez obzira na gore navedeni lanak 15. neposredni otkaz ove Konvencije, pod rezervom da je nova Konvencija koja mijenja raniju stupila na snagu; b) od dana stupanja na snagu nove konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale novu konvenciju. lanak 20. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. 7.8. Rad djece i mlade~i Konvencija br.138 - O najni~oj dobi za zapoaljavanje Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom pedeset i osmom zasjedanju 6. lipnja 1973., i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s najni~om dobi za zapoaljavanje, a ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, i imajui na umu odredbe Konvencije o najni~oj dobi (industrija) iz 1919., Konvencije o najni~oj dobi (more) iz 1920., Konvencije o najni~oj dobi (poljoprivreda) iz 1921., Konvencije o najni~oj dobi (skladiatari i lo~a i na brodovima) iz 1921., Konvencije o najni~oj dobi (neindustrijski rad) iz 1932., Konvencije o najni~oj dobi (more) (revidirana) iz 1936., Konvencije o najni~oj dobi (industrija) (revidirana) iz 1937., Konvencije o najni~oj dobi (neindustrijski rad) (revidirana) iz 1937., Konvencije o najni~oj dobi (ribari) iz 1959., Konvencije o najni~oj dobi (rad pod zemljom) iz 1965., i smatrajui da je doalo vrijeme da se izradi sveobuhvatni dokument o tom pitanju koji bi postupno zamijenio postojee dokumente primjenjive na ograni ene gospodarske sektore, a u cilju potpunog ukidanja dje jeg rada, i odlu ivai da ovaj dokument dobije oblik meunarodne konvencije, usvaja 26. lipnja 1973. godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o najni~oj dobi iz 1973.: lanak 1. Svaka lanica za koju je ova Konvencija na snazi obvezuje se da e provoditi nacionalnu politiku koja ima za cilj osigurati djelotvorno ukidanje dje jeg rada i postupno podizanje najni~e dobne granice za zapoaljavanje ili rad do razine koja je u skladu s potpunim tjelesnim i duaevnim razvojem mladih osoba. lanak 2. 1. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora, u izjavi dodanoj njenoj ratifikaciji, utvrditi najni~u dob za zapoaljavanje ili rad na njenom teritoriju i na prijevoznim sredstvima registriranim na njenom teritoriju; osim u izuzetnim slu ajevima predvienim lancima 4. do 8. ove Konvencije, niti jednu osobu mlau od te dobi se ne smije zaposliti i ne smije joj se dopustiti rad u bilo kojem zanimanju. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e naknadno, dodatnom izjavom, notificirati generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada da utvruje najni~u dob viau od one koja je prethodno utvrena. 3. Najni~a dob utvrena u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ne smije biti ni~a od dobi za zavraavanje obveznog akolovanja, a u svakom slu aju ne smije biti ni~a od 15 godina. 4. Izuzetno od odredaba stavka 3. ovoga lanka, lanica ije su gospodarstvo i obrazovne mogunosti nedovoljno razvijeni mo~e, nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje, po etno utvrditi najni~u dob od 14 godina. 5. Svaka lanica koja je utvrdila najni~u dob od 14 godina u skladu s odredbom prethodnog stavka mora, u svoja izvjeaa o primjeni ove Konvencije podnesena na temelju lanka 22. Statuta Meunarodne organizacije rada, uvrstiti izjavu: (a) da njeni razlozi za to joa uvijek postoje; ili (b) da se odri e prava primjene doti ne odredbe od navedenog datuma. lanak 3. 1. Najni~a dob za prijam u bilo koju vrstu zaposlenja ili na bilo koji rad koji bi, po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se odvija, mogao ugroziti zdravlje, sigurnost ili moral mladih osoba, ne smije biti ni~a od 18 godina. 2. Vrste zaposlenja ili rada na koje se primjenjuje stavak 1. ovoga lanka moraju se utvrditi nacionalnim zakonima ili drugim propisima ili od strane nadle~ne vlasti nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje. 3. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, nacionalni zakoni ili drugi propisi ili nadle~na vlast mogu, nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje, odobriti zapoaljavanje ili rad nakon navraenih 16 godina starosti pod uvjetom da su zdravlje, sigurnost i moral doti nih mladih osoba potpuno zaatieni i da su te mlade osobe dobile odgovarajue posebne upute ili da su proale stru nu izobrazbu u odgovarajuim granama djelatnosti. lanak 4. 1. U mjeri u kojoj je to potrebno, nadle~na vlast, nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje, mo~e isklju iti iz primjene ove Konvencije ograni ene kategorije zaposlenja ili rada u odnosu na koje se u primjeni pojavljuju posebni i bitni problemi. 2. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora navesti u svom prvom izvjeau o primjeni ove Konvencije podnesenom na temelju lanka 22. Statuta Meunarodne organizacije rada sve kategorije koje su eventualno isklju ene u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka, navodei razloge takvog isklju ivanja, i mora u naknadnim izvjeaima navesti stanje svog zakonodavstva i prakse u odnosu na isklju ene kategorije, te opseg u kojem se ova Konvencija primjenjuje ili se predla~e primjenjivati u odnosu na te kategorije. 3. Zaposlenje ili rad utvreni lankom 3. ove Konvencije ne smiju biti isklju eni iz primjene Konvencije na temelju odredaba ovoga lanka. lanak 5. 1. lanica ije gospodarstvo ili administrativne slu~be nisu dovoljno razvijeni mo~e, nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje, po etno ograni iti podru je primjene ove Konvencije. 2. Svaka lanica koja iskoristi mogunost predvienu odredbom stavka 1. ovoga lanka mora utvrditi, u izjavi dodanoj njenoj ratifikaciji, grane gospodarske djelatnosti ili vrste poduzea na koje e primjenjivati odredbe ove Konvencije. 3. Odredbe ove Konvencije moraju se kao minimum primjenjivati na sljedee: rudarstvo i vaenje kamena; proizvodnju; graditeljstvo; slu~be za opskrbu elektri nom energijom, plinom i vodom; sanitarne slu~be; prijevoz; skladiatenje i veze; te planta~e i druga poljoprivredna poduzea koja uglavnom proizvode za komercijalne svrhe, uz iznimku obiteljskih i manjih gospodarstava koja proizvode za lokalnu potroanju i ne zapoaljavaju redovito najamne radnike. 4. Svaka lanica koja je ograni ila podru je primjene ove Konvencije u skladu s ovim lankom: (a) mora nazna iti, u svojim izvjeaima podnesenim na temelju lanka 22. Statuta Meunarodne organizacije rada, ope stanje u odnosu na zapoaljavanje ili rad mladih osoba i djece u granama djelatnosti koje su isklju ene iz podru ja primjene ove Konvencije i svaki napredak koji je u injen u svrhu omoguavanja aire primjene odredaba ove Konvencije; (b) mo~e u bilo koje vrijeme formalno proairiti podru je primjene izjavom upuenom generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada. lanak 6. Ova Konvencija se ne primjenjuje na rad koji obavljaju djeca i mlade osobe u akolama opeg, stru nog ili tehni kog obrazovanja ili u drugim ustanovama za izobrazbu, niti na rad koji obavljaju osobe s najmanje 14 godina starosti u poduzeima, ako se takav rad obavlja u skladu s uvjetima propisanim od strane nadle~ne vlasti nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje, a sastavni je dio: (a) te aja obrazovanja odnosno izobrazbe za koje je akola ili ustanova za izobrazbu primarno odgovorna; (b) programa izobrazbe koji se uglavnom ili u cijelosti odvija u poduzeu, a koji program je odobrila nadle~na vlast; ili (c) programa upuivanja ili orijentacije koji ima za cilj olakaati izbor zanimanja ili vrste stru nog osposobljavanja. lanak 7. 1. Nacionalnim zakonima ili drugim propisima se mo~e dopustiti zapoaljavanje ili rad, na lakaim poslovima, osoba od 13 do 15 godina starosti, koji: (a) izvjesno nee biti atetan za njihovo zdravlje ili razvoj; i (b) nije takav da ateti njihovom pohaanju akole, sudjelovanju u programima profesionalne orijentacije ili izobrazbe odobrenim od strane nadle~ne vlasti ili njihovim sposobnostima da imaju korist od nastave koju pohaaju. 2. Nacionalnim zakonima ili drugim propisima se mo~e takoer dopustiti zapoaljavanje ili rad osoba koje imaju najmanje 15 godina starosti ali joa nisu zavraile svoje obvezno akolovanje, na poslovima koji zadovoljavaju uvjete utvrene podstavcima (a) i (b) stavka 1. ovoga lanka. 3. Nadle~na vlast mora utvrditi djelatnosti u kojima se zapoaljavanje i rad mogu dopustiti na temelju stavaka 1. i 2. ovoga lanka, te mora propisati broj sati i uvjete za obavljanje takvog zaposlenja i rada. 4. Izuzetno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga lanka, lanica koja primjenjuje odredbe stavka 4. lanka 2. mo~e, za sve vrijeme dok primjenjuje te odredbe, zamijeniti dobi od 13 i 15 godina dobima od 12 i 14 godina u stavku 1., te dob od 15 godina sa dobi od 14 godina u stavku 2. ovoga lanka. lanak 8. 1. Nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, gdje one postoje, nadle~na vlast mo~e, dozvolama koje se izdaju u pojedina nim slu ajevima, dopustiti izuzetke od zabrane zapoaljavanja ili rada utvrene lankom 2. ove Konvencije, u takve svrhe kao ato su sudjelovanja u umjetni kim izvedbama. 2. Tako izdane dozvole moraju ograni iti broj sati tijekom kojih su i propisati uvjete u kojima su zapoaljavanje i rad dopuateni. lanak 9. 1. Nadle~na vlast mora poduzeti sve potrebne mjere, uklju ujui propisivanje odgovarajuih kazni, kako bi osigurala u inkovitu provedbu odredaba ove Konvencije. 2. Nacionalni zakoni ili drugi propisi ili nadle~na vlast moraju utvrditi osobe koje su odgovorne za poativanje odredaba kojima se primjenjuje ova Konvencija. 3. Nacionalni zakoni ili drugi propisi ili nadle~na vlast moraju propisati registre ili druge dokumente koje e poslodavac voditi i stavljati na raspolaganje; takvi registri ili dokumenti moraju sadr~avati imena i dob odnosno datum roenja, propisno ovjeren gdje god je to mogue, osoba koje zapoaljava ili koje rade za njega, a mlae su od 18 godina. lanak 10. 1. Ova Konvencija revidira, pod uvjetima utvrenim ovim lankom, Konvenciju o najni~oj dobi (industrija) iz 1919., Konvenciju o najni~oj dobi (more) iz 1920., Konvenciju o najni~oj dobi (poljoprivreda) iz 1921., Konvenciju o najni~oj dobi (skladiatari i lo~a i na brodovima) iz 1921., Konvenciju o najni~oj dobi (neindustrijski rad) iz 1932., Konvenciju o najni~oj dobi (more) (revidirana) iz 1936., Konvenciju o najni~oj dobi (industrija) (revidirana) iz 1937., Konvenciju o najni~oj dobi (neindustrijski rad) (revidirana) iz 1937., Konvenciju o najni~oj dobi (ribari) iz 1959. i Konvenciju o najni~oj dobi (rad pod zemljom) iz 1965. 2. Stupanjem na snagu ove Konvencije nee se za daljnju ratifikaciju zatvoriti Konvencija o najni~oj dobi (more) (revidirana) iz 1936., Konvencija o najni~oj dobi (industrija) (revidirana) iz 1937., Konvencija o najni~oj dobi (neindustrijski rad) (revidirana) iz 1937., Konvencija o najni~oj dobi (ribari) iz 1959. ili Konvencija o najni~oj dobi (rad pod zemljom) iz 1965. 3. Konvencija o najni~oj dobi (industrija) iz 1919., Konvencija o najni~oj dobi (more) iz 1920., Konvencija o najni~oj dobi (poljoprivreda) iz 1921., Konvencija o najni~oj dobi (skladiatari i lo~a i na brodovima) iz 1921. e biti zatvorene za daljnju ratifikaciju kad se sve stranke tih Konvencija usuglase o takvom zatvaranju ratificiranjem ove Konvencije ili izjavom priopenom generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada. 4. Kada obveze iz ove Konvencije prihvati: (a) jedna lanica koja je stranka Konvencije o najni~oj dobi (industrija) (revidirana) iz 1937., te kad se na temelju lanka 2. ove Konvencije utvrdi najni~a dob od najmanje 15 godina, to e ipso iure zna iti trenutno otkazivanje te konvencije, (b) u odnosu na neindustrijski rad definiran u Konvenciji o najni~oj dobi (neindustrijski rad) iz 1932., jedna lanica koja je stranka te Konvencije, to e ipso iure zna iti trenutno otkazivanje te konvencije, (c) u odnosu na neindustrijski rad definiran u Konvenciji o najni~oj dobi (neindustrijski rad) (revidirana) iz 1937., jedna lanica koja je stranka te Konvencije, te kad se na temelju lanka 2. ove Konvencije utvrdi najni~a dob od najmanje 15 godina, to e ipso iure zna iti trenutno otkazivanje te konvencije, (d) u odnosu na zapoaljavanje pomoraca, jedna lanica koja je stranka Konvencije o najni~oj dobi (more) (revidirana) iz 1936., te kad se na temelju lanka 2. ove Konvencije utvrdi najni~a dob od najmanje 15 godina ili kad ta lanica utvrdi da se lanak 3. ove Konvencije primjenjuje na zapoaljavanje pomoraca, to e ipso iure zna iti trenutno otkazivanje te konvencije, (e) u odnosu na zapoaljavanje u pomorskom ribolovu, jedna lanica koja je stranka Konvencije o najni~oj dobi (ribari) iz 1959., te kad se na temelju lanka 2. ove Konvencije utvrdi najni~a dob od najmanje 15 godina ili kad ta lanica utvrdi da se lanak 3. ove Konvencije primjenjuje na zapoaljavanje u pomorskom ribolovu, to e ipso iure zna iti trenutno otkazivanje te konvencije, (f) jedna lanica koja je stranka Konvencije o najni~oj dobi (rad pod zemljom) iz 1965., te kad se na temelju lanka 2. ove Konvencije utvrdi najni~a dob od najmanje 15 godina ili kad ta lanica utvrdi da se ta dob primjenjuje na zapoaljavanje pod zemljom u rudnicima, to e ipso iure zna iti trenutno otkazivanje te konvencije, ako i kada ova Konvencija stupi na snagu. 5. Prihvaanje obveza iz ove Konvencije zna it e: (a) otkazivanje Konvencije o najni~oj dobi (industrija) iz 1919. u skladu s lankom 12. te Konvencije, (b) u odnosu na poljoprivredu, otkazivanje Konvencije o najni~oj dobi (poljoprivreda) iz 1921. u skladu s lankom 9. te Konvencije, (c) u odnosu na zapoaljavanje pomoraca, otkazivanje Konvencije o najni~oj dobi (more) iz 1920. u skladu s lankom 10. te Konvencije, kao i Konvencije o najni~oj dobi (skladiatari i lo~a i na brodovima) iz 1921. u skladu s lankom 12. te Konvencije, ako i kada ova Konvencija stupi na snagu. lanak 11. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 12. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 13. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Ovakav otkaz stvara pravni u inak godinu dana nakon datuma kad je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon isteka razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za joa jedno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim u ovome lanku. lanak 14. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu ih priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge dostavljene mu ratifikacije koja je potrebna da ova Konvencija stupi na snagu, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. lanak 15. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije u skladu s odredbom lanka 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 16. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 17. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju, koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi no, tada, ako se novom konvencijom ne odredi druk ije: (a) ratifikacija nove revidirajue konvencije od strane lanice ipso iure zna i otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 12., ako, i kada nova revidirajua Konvencija stupi na snagu; (b) od datuma kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale revidirajuu konvenciju. lanak 18. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.182 - O zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dje jeg rada OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na 87. zasjedanju 1. lipnja 1999., i imajui na umu potrebu usvajanja novih instrumenata o zabrani i ukidanju najgorih oblika dje jeg rada, kao glavnog prioriteta za djelovanje na nacionalnoj i meunarodnoj razini, uklju ujui meunarodnu suradnju i pomo, i kao dopunu Konvenciji i Preporuci o najni~oj dobi za zapoaljavanje iz 1973., koji ostaju temeljni instrumenti o dje jem radu, i smatrajui da djelotvorno ukidanje najgorih oblika dje jeg rada zahtijeva trenutno i sveobuhvatno djelovanje, uzimajui u obzir va~nost besplatnog osnovnog obrazovanja i potrebe da se doti na djeca udalje sa svakog takvog rada i da se osigura njihova rehabilitacija i integracija u druatvo, vodei istovremeno brigu o potrebama njihovih obitelji, i podsjeajui na Rezoluciju o ukidanju dje jeg rada koju je usvojila Meunarodna organizacija rada na svom 83. zasjedanju 1996. godine, i priznajui da je dje ji rad uvelike prouzro en siromaatvom, te da je dugotrajno rjeaenje u odr~ivom ekonomskom rastu koji vodi druatvenom napretku, a osobito smanjenju siromaatva i svima dostupnom obrazovanju, i podsjeajui na Konvenciju o pravima djeteta koju je 20. studenoga 1989. usvojila Opa skupatina Ujedinjenih naroda, i podsjeajui na Deklaraciju MOR-a o temeljnim na elima i pravima na radu i na in njezine primjene koje je Meunarodna organizacija rada usvojila na svom 86. zasjedanju 1998. godine, podsjeajui na to da su neki od najgorih oblika dje jeg rada obuhvaeni drugim meunarodnim instrumentima, a osobito Konvencijom o prisilnom radu iz 1930. i Dopunskom konvencijom Ujedinjenih naroda o ukidanju ropstva, trgovine robljem i instituta i praksi sli nih ropstvu iz 1956., i odlu ivai usvojiti odreene prijedloge u vezi s dje jim radom, a ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije; usvaja 17. lipnja 1999. godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o najgorim oblicima dje jeg rada iz 1999. lanak 1. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora, kao najhitniju zadau, poduzeti trenutne i djelotvorne mjere kako bi osigurala zabranu i ukidanje najgorih oblika dje jeg rada. lanak 2. U smislu ove Konvencije, izraz "dijete" se primjenjuje na sve osobe mlae od 18 godina. lanak 3. U svrhe ove Konvencije izraz "najgori oblici dje jeg rada" obuhvaa: (a) sve vrste ropstva ili ropstvu sli ne prakse, kao ato je prodaja djece i trgovina djecom, du~ni ko ropstvo i kmetstvo, te prisilni ili obvezni rad, uklju ujui prisilno ili obvezno nova enje djece za njihovo koriatenje u oru~anim sukobima; (b) koriatenje, podvoenje ili nuenje djeteta za prostituciju, proizvodnju pornografskog materijala ili pornografske priredbe; (c) koriatenje, podvoenje ili nuenje djeteta za nezakonite djelatnosti, a osobito za proizvodnju droge i trgovinu drogom na na in definiran odgovarajuim meunarodnim ugovorima; (d) rad koji bi, zbog svoje naravi i okolnosti u kojima se obavlja, mogao atetiti zdravlju, sigurnosti i moralu djece. lanak 4. 1. Vrste rada spomenute u lanku 3. (d) moraju se odrediti nacionalnim zakonima ili drugim propisima ili od strane nadle~ne vlasti, nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, uzimajui u obzir relevantne meunarodne standarde, a posebno stavke 3. i 4. Preporuke o najgorim oblicima dje jeg rada iz 1999. 2. Nadle~na vlast mora, nakon savjetovanja s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, utvrditi gdje postoje vrste rada koje su na taj na in odreene. 3. Popis vrsta rada odreenih prema stavku 1. ovoga lanka, mora se periodi no ispitivati i po potrebi mijenjati, uz savjetovanje s organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika. lanak 5. Svaka lanica mora, nakon savjetovanja s organizacijama poslodavaca i radnika, uspostaviti ili odrediti odgovarajue mehanizme za praenje provedbe odredaba kojima se osigurava primjena ove Konvencije. lanak 6. 1. Svaka lanica mora, kao prioritetnu zadau, osmisliti i provoditi programe djelovanja kako bi ukinula najgore oblike dje jeg rada. 2. Takvi programi djelovanja moraju se osmisliti i provoditi uz savjetovanje s odgovarajuim vladinim institucijama, te organizacijama poslodavaca i radnika, uzimajui u obzir, ako je to primjereno, mialjenja drugih zainteresiranih grupa. lanak 7. Svaka lanica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala djelotvornu provedbu i poativanje odredaba kojima se primjenjuje ova Konvencija, uklju ujui utvrivanje i primjenu kaznenih sankcija ili, ako je to primjereno, drugih sankcija. Svaka lanica mora, uzimajui u obzir va~nost obrazovanja u ukidanju dje jeg rada, poduzeti djelotvorne i vremenski odreene mjere kako bi: sprije ila anga~iranje djece na najgorim oblicima dje jeg rada; osigurala potrebnu i primjerenu izravnu pomo za udaljenje djece s najgorih oblika dje jeg rada i njihovu rehabilitaciju i integraciju u druatvo; osigurala pristup besplatnom osnovnom obrazovanju i, gdje god je to mogue i primjereno, i profesionalnu izobrazbu svoj djeci udaljenoj s najgorih oblika dje jeg rada; (d) identificirala posebno ugro~enu djecu i stupila u izravan kontakt s njima; (e) uzela u obzir posebne okolnosti u kojima se nalaze djevoj ice. 3. Svaka lanica mora odrediti nadle~no tijelo odgovorno za provedbu odredaba kojima se osigurava primjena ove Konvencije. lanak 8. lanice moraju poduzeti odgovarajue mjere kako bi jedna drugoj pomagale u provedbi odredaba ove Konvencije kroz poja anu meunarodnu suradnju i/ili pomo, uklju ujui potporu druatvenom i gospodarskom razvoju, programima iskorjenjivanja siromaatva i svima dostupnom obrazovanju. lanak 9. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 10. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod generalnog direktora. 2. Ona stupa na snagu 12 mjeseci od datuma kada su kod generalnog direktora registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 11. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon proteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom kojeg dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Otkaz proizvodi pravne u inke godinu dana nakon datuma kad je registriran. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon proteka razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za joa jedno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po proteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim u ovome lanku. lanak 12. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu ih priopile lanice Organizacije. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge ratifikacije, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. lanak 13. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 14. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 15. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi no, i ako nova Konvencija ne bi odredila druk ije: (a) ratifikacija nove revidirajue konvencije od strane lanice ipso iure zna ila bi otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 11., ako, i kada nova revidirajua Konvencija stupi na snagu; (b) od datuma kada nova revidirajua Konvencija stupi na snagu ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale revidirajuu konvenciju. lanak 16. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Preporuka br.96 - O minimalnim godinama starosti za zapoaljavanje na podzemnim radovima i rudnicima ugljena Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, Sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, gdje se i sastala 4. lipnja 1953. godine, na svom 36. zasjedanju, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na minimalne godine starosti za prijam na podzemne radove u rudnicima ugljena, uvratena u aestu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai dati ovim prijedlozima oblik preporuke, usvojivai danas 20. lipnja 1953.g, sljedeu preporuku pod nazivom Preporuka o minimalnim godinama starosti u rudnicima ugljena, 1953. godine. Skupatina preporu uje lanovima da primijene sljedee odredbe im to budu dopuatali nacionalni uvjeti i da podnesu Meunarodnom uredu rada, na na in kako to odlu i Upravno vijee, izvjeaa u kojima e iznijeti mjere poduzete za njihovu primjenu. 1. Malodobnici ispod 16 godina ne bi trebali biti zapoaljavani na podzemnim radovima u rudnicima ugljena. 2. Malodobnici iznad 16 godina, ali koji nisu navraili 18 godina, ne bi trebali biti zapoaljavani na podzemnim radovima u rudnicima ugljena, osim; a) u cilju u enja ili stjecanja metodi nog stru nog osposobljavanja pod odgovarajuim nadzorom nadle~nih osoba koje posjeduju tehni ko i prakti no iskustvo za rad; b) ili pod uvjetima odreenim od strane nadle~ne vlasti poslije savjetovanja sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, koji se odnose na dopuateno radno mjesto i zvanje kao i mjere za sistematsku kontrolu koju treba primijeniti u pogledu zdravlja mladih radnika i njihove zaatite. 7.9. Politika zapoaljavanja Konvencija br.2 - O nezaposlenosti OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada Druatva naroda, Sazvana u Washingtonu od strane Vlade Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, 29. kolovoza 1919. godine, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na sredstva kojima bi se izbjegla besposlica i da se poprave njezine posljedice, pitanje obuhvaeno u drugoj to ki dnevnoga reda Skupatine odr~ane u Washingtonu, i poato je odlu ila da ovi prijedlozi budu redigirani u obliku jednog projekta meunarodne konvencije, usvaja projekt sljedee konvencije, koju e ratificirati lanovi Meunarodne organizacije rada, prema odredbama ovog dijela Versajskog ugovora od 28. lipnja 1919. i Saint-Germainskog ugovora od 10. studenog 1919. godine, koji se odnosi na rad: lanak 1. Svaka lanica, koji ratificira ovu Konvenciju, dostavljat e Meunarodnom uredu rada, u ato kraim razmacima, koji ne mogu biti du~i od tri mjeseca, svaku obavijest kojom raspola~e, statistiku ili drugo, ato se odnosi na nezaposlenost, podrazumijevajui tu sve obavijesti o mjerama poduzetim, ili koje e se poduzeti, u cilju borbe protiv nezaposlenosti. Kad god je mogue, obavijesti se moraju prikupljati tako da se njihova priopenja mogu izvraiti tri mjeseca po isteku vremena, na koje se ova odnose. lanak 2. 1. Svaka lanica, koja ratificira ovu Konvenciju, bit e du~na ustanoviti jedan sustav besplatnih javnih ureda za namjeatenike, koji e biti stavljeni pod kontrolu jedne centralne vlasti. Komiteti, u kojima imaju biti zastupljeni predstavnici poslodavaca i radnika, bit e imenovani i konzultirani za sve ono ato se odnosi na poslovanje ovih ureda. 2. Ako bi zajedno postojali besplatni javni i privatni biroi, moraju se poduzeti mjere za ujedna avanje djelovanja ovih ureda na teritoriju cijele dr~ave. 3. Meunarodni ured rada mora brinuti o ujedna avanju raznih narodnih sustava u sporazumu sa zainteresiranim zemljama. lanak 3. lanovi Meunarodne organizacije rada, koji ratificiraju ovu konvenciju, i koji imaju jedan sustav osiguranja za slu aj nezaposlenosti, bit e du~ni, pod uvjetima utvrenim sporazumom zainteresiranih lanica, postii dogovor, koji e omoguiti radnicima, podanicima jednog od tih lanova, koji rade na teritoriju jednog drugog, da primaju odatete osiguranja, ravne onima koje primaju radnici-podanici ovog drugog lana. lanak 4. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije, pod uvjetima predvienim u XIII. dijelu Versailleskog ugovora od 28. lipnja 1919. i Saint-Germainskog ugovora od 10. studenog 1919. godine, bit e dostavljene generalnom tajniku Druatva naroda, koji e ih registrirati. lanak 5. 1. Svaki lan Meunarodne organizacije rada, koji ratificira ovu Konvenciju, obvezuje se primijeniti je na one svoje kolonije ili posjede, ili na one svoje protektorate, koji koji nemaju neovisnu vlast pod ovim rezervama: a) da odredbe ove Konvencije ne postanu neprimjenjivim uslijed lokalnih prilika; b) da modifikacije, koje bi bile potrebne za prilagoavanje Konvencije lokalnim prilikama, mogu biti unesene u samu Konvenciju. 2. Svaka je lanica du~na notificirati Meunarodnom uredu rada svoju odluku, ukoliko se ti e svake od njenih kolonija, posjeda ili za svaki od njenih protektorata, koji nemaju neovisnu vlast. lanak 6. Odmah, poato ratifikacije tri lanice Meunarodne organizacije rada budu registrirane u Tajniatvu, generalni tajnik Druatva naroda notificirat e tu injenicu svim lanicama Meunarodne organizacije rada. lanak 7. Ova e Konvencija stupiti na snagu onog dana, kada generalni tajnik Druatva naroda izvrai ovu notifikaciju; ona e obvezivati samo lanice, koje su registrirale svoju ratifikaciju u tajniatvu. Prema tome, ova e Konvencija stupiti na snagu, u pogledu svake druge lanice, onog dana, kada ratifikacija te lanice bude registrirana u Tajniatvu. lanak 8. Svaka lanica, koja je ratificirala ovu Konvenciju, obvezuje se primijeniti njene odredbe najdalje 1. srpnja 1921. godine i poduzeti sve potrebne mjere za primjenu njenih odredaba. lanak 9. Svaka lanica, koja je ratificirala ovu Konvenciju, mo~e je otkazati, po isteku vremena od deset godina poslije prvobitnog stupanja na snagu Konvencije, jednim aktom, upuenim generalnom tajniku Druatva naroda, koji e ga registrirati. Otkaz stupa na snagu samo na godinu dana po njegovu registriranju u Tajniatvu. lanak 10. Upravni savjet Meunarodnog ureda rada bit e du~an, najmanje jedanput u svakih deset godina, podnositi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije, i odlu it e ima li mjesta staviti na dnevni red Skupatine pitanje revizije ili modifikacije ove konvencije. lanak 11. Vjerodostojni su francuski i engleski tekst ove Konvencije. Konvencija br.122 - O politici zapoaljavanja, 1964. Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na 48-om zasjedanju 17. lipnja 1964., i uzimajui u obzir da Philadelphijska deklaracija priznaje sve anu obavezu Meunarodne organizacije rada da e meu dr~avama svijeta promovirati programe kojima e se ostvariti puna zaposlenost i poveanje ~ivotnog standarda, te da Preambula Statuta Meunarodne organizacije rada predvia borbu protiv nezaposlenosti i osigurava zarade koja osigurava primjerene uvjete ~ivota, i uzimajui nadalje u obzir da prema odredbama Philadephijske deklaracije na Meunarodnoj organizaciji rada le~i odgovornost ispitivanja i razmatranja posljedica privredne i financijske politike na politiku zapoaljavanja u svijetlu temeljnog cilja prema kojemu "sva ljudska bia, bez obzira na njihovu rastu, vjeroispovijest ili pol imaju pravo na materijalno blagostanje i duhovni razvoj u uvjetima slobode i dostojanstva, ekonomske sigurnosti i jednakih mogunosti", i uzimajui u obzir da Opa deklaracija o ljudskim pravima predvia da "svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, pravedne i zadovoljavajue uvjete rada i zaatitu od nezaposlenosti", i imajui na umu odredbe postojeih meunarodnih Konvencija i preporuka o radu koje su u neposrednoj vezi s politikom zapoaljavanja, a posebice Konvenciju i Preporuku o slu~bama za zapoaljavanje iz 1948., Preporuku o profesionalnoj orijentaciji iz 1949., Preporuku o stru nom osposobljavanju iz 1962., te Konvenciju i Preporuku o diskriminaciji u zapoaljavanju i zanimanju iz 1958., i uzimajui u obzir da bi se ovi instrumenti trebali staviti u airi kontekst jednog meunarodnog programa koji ima za cilj privrednu ekspanziju na temelju punog, produktivnog i slobodno izabranog zaposlenja, i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s politikom zapoaljavanja, a ato je osma to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai tim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja dana 9. srpnja 1947.g. sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o politici zapoaljavanja iz 1947.: lanak 1. 1. U cilju poticanja privrednog rasta i razvoja, podizanja nivoa ~ivotnog standarda, zadovoljavanja potreba za radom snagom i rjeaavanja problema nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti, svaka lanica mora da formulirati i sprovodi kao osnovni cilj aktivnu politiku promoviranja pune, produktivne i slobodno izabrane zaposlenosti. 2. Navedena politika te~i osigurati: (a) rad dostupan svim licima koja su na raspolaganju i koja tra~e posao; (b) ato u inkovitiji rad; (c) postoji sloboda izbora zaposlenja i da svaki radnik ima mogunost stjecanja kvalifikacija za posao koji mu odgovara i mogunost koriatenja svojih vjeatina i sposobnosti na takvom poslu, bez obzira na rasu, boju ko~e, spol, vjeroispovijest, politi ko uvjerenje, nacionalnu pripadnost ili socijalno porijeklo. 3. Navedena politika uzima u obzir stadij i nivo privrednog razvoja i meusobne odnose izmeu ciljeva koji se odnose na zapoaljavanje i ostalih privrednih i druatvenih ciljeva, te se provodi metodama prilagoenim nacionalnim uvijetima i praksi. lanak 2. Svaka lanica putem metoda prilagoenih nacionalnim uvjetima i u obimu u kojem je to mogue  (a) utvruje i revidira, u okviru usklaene privredne i socijalne politike, mjere koje se donose u svrhu postizanja ciljeva navedenih u lanku 1.; (b) poduzima potrebne korake za primjenu tih mjera, uklju ujui po potrebi izradu programa. lanak 3. U primjeni ove Konvencije predstavnici osoba koja su pogoena mjerama koje e se donijeti, a posebno predstavnici poslodavaca i radnika, konzultiraju se o politici zapoaljavanja kako bi se u cijelosti uzela u obzir njihova iskustva i mialjenje, te osigurala njihova potpuna suradnja u izradi ove politike i tra~enju podrake za nju. lanak 4. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije dostavljaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 5. 1. Ova Konvencija obvezuje samo dr~ave lanice Meunarodne organizacije rada ije je ratifikacije registrirao generalni direktor. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma kada je generalni direktor registrirao ratifikacije dviju dr~ava lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu, dvanaest mjeseci od dana registriranja njene ratifikacije. lanak 6. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina od prvog dana stupanja Konvencije na snagu, dostavljanjem akta na registraciju generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada. Takav otkaz stupa na snagu tek po isteku godine dana od dana njegovog registrovanja. 2. lanica koja ratificira ovu Konvenciju, a u roku od godinu dana po isteku desetogodianjeg razdoblja iz prethodnog stava, ne upotrijebi pravo otkaza predvienim ovim lankom, vezana je za novo desetogodianje razdoblje, pod uvijetima predvienim ovim lankom. lanak 7. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavjeatava sve dr~ave lanice Meunarodne organizacije rada o registraciji svih ratifikacija i otkaza koje mu dostave lanice Organizacije. 2. Prilikom obavjeatavanja lanica Organizacije o registraciji druge ratifikacije koja mu je dostavljena, generalni direktor upozorava lanice Organizacije na datum kada ova Konvencija stupa na snagu. lanak 8. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda, radi registracije, u skladu sa lanom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, sve pojedinosti o svim ratifikacijama i otkazima koje je registrirao u skladu sa odredbama prethodnih lanova. lanak 9. Kada smatra potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra potrebu uvratavanja u dnevni red Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 10. 1. U slu aju da Skupatina usvoji novu konvenciju kojom se u cijelosti ili djelomi no revidira ova Konvencija, i ukoliko nova Konvencija ne nala~e druga ije: (a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane dr~ave lanice povla i trenutni otkaz ove Konvencije po sili zakona, bez obzira na propise iz gornjeg lana 12., pod uvjetom da nova revidirana Konvencija stupi na snagu; (b) po ev od datuma stupanja na snagu nove revidirane konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju dr~ava lanica. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za dr~ave lanice koje je budu ratificirale, a koje nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 11. Engleska i francuska verzija teksta ove Konvencije jednako su vjerodostojne. Konvencija br.142 - O profesionalnoj orijentaciji i stru nom osposobljavanju u razvoju ljudskih resursa, 1975. Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, odr~ala je 60-to zasjedanje 4. lipnja 1970. godine; odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na razvoj ljudskih resursa: profesionalnu orijentaciju i stru no osposobljavanje, uvratene na aestu to ku dnevnog reda zasjedanja, i Odlu ivai tim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja dana 23. lipnja 1975. godine, sljedeu Konvenciju koja e se zvati Konvencija o razvoju ljudskih resursa, 1975. lanak 1. 1. Svaka lanica usvaja i razvija sveobuhvatne i koordinirane politike i programe profesionalne orijentacije i stru nog osposobljavanja, usko povezane sa zapoaljavanjem, posebno putem javnih slu~bi za zapoaljavanje. 2. Ove politike i programi vode ra una o  (a) potrebama za zapoaljavanje, mogunostima i problemima u pogledu zapoaljavanja, kako regionalnim tako i nacionalnim; (b) stupnju i nivou privrednog, druatvenog i kulturnog razvoja; i (c) uzajamnim odnosima izmeu razvoja ljudskih resursa i drugih privrednih, druatvenih i kulturnih ciljeva. 3. Ove politike i programi se sprovode metodama primjerenim nacionalnim uvjetima. 4. Ove politike i programi se formuliraju tako da poboljaavaju sposobnost pojedinca kako bi shvatili utjecali pojedina no ili kolektivno na radnu i druatvenu sredinu. 5. Ove politike i programi poti u i omoguavaju svim licima, na ravnopravnoj osnovi i bez ikakve diskriminacije, da razvijaju i koriste svoje sposobnosti za rad u svom najboljem interesu i u skladu sa svojim te~njama, vodei ra una o potrebama druatva. lanak 2. Imajui na umu gornje ciljeve, svaka lanica uspostavlja i razvija otvorene, fleksibilne i komplementarne sisteme opeg, tehni kog i stru nog obrazovanja, obrazovnu i profesionalnu orijentaciju i stru no osposobljavanje, bez obzira odvijaju li se ove aktivnosti u okviru sistema formalnog obrazovanja ili izvan njega. lanak 3. 1. Svaka lanica postupno proairuje svoje sustave profesionalne orijentacije, uklju ujui i kontinuirano informiranje o mogunostima zapoaljavanja, kako bi se osigurala dostupnost informacija i najairih moguih uputa svoj djeci, mladima i odraslima, uklju ujui i odgovarajue programe za sva hendikepirane i invalidne osobe. 2. Takvo informiranje i orijentacija obuhvaaju izbor zanimanja, stru no osposobljavanje i s tim povezane mogunosti obrazovanja, situaciju u pogledu zapoaljavanja i izglede za zapoaljavanje, mogunosti napredovanja, uvjete rada, higijensko-sigurnosne uvjete rada, kao i druge aspekte radnog ~ivota u raznim sektorima ekonomske, druatvene i kulturne aktivnosti i na svim nivoima odgovornosti. 3. Takvo informiranje i orijentacija dopunjava se informacijama o opim aspektima kolektivnih sporazuma, i o pravima i obvezama svih zainteresiranih koje proizlaze iz radnog zakonodavstva; ove informacije se pru~aju suglasno nacionalnom zakonu i praksi, imajui u vidu funkcije i zadatke zainteresiranih organizacija radnika i poslodavaca. lanak 4. Svaka lanica postupno proairuje, prilagoava i usklauje svoje sustave stru nog osposobljavanja, kako bi se zadovoljila potreba za stru nim osposobljavanjem u toku ~ivota mladih i odraslih u svim sektorima privrede i granama privredne djelatnosti, i na svim nivoima stru nosti i odgovornosti. lanak 5. Politike i programi profesionalne orijentacije i stru nog osposobljavanja formuliraju se i sprovode u suradnji s organizacijama radnika i poslodavaca i, prema potrebi, i suglasno nacionalnom zakonodavstvu i praksi, sa drugim zainteresiranim organima. lanak 6. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije dostavljaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 7. Ova Konvencija obvezuje samo dr~ave lanice Meunarodne organizacije rada ije je ratifikacije registrirao generalni direktor. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma kada je generalni direktor registrirao ratifikacije dviju dr~ava lanice. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu, dvanaest mjeseci od dana registriranja njene ratifikacije. lanak 8. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina od prvog dana stupanja Konvencije na snagu, dostavljanjem akta na registraciju generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada. Takav otkaz proizvodi djelovanje tek po isteku godine dana od dana njegove registracije. 2. lanica koja ratificira ovu Konvenciju, a u roku od godinu dana po isteku razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka, ne upotrijebi pravo otkaza koje je predvienim ovim lankom, obvezuje se na novo desetogodianje razdoblje, pod uvjetima predvienim ovim lankom. lanak 9. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavjeatava sve dr~ave lanice Meunarodne organizacije rada o registraciji svih ratifikacija i otkaza koje mu dostave lanice Organizacije. 2. Prilikom obavjeatavanja lanica Organizacije o registraciji druge ratifikacije koja mu je podnesena, generalni direktor upozorava lanice Organizacije na datum kada ova Konvencija stupa na snagu. lanak 10. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda, radi registracije, u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, sve pojedinosti o svim ratifikacijama i otkazima koje je registrirao u skladu sa odredbama prethodnih lanaka. lanak 11. Kada smatra potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra potrebu uvratavanja na dnevni red Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 12. 1. U slu aju da Skupatina usvoji novu konvenciju kojom se u cijelosti ili djelomi no revidira ova Konvencija, i ukoliko nova Konvencija ne nala~e druga ije: (a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane dr~ave lanice povla i trenutni otkaz ove Konvencije po sili zakona, bez obzira na propise iz gornjeg lanka 12., pod uvjetom da nova revidirana Konvencija stupi na snagu; (b) po ev od datuma stupanja na snagu nove revidirane konvencije, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju dr~ava lanica. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za dr~ave lanice koje je budu ratificirale, a koje nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 13. Engleska i francuska verzija teksta ove Konvencije jednako je vjerodostojna. Konvencija br.158 - O prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada i koja se sastala na svom 68. zasjedanju 2. lipnja 1982. godine i imajui u vidu postojee meunarodne norme sadr~ane u Preporuci o prestanku radnog odnosa, 1963. godine i konstatirajui da je od usvajanja Preporuke o prestanku radnog odnosa, 1963. godine, doalo do zna ajnih izmjena u zakonodavstvu i praksi mnogih dr~ava lanica u pitanjima obuhvaenim tom Preporukom, smatrajui da, s obzirom na ove izmjene, trebaju usvojiti nove meunarodne norme o ovom pitanju, posebno imajui u vidu ozbiljne probleme u ovoj oblasti koji su rezultat gospodarskih teakoa i tehnoloakih promjena do kojih dolazi posljednjih godina u mnogim zemljama, poato je odlu ila usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na prestanak radnog odnosa na inicijativu poslodavca, ato je 5. to ka dnevnog reda zasjedanja, i poato je rijeaila ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja 22. lipnja 1982. godine sljedeu konvenciju na koju se mo~e pozivati pod nazivom Konvencija o prestanku radnog odnosa, 1982. godine. Dio I. METODE PRIMJENE, PODRU JE PRIMJENE I DEFINICIJE lanak 1. Ako primjena odredaba ove Konvencije nije osigurana putem kolektivnih ugovora, arbitra~nih odluka ili sudskih presuda, ili na neki drugi na in koji je suglasan nacionalnoj praksi, ona e se osigurati putem zakon ili propisa. lanak 2. 1. Ova Konvencija primjenjuje se na sve grane gospodarskih djelatnosti i na sva zaposlene osobe. 2. Dr~ava lanica mo~e izuzeti sljedee kategorije zaposlenih osoba iz svih ili nekih odredaba ove konvencije: (a) radnike koji su anga~irani na osnovi ugovora o zaposlenju na odreeno vrijeme ili za odreeni zadatak; (b) radnike na probnom radu ili pripravni kom sta~u, koji je unaprijed odreen i ije je trajanje razumne du~ine; (c) radnike anga~irane povremeno za krae vremensko razdoblje. 3. Predvidjet e se odgovarajua zaatita od pribjegavanja ugovorima o zapoaljavanju na odreeno vrijeme iji je cilj izbjegavanje zaatite koja proizlazi iz ove konvencije. 4. Ako je to potrebno, mogu se poduzeti mjere od nadle~nog organa ili putem odgovarajueg mehanizma u jednoj zemlji, nakon konzultacije sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, ako one postoje, da se iz primjene ove konvencije ili njenih odreenih odredaba isklju e kategorije zaposlenih osoba iji su uvjeti zaposlenja predmet specijalnih aran~mana koji u cjelini pru~aju zaatitu koja je bar jednaka zaatiti koja se osigurava na osnovi ove Konvencije. 5. Ako je to potrebno, mogu se poduzeti mjere od nadle~nog organa ili putem odgovarajueg mehanizma u jednoj zemlji, nakon konzultacije sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, ako one postoje, da se iz primjene ove konvencije ili nekih njenih odredaba izuzmu i druge ograni ene kategorije zaposlenih osoba u odnosu na koje se javljaju posebni problemi bitnog karaktera s obzirom na posebne uvjete zaposlenja odnosnih radnika ili na veli inu, odnosno karakter poduzea koje ih zapoaljava. 6. Svaka dr~ava lanica koja ratificira ovu Konvenciju treba u prvom izvjeau o primjeni ove konvencije, koji se podnosi u skladu sa lankom 22. Ustava Meunarodne organizacije rada, navesti sve kategorije koje su eventualno izuzete u skladu sa stavkom 4. i 5. ovog lanka, dajui i obrazlo~enje za to izuzee, a u sljedeim izvjeaima treba navesti stav ovog zakonodavstva i prakse u odnosu na izuzete kategorije, kao i u kojoj mjeri se primjenjuje ili se predla~e da se primjenjuje ova Konvencija u odnosu na te kategorije. lanak 3. Za svrhu ove Konvencije izrazi prestanak i prestanak radnog odnosa zna e prestanak radnog odnosa na inicijativu poslodavca. Dio II. ODREDBE OPE PRIMJENE Odjeljak A. Opravdanost prestanka radnog odnosa lanak 4. Radni odnos radnika nee prestati ako za takav prestanak ne postoji valjan razlog vezan za sposobnost ili ponaaanje radnika ili za operativne potrebe poduzea, ustanove ili slu~be. lanak 5. Sljedei razlozi se naro ito nee smatrati razlozima za prestanak radnog odnosa: (a) lanstvo u sindikatu ili u eae u aktivnostima sindikata van radnog vremena, ili, uz suglasnost poslodavca, za vrijeme radnog vremena; (b) tra~enje funkcije radni kog predstavnika, odnosno sadaanje ili ranije istupanje u tom svojstvu; (c) podnoaenje ~albe ili u eae u postupku protiv poslodavca zbog navodnog kraenja zakona ili propisa ili obraanje nadle~nim administrativnim organima vlasti; (d) rasa, boja, spol, bra no stanje, obiteljske obveze, trudnoa, vjeroispovijest, politi ko mialjenje, nacionalna pripadnost ili socijalno porijeklo; (d) odsutnost s posla za vrijeme porodnog dopusta. lanak 6. 1. Privremena odsutnost s posla zbog bolesti ili zbog povrede ne predstavlja valja razlog za prestanak radnog odnosa. 2. Definicija privremene odsutnosti s posla, kada e se zahtijevati lije ni ko uvjerenje, kao i mogua ograni enja u pogledu primjene stavka 1. ovog lanka bit e utvreni u skladu s metodama iz lanka 1. ove konvencije. Odjeljak B. Postupak prije ili u vrijeme prestanka radnog odnosa lanak 7. Radni odnos radnika nee prestati zbog razloga vezanih za ponaaanje radnika ili njegov rad prije nego ato mu se omogui obrana od iznijetih navoda, osim ako e s razlogom ne mo~e o ekivati od poslodavca da mu pru~i tu mogunost. Odjeljak C. Postupak ~albe zbog prestanka radnog odnosa lanak 8. 1. Radnik koji smatra da mu je radni odnos neopravdano prestao ima se pravo ~aliti protiv prestanka radnog odnosa nekom nepristranom tijelu, kao ato je sud, arbitra~ni komitet ili arbitar. 2. Ako je prestanak radnog odnosa odobrio nadle~ni organ vlasti, primjena stavka 1. ovog lanka mo~e se prilagoditi nacionalnom zakonodavstvu i praksi. 3. Mo~e se smatrati da je radnik odustao od svog prava na ~albu protiv prestanka radnog odnosa ako to pravo ne iskoristi u odreenom roku poslije prestanka rada. lanak 9. 1. Tijela iz lanka 8. ove Konvencije ovlaatena su ispitati razloge dane za prestanak radnog odnosa, kao i druge okolnosti vezane za odnosni slu aj i donijeti odluku o tome je li prestanak bio opravdan. 2. Da bi se osiguralo da radnik sam ne snosi teret dokazivanja da je prestanak radnog odnosa bio neopravdan, metodama primjene iz lanka 1. ove Konvencije treba predvidjeti jednu ili drugu ili obje od sljedeih mogunosti: (a) teret dokazivanja da postoji valjan razlog za prestanak radnog odnosa, prema definiciji iz lanka 4. ove Konvencije, snosi poslodavac; (b) tijela iz lanka 8. ove Konvencije ovlaatena su donijeti zaklju ak o razlogu za prestanak radnog odnosa na osnovi dokaza koje su podnijele stranke i u postupku predvienom nacionalnim zakonodavstvom i praksom. 3. U slu ajevima prestanka radnog odnosa za koje je re eno da je do njih doalo radi operativnih potreba poduzea, ustanove ili slu~be, tijela iz lanka 8. ove konvencije su ovlaatena utvrditi je li do prestanka radnog odnosa stvarno doalo iz tih razloga, ali u kojoj e mjeri oni biti ovlaateni odlu ivati je su li ti razlozi dovoljni da opravdaju taj prestanak radnog odnosa, utvrdit e se metodama primjene iz lanka 1. ove konvencije. lanak 10. Ako tijela iz lanka 8. ove Konvencije ocijene da je prestanak radnog odnosa neopravdan i ako nisu ovlaatena ili smatraju da je neprovodivo da, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, proglase prestanak radnog odnosa neva~eim, odnosno narede ili predlo~e vraanje radnika na posao, ona e biti ovlaatena narediti isplatu odgovarajue naknade ili nekog drugog davanja koje se mo~e smatrati odgovarajuim. Odjeljak D. Otkazni rok lanak 11. Radnik kojem radni odnos treba prestati imat e pravo na razuman otkazni rok ili naknadu umjesto toga, osim ako je kriv za te~u povrjedu radne discipline, odnosno takvu povrjedu radne discipline da bi bilo nerazumno tra~iti od poslodavca da ga zadr~i za vrijeme otkaznog roka. Odjeljak E. Otpremnina i drugi oblici zaatite dohotka lanak 12. 1. Radnik kojem je radni odnos prestao ima pravo, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i praksom, na: (a) otpremninu ili na neku drugu sli nu naknadu iji e iznos zavisiti, pored ostalog, od du~ine radnog sta~a i visine plae i isplaivat e je neposredno poslodavac ili e se isplaivati iz fonda koji je osnovan doprinosima poslodavaca ili (b) davanja iz osiguranja za slu aj nezaposlenosti ili pomo nezaposlenim osobama ili na neka druga davanja iz socijalnog osiguranja, kao ato su starosna ili invalidska davanja, pod normalnim uvjetima pod kojima se stje e pravo na ta davanja ili (c) kombinaciju ovakve otpremnine i davanja. 2. Radniku koji ne ispunjava potrebne uvjete za davanja iz osiguranja za slu aj nezaposlenosti ili pomo nezaposlenim osobama po osnovi opih propisa ne mora se isplatiti nikakva otpremnina ili naknada iz svaka 1. to ka (a) ovog lanka samo zato ato ne dobiva davanje za slu aj nezaposlenosti na osnovi stavka 1. to ka (b) ovog lanka. 3. U slu aju prestanka radnog odnosa zbog te~e povrede radne discipline, metodama primjene iz lanka 1. ove Konvencije mo~e se predvidjeti gubitak prava na otpremninu ili naknadu iz stavka 1. to ka (a) ovog lanka. Dio III. DODATNE ODREDBE U VEZI S PRESTANKOM RADNOG ODNOSA ZBOG GOSPODARSKIH, TEHNOLO`KIH, STRUKTURALNIH ILI SLI NIH RAZLOGA Odjeljak A. Konzultacije s predstavnicima radnika lanak 13. 1. Kad poslodavac namjerava prekinuti radni odnos sa radnicima iz razloga ekonomske, tehnoloake, strukturalne ili sli ne prirode, on e: (a) pravovremeno pru~iti zainteresiranim radni kim predstavnicima odgovarajue informacije, uklju ujui i razloge za namjeravane prekide radnog odnosa, sa brojem i kategorijama radnika koji e vjerojatno biti zahvaeni, kao i o roku u kojem namjerava izvraiti prekide radnog odnosa; (b) pru~iti, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, zainteresiranim radni kim predstavnicima, ato je mogue prije, mogunost za konzultacije o mjerama koje treba poduzeti da bi se sprije ili i sveli na najmanju mjeru prekidi radnog odnosa i o mjerama za ubla~avanje atetnih posljedica prekida radnog odnosa po zainteresirane radnike, kao ato je nala~enje alternativnog zaposlenja. 2. Primjena stavka 1. ovog lanka mo~e se ograni iti, metodama primjene iz lanka 1. ove Konvencije, na slu ajeve u kojima broj radnika iji se prekid radnog odnosa razmatra dosti~e najmanje jedan odreeni broj, odnosno postotak radne snage. 3. Za svrhe ovog lanka, izraz predstavnik zainteresiranih radnika ozna ava radni ke predstavnike koje je, kao takve, priznalo nacionalno zakonodavstvo ili praksa, u skladu sa Konvencijom o radni kim predstavnicima, 1971. godine. Odjeljak B. Obavjeatavanje nadle~nog organa lanak 14. 1. Kad poslodavac predvia prekide radnog odnosa iz razloga ekonomske, tehnoloake, strukturalne ili sli ne prirode, on e o tome obavijestiti nadle~ni organ ato je mogue prije, dajui sve relevantne informacije, uklju ujui i pismenu izjavu o razlozima za takve prekide, o broju i kategorijama radnika koji e vjerojatno biti obuhvaeni i o roku u kojem namjerava da izvrai prekide radnog odnosa. 2. Nacionalni zakoni ili propisi mogu ograni iti primjenu stavka 1. ovog lanka na slu ajeve u kojima broj radnika iji se prekid radnog odnosa razmatra dosti~e najmanje jedan odreeni broj, odnosno postotak radne snage. 3. Poslodavac e obavijestiti nadle~ni organ o prekidima radnog odnosa iz stavka 1. ovog lanka u odreenom minimalnom roku prije prestanka radnog odnosa, s tim ato taj rok treba utvrditi nacionalnim zakonima ili propisima. Dio IV. ZAVR`NE ODREDBE lanak 15. Formalne ratifikacije ove Konvencije dostavljaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rad, radi registracije. lanak 16. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one dr~ave lanice Meunarodne organizacije rada ije je ratifikacije registrirao generalni direktor. 2. Ona stupa na snagu 12 mjeseci od datuma kada je generalni direktor registrirao ratifikacije dviju dr~ava lanica. 3. Ova Konvencija stupa na snagu za svaku dr~avu lanicu 12 mjeseci od datuma registriranja njene ratifikacije. lanak 17. 1. Dr~ava lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku deset godina od datuma kad je Konvencija prvi put stupila na snagu, aktom koji se dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Otkaz stupa na snagu po isteku godine dana od njegovog registriranja. 2. Svaka dr~ava lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja u tijekom godine koja slijedi poslije isteka desetogodianjeg razdoblja spomenutog u stavku 1. ovog lanka ne iskoristi pravo otkaza predvieno ovim lankom, bit e obvezana za sljedee razdoblje od deset godina i, poslije toga, mo~e otkazati ovu Konvenciju po isteku svakog desetogodianjeg razdoblja pod uvjetima predvienim u ovom lanku. lanak 18. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavjeatava sve dr~ave lanice Meunarodne organizacije rada o registriranju svih ratifikacija i otkaza koje mu dostave lanice Organizacije. Kada bude obavjeatavao dr~ave lanice Organizacije o registraciji druge ratifikacije koja mu je dostavljena, generalni direktor e skrenuti pozornost dr~avama lanica Organizacije na datum kada e ova Konvencija stupiti na snagu. lanak 19. Suglasno lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja generalnom tajniku Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama i otkazima koje je on registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka, radi registracije. lanak 20. Kad to smatra potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove konvencije i razmotrit e je li po~eljno da se na dnevni red Skupatine stavi pitanje njene revizije, u cjelini ili djelomi no. lanak 21. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju kojom se ova Konvencija revidira u cijelosti ili djelomi no, onda e, ako nova Konvencija druk ije ne predvia, (a) ratifikacija jedne dr~ave lanice nove konvencije kojom se vrai revizija ipso iure podrazumijevati neposredno otkazivanje ove Konvencije, bez obzira na odredbe lanka 17., ako i kada nova Konvencija kojom se vrai revizija stupi na snagu; (b) od datuma kad nova Konvencija kojom se vrai revizija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju dr~ava lanica. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za dr~ave lanice koje su je ratificirale, ali nisu ratificirale konvenciju kojom se vrai revizija. lanak 22. Engleska i francuska verzija teksta ove Konvencije podjednako su vjerodostojne. Konvencija br.181 - O privatnim slu~bama za zapoaljavanje Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom osamdeset i petom zasjedanju 2. lipnja 1982., imajui na umu odredbe Konvencije o privatnim slu~bama za zapoaljavanje bez naknade (revidirana) iz 1949., i uviajui va~nost prilagodljivosti u funkcioniranju tr~iata rada, i imajui u vidu da je Meunarodna skupatina rada na svom osamdeset i prvom zasjedanju 1944., godine smatrala da MOR treba nastaviti sa revidiranjem Konvencije o privatnim slu~bama za zapoaljavanje ( revidirana) 1949., i smatrajui da su se okolnosti pod kojima privatne slu~be za zapoaljavanje rade promijenili u odnosu na uvjete koji su prevladavali kada je gore spomenuta Konvencija bila prihvaena, i priznajui ulogu koju privatne ustanove za zapoaljavanje mogu imati u dobro organiziranom tr~iatu rada i imajui na umu potrebu da se radnici zaatite od zloupotrebe, i priznajui potrebu da se radnicima osigura pravo na udru~ivanje i promi e kolektivno pregovaranje te socijalni dijalog kao va~na komponenta dobrog funkcioniranja sustava industrijskih odnosa, i imajui na umu odredbe Konvencije o slu~bama za zapoaljavanje iz 1948., i podsjeajui na odredbe Konvencije o prisilnom radu iz 1930., Konvencije o slobodi udru~ivanja i zaatiti prava na organiziranje iz 1948., Konvencije o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949., Konvencije o diskriminaciji prilikom zapoaljavanja i tijekom zaposlenja iz 1958., Konvencije o politici zapoaljavanja iz 1964., Konvencije o najni~oj dobi iz 1973., Konvencije o promicanju zapoaljavanja i zaatite protiv nezaposlenosti iz 1988., te odredbe koje se odnose na nova enje i smjeataj u Konvenciji o migraciji u svrhu zapoaljavanja (revidirana) iz 1949., i Konvenciji o radnicima migrantima ( dodatne odredbe) iz 1975.,i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s revizijom Konvencije o privatnim ustanovama za zapoaljavanje bez naknade (revidirana) iz 1949. , a ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije; usvaja devetnaestog lipnja tisuu devetsto devedeset i sedme godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o privatnim ustanovama za zapoaljavanje iz 1997. : lanak 1. 1. U svrhu ove Konvencije izraz privatna slu~ba za zapoaljavanje ozna ava bilo koju fizi ku ili pravnu osoba, neovisnu od javne vlasti koja pru~a jednu ili viae od sljedeih usluga na tr~iatu rada: (a) usluge sparivanja ponuda i molbi za zapoaljavanje bez da privatna slu~ba za zapoaljavanje postane trea stranka u tom odnosu zapoaljavanja koji mo~e iz tog proizai (b) usluge koje se sastoje od zapoaljavanja radnika kako bi ih se stavilo na raspolaganje treoj stranci koja mo~e biti fizi ka ili pravna osoba (poduzee korisnik) i koja im dodjeljuje du~nosti i nadgleda njihovo izvraenje (c) druge usluge koje se odnose na tra~enje posla odreene od strane nadle~nog tijela i nakon savjetovanja sa najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika kao ato je pribavljanje informacija koje ne slu~e spariranju ponuda i molbi za zapoaljavanje. 2. U svrhu ove Konvencije izraz radnici ozna ava osobe koje tra~e posao. 3. U svrhu ove Konvencije izraz koriatenje osobnih podataka radnika ozna ava prikupljanje, pohranu, spajanje i razmjenu podataka ili bilo koju drugu upotrebu podataka koji se odnose na identificirane osobe ili osobe iji se identitet mo~e ustvrditi. lanak 2. 1. Ova Konvencija se primjenjuje na sve privatne slu~be za zapoaljavanje. 2. Ova Konvencija se primjenjuje na sve kategorije radnika i na sve grane ekonomske aktivnosti. Ne primjenjuje se na nova enje i namjeatenje pomoraca. 3. Svrha ove Konvencije je omoguiti djelovanje privatnih slu~ba za zapoaljavanje kao i zaatitu radnika koji se koriste njihovim uslugama u okviru njezinih odredbi. 4. Nakon savjetovanja s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika lanica mo~e: (a) zabraniti, u posebnim uvjetima, privatnim slu~bama za zapoaljavanje da rade s odreenim kategorijama radnika ili granama ekonomske aktivnosti u korist jedne ili viae usluga spomenutih lankom 1., stavak 1.; (b) isklju iti, u posebnim uvjetima, radnike u odreenim granama socijalne aktivnosti , ili dijelova istih, iz podru ja djelovanja konvencije ili iz njezinih odreenih odredbi , osiguravajui u tom slu aju prikladnu zaatitu za radnike na koje se to odnosi. 5. lanica koja ratificira ovu Konvenciju e navesti u svom izvjeataju po lanku 22. Ustava Meunarodne organizacije rada , bilo koju zabranu ili isklju enje kojim se koristi po stavku 4. poviae i dati razloge za to. lanak 3. 1. Pravni status privatnih ustanova za zapoaljavanje bit e utvren u skladu s nacionalnim zakonima i praksom te nakon savjetovanja s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika. 2. lanica e odrediti uvjete za rad privatnih ustanova za zapoaljavanje u skladu sa sustavom izdavanja dozvola i potvrda, osim u slu ajevima gdje se oni reguliraju ili odreuju odgovarajuim nacionalnim zakonima i praksom. lanak 4. Mjere e se poduzeti kako bi se osiguralo da se radnicima zaposlenima od strane privatnih slu~ba za zapoaljavanje omogue usluge navedene u lanku 1. i ne uskrati pravo za slobodu udru~ivanja i pravo na kolektivno pregovaranje. lanak 5. 1. Kako bi se promovirala jednakost mogunosti i postupanja prilikom pristupa zapoaljavanju i odreenim zanimanjima, lanica e osigurati da privatne ustanove za zapoaljavanje tretiraju radnike bez diskriminacije na osnovi rase, boje ko~e, spola, vjere, politi kog uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla ili bilo kojeg drugog oblika diskriminacije koje pokrivaju nacionalni zakoni i praksa kao npr. godine ili invaliditeta. 2. Stavak 1. ovog lanka nee se primjenjivati na na in koji bi sprje avao privatne ustanove za zapoaljavanje u pru~anju posebnih usluga ili ciljanih programa namijenjenih pomaganju radnika najnepovoljnijeg polo~aja u njihovom tra~enju posla. lanak 6. Koriatenje osobnih podataka radnika od strane privatnih ustanova za zapoaljavanje e se: (a) obavljati na na in kojim e se atititi ovi podaci i osigurati poativanje radnikove privatnosti u skladu s nacionalnim zakonima i praksom; (b) ograni iti na sadr~aje koji se odnose na kvalifikacije i profesionalno iskustvo radnika te na bilo koju drugu direktno relevantnu informaciju . lanak 7. 1. Privatne ustanove za zapoaljavanje nee naplaivati radniku, direktno ili indirektno, u cjelini ili djelomi no, bilo kakvu proviziju ili troakove. 2. U interesu radnika na koje se to odnosi i nakon savjetovanja s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika, nadle~na tijela mogu odobriti izuzetke odredbi stavka 1. poviae u pogledu odreenih kategorija radnika kao i posebnih usluga koje pru~aju privatne ustanove za zapoaljavanje. 3. lanica koja je odobrila izuzetke iz prethodnog stavka 2. poviae e u svom izvjeau prema lanku 22. Ustava Meunarodne organizacije rada navesti informacije o takvim izuzetcima i razlozima njihovog uvoenja. lanak 8. 1. lanica e, nakon savjetovanja s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika, prihvatiti sve potrebne i odgovarajue mjere u okviru svog zakonodavstva te, tamo gdje je to potrebno, u suradnji s drugim lanicama, kako bi se omoguila prikladna zaatita i sprije ila zloupotreba radnika migranata nova enih ili smjeatenih na njezinom teritoriju od strane privatnih ustanova za zapoaljavanje. Ovo uklju uje zakone i propise kojima e se odrediti kazne, uklju ujui zabranu rada onim privatnim slu~bama za zapoaljavanje koje se bave neovlaatenim postupanjem i zlouporabama. 2. Tamo gdje su radnici unova eni u jednoj zemlji kako bi radili u drugoj, lanica na koju se to odnosi, mora predvidjeti sklapanje bilateralnih sporazuma kako bi sprije ila zloupotrebu i neovlaatene postupke prilikom nova enja, smjeataja i zapoaljavanja. lanak 9. lanica e poduzeti mjere kako bi osigurala da privatne ustanove za zapoaljavanje ne koriste ili pru~aju usluge dje jeg rada. lanak 10. Nadle~na tijela e osigurati postojanje odgovarajuih mehanizama i postupaka uklju ujui, po potrebi , najreprezentativnije organizacije poslodavaca i radnika kojima bi se istra~ivale pritu~be, navodne zlouporabe i neovlaateni postupci privatnih slu~bi za zapoaljavanje. lanak 11. lanica e, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala prikladnu zaatitu radnika zaposlenih preko privatnih ustanova za zapoaljavanje, spomenuto u lanku 1., stavak 1.(b) poviae , u vezi s : (a) slobodom udru~ivanja; (b) kolektivnog pregovaranja; (c) najni~ih plaa; (d) radnog vremena i drugih uvjeta rada; (e) zakonski propisanim povlasticama socijalnog osiguranja; (f) pristupom izobrazbi; (g) sigurnosti i zdravlja na radu; (h) nadoknadom u slu aju nesree na radu ili profesionalnog oboljenja; (i) nadoknadom u slu aju insolventnosti i zaatite radni kih potra~ivanja; (j) zaatitom maj instva i porodne naknade te zaatite o instva i o inske naknade. lanak 12. lanica e, u skladu s nacionalnim zakonima i praksom, odrediti i predvidjeti pojedine odgovornosti privatnih ustanova za zapoaljavanje koje pru~aju usluge navedene u stavku 1.(b) lanka 1. poviae i korisnika poduzea u vezi sa: (a) slobodom udru~ivanja; (b) kolektivnog pregovaranja; (c) najni~ih plaa; (d) radnog vremena i drugih uvjeta rada; (e) zakonski propisanim povlasticama socijalnog osiguranja; (f) pristupom izobrazbi; (g) sigurnosti i zdravlja na radu; (h) nadoknadom u slu aju nesree na radu ili profesionalnog oboljenja; (i) nadoknadom u slu aju insolventnosti i zaatite radni kih potra~ivanja; (j) zaatitom maj instva i porodne naknade te zaatite o instva i o inske naknade. lanak 13. 1. lanica e, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima i nakon savjetovanja s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika, oblikovati, uspostaviti i povremeno revidirati uvjete u svrhu unapreivanja suradnje izmeu dr~avnih i privatnih ustanova za zapoaljavanje. 2. Uvjeti spomenuti u gore navedenom stavku 1. temeljit e se na na elu pravomonosti dr~avne vlasti prilikom: (a) oblikovanja politike tr~iata rada; (b) koriatenja i kontroliranja upotrebe javnih sredstava namijenjenih primjeni te politike. 3. Privatne ustanove za zapoaljavanje e, u razmacima utvrenim od strane nadle~nih tijela, omoguiti tim istim tijelima informacije koje zahtijevaju, uzimajui u obzir povjerljivu prirodu takvih informacija: (a) kako bi omoguili nadle~nim tijelima da uspostave da li su struktura i rad privatnih ustanova za zapoaljavanje u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom; (b) zbog statisti kih podataka. 4. Nadle~na tijela e prikupiti i u redovitim vremenskim razmacima ove informacije u initi javno dostupnima. lanak 14. 1. Odredbe ove Konvencije primijenit e se zakonskim mjerama i propisima ili bilo kojom drugom mjerom koja je u skladu s dr~avnom praksom, kao ato su sudske i arbitra~ne odluke te kolektivni ugovori. 2. Inspekcija rada ili drugo nadle~no tijelo e vraiti nadzor primjene odredbi kojima ova Konvencija stupa na snagu . 3. Prikladne pravne mjere, uklju ujui kazne, gdje je to potrebno, bit e predviene i djelotvorno primijenjene u slu aju kraenja ove Konvencije. lanak 15. Ova Konvencija ne utje e na povoljnije odredbe ostalih meunarodnih konvencija rada, a koje se odnose na nova enje, smjeataj i zapoaljavanje radnika od strane privatnih ustanova za zapoaljavanje. lanak 16. ZAVR`NO ova Konvencija revidira Konvenciju o ustanovama za zapoaljavanje bez naknade ( revidirana) iz 1949., i Konvenciju o ustanovama za zapoaljavanje bez naknade iz 1933. lanak 17. Slu~bene rafitikacije ove Konvencije moraju se priopiti generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 18. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod glavnog ravnatelja. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma kada bude registrirana ratifikacija dviju lanica kod Glavnog direktora. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu, u odnosu na svaku lanicu, dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 19. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka roka od deset godina od datuma kada je stupila na snagu, izjavom koju priopava generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, radi registracije. Takav otkaz stupa na snagu godinu dana nakon datuma kada je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja, u roku od godine dana nakon proteka roka od deset godina iz prethodnog stavka, ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakoga novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienima u ovome lanku. lanak 20. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada mora notificirati svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Kada notificira lanice organizacije o registraciji drugih lanica, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na datum stupanja na snagu Konvencije. lanak 21. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada mora priopiti glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potankosti o svim ratifikacijama i izjavama o otkazu ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 22. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno tijelo Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja na dnevni red Konferencije pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 23. 1. Ako Skupatina usvoji konvenciju koja bi ovu Konvenciju revidirala potpuno ili djelomi no i ako nova Konvencija ne bi odredila druk ije: a) ratifikacija nove Konvencije od strane lanice ipso iure bi zna ila trenuta no otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 19., ako i kada bi nova Konvencija stupila na snagu, b) od datuma kada nova revidirana konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za dr~ave lanice koje su je ratificirale, ali nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 24. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Preporuka br. 99 - O stru nom osposobljavanju i prekvalificiranju invalida Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, gdje se i sastala 1. lipnja 1955. godine na svom trideset i osmom zasjedanju, odlu ila je usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na osposobljavanje i prekvalifikaciju osoba s invaliditetom, uvratene u etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai prijedlozima dati formu preporuke, usvaja danas, 22. lipnja 1955.g., sljedeu preporuku koja e biti nazvana Preporuka o stru nom osposobljavanju i prekvalifikaciji invalida, 1955. godine. smatrajui da osobe pogoene invaliditetom, imaju mnogobrojne probleme smatrajui da je osposobljavanje i prekvalifikacija bitno kako bi postigli maksimum svoje fizi ke i psihi ke sposobnosti i ponovno preuzele socijalnu, profesionalnu i ekonomsku ulogu koju mogu odigrati, smatrajui da je za zadovoljenje zaposlenja svakog invalida i za bolje osiguranje koriatenja izvora radne snage, va~no da se razviju i obnove radne sposobnosti invalida kombinirajui u jednom koordiniranom stalnom procesu lije ni ke, psihosocijalne, odgojne i slu~be profesionalne orijentacije, stru nog osposobljavanja i zaposlenja, kao i dokazne kontrole. Skupatina daje sljedee preporuke: I. Definicija 1. Za ciljeve ove preporuke: a) izraz stru no osposobljavanje i prekvalifikacija ozna avaju fazu stalnog i koordiniranog procesa osposobljavanja i prekvalifikacije koji nastoji omoguiti invalidima slu~be koje bi im pru~ile i osigurale jedno odgovarajue zaposlenje, a ova sredstva obuhvaaju posebno profesionalnu orijentaciju, stru no osposobljavanje i odabrano zaposlenje; b) izraz invalid ozna ava svaku osobu iji su izgledi da dobije i da zadr~i odgovarajue zaposlenje stvarno umanjeni zbog smanjenja njegovih fizi kih i psihi kih sposobnosti. II. Polje primjene stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije 2. Sredstva stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije moraju se omoguiti svakom invalidu bez obzira na porijeklo i prirodu njegovog invaliditeta i bez obzira na njegove godine starosti pod uvjetom da se on osposobi za rad i zadr~i jednako takvo zaposlenje. III. Na ela i metode koji se odnose na profesionalnu orijentaciju, Stru no osposobljavanje i zaposlenje invalida 3. Sve potrebne i mogue mjere morale bi se poduzeti kako bi se stvorile i razvile specijalizirane slu~be profesionalne orijentacije u korist invalida koji trebaju pomo pri odabiru ili promjeni struke. 4. Metode koje se upotrebljavaju u pogledu profesionalne orijentacije morale bi obuhvatiti onoliko koliko to dozvoljavaju nacionalni uvjeti i prema individualnim slu ajevima: a) razgovor sa savjetnikom za orijentaciju; b) ispitivanje profesionalne proalosti; c) ispitivanje akolskog izvjeaa ili bilo kojeg drugog dokumenta koji svjedo i o dobivenoj opoj ili profesionalnoj spremi; d) lije ni ki pregled u svrhe profesionalne orijentacije; e) primjenu testova o odgovarajuem kapacitetu i sposobnosti i, ako je to korisno, drugih psiholoakih testova; f) ispitivanje osobnog i obiteljskog stanja zainteresiranog; g) odreivanje sposobnosti i razvoja kapaciteta prema iskustvima ili odgovarajuim prakti nim pokusima ili sli nim sredstvima; h) stru ni tehni ki ispit, usmeni ili drugi, uvijek kad to bude izgledalo potrebno; i) odreivanje fizi ke sposobnosti zainteresiranog u odnosu na zahtjeve raznih profesija i procjenu mogunosti poveanja ovih sposobnosti; j) dostavu obavijesti u vezi sa mogunostima zaposlenja i osposobljavanja, imajui u vidu stru ne kvalifikacije, fizi ke i druge sposobnosti, naklonosti i iskustva zainteresiranog, kao i potrebe tr~iata zaposlenja. 5. Na ela, mjere i metode stru nog osposobljavanja koje se primjenjuju uope za osposobljavanje zdravih osoba trebalo bi primijeniti na invalide onoliko koliko to dozvoljavaju medicinski uvjeti. 6. (1) Stru no osposobljavanje invalida trebalo bi, koliko je mogue, omoguiti zainteresiranim osobama obavljanje ekonomske aktivnosti u kojoj e moi koristiti svoja stru na znanja ili sposobnosti, vodei pritom ra una o perspektivama zaposlenja. (2) U tom cilju ovo osposobljavanje bi trebalo biti: a) koordinirano s jednim izabranim zaposlenjem koje se prema lije ni kom mialjenju obavlja na poslovima gdje invalidnost najmanje utje e na izvraenje rada ili kojem ona ne bi nanosila atetu; b) dano, svaki put kad je to mogue ili kad to odgovara, u onoj struci ili srodnoj koju je invalid obavljao ranije; c) osposobljavanje bi se moralo nastaviti sve dok invalid ne bude sposoban normalno raditi u uvjetima jednakim sa zdravim radnicima, ako je sposoban to raditi. 7. Invalidi bi trebali, onoliko koliko je mogue, dobiti stru nu spremu pod istim uvjetima kao zdravi radnici i s njima zajedno. 8. (1) Posebna bi se sredstva morala omoguiti i razviti za stru no osposobljavanje invalida koji se, radi prirode i ozbiljnosti ovog invaliditeta, ne mogu osposobljavati skupa sa zdravim radnicima. (2) U svim slu ajevima gdje je to mogue, u ova bi se sredstva morala, izmeu ostalog, uklju iti: a) akole i centri za osposobljavanje, uklju ivai internate; b) specijalne kratke i druge te ajeve s ciljem osposobljavanja za odreene zanate; c) te ajeve usavraavanja za invalide. 9. Morale bi se poduzeti mjere koje bi potaknule poslodavce da osiguraju stru no osposobljavanje invalida; ove mjere bi morale obuhvatiti, prema prilikama, financijsku, tehni ku, lije ni ku ili stru nu pomo. 10. (1) Morale bi se poduzeti mjere za primjenu posebnih odredaba u pogledu zapoaljavanja invalida. (2) Ovim bi se odredbama moralo osigurati zadovoljavajua zaposlenja pribjegavanjem sljedeim mjerama: a) regrutiranje osoba koje tra~e posao; b) voenje evidencije o njihovim kvalifikacijama i njihovim prethodnim zanatima, kao i njihovim sklonostima; c) razgovor o cilju zaposlenja; d) odreivanje, ako je potrebno, njihovih fizi kih i stru nih sposobnosti; e) poticanje poslodavaca da obavijeste nadle~nu vlast o slobodnim radnim mjestima; f) ako je potrebno stupanje u kontakt s poslodavcima kako bi im se izlo~ile stru ne sposobnosti invalida i da bi im se omoguilo zaposlenje; g) pomo kojom bi se omoguilo invalidima koriatenje slu~be orijentacije ili stru nog osposobljavanja i sve ostale lije ni ke ili socijalne slu~be koje bi im mogle biti potrebne. 11. Kontrolne mjere trebale bi biti poduzete da se: a) provjeri je li zaposlenje na nekom radu ili pribjegavanju mogunostima osposobljavanja ili stru ne readaptacije bilo zadovoljavajue i da se ocijeni va~nost na ela i metoda na kojima po ivaju stru ni savjeti; b) da se u svoj moguoj mjeri ukinu zapreke koje bi mogle sprije iti invalidu prilagodbu na zadovoljavajui na in svom radu. IV. Organizacija administracije 12. Slu~be profesionalne adaptacije i readaptacije trebale bi organizirati i razvijati nadle~na vlast ili vlasti u formi stalnog i koordiniranog programa i, koliko je mogue, trebale bi koristiti postojee slu~be izbora zanimanja, stru nog osposobljavanja i zaposlenja. 13. Nadle~na vlast ili vlasti morale bi paziti da dovoljno i istinski kvalificirano osoblje bude raspolo~ivo kako bi se bavilo adaptacijom i readaptacijom invalida i da nadzire rezultate. 14. Razvoj slu~bi za stru nu adaptaciju i readaptaciju morao bi u svakom slu aju ii usporedo sa razvojem opih slu~bi za stru no usmjeravanje, stru no osposobljavanje i zaposlenje. 15. Razvoj slu~bi profesionalne adaptacije i readaptacije trebalo bi organizirati i razvijati tako da pru~e invalidima mogunost pripreme za obavljanje profesije za svoj vlastiti ra un u bilo kojoj privrednoj grani, kao i da prihvate ovu profesiju i da je sa uvaju. 16. Administrativna odgovornost u pogledu ope organizacije i razvoja slu~bi za profesionalnu adaptaciju i readaptaciju mora biti: a) povjerena bilo jednoj samoj vlasti; b) bilo da se preuzme zajedni ki od strane vlasti koje trebaju ispuniti razne zadatke predviene programom, a jedna od ovih vlasti treba posebno osigurati koordinaciju. 17. (1) Nadle~na vlast ili vlasti morale bi poduzeti sve potrebne i odgovarajue mjere da se osigura suradnja i koordinacija izmeu javnih i privatnih ustanova koje se bave profesionalnom readaptacijom. (2) U ove mjere trebalo bi uklju iti, prema prilikama: a) odreivanje nadle~nosti i obveza javnih i privatnih ustanova; b) davanje financijske pomoi privatnim ustanovama na kojima je stvarni zadatak profesionalna adaptacija i readaptacija; c) davanje tehni kih savjeta privatnim ustanovama. 18. (1) Slu~be profesionalne adaptacije trebalo bi stvoriti ili razviti u suradnji sa savjetodavnim komisijama koje su obrazovane na nacionalnom i, ako je potrebno, na regionalnom ili lokalnom planu. (2) U ove komisije trebalo bi, prema slu aju, ui: a) predstavnici vlasti i ustanova direktno zainteresiranih za profesionalnu adaptaciju i readaptaciju; b) predstavnici organizacija poslodavaca i radnika; c) posebno kvalificirane osobe radi njihovog znanja o profesionalnoj adaptaciji i readaptaciji invalida i njihovog interesa za ovo pitanje; d) predstavnici invalidskih organizacija. (3) Spomenute komisije morale bi davati miljenja: a) na nacionalnom planu, o razvoju politike i programa profesionalne adaptacije i readaptacije; b) na regionalnom i lokalnom planu, u primjeni poduzetih mjera na nacionalnom planu i o koordinaciji regionalnih i lokalnih djelatnosti. 19. (1) Istra~ivanja koja ispitaju rezultate koje su postigle slu~be profesionalne adaptacije i readaptacije invalida i da se poboljaaju spomenute slu~be, trebalo bi pomoi i poticati, posebno od strane nadle~nih vlasti. (2) Ova istra~ivanja bi morala obuhvaati ope ili posebno prou avanje o zapoaljavanju invalida. (3) Ova istra~ivanja morala bi takoer sadr~avati nau ne radove o raznoj tehnici i metodama koje igraju jednu ulogu u profesionalnoj adaptaciji i readaptaciji. V. Mjere kojima bi se pomoglo invalidima da koriste slu~be stru ne prekvalifikacije i osposobljavanja 20. Morale bi se poduzeti mjere kako bi invalidi mogli koristiti potpuna sredstva stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije stavljene na njihovo raspolaganje i postupiti tako da se jednoj vlasti stavi u zadatak da pomogne osobno svakom invalidu kako bi se stru no osposobio ili prekvalificirao u svoj moguoj mjeri. 21. Ovim bi se mjerama moralo obuhvatiti: a) sakupljanje i airenje obavijesti o mogunostima koriatenja slu~bi stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije kao i o perspektivama koje ove slu~be pru~aju zainteresiranima; b) davanje invalidima odgovarajue i dovoljne financijske pomoi. 22. (1) Ova financijska pomo morala bi biti dana u bilo kojem procesu stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije; ona bi trebala biti takva da pomogne invalidima u pripremi za rad u strukama koje im odgovaraju, uklju ujui samostalne profesije. (2) Ona bi morala uklju iti omoguavanje invalidima besplatne slu~be stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije, davanje dodatka za uzdr~avanje i, ako je potrebno, naknadu za prijevozne troakove za sve vrijeme stru nog pripremanja s obzirom na odbijanje zaposlenja, davanje pozajmica ili nov ano davanje ili potrebnu plau ili opremu kao i davanje proteza i svih drugih aparata koji bi bili potrebni. 23. Invalidima bi se moralo omoguiti koriatenje svih sredstava stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije ne gubei pritom koristi od svih davanja socijalnog osiguranja ste enih na drugi na in. 24. Invalidi koji stanuju u krajevima gdje su perspektive zaposlenja ograni ene, ili u kojima su sredstva pripreme za rad u jednoj struci uska, trebali bi koristiti sve mogunosti, uklju ujui davanje smjeataja i hrane, kako bi se mogli pripremiti za zaposlenje i kako bi se mogli, ako ~ele, preseliti u krajeve gdje postoje vee mogunosti zaposlenja. 25. Nikakva se diskriminacija radi njihove invalidnosti ne bi smjela vraiti protiv invalida, uklju ivai one koji primaju naknadu za invalidnost, u pogledu plaa i drugih uvjeta rada, ako je njihov rad iste vrijednosti kao i rad zdravih radnika. VI. Suradnja izmeu ustanova koje pru~aju lije ni ku njegu i ustanova za stru no osposobljavanje i prekvalifikaciju 26. (1) Trebala bi postojati naju~a suradnja izmeu ustanova koje imaju zadatak pru~iti lije ni ku njegu invalidima i ustanova za stru no osposobljavanje i prekvalifikaciju; koordinacija djelatnosti ovih ustanova morala bi biti razvijena do maksimuma. (2) Svrha je ove suradnje mora biti: a) da lije ni ka njega i, ako je potrebno, davanje odgovarajuih proteza idu za tim da omogue naknadno zaposlenje zainteresiranih invalida i da razviju njihove mogunosti zaposlenja; b) da pomognu identificiranje invalida kojima je potrebno stru no osposobljavanje i prekvalifikacija i osposobljenih da ih koriste; c) da se brine da se stru no osposobljavanje i prekvalifikacija poduzmu im prije i u najprikladnijem trenutku; d) da daje lije ni ka mialjenja, ako je to potrebno, u svim studijama stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije; e) da odredi radnu sposobnost invalida. 27. Svaki put kad je to mogue, na osnovi danog lije ni kog mialjenja, stru no osposobljavanje i prekvalifikacija bi trebali po eti za vrijeme lije enja. VII. Mjere koje predviaju poveanju mogunosti zapoaljavanja invalida 28. U uskoj suradnji s organizacijama poslodavaca i radnika morale bi se poduzeti mjere da se do maksimuma poveaju mogunosti zaposlenja invalida kako bi se omoguilo da dobiju i da sa uvaju zaposlenje. 29. Ove mjere bi morale po ivati na sljedeim na elima: a) invalidi bi trebali imati, isto kao i zdrave osobe, pravo na zaposlenje za koje su kvalificirani; b) invalidi bi trebali imati puno pravo prihvatiti zaposlenje koje im odgovara kod poslodavca kojega oni izaberu; c) trebalo bi posebno istaknuti sposobnosti i kapacitet za rad zainteresiranih, a ne njihovu invalidnost. 30. Ova bi mjera morala obuhvatiti: a) ispitivanja koja idu za tim da analiziraju i da poka~u radnu sposobnost invalida; b) stalno i ope airenje podataka koji se odnose na sljedee to ke: (i) usporedbe izmeu invalida i zdravih osoba koje vrae iste radove u proizvodnji, radnom u inku, u estalosti nesree i izostancima i stalnosti u zaposlenju; (II) metode izbora osoblja koje se osnivaju na specifi nih zahtjevima zaposlenja; (III) metode koje idu za tim da se poboljaaju uvjeti u kojima se mo~e obavljati rad kako bi se invalidima omoguilo zaposlenje, uklju ujui osposobljavanje i izmjene alata; c) mjere kojima bi se poslodavce poatedjelo rastue odgovornosti u pogledu premija osiguranja za naknadu u slu aju nesree pri radu i profesionalnih bolesti; d) mjere kojima bi se potaklo poslodavce da premjeste na odgovarajue poslove u svojim poduzeima radnike ija se radna sposobnost izmijenila radi smanjenja njihove fizi ke sposobnosti. 31. Kad to dozvole uvjeti koji prevladavaju u jednoj zemlji i metode koje se upotrebljavaju, zaposlenja invalida trebalo bi pomoi sljedeim mjerama: a) da poslodavci zapoaljavaju jedan postotak invalida izbjegavajui otpuatanje zdravih radnika; b) da se stave na raspolaganje invalidima neka posebna zaposlenja; c) primjena odredaba koje bi dopustile osobama s ozbiljnim invaliditetom koriatenje mogunosti zaposlenja ili dajui prvenstvo u nekim strukama koje se smatraju odgovarajuima njihovim sposobnostima; d) poticanjem na stvaranje i davanje mogunosti za upravljanje invalidskim zadrugama ili drugim sli nim organizacijama kojima upravljaju invalidi ili da se to obavlja u njihovo ime. VIII. Zaatieno zaposlenje 32. (1) Nadle~na vlast ili vlasti trebale bi, ako je potrebno, poduzeti mjere u suradnji s privatnim zainteresiranim organizacijama, kako bi se stvorile i razvile mogunosti osposobljavanja i zaatienog zaposlenja za invalide koji se ne budu mogli suprotstaviti normalnim uvjetima konkurencije na tr~iatu zaposlenja. (2) U ove mogunosti bi trebalo uklju iti stvaranje zaatitnih radionica i primjenu posebnih odredaba u korist invalida koji, iz fizi kih razloga, ili radi geografskih poteakoa, ne mogu redovito odlaziti na rad i vraati se s rada. 33. Zaatitne radionice bi trebale osigurati invalidima, pod efikasnim lije ni kim i stru nim nadzorom, ne samo koristan rad koji se nagrauje, nego i mogunosti stru nog osposobljavanja i napredovanja, a s prela~enjem na normalno zaposlenje svaki put kada to bude mogue. 34. Bilo bi potrebno da se za invalide koji ne mogu izlaziti iz kue poduzmu posebne mjere koje se zasnivaju i koje se primjenjuju na na in da im se efikasnim lije ni kim i stru nim nadzorom osigura u kui koristan rad koji se nagrauje (koji se plaa). 35. U onoj mjeri u kojoj su plae i uvjeti zaposlenja radnika uope odreeni zakonodavnim putem sve plae i uvjeti zaposlenja trebali bi se primjenjivati na invalide koji zauzimaju zaatieno zaposlenje. IX. Naro ite mjere u korist djece i omladine invalida 36. Slu~be stru nog osposobljavanja i prekvalifikacije koje su namijenjene djeci i omladini invalidima akolske dobi trebale bi organizirati i razvijati u uskoj suradnji sa prosvjetnim vlastima i vlasti ili vlastima koje imaju zadatak stru no osposobljavanje i prekvalifikaciju. Preporuka br.101 - O stru nom osposobljavanu u poljoprivredi OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada i sastavai se 6. srpnja 1956. godine, na svoje trideset deveto zasjedanje, poato odlu ila je usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na stru no osposobljavanje u poljoprivredi uvratena u etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai prijedlozima dati formu preporuke, usvaja, danas, 26. lipnja 1956. g., sljedeu preporuku koja e biti nazvana Preporuka o stru nom osposobljavanju (poljoprivreda), 1956. godine. smatrajui da je Meunarodna skupatina rada na svom treem zasjedanju usvojila Preporuku o tehni koj obuci (poljoprivreda), 1921. godine, tra~ei od svakog lana da nastoji razviti stru nu poljoprivrednu obuku i da posebno omogui osobama zaposlenim u poljoprivredi da koriatenje tom obukom pod istim uvjetima kao i sve druge osobe zaposlene u poljoprivredi, smatrajui da je Meunarodna skupatina rada u pojedinostima ispitala pitanje stru nog osposobljavanja uope i da je ona naro ito usvojila Preporuku o stru nom osposobljavanju, 1939. godine i Preporuku o stru nom osposobljavanju (odrasli), 1950. godine, smatrajui da je Stalna poljoprivredna komisija Meunarodne organizacije rada prou ila posebne aspekte stru nog osposobljavanja u poljoprivredi i da je sastavila prijedloge o ovom pitanju, smatrajui da lanovi moraju ustanoviti ili razviti odgovarajue sustave stru nog osposobljavanja u poljoprivredi, Skupatina preporu uje lanovima primjenu navedenih odredaba im to dozvole nacionalni uvjeti i podnoaenje Meunarodnom uredu rada, suglasno onome ato odlu i Upravno vijee, izvjeaa u kojima e izlo~iti mjere poduzete za njihovu primjenu. I. NA ELA I CILJEVI OSPOSOBLJAVANJA 1. U svakoj zemlji, javne vlasti i drugi odgovarajui organ ili i jedni i drugi zajedno, trebaju raditi tako da stru no osposobljavanje u poljoprivredi bude osigurano i organizirano prema djelotvornom, razumnom, sustavnom i usklaenom programu. 2. (1) Ciljevi stru nog osposobljavanja u poljoprivredi trebaju biti jasno definirani u svakom zemlji tako da isti u, posebno, potrebu: a) pru~anja muakarcima i ~enama koji pripadaju raznim kategorijama poljoprivrednog stanovniatva (nekvalificiranim radnicima, specijaliziranim i kvalificiranim radnicima, upravnicima eksploatiranih dobara, korisnicima eksploatiranih dobara, i domaicama) potrebne kvalifikacije i poznavanja za vraenje svoje profesije, da im probudi osjeaj druatvene va~nosti rada koji oni vrae i da utvrde vrijednost poljoprivredne struke u o ima javnosti uope; b) potpunijeg koriatenja zemlje i drugi prirodnih izvora, radne snage i kapitala u poljoprivredi; c) osiguravanje, odr~avanje zemljiata i drugih prirodnih izvora, koji su bitni za poljoprivredu; d) poveanja djelotvornosti rada, proizvodnje i prinosa u poljoprivredi i poboljaanja kvalitete opreme i ako je potrebno, prerade u eksploataciji poljoprivrednih proizvoda radi olakaanja proe i, naro ito, podizanja razine ishrane; e) poviaenja prihoda i standarda ~ivota, poveanja mogunosti zaposlenja i napredovanja i poboljaanja uvjeta rada u poljoprivredi, kako bi se doprinijelo otklanjanju neravnote~e koja postoji u tom pogledu izmeu poljoprivrede i drugih profesija; f) razvijanja mehanizacije ukoliko je ona oportuna, unaprjeenja sigurnosti u poljoprivrednom radu i da se poljoprivredni radovi u ine manje teakim naro ito za ~ene i djecu; g) da se u pogledu zaposlenja ostvari razumna ravnote~a, izmeu poljoprivrede i drugih grana ekonomske djelatnosti; h) da se seoskoj omladini osigura odgovarajua stru na orijentacija; i) da se dovoljan broj mladih ljudi usmjeri prema raznim granama poljoprivrede onako kako je to ozna eno; j) da se rijeae problemi koje postavlja sezonska nezaposlenost osoba i poluzaposlenost u poljoprivredi; k) da se ispuni razlika izmeu tehni kog napretka u oblasti poljoprivredne proizvodnje i njegovo primjenjivanje u praksi; l) da se poprave uope uvjeti seoskog ~ivota i da se u ini tako da poljoprivredni rad postane izvor najveeg zadovoljstva; (2) U tu svrhu, osposobljavanje treba predvidjeti da se u enicima osiguraju odgovarajue tehnike i metode rada, da se razviju njihove sposobnosti prosuivanja, i kad je potrebno, da se pou e organizaciji poljoprivrednih eksploatacija, osposobljavanje bi trebalo biti postupno prilagoeno sposobnosti poljoprivrednog stanovniatva da prihvati u enje, posebno prema njihovoj razini ekonomskog i socijalnog razvoja, ono treba biti zamialjeno tako da seosko stanovniatvo mo~e u svoj moguoj mjeri, dobiti obrazovanje i obuku koji bi bili jednaki u suatini ako ne u pojedinostima, onima kojima se koristi gradsko stanovniatvo. II. POLJE PRIMJENE OSPOSOBLJAVANJA 3. (1) Program stru nog osposobljavanja u poljoprivredi trebao bi se proairiti na itavo poljoprivredno stanovniatvo bez obzira na rasu, vjeru, nacionalnost ili spol, kakva bila pravna veza sa zemljom, npr. na osobe koje je eksploatiraju i na poljoprivredne radnike kao i na osobe koja se opredjeljuju za te zanate, uklju ujui sezonske radnike, ~ensku radnu snagu i radnike koji su zaposleni na radovima usko povezanim s poljoprivredom. (2) Ovaj program mo~e biti prema potrebi ograni en, u po etnom stupnju i u nedovoljno razvijenim zemljama, na osobe do kojih raspolo~ivo osoblje mo~e najuspjeanije doi i obu iti ih, kao i na oblasti i kategorije osoba kojima je najviae potrebno osposobljavanje i kod kojih bi ovo osposobljavanje proizvelo najvei u inak. (3) U nedovoljno razvijenim oblastima gdje nedostaju sredstva za osposobljavanje, jedna od prvih mjera trebala bi biti stvaranje jednog tijela kvalificiranih profesora i nastavnika nadahnutih osjeanjem razumijevanja i simpatije za poljoprivredne krugove, a koji i sami posjeduju, onoliko koliko je to mogue, osobno iskustvo iz poljoprivrednog ~ivota i rada. (4) I onda kad se ne mo~e raspolagati takvim profesorima i nastavnicima, sva mogua pomo trebala bi se pru~iti na osiguranje sredstava za osposobljavanje na poljoprivrednim eksploatacijama ili dobrima iji su korisnici dovoljno kvalificirani da mogu vraiti prakti no osposobljavanje. 4. (1) U nedovoljno razvijenim zemljama, prednost treba dati programima koji predviaju u enje stanovniatva itanju i pisanju. Prije stru nog osposobljavanja uope, ili u tijeku osposobljavanja, treba pru~iti ope obrazovanje koje obuhvaa u enje osnovnih predmeta prema normama usvojenim u zainteresiranim zemljama. Kad se stru no osposobljavanje vrai u akoli, ope obrazovanje treba se ne samo pru~iti prije, nego i u tijeku osposobljavanja. 4. (2) U programe stru nog osposobljavanja u poljoprivredi trebao bi uklju iti u najveoj moguoj mjeri, kako teoretsku obuku, tako i predavanja o pitanjima koja su u vezi s opim karakterom, kao ato su socijalna seoska pitanja. 5. Program osposobljavanja treba biti utvren vodei ra una posebno: a) o osobama koje treba obrazovati i o stupnju stru ne kvalifikacije, koji bi ovim u enjem trebalo postii; b) o agrarnoj strukturi, o stupnju razvoja koji je postignut u poljoprivredi i o tipu poljoprivredne proizvodnje; c) o tendencijama tr~iata za seosko zaposlenje i o pokretnosti radne snage, kao i o mjeri u kojoj je ova pokretnost potrebna; d) o druatvenom ~ivotu, obi ajima, tradicijama i o te~njama poljoprivrednih kolektiva; e) o opoj orijentaciji nacionalne politike. 6. (1) Stru no osposobljavanje poljoprivrednog stanovniatva trebalo bi, kad je to mogue i oportuno, obuhvatiti dopunsko u enje koje se odnosi posebno na proizvodnju i popravke poljoprivrednog alata, odr~avanje i jednostavan popravak poljoprivrednih strojeva, preradu poljoprivrednih proizvoda, kao i izgradnju i odr~avanje seoskih kolektiva. 6. (2) U krajevima stvarne ili eventualne nedovoljne zaposlenosti trebalo bi, kad je mogue i oportuno, predvidjeti organizaciju te ajeva o seoskim i drugim alatima, kako bi se osobama oba spola osigurala mogunost dopunskog ili stalnog zaposlenja. III. METODE OSPOSOBLJAVANJA Stru no osposobljavanje Treba poduzeti odgovarajue mjere kako bi se dostigla jednaka razina obrazovanja u seoskim i gradskim oblastima i kako bi se ovom obrazovanju dala radni ka baza. Metode obuke i, eventualno, program u enja u seoskim osnovnim akolama trebao bi voditi ra una o potrebama u seoskim krajevima i o sredini u kojoj ~ive djeca ovih krajeva. U cilju pru~anja opeg obrazovanja koje se osniva na solidnim i airokim temeljima, i boljeg poznavanja prirode i razvijanja fizi kih vjeatina i dara zapa~anja, teoretska nastava, koju pru~a osnovna akola, treba biti upotpunjena, kad je to mogue, prakti nom nastavom koja je dio akolskog programa i koja obuhvaa sve u radove u akolskim vrtovima i te ajeve o kunim zanatima. Ta prakti na nastava ne smije ometati te ajeve i programe ope nastave. U seoskim kolektivima koji se nalaze u nedovoljno razvijenim krajevima, osnovni odgoj treba koristiti, u okviru koordiniranog programa, kao sredstvo kojim se pru~a znanje o najsavraenijoj tehnici u poljoprivredi i o predmetima kao ato je seoska industrija, higijena i ishrana, puer kultura, konzerviranje namirnica, stanovi, organizacija sela i prometna sredstva. Naro ita briga treba biti posveena dobrom osposobljavanju nepovlaatenih sektora poljoprivrednog stanovniatva, naro ito plemenskog, u nedovoljno razvijenim zemljama, koje prakticiraju primitivne poljoprivredne metode i koje imaju vrlo nizak standard ~ivota. Poljoprivredna nastava u srednjim akolama 10. (1) Kad je pogodno i kad nastava s bitno stru nim karakterom nije predviena u srednjim akolama, poljoprivredna nastava bi trebala imati opi karakter. U seoskim krajevima ovu nastavu bi trebalo prilagoditi nacionalnim i lokalnim uvjetima. Kad se ne obavlja nikakva poljoprivredna nastava trebalo bi predviati postupno uvoenje ove nastave u program u enja seoskih srednjih akola. Ova nastava ne bi trebala ometati te ajeve i programe ope obuke. (2) Ova nastava morala bi se upotpuniti, onoliko koliko je mogue, prakti nim radovima izvraenim na akolskim dobrima, na pokusnim zemljiatima ili drugim eksploatiranim zemljiatima, s tim da se ti radovi ograni e na potrebe nastave. Tehni ke poljoprivredne akole 11. Moralo bi se predvidjeti tehni ke poljoprivredne akole u kojima bi se vraila nastava u dovoljno dugom trajanju, koja se odnosi na poljoprivredne radove, proizvodnju i prou poljoprivrednih proizvoda, metode eksploatacije i upravljanja kao i druge odgovarajue predmete. 12. U najnaprednijim stupnjevima razvoja programa o stru nom osposobljavanju moralo bi se predvidjeti: a) akole ili posebna odjeljenja u akolama otvorenim za osobe oba spola ija bi se nastava odnosila ne neke grane poljoprivrede; b) akole ili posebna odjeljenja u akolama otvorenim za osobe oba spola sa zadatkom da osposobljavaju naro ite kategorije poljoprivrednih radnika ili u kojima bi se predavala neka posebna znanja koja su potrebna u poljoprivredi; c) akole ili posebna odjeljenja u akolama koje osiguravaju poljoprivrednu domainsku nastavu. 13. Kad je to mogue i potrebno, tehni ke poljoprivredne akole morale bi imati na raspolaganju poljoprivredno dobro kako bi se nastava prilagodila poljoprivrednom radu i u enicima pru~ilo potrebno prakti no osposobljavanje; ali u slu aju da to nije mogue ili kad se poka~e potrebnim da se ovo osposobljavanje upotpuni, trebalo bi poduzeti mjere koje bi omoguile vraenje prakti ne nastave na odgovarajuim poljoprivrednim eksploatacijama ili u pokusnim stanicama, s tim da se prakti na nastava ograni i na potrebe obrazovanja u enika. 14. Prilikom osnivanja tehni kih poljoprivrednih akola, treba imati u vidu: a) posebno u zemljama gdje postoje velika poljoprivredna dobra i gdje je slaba naseljenost stanovniatva, koristi koje mo~e donijeti mogunost da se u ove akole prime u enici koji su smjeateni internatski ili poluinternatski; b) u kolektivima gdje je razina obrazovanja dovoljno visoka, organizaciju te ajeva preko dopisivanja i koriatenja radija za zemljoradnike iz izoliranih krajeva s dopunskim te ajevima, ukoliko je to mogue, u akolama koje imaju internat; c) koriatenje audio-vizualnih sredstava. Kratki te ajevi 15. (1) Br~i, sezonski, ve ernji i putujui te ajevi, moraju se smatrati posebno korisnima: a) za poticanje sinova i keri malih korisnika poljoprivrednih dobara i radnika koji su zaposleni na poljoprivrednim dobrima za usavraavanje njihovih stru nih kvalifikacija i njihovog opeg znanja; b) za obu avanje specijalista ili korisnika poljoprivrednih dobara i poljoprivrednih radnika u usavraenim tehnikama ili u onima koje su doskora otkrivene; c) za obu avanje nekih kategorija radnika u metodama i specijaliziranim znanjima koja se odnose, na primjer, na posebne kulture, brigu oko stoke i njene ishrane, odr~avanje i koriatenje alata ili strojeva, ope odr~avanje poljoprivrednog dobra i borbu protiv bolesti i ~ivotinja atetnih za poljoprivredu. (2) Ovi bi se te ajevi morali organizirati u razdobljima prilagoenim lokalnim potrebama i ne bi trebali zamijeniti du~e te ajeve kad je organizacija istih mogua i prikladna. Osposobljavanje na poljoprivrednim dobrima 16. (1) Kad je to potrebno i svrsishodno, javne vlasti i drugi odgovarajui organi, i jedni i drugi zajedno, trebali bi organizirati smjeataj u enika na izabranim poljoprivrednim dobrima posebno radi potpunijeg osposobljavanja buduih korisnika poljoprivrednih dobara, posebno u krajevima gdje je nivo poljoprivredne tehnike relativno visok. Ovom osposobljavanju moralo bi, po pravilu, prethoditi odgovarajue obrazovanje, a ono bi imalo biti organizirano vodei ra una o razini poljoprivrednog dobra koje je karakteristi no za jedan kraj: selo, veliko poljoprivredno dobro ili planta~a, zadru~no dobro, poljoprivredna kolonija, malo ili srednje dobro. (2) Poljoprivredno dobro na kojem se vrai ovo osposobljavanje trebalo bi biti reprezentativno i bri~ljivo odabrano, vodei ra una, ako je potrebno, o mogunosti koriatenja u ovu svrhu nekog drugog dobra na kojem ne stanuje zainteresirani. Osposobljavanje na poljoprivrednom dobru trebali bi biti upotpunjeno, koliko je to mogue, teoretskom nastavom. Slu~be propagiranja 17. (1) Trebalo bi ustanoviti slu~be propagiranja i razviti ih onoliko koliko stupanj razvoja svake zemlje to dozvoljava kako bi omoguile poljoprivrednicima koriatenje u praksi rezultatima nau nih istra~ivanja i kako bi svoje tehni ke probleme predo ili na rjeaavanje zainteresiranim slu~bama. (2) Poljoprivrednike i poljoprivredne organizacije, uklju ujui organizacije poslodavaca i radnika, moralo bi se poticati da ostvaruju programe propagiranja te bi morali biti u svakom slu aju udru~eni u provoenju u ~ivot slu~benih programa i sli nih odgojnih djelatnosti. 18. Smatrajui da je u nedovoljno razvijenim zemljama korisno ustanoviti jednostavni i prakti ni programi stru nog osposobljavanja koji bi mogli biti upotpunjeni kako bi se proairili na vee oblasti, treba posebno priznati va~nu ulogu koju mo~e odigrati propagiranje u proairenju ovih programa i u ostvarenju poljoprivrednog razvoja. 19. Slu~be propagiranja morale bi, u slu aju potrebe, sa drugim zainteresiranim organima doprinijeti uvoenju programa za omladinu, organizaciju poljoprivrednih klubova za mlade ljude i ureenju doma i kolektiva. U enje 20. (1) Kad je poljoprivreda organizirana na zadovoljavajui na in i kada to opravdavaju prakti ne metode, morale bi se ispitati mogunost pokretanja programa u enja u poljoprivredi. (2) Ovi programi bi trebali biti ustanovljeni vodei ra una o potrebama posebnih grana poljoprivrede, o potrebama krajeva i raznih kategorija radnika; u enje se treba obavljati u centrima koji mogu primiti u enike u internate ili na poljoprivreda dobra ijim je instruktorima ili korisnicima dobara priznato posjedovanje tra~ene kvalifikacije i sposobnosti. (3) Nadle~na vlast ili vlasti morale bi potvrditi poduzete mjere u pogledu nastave koja se vrai u poljoprivrednoj grani kojoj se posveuje u enike, granice zadataka, odreenih u enika na radovima koji su korisni za njegovo osposobljavanje, nabavke potrebnog materijala, uz obvezu nametnutu u eniku pohaanja te ajeva na akolama za osposobljavanje koji pru~aju obrazovanje i tehni ku nastavu. (4) Mjere spomenute u prethodnim stavcima morale bi se poduzeti zakonodavnim putem, odlukom javnih organa koji imaju zadatak vraiti nadzor nad u enjem putem kolektivnih ugovora kombinirajui ove razne metode ili, ako ih nema, druge odgovarajue metode. 21. Predstavni ke organizacije poslodavaca i radnika, tamo gdje postoje, morale bi usko i ravnopravno suraivati u izradi, prakti noj primjeni i kontroli programa u enja. 22. (1) Dovoljno kvalificirani kandidati koji su izrazili ~elju prihvatiti zanimanje poljoprivrednika, a koji su ili e zavraiti obvezno akolovanje, morali bi imati pristupa u enju u poljoprivredi. (2) Prijam u enika i programe u enja moralo bi kontrolirati ono tijelo, zakonodavnim ili drugim putem, koje se bavi pitanjima rada poljoprivrede ili obrazovanja koje je ocijenjeno kao najpogodnije, vodei ra una o uvjetima koji prevladavaju u svakoj zemlji. (3) Da bi se utvrdio broj mladia koje treba primiti radi osposobljavanja, trebalo bi voditi ra una o broju odraslih iskusnih radnika zaposlenih na dobru o kojem se radi, istovremeno u interesu ovih mladia i odraslih radnika. (4) Poato zavrai u enje koje se prizna kao zadovoljavajue, u enik bi se trebao smatrati kvalificiranim radnikom i u tom smislu dobiti potvrdu od nadle~nog organa. 23. (1) Uvjeti zaposlenja u enika, bili oni utvreni ugovorom izmeu dviju strana, kolektivnim ugovorom, zakonodavnim ili bilo kojim putem, moralo bi se jasno odrediti uzajamni odnosi i obveze majstora i u enika, trajanje u enja, stupanj znanja i kvalifikacije koje u enik mo~e postii za obavljanje poljoprivrednih radova o zadovoljavajuim normama, kao i svaku obvezu postavljenu u eniku u pogledu pohaanja akola za stru no osposobljavanje koje pru~aju ope obrazovanje i tehni ku nastavu. Ove odredbe trebale bi takoer predvidjeti da radovi koji se iziskuju od u enika budu ograni eni na one koji su potrebni za njegovo osposobljavanje i da svaki eventualni spor bude iznesen pred nadle~ni organ radi reguliranja. (2) Minimalne stope nagrada, poveanje plaa, trajanje rada, odmori, ishrana i smjeataj, kao i pitanja koja se odnose na osiguranje, na davanje u slu aju bolesti ili naknade u slu aju nesree na radu, morali bi u pogledu u enika biti regulirani zakonodavnim putem, putem administrativnih propisa, arbitra~nih presuda ili kolektivnog ugovora ili pak odluka donesenih od strane posebnih organa kojima su povjerene ove funkcije. (3) Predstavni ke organizacije poslodavaca i radnika, tamo gdje one postoje, morale bi ravnopravno suraivati u izradi, primjeni i kontroli uvjeta zaposlenja u enika. 24. (1) U najmanje razvijenim formama u enja u privredi trebalo bi procijeniti ostvareni napredak i nazna iti izvraeni rad, trajanje u enja i stupanj kvalifikacije koju je u enik stekao uope, kao i izvraenje nekih tipova radova; ova ocjena trebala bi biti upotpunjena, ako je potrebno, prakti nim ispitima. (2) U najrazvijenijim formama u enja ili kad je program napredniji, nadle~ni organ bi se trebao uvjeriti da je u enik u privredi zavraio u enje na zadovoljavajui na in. U tu svrhu trebalo bi predvidjeti seriju prakti nih i teorijskih ispita koji se odnose na poljoprivredu uope i na posebnu granu poljoprivrede kojoj se posveuje u enik. Osposobljavanje nastavni kog osoblja i seoskih kadrova 25. (1) U svim programima stru nog osposobljavanja u poljoprivredi, prvenstvo se treba dati osposobljavanju lanova nastavni kog osoblja i osoblja slu~bi, koje se bave pitanjima koja se odnose na poljoprivredu i pomona zaposlenja; i jedni i drugi bi trebali, ako je mogue, imati osobno iskustvo u poljoprivrednom ~ivotu i radu. (2) Ovo bi osposobljavanje, u slu aju potrebe, trebalo ubrzati mjerama kao ato su: a) stvaranje ustanova za osposobljavanje odgovarajuih tipova; b) stvaranje centara za seosko ureenje i centara za o igledna predavanja i osposobljavanje; c) organizacija specijalnih kratkih te ajeva za osobe s diplomom viaih poljoprivrednih akola; ovi te ajevi bi trebali, kad je to potrebno, obuhvatiti probleme nastave i administracije kao i tehni ke materije, kako bi se oni koji ih pohaaju pripremili osigurati stru nu nastavu prilagoenu potrebama poljoprivrede i vodei ra una o modernim tehni kim sredstvima. 26. U viaim akolama, profesori poljoprivrede i druge osobe koje imaju zadatak obu avati ih , trebali bi: a) prvenstveno imati fakultetsko ili odgovarajue obrazovanje; b) biti potpomognuti i potaknuti da svoja znanja odr~avaju putem te ajeva za obnavljanje ili u enjem za vrijeme specijalnih odsutnosti. Materijal za nastavu 27. Materijal za nastavu koji se upotrebljava za programe stru nog osposobljavanja morao bi biti sastavljen na osnovi radova ustanova za ispitivanje i svih ostalih nau nih podataka, odgovarajua dokumentacija morala bi biti stavljena na raspolaganje osoblju i u enicima stalno, sistematski i na koordiniran na in. 28. (1) Nastava poljoprivrednih predmeta morala bi posebno voditi ra una o uvjetima i oblasnim i lokalnim problemima i izabrani materijal za nastavu morao bi biti u vezi s ekonomskom strukturom oblasti u kojima bi u enici bili pozvani na rad. (2) Ako ovaj materijal potje e iz drugih zemalja i drugih oblasti, treba ga prilagoditi lokalnim potrebama. 29. Naro ito za vrijeme prvih faza stru nog osposobljavanja, trebalo bi, ako postoji grupa zemalja koje imaju zajedni ke karakteristike i probleme, predvidjeti i mogunost da se za ove zemlje putem direktnih savjetovanja meu njima, ustanovi odreeni materijal za nastavu. U svim slu ajevima trebalo bi potaknuti slobodnu razmjenu materijala za nastavu. 30. Audio-vizualna sredstva, ne zamjenjujui ostala sredstva i metode nastave, morala bi posebno u kolektivima gdje je nepismenost airoko rasprostranjena, uzimati va~no mjesto u programima stru nog osposobljavanja. Naro ite prednosti koriatenja projekcija trebalo bi uzeti u obzir. IV. POLJOPRIVREDNE I OSTALE ZAINTERESIRANE ORGANIZACIJE 32. Organizacije korisnika dobara i poljoprivrednih radnika (uklju ujui sindikate), ~enske poljoprivredne organizacije i organizacije seoske omladine kao i druge zainteresirane ustanove, kao ato su zadruge, trebale bi igrati va~nu ulogu u svim stanjima stru nog osposobljavanja u poljoprivredi. Njih treba poticati na sve mogue na ine da se ~ivo interesiraju za usavraavanje ovog osposobljavanja. Djelatnost na nacionalnom planu 32. (1) Odgovornost za program stru nog osposobljavanja morala bi se povjeriti vlasti ili vlastima koje mogu postii najbolje rezultate; kad je ova odgovornost povjerena u zadatak nekoliko vlasti, potrebno je poduzeti mjere kako bi se osigurala koordinacija programa stru nog osposobljavanja. Lokalne vlasti bi morale suraivati na ostvarenju ovih programa. U~a suradnja morala bi se odr~avati s organizacijama poljoprivrednih poslodavaca i radnika i s drugim zainteresiranim organizacijama, tamo gdje one postoje. (2) Trebalo bi pomagati izvjesnu suradnju izmeu programa privatne i javne nastave tako: a) da u enici mogu napredovati bez poteakoa iz jednog stupnja u drugi; b) da se u cjelokupnom programu vodi ra una o potrebama raznih oblasti ili naro itih grana struke, uz rezervu da se odr~i odgovarajua jednoobraznost programa; c) da ustanove za poljoprivredna istra~ivanja slu~be propagiranja i sve ustanove za osposobljavanje u poljoprivredi rade u tijesnoj suradnji. 33. (1) Nadle~ni organi bi trebali postupno ustanovljavati norme opeg karaktera koje bi se, prema potrebi, razlikovale prema oblastima i koje bi se odnosile na pitanja kao ato su: uvjeti prijama na stru no osposobljavanje u raznim granama poljoprivrede; trajanje prijama na stru no osposobljavanje u raznim granama poljoprivrede; trajanje osposobljavanja i te ajeva, materijal i priru nike nastave; kvalifikacije nastavnog osoblja, kao i njegove plae i uvjeti rada, broj ana va~nost razreda; programi u enja; ispiti; uvjeti pod kojima se osposobljavanje mo~e smatrati zavraenim. Prigodom izrade ovih normi trebalo bi poduzeti odgovarajue mjere radi savjetovanja s predstavni kim organizacijama korisnika dobara i poljoprivrednih radnika i drugih zainteresiranih organizacija tamo gdje one postoje. (2) Trebalo bi u svim stupnjevima stru nog osposobljavanja poticati i napore poduzete na privatnu inicijativu za izradu i primjenu programa osposobljavanja, a primjena normi trebala bi biti povjerena ovlaatenim ustanovama za nastavu koje bi, ako je potrebno, nadzirali odgovarajui organi. 34. Iako su u mnogim slu ajevima ozna eni lokalni financijski doprinos za ostvarenje programa stru nog osposobljavanja, javne bi vlasti morale u svoj moguoj i oportunoj mjeri doprinijeti ostvarenju javnih i privatnih programa stru nog osposobljavanja sredstvima kao ato su: davanje fondova, zemljiata, zgrada, prijevoznih sredstava, materijala i opreme za nastavu; sudjelovanje putem davanja stipendija za u enje ili drugim sredstvima, u troakovima uzdr~avanja ili nagrada u enicima za vrijeme njihovog osposobljavanja ili besplatnim prijamom u enika koji imaju odgovarajue kvalifikacije, posebno onih koji ne mogu platiti troakove akolarine i smjeataja u internate. 35. (1) Javne vlasti, i drugi odgovarajui organi, ili jedni i drugi zajedno, moraju omoguiti da program za stru no osposobljavanje bude koordiniran s drugim mjerama poduzetim od strane javnih vlasti u oblasti poljoprivrede; oni trebaju paziti naro ito da programi osposobljavanja budu ustanovljeni vodei ra una o mogunostima trajnog zaposlenja i smjeataja koje se stvaraju buduim poljoprivrednim radnicima, imajui u vidu naro ito raspolo~ivost zemljiata, poljoprivrednog kredita i tr~iata. (2) Javne vlasti, drugi odgovarajui organi, ili jedni i drugi zajedno, trebali bi poduzeti sve prakti ne mjere potrebne da se olakaa zaposlenje u enika koji su zavraili svoje stru no osposobljavanje i da im se pomogne da nau poljoprivredna dobra koja im odgovaraju ili zaposlenje koje odgovara njihovom osposobljavanju i njihovim kvalifikacijama. 36. Javne vlasti, drugi odgovarajui organi, ili jedni i drugi zajedno, moraju utvrditi metode koje omoguavaju ocjenu djelotvornosti programa osposobljavanja i odreivanja, na primjer, omoguuje li ovo osposobljavanje podizanje ~ivotnog standarda u poljoprivredi, poveanje proizvodnje i postizanje ciljeva iznijetih u stavku 2., oni bi takoer morali esto kontrolirati postignuti napredak. V. DJELATNOST NA MEUNARODNOM PLANU 37. (1) Kad je to mogue, posebno u zemljama gdje su uvjeti u poljoprivredi sli ni, moraju se poticati meunarodne razmjene korisnika poljoprivrednih dobara i poljoprivrednih radnika, mlaih poljoprivrednika, nastavnog osoblja i osoba koje vrae nau na istra~ivanja i stru njaka, kao i razmjenu nau nih poljoprivrednih publikacija. (2) Kad je to svrsishodno, trebalo bi poticati meunarodne centre za istra~ivanje za propagiranje i za stru no osposobljavanje u poljoprivredi, kao i odr~avanje meunarodnih sastanaka otvorenih za osobe koje vrae nau na poljoprivredna ispitivanja, za propagatore i za nastavno osoblje poljoprivrednih akola. 7.10. Zaatita na radu Konvencija br.13 - O zabrani upotrebe olovnog bjelila u bojenju OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada Druatva naroda, Sazvana u }enevi od Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada i sastavai se 25. rujna 1921. godine, na svoje tree zasjedanje, odlu ila je usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na zabranu upotrebe olovnog bjelila u bojenju, pitanje koje je inilo aestu to ku dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik jednog projekta meunarodne konvencije, usvaja projekt sljedee konvencije, koju e ratificirati lanovi Meunarodne organizacije rada, sukladno odredbama XIII. dijela Versailleskog ugovora i dijelova drugih ugovora o miru koji ovom odgovaraju: lanak 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja je ratificirala ovu Konvenciju obvezuje se zabraniti, pod rezervom odstupanja predvienih u lanku 2., upotrebu olovnog bjelila, sulfata olova i svih proizvoda koji sadr~e ove pigmente u radovima unutraanjeg bojenja zgrada, izuzimajui ~eljezni ke stanice i industrijske ustanove za koje je upotreba olovnog bjelila, sulfata olova i svih produkata koji sadr~e ove pigmente oglaaena kao potrebna od nadle~nih vlasti poslije savjetovanja i poslodavaca i radnika. Upotreba bijelih pigmenata koji sadr~e najviae 2% olova, izra~enog kao metalno olovo, ostaje pri svemu tome ovlaatena. lanak 2. Odredbe lanka 1. nee se primjenjivati ni na dekorativno slikarstvo ni na radove predenja i iaenja slika. Svaka e vlada odrediti grani nu liniju izmeu raznih vrsta bojenja i propisat e upotrebu olovnog bjelila, sulfata olova i svih proizvoda koji sadr~e bijele pigmente s pogledom na ove radove, sukladno odredbama lanak 5., 6. i 7. ove Konvencije. lanak 3. Zabranjeno je koristiti mladie ispod osamnaest godina kao i ~ene u radovima industrijskih bojenja koji predviaju upotrebu olovnog bjelila, olovnog sulfata i svih proizvoda koji sadr~e ove pigmente. Nadle~ne vlasti imaju prava, poslije savjetovanja i s organizacijama poslodavaca i radnika, dopustiti koriatenje u enika (aegrta) u bojenju radi svog profesionalnog odgoja, i na radove zabranjene u prethodnom stavku. lanak 4. Zabrane predviene u lancima 1. i 3. stupit e na snagu aest godina poslije datuma zaklju enja tree sjednice Meunarodne skupatine rada. lanak 5. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada, ratificirajui ovu Konvenciju, obvezuje se urediti, na osnovi ni~e izlo~enih na ela, upotrebu olovnog bjelila, olovnog sulfata i svih proizvoda koji sadr~e ove pigmente u poslovima za koje ova upotreba nije zabranjena. I. a) olovno bjelilo, olovni sulfat ili proizvodi koji sadr~e ove pigmente mogu biti upotrijebljeni u radovima bojenja samo u obliku testa ili boje gotove za upotrebu; b) bit e poduzete mjere da se otkloni opasnost koju donosi primjena boje u prahu; c) bit e poduzete mjere, kad god to bude bilo mogue, u cilju otklanjanja opasnosti od praaine koja bi bila izazvana glaenjem ili struganjem na suho. II. a) bit e poduzete odredbe kako bi radnici koji boje mogli poduzeti svu brigu o potrebnoj istoi za vrijeme rada i pri zavraetku rada; b) radno odijelo bit e radnici du~ni nositi za sve vrijeme trajanja rada; c) bit e predviene pogodne mjere da bi se izbjeglo da odijelo ostavljeno za vrijeme rada ne bude umrljano materijalima upotrijebljenim za bojenje. III. a) slu ajevi trovanja olovom i slu ajevi za koje se pretpostavlja da su trovanja olovom, bit e predmet izjave i naknade lije ni ke verifikacije od strane lije nika odreenog od nadle~ne vlasti; b) nadle~na vlast moi e tra~iti lije ni ki pregled radnika kad to bude smatrala potrebnim. IV. Upute koje se odnose na specijalne higijenske mjere koje se ti u njihove profesije bit e podijeljene radnicima koji boje. lanak 6. U cilju da osigura poatovanje ureenja predvienog u prethodnim lancima, nadle~na vlast poduzet e sve mjere koje smatra potrebnim poato se bude posavjetovala sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika. lanak 7. Statistike o trovanju radnika olovom bit e ustanovljene: a) za oboljenja, posredstvom izjave i verifikacije svih slu ajeva trovanja olovom; b) za smrtnost, prema metodi koju je odobrila slu~bena statisti ka ustanova u svakoj zemlji. lanak 8. Slu~bene ratifikacije ove Konvencije pod pogodbama predvienim u XIII. dijelu Versailleskog ugovora i u dijelovima drugih ugovora o miru koji ovom odgovaraju bit e priopene generalnom tajniku Druatva naroda, koji e ih registrirati. lanak 9. Ova e Konvencija stupiti na snagu im generalni tajnik bude registrirao ratifikacije dvaju lanova Meunarodne organizacije rada. Ona e obvezivati samo lanice ija je ratifikacija registrirana u Tajniatvu. Poslije toga, ova e Konvencija stupiti na snagu za svakog lana na dan kad njegova ratifikacija bude registrirana u Tajniatvu. lanak 10. im ratifikacije dviju lanica Meunarodne organizacije rada budu registrirane u Tajniatvu, generalni tajnik Druatva naroda obavijestit e o tome sve lanice Meunarodne organizacije rada. On e isto tako obavijestiti o registriranju ratifikacija koje mu naknadno budu priopene od svih ostalih lanica Organizacije. lanak 11. Svaka lanica koji ratificira ovu Konvenciju obvezuje se primijeniti odredbe lanaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. najkasnije 1. sije nja 1924. godine i poduzeti takve mjere koje e u initi stvarnim ove odredbe. lanak 12. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se je primijeniti na svoje kolonije, posjede i protektorate, sukladno odredbama lanka 421. Versailleskog ugovora i lanaka drugih ugovora o miru koji ovom odgovaraju. lanak 13. Svaka lanica koja bi ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina, po danu prvobitnog stupanja na snagu Konvencije, jednim aktom priopenim generalnom tajniku Druatva naroda, koji e on registrirati. Otkaz e imati pravni u inak godinu dana od registriranja u Tajniatvu. lanak 14. Upravni savjet Meunarodnog ureda rada bit e du~an, bar jednom svakih deset godina, podnijeti Opoj Skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije, i odlu iti o potrebi stavljanja na dnevni red Skupatine pitanje revizije ili izmjene re ene konvencije. lanak 15. Francuski i engleski tekst ove Konvencije vjerodostojni su. Konvencija br.88 - O organizaciji slu~be za posredovanje rada Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, sazvana u San Franciscu od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, i poato se tamo sastala 17. lipnja 1948. godine u svoje trideset prvo zasjedanje, poato je odlu ila usvojiti razne prijedloge o Organizaciji slu~be za posredovanje rada, pitanje koje je sadr~ano u etvrtoj to ki dnevnog reda zasjedanja, poato je odlu ila da ti prijedlozi dobiju oblik meunarodne konvencije, prihvaa, devetog srpnja tisuu devet stotina etrdeset osme godine, sljedeu konvenciju koja e biti nazvana Konvencija o slu~bi za posredovanje rada od 1948. godine. lanak 1. 1. Svaki lan Meunarodne organizacije rada za kojeg je ova Konvencija na snazi treba odr~avati ili se brinuti o odr~avanju javne i besplatne slu~be posredovanja rada. 2. Osnovni zadatak slu~be za posredovanje rada treba biti da se ostvari, u suradnji, ako je to potrebno, s drugim zainteresiranim javnim i privatnim ustanovama, najbolja mogua organizacija za posredovanje rada, kao sastavni dio nacionalnog programa koji ide za tim da osigura i odr~ava puno zaposlenje i da razvije i koristi sredstva proizvodnje. lanak 2. Slu~ba za posredovanje rada treba se sastojati od nacionalnog sistema ureda za posredovanje rada pod kontrolom nacionale vlasti. lanak 3. 1. Sistem treba obuhvatiti mre~u lokalnih ureda i, ako je potrebno, regionalnih ureda, u dovoljnom broju, kako bi oni mogli poslu~iti svakoj od geografskih oblasti zemlje, pogodno smjeatenih za poslodavce i radnike. 2. Organizacije mre~e: a) treba biti predmet opeg ispitivanja; (i) ako nastanu va~ne promjene u raspodjeli ekonomske djelatnosti i aktivnog stanovniatva; (ii) ako nadle~na vlast smatra da je po~eljno ope ispitivanje da bi se ocijenilo ste eno iskustvo u tijeku jednog probnog razdoblja; b) treba biti revidirana ako takvo ispitivanje poka~e potrebu za revizijom. lanak 4. 1. Odgovarajui aran~mani trebaju donijeti putem savjetodavnih komisija u cilju da se osigura suradnja predstavnika poslodavaca i radnika u organizaciji i funkcioniranju slu~be za posredovanje rada, kao i u razvoju politike slu~be za posredovanje rada. 2. Ovi aran~mani trebaju predvidjeti osnivanje jedne ili viae nacionalnih savjetodavnih komisija, a ako je potrebno, i oblasnih i lokalnih komisija. 3. Predstavnici poslodavaca i radnika u ovim komisijama trebaju biti odreeni u jednakom broju poslije savjetovanja s reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika tamo gdje takve organizacije postoje. lanak 5. Kada se radi o upuivanju radnika na raspolo~iva zaposlenja, opa politika slu~be za posredovanje rada treba biti odreena nakon savjetovanja i s predstavnicima poslodavaca i radnika preko savjetodavnih komisija predvienih u lanku 4. lanak 6. Slu~ba za posredovanje rada treba biti organizirana tako da osigura djelotvornost regrutiranja i zapoaljavanja radnika, u tu svrhu ona treba: a) pomoi radnicima u pronala~enju odgovarajueg zaposlenja i poslodavcima u regrutiranju radnika koji odgovaraju potrebama poduzea, ona treba, suglasno nacionalnim propisima naro ito: (i) upisivati osobe koje tra~e zaposlenje, ozna ivai njihove stru ne kvalifikacije, iskustvo i naklonost, postaviti im pitanja koja se odnose na njihovo zaposlenje, kontrolirati, ako je potrebno, njihove fizi ke i stru ne sposobnosti i pomoi im da postignu, ukoliko ima mogunosti, profesionalnu orijentaciju, stru no osposobljavanje i stru nu prekvalifikaciju; (ii) dobiti od poslodavca to ne obavijesti o slobodnim radnim mjestima o kojima su ovi obavijestili slu~bu i o uvjetima koje trebaju ispunjavati radnici koje oni tra~e za ova zaposlenja; (iii) na slobodna radna mjesta upuivati kandidate koji imaju potrebne stru ne i fizi ke sposobnosti; (iv) organizirati kompenzacije ponude i potra~nje zaposlenja jednoga ureda drugom, kad biro, koji je prvobitno konzultiran, nije u mogunosti da na odgovarajui na in zaposli kandidate ili da popuni na odgovarajui na in upra~njena mjesta, ili kad to druge okolnosti opravdavaju; b) poduzeti odgovarajue mjere da se: (i) olakaa stru na mobilnost u cilju usklaivanja ponude radne snage s mogunostima zaposlenja u raznim profesijama; (ii) olakaa geografska mobilnost da bi se pomoglo premjeatanje radnika u oblasti koje pru~aju mogunost odgovarajuih zaposlenja; (iii) olakaa privremeno premjeatanje radnika iz jedne oblasti u drugu, da bi se ubla~ila lokalna i momentalna neuravnote~enost izmeu ponude i potra~nje radne snage; (iv) olakaa premjeatanje radnika iz jedne zemlje u drugu uz odobrenje zainteresiranih vlada; c) prikupljati i analizirati, ako je potrebno, u suradnji s drugim vlastima, kao i s poslodavcima i sindikatima, sve obavijesti koje stoje na raspolaganju o situaciji u pogledu posredovanja rada i njenom vjerojatnom razvoju u isto vrijeme u cijeloj zemlji i u raznim industrijama, profesijama ili krajevima i da redovno i odmah stavlja ove informacije na raspolaganje javnim vlastima, zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, kao i javnosti; d) suraivati u administraciji osiguranja za slu aj nezaposlenosti, kod pomoi u slu aju nezaposlenosti i kod primjene drugih mjera namijenjenih pomaganju nezaposlenih; e) pomoi, ukoliko je potrebno, druge javne ili privatne ustanove u sastavljanju druatvenih i gospodarskih planova, koji mogu povoljno utjecati na stanje u pogledu zaposlenosti. lanak 7. Trebaju se poduzeti mjere da se: a) u okviru razli itih ureda za posredovanje rada olakaa specijalizacija po profesijama i po industrijama, kao ato je poljoprivreda ili sve ostale grane djelatnosti gdje ova specijalizacija mo~e biti korisna; b) odgovori na zadovoljavajui na in potrebama naro itih kategorija osoba koja tra~e zaposlenje, kao ato su invalidi. lanak 8. Naro ito mjere koje se odnose na maloljetnike trebaju biti poduzete u okviru slu~be za posredovanje rada i profesionalne orijentacije. lanak 9. 1. Osoblje slu~be za posredovanje rada treba biti sastavljeno od javnih slu~benika iji ih statut i uvjeti slu~be ine nezavisnim od svake promjene vlade i od svakog vanjskog nepo~eljnog utjecaja i koji im, ako to slu~ba zahtijeva, osiguravaju stalnost u njihovom zaposlenju. 2. Pridr~avajui se uvjeta kojima bi nacionalno zakonodavstvo podvrgavalo regrutiranje lanova javnih slu~bi, agenti slu~be za posredovanje rada trebaju biti regrutirani jedino na osnovi sposobnosti kandidata za ispunjavanje zadataka koje treba izvraavati. 3. Sredstva za provjeravanje ovih sposobnosti treba odrediti nadle~na vlast. 4. Agenti slu~be za posredovanje rada trebaju biti osposobljeni za vraenje svojih du~nosti. lanak 10. Slu~ba za posredovanja rada, a ako je potrebno i druge javne vlasti u suradnji s organizacijama poslodavaca i radnika i drugim zainteresiranim ustanovama treba poduzeti sve mogue mjere da bi se poslodavci i radnici potakli na puno koriatenje slu~be za posredovanje rada na dobrovoljnoj bazi. lanak 11. Nadle~ne vlasti trebaju poduzeti sve potrebne mjere da bi se osigurala efikasna suradnja izmeu javne slu~be za posredovanje rada i privatnih ureda za zaposlenje u nelukrativne svrhe. lanak 12. 1. Kad teritorij nekog lana ima prostrane oblasti gdje, uslijed rijetke naseljenosti ili stanja njihove razvijenosti, nadle~na vlast smatra da je nemogue primijeniti odredbe ove konvencije, ona mo~e osloboditi spomenute oblasti primjene konvencije, bilo uopeno bilo s izuzecima koje ona smatra va~nim za izvjesne ustanove ili radove. 2. Svaki lan treba odrediti, u svom prvom godianjem izvjeae koje treba podnijeti o primjeni ove konvencije u smislu lanka 22. Ustava Meunarodne organizacije rada za svaku oblast za koju se namjerava pozvati na odredbe ovog lanka, i da navede razloge zbog kojih ima namjeru pozvati se na ove odredbe. lanak 13. 1. U pogledu teritorija spomenutih u lanku 25. Ustava Meunarodne organizacije rada, kako je izmijenjen i dopunjen Instrumentom o izmjenama i dopunama u Ustavu Meunarodne organizacije rada od 1946. godine, izuzimajui teritorije predviene paragrafima 4. i 5. spomenutog lanka tako izmijenjenog i dopunjenog, svaki lan Organizacije koji ratificira ovu konvenciju treba dostaviti Generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, u najkraem moguem roku po ratifikaciji, izjavu u kojoj e navesti: a) teritorije za koje se obvezuje da se odredbe konvencije primjenjuju bez izmjene; b) teritorije za koje se obvezuje da se odredbe konvencije primjenjuju s izmjenama i u emu se sastoje te izmjene; c) teritorije na koje se Konvencija ne mo~e primijeniti i u tom slu aju, razloge zbog kojih se ne mo~e primijeniti; d) teritorije za koje zadr~ava svoju odluku. 2. Obveze spomenute u to kama a) i b) paragrafa 1. ovog lanka e se smatrati sastavnim dijelom ratifikacije i imat e isto djelovanje. 3. Svaki lan e se moi odrei novom izjavom u cijelosti ili djelomi no rezervi sadr~anih u svojoj prethodnoj izjavi, shodno to kama b), c) i d) paragrafa ovog lanka. 4. Svaki lan e moi, za vrijeme razdoblja kada ova Konvencija mo~e biti zakazana suglasno odredbama lanka 17., dostaviti Generalnom direktoru novu izjavu koja e u svakom pogledu moi izmijeniti uvjete svake prethodne izjave i iznijeti situaciju u odreenim teritorijima. lanak 14. 1. Kad pitanja koja su tretirana u ovoj konvenciji uu u okviru vlastite kompenzacije vlasti jednog nemetropolskog teritorija, lan, odgovoran za meunarodne odnose ovog teritorija, sporazumno s vladom spomenutog teritorija, moi e dostaviti Generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada izjavu o prihvaanju, u ime tog teritorija, obveze iz ove konvencije. 2. Izjava o prihvaanju obveza iz ove konvencije mo~e biti dostavljena Generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada: a) od strane dva ili viae lanova Organizacije za teritorij koji se nalazi pod njihovom zajedni kom vlaau; b) od strane svake meunarodne vlasti odgovorne za upravu jednim teritorijem u skladu s odredbama Povelje Ujedinjenih naroda ili sa svakom drugom odredbom koja je na snazi, u odnosu na taj teritorij. 3. U izjavama dostavljenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, sukladno odredbama prethodnih paragrafa ovog lanka, treba navesti da li e odredbe konvencije biti primjenjivane na teritoriju sa ili bez izmjene kad se u izjavi navod da se odredbe konvencije primjenjuju pod rezervom izmjene, odnosno treba posebno nazna iti u emu se sastoje spomenute izmjene. 4. Zainteresirani lan ili lanovi ili meunarodna vlast moi e se odrei u potpunosti ili djelomi no, naknadnom izjavom, prava da se pozovu na izmjenu iznijetu u nekoj prethodnoj izjavi. 5. Zainteresirani lan ili lanovi ili meunarodna vlast moi e, u tijeku razdoblja kada Konvencija mo~e biti otkazana shodno odredbama lanka 17., dostaviti generalnom direktoru novu izjavu koja u svakom drugom pogledu mijenja uvjete svih prethodnih izjava i iznosi situaciju u pogledu primjene ove konvencije. lanak 15. Formalne ratifikacije ove konvencije bit e dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji e ih zavesti. lanak 16. 1. Ova Konvencija e obvezivati samo lanove Meunarodne organizacije rada iju ratifikaciju bude zaveo generalni direktor. 2. Ona e stupiti na snagu dvanaest mjeseci po zavoenju ratifikacije dva lana od strane generalnog direktora. 3. Naknadno e ova Konvencija stupiti na snagu za svakog lana dvanaest mjeseci poslije datuma kada njegova ratifikacija bude zavedena. lanak 17. 1. Svaki lan koji je ratificirao ovu konvenciju mo~e je otkazati po isteku razdoblja od deset godina poslije datuma po etnog stupanja na snagu konvencije, aktom koji e biti dostavljen Generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada i koji e on zavesti. Otkaz e proizvesti djelovanje tek godinu dana poato bude zaveden. 2. Svaki lan koji je ratificirao ovu konvenciju, a koji se u roku od godinu dana po isteku razdoblja od deset godina spomenutih u prethodnom paragrafu ne koristi pravom otkaza predvienog u ovom lanku, bit e vezan za novo razdoblje od deset godina, a kasnije e moi otkazati ovu konvenciju po isteku svakog razdoblja od deset godina pod uvjetima predvienim u ovom lanku. lanak 18. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavjeatavat e sve lanove Meunarodne organizacije rada o zavoenju svih ratifikacija, izjava i otkazivanja koje mu budu dostavili lanovi Organizacije. 2. Pri obavjeaivanju lanica Organizacije o registriranju druge ratifikacije koja mu bude dostavljena, generalni direktor upozorit e lanice Organizacije na datum kada ova Konvencija stupa na snagu. lanak 19. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada e dostavljati generalnom tajniku Ujedinjenih naroda radi zavoenja, u skladu s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune obavijesti o svim ratifikacijama, izjavama i aktima otkazivanja koja zavede u skladu s prethodnim lancima. lanak 20. Po isteku svakog razdoblja od deset godina ra unajui od stupanja na snagu ove konvencije, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada e podnositi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove konvencije i odlu it e treba li staviti na dnevni red Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 21. 1. Za slu aj da Skupatina usvoji novu konvenciju koja revidira potpuno ili djelomi no ovu konvenciju, osim ako nova Konvencija ne odredi druk ije: a) ratifikacija od strane jednog lana nove konvencije koja revidira ovu, punopravno povla i, nezavisno od gornjeg lanka 17., neposredan otkaz ove konvencije, pod rezervom da je nova Konvencija koja revidira ovu stupila na snagu; b) od datuma stupanja na snagu nove konvencije koja revidira ovu, ova Konvencija e prestati bit otvorena za ratifikaciju lanova. 2. Ova Konvencija e u svakom slu aju ostati na snazi, po obliku i sadr~aju za lanove koji bi je ratificirali, a koji ne bi ratificirali konvenciju koja ju je revidirala. lanak 22. Francuska i engleska verzija teksta ove Konvencije su podjednako vjerodostojne. Konvencija br.119 - O zaatiti strojeva OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada i koja se sastala na svom 47. zasjedanju 5. lipnja 1963. godine, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge u pogledu zabrane prodaje, iznajmljivanja i upotrebe nedovoljno zaatienih strojeva, ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije, usvaja 25. lipnja 1963. godine sljedeu konvenciju, pod nazivom Konvencija o zaatiti strojeva, 1963. godine. Dio I. OPE ODREDBE lanak 1. 1. Svi strojevi na mehani ki pogon, novi ili polovni, smatrat e se strojevima na koje se ova Konvencija odnosi. 2. Nadle~ne vlasti e u svakoj zemlji odrediti jesu li i u kolikoj mjeri strojevi, novi ili polovni, koje pokree ljudska snaga, opasni za povrjedu radnika i moraju li se smatrati strojevima na koje se odnosi ova Konvencija. Takve se odluke donose poslije savjetovanja s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika. Inicijativu za takvo savjetovanje mo~e dati bilo koja takva organizacija. 3. Odredbe ove Konvencije: (a) ne primjenjuju se na cestovna i ainska vozila dok su u pokretu osim ako je u pitanju sigurnost radnika zaposlenih u vezi s tim strojevima. Dio II. PRODAJA, IZNAJMLJIVANJE, USTUPANJE PO SVAKOJ DRUGOJ OSNOVI I IZLAGANJE lanak 2. 1. Prodaja i iznajmljivanje strojeva, iji su opasni dijelovi posebno navedeni u to kama 3. i 4. ovog lanka nisu opremljeni odgovarajuim zaatitnim ureajima, mora biti zabranjena nacionalnim zakonima i propisima ili sprije ena nekim drugim podjednako djelotvornim mjerama. 2. Ustupanje po svakoj osnovi i izlaganje strojeva, iji opasni dijelovi posebno navedeni u to kama 3. i 4. ovog lanka nisu opremljeni odgovarajuim zaatitnim ureajima, treba biti, na na in koji odrede nadle~ne vlasti, zabranjeno nacionalnim zakonima i propisima ili sprije eno nekim drugim podjednako efikasnim mjerama. Meutim, privremeno uklanjanje zaatitnih ureaja za vrijeme izlaganja stroja u cilju demonstracije ne smatra se kraenjem ove odredbe, pod uvjetom da se poduzmu odgovarajue mjere predostro~nosti radi zaatite ljudi od svake opasnosti. 3. Svi zavrtnji, klinovi i svi drugi izba eni dijelovi bilo kojeg pokretnog dijela stroja koji bi, dok su u pokretu, mogli predstavljati opasnost za svaku osobu koja s njima dolazi u dodir i koje su navele nadle~ne vlasti, moraju biti projektirani, uglavljeni ili zaatieni tako da se mo~e otkloniti opasnost. 4. Svi to kovi, zamajci, zup anici prijenosnici, pogoni na konusno i cilindri no trenje, zupci na to ku, kotura e, remenje, lanci, manji zup anici, pru~ni prijenosnici, krakovi poluga i klizno kamenje, vratila (uklju ujui i krajeve vratila) i drugi strojevi za prijenos, koji, takoer, dok su u pokretu, mogu predstavljati opasnost za svaku osobu koja doe s njima u dodir i koje odrede nadle~ne vlasti, trebaju biti tako projektirani ili zaatieni da se sprije i opasnost. Kontrolni ureaji strojeva trebaju takoer biti tako projektirani ili zaatieni da se otkloni opasnost. lanak 3. 1. Odredbe lanka 2. ne odnose se na strojeve ili njihove opasne dijelove navedene u spomenutom lanku: (a) koji uslijed svoje konstrukcije pru~aju sigurnost koja je istovjetna s onom koju bi predstavljali odgovarajui sigurnosti ureaji; (b) ili su namijenjeni da tako budu instalirani ili postavljeni, da samim instaliranjem ili polo~ajem, pru~aju sigurnost koja je istovjetna s onom koju bi predstavljali odgovarajui sigurnosni ureaji. 2. Zabrana prodaje, iznajmljivanja, ustupanja po svakoj drugoj osnovi ili izlaganju strojeva predviena u to ki 1. lanka 2. ne primjenjuje se na strojeve samo zato ato su strojevi tako konstruirani da zahtjevi to aka 3. i 4. tog lanka nisu u potpunosti zadovoljeni prigodom odr~avanja, podmazivanja, izmjene dijelova u radu i podeaavanja, ako se te radnje mogu obavljati u suglasnosti s prihvaenim normama sigurnosti. 3. Odredbe lanka 2. ne sprje avaju prodaju ili ustupanje po svakoj drugoj osnovi strojeva u cilju njihovog uskladiatenja, rashodovanja ili dovoenja u ispravno stanje. Meutim, ovi se strojevi ne smiju prodavati, iznajmljivati, ustupati po svakoj drugoj osnovi ili izlagati poslije uskladiatenja ili dovoenja u ispravno stanje osim ako ne ispunjavaju uvjete predviene u lanku 2. lanak 4. Obveza u pogledu primjene odredaba lanka 2. treba pasti na prodavatelja, osobu koja iznajmljuje ili po svakoj drugoj osnovi ustupa strojeve ili na izlaga a i, u odgovarajuim slu ajevima, suglasno s nacionalnim zakonima ili propisima, na njihove zastupnike. Proizvoa  koji prodaje, iznajmljuje, ustupa po svakoj drugoj osnovi ili izla~e strojeve, podlije~e istoj obvezi. lanak 5. 1. Svaka lanica mo~e predvidjeti privremeno odstupanje od odredbe lanka 2. 2. Du~inu tog privremenog odstupanja, koje ni u kojem slu aju ne treba prijei tri godine od stupanja na snagu ove konvencije za zainteresiranog lana, i sve druge uvjete s tim u vezi, propisuju nacionalni zakoni ili propisi ili e biti utvreni drugim podjednako efikasnim mjerama. 3. Radi primjene ovog lanka nadle~ne vlasti moraju se savjetovati sa najreprezentativnijim organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika i, u tom slu aju, s organizacijom proizvoa a. Dio III. UPOTREBA lanak 6. 1. Upotreba strojeva kod kojih je neki opasan dio, uklju ujui i radnu zonu, bez odgovarajuih zaatitnih ureaja, treba biti zabranjena nacionalnim zakonima ili propisima ili sprije ena drugim podjednako djelotvornim mjerama. Meutim, kada se ova zabrana ne mo~e u potpunosti primijeniti a da se ne sprije i upotreba strojeva, ona se treba primjenjivati u onoj mjeri u kojoj to dopuata upotreba strojeva. 2. Strojevi moraju biti zaatieni na na in koji osigurava poativanje nacionalnih propisa i normi profesionalne higijensko-tehni ke zaatite. lanak 7. Obveza u pogledu primjene odredaba lanka 6. pada na poslodavca. lanak 8. 1. Odredba lanka 6. ne primjenjuje se na strojeve ili njihove dijelove koji, zbog svoje konstrukcije, monta~e ili polo~aja, pru~aju sigurnost istovjetnu s onom koju bi predstavljali odgovarajui sigurnosni ureaji. 2. Odredbe lanka 6. i lanka 11. ne sprje avaju radnje u vezi odr~avanja, podmazivanja, izmjene radnih dijelova ili reguliranja maaina ili njihovih dijelova, koje se obavljaju u suglasnosti sa prihvaenim normama sigurnosti. lanka 9. 1. Svaki lan mo~e predvidjeti i privremeno odstupanje od odredaba lanka 6. 2. Du~inu takvog privremenog odstupanja, koje ni u kojem slu aju ne treba prijei tri godine od stupanja na snagu ove Konvencije za zainteresiranog lana i sve druge uvjete koji se na to odnose, trebaju propisati nacionalni zakoni ili propisi ili se utvrditi drugim podjednako efikasnim mjerama. 3. Radi primjene ovog lana nadle~ne se vlasti trebaju savjetovati s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika. lanak 10. 1. Poslodavac mora poduzeti mjere kako bi se radnici upoznali s nacionalnim zakonima ili propisima koji se odnose na zaatitu strojeva i bili obavijeateni na odgovarajui na in o opasnostima koje se mogu pojaviti pri upotrebi strojeva kao i mjerama predostro~nosti koje treba poduzeti. 2. Poslodavac treba uspostaviti i odr~avati takve radne uvjete da se radnici zaposleni na strojevima obuhvaenim ovom Konvencijom ne izla~u nikakvoj opasnosti. lanak 11. 1. Nijedan radnik ne treba koristiti stroj ako predvieni zaatitni ureaji nisu postavljeni. Ni od jednog radnika se ne mo~e zahtijevati da upotrebljava strojeve kod kojih predvieni zaatitni ureaji nisu postavljeni. 2. Ni jedan radnik koji upotrebljava strojeve ne smije predviene zaatitne naprave isklju iti iz rada, niti se takve naprave smiju isklju iti iz rada na bilo kojem stroju koji mora upotrebljavati neki radnik. lanak 12. Ratifikacija ove Konvencije ne utje e na prava radnika koja proistje u iz nacionalnog zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti ili socijalnom osiguranju. lanak 13. Odredbe ovog dijela ove Konvencije koje se odnose na obveze poslodavca i radnika primjenjivat e se, ukoliko nadle~ne vlasti tako odlu e, na samostalne proizvoa e. lanak 14. Radi primjene ovog dijela ove Konvencije, izraz poslodavac tamo gdje to odgovara prema nacionalnim zakonima ili propisima, isto tako ozna ava pomonika poslodavca. Dio IV. MJERE PRIMJENE lanak 15. 1. Moraju se poduzeti sve potrebne mjere, uklju ujui i mjere koje predviaju kazne, kako bi se osigurala efikasna primjena odredaba ove Konvencije. 2. Svaki lan koji ratificira ovu Konvenciju obvezuje se staviti u du~nost odgovarajuoj slu~bi inspekcije kontrolu primjene odredbi ove Konvencije, ili provjeru provedbe odgovarajuoj inspekciji. lanak 16. Sve nacionalne zakone ili propise kojima se omoguava djelovanje odredaba ove konvencije izradit e nadle~ne vlasti poslije savjetovanja s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika i, u datom slu aju, s organizacijama proizvoa a. Dio V. POLJE PRIMJENE lanak 17. 1. Odredbe ove Konvencije primjenjuju se na sve grane privredne djelatnosti osim ako lan koji ratificira ovu Konvenciju ne ograni i njihovu primjenu izjavom koju prila~e uz svoju ratifikaciju. 2. U slu ajevima kada je data izjava kojom se ograni ava primjena: (a) odredbe Konvencije trebaju se primjenjivati bar za poduzea ili grane privredne djelatnosti u odnosu na koje nadle~ne vlasti, poslije savjetovanja sa slu~bama inspekcije rada i sa najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, smatraju da koriste strojeve u veoj mjeri; inicijativa za takva savjetovanja mo~e potei samo od bilo koje spomenute organizacije. (b) u svojim izvjeaima koje podnosi na osnovi lanka 22. Ustava MOR-a lan treba nazna iti svaki napredak koji je u injen u cilju aire primjene odredaba ove Konvencije. 3. Svaki lan koji je dao izjavu suglasno to ki 1. ovog lanka mo~e u svako doba kasnijom izjavom povui tu izjavu u cjelini ili djelomi no. Dio VI. ZAVR`NE ODREDBE lanak 18. Formalne ratifikacije ove Konvencije dostavljaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji ih registrira. lanak 19. 1. Ova Konvencija je obvezna samo za one lanove MOR-a iju je ratifikaciju registrirao generalni direktor. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci poslije datuma kad ratifikacije dva lana budu registrirane od strane generalnog direktora. 3. Prema tome, ova Konvencija stupa na snagu za svakog lana, dvanaest mjeseci poslije datuma kad je njegova ratifikacija registrirana. lanak 20. 1. Svaki lan koji je ratificirao ovu Konvenciju mo~e je otkazati poslije isteka deset godina od dana kada je Konvencija prvi put stupila na snagu aktom koji se dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada za registraciju. Takav otkaz ne stupa na snagu dok ne istekne jedna godina od dana njegove registracije. 2. Svaki lan koji je ratificirao ovu Konvenciju i koji nije u roku od godine dana poslije isteka razdoblja od deset godina spomenutog u prethodnoj to ci iskoristio pravo otkaza predvieno u ovom lanku bit e obvezan za sljedee razdoblje od deset godina i poslije kojeg mo~e otkazati ovu Konvenciju po isteku svakog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim u ovom lanku. lanak 21. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavjeatava sve lanove MOR-a o registraciji svih ratifikacija i otkaza koje su mu dostavili lanovi organizacije. 2. Kad obavjeatava lanove organizacije o registraciji druge ratifikacije koja mu je dostavljena, generalni direktor treba skrenuti pozornost lanova organizacije na dan kad ova Konvencija stupa na snagu. lanak 22. Generalni direktor MOR-a dostavlja generalnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije, prema lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima otkaza koje je on registrirao shodno odredbama prethodnih lanova. lanak 23. Kad to smatra potrebnim, Upravno vijee MOR-a podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra potrebu uvratenja na dnevni red Skupatine pitanja njene cjelovite ili djelomi ne revizije. lanak 24. 1. Za slu aj da Skupatina usvoji neku novu konvenciju kojom se revidira ova Konvencija u cjelini ili djelomi no, i osim ako ova Konvencija druk ije ne predvia: (a) ratifikacija nove konvencije o reviziji od strane jednog lana povla i po sili zakona neposredan otkaz ove Konvencije i pored odredaba lanka 20. pod uvjetom da je nova Konvencija o reviziji stupila na snagu; (b) od dana kad nova Konvencija o reviziji stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju od strane lanova. 2. Ova Konvencija ostaje u svakom slu aju na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanove koji su je ratificirali, ali nisu ratificirali Konvenciju u reviziji. lanak 25. Francuska i engleska verzija teksta ove Konvencije podjednako su vjerodostojne. Konvencija br.136 - O zaatiti od opasnosti trovanja benzolom Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, koja se sastala na svoje 56. zasjedanje 20. lipnja 1971. godine, Odlu ila je usvojiti odreene prijedloge u pogledu zaatite od opasnosti koje prouzrokuje benzol, sadr~ane u 6. to ki dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ove prijedloge formulirati u obliku meunarodne konvencije, usvojila je 23. lipnja 1971. godine sljedeu konvenciju koja se nazva Konvencija o benzolu, 1971. godine. lanak 1. Ova Konvencija se primjenjuje na sve djelatnosti kod kojih dolazi do izlaganja riziku: (a) aromati nom ugljikovodi nom benzolu C6H6, koji se u daljnjem tekstu naziva benzol; (b) proizvodima u kojima sadr~aj benzola prelazi 1% zapremine, u daljnjem tekstu proizvodi koji sadr~e benzol. lanak 2. 1. Kad god su raspolo~ivi neakodljivi ili manje akodljivi proizvodi za zamjenu, treba ih koristiti umjesto benzola ili proizvoda koji sadr~e benzol. 2. Stavak 1. ovog lanka ne primjenjuje se na: (a) proizvodnju benzola; (b) upotrebu benzola za kemijsku sintezu; (c) upotrebu benzola u motornom gorivu; (d) analiti ki ili istra~iva ki rad koji se vrai u laboratorijima. lanak 3. 1. Nadle~ni organ u jednoj zemlji mo~e odobriti privremena odstupanja od postotka propisanog u lanku 1. to ka (b) i od odredbe u lanku 2. stavak 1. ove konvencije pod uvjetima i u vremenskom razdoblju koji e se utvrditi poslije konzultacija s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, tamo gdje postoje. 2. U takvom slu aju odnosna lanica e svojim izvjeaem o primjeni ove konvencije, koje se podnose na osnovi lanka 22. Ustava Meunarodne organizacije rada, iznijeti kako su ova odstupanja regulirana njenim zakonima i kakva je praksa u tom pogledu, kao i u injeni napredak ka potpunoj primjeni odredaba Konvencije. 3. Po isteku tri godine od datuma kada je ova Konvencija prvi put stupila na snagu, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada e podnijeti Skupatini specijalno izvjeae o primjeni stavka 1. i 2. ovog lanka, koji bi sadr~ao i prijedloge koje smatra korisnim u cilju daljnje akcije u ovom pogledu. lanak 4. 1. Upotrebu benzola i proizvoda koji sadr~e benzol treba zabraniti u odreenim radnim procesima koje treba precizirati nacionalnim zakonom ili propisima. 2. Ovom zabranom treba obustaviti bar upotrebu benzola i proizvoda koji sadr~e benzol kao rastvara  ili razrjeiva , osim kada se proces obavlja u posebno izoliranoj prostoriji ili kada postoje druge podjednako sigurne metode rada. lanak 5. Treba poduzeti mjere higijensko-tehni ke zaatite kako bi se osigurala efikasna zaatita radnika izlo~enih benzolu ili proizvodima koji sadr~e benzol. lanak 6. 1. U prostorijama u kojima se proizvodi, rukuje ili koristi benzol i proizvodi koji sadr~e benzol moraju se poduzeti sve potrebne mjere da se sprije i ispuatanje benzolovih para u atmosferu radnih prostora. 2. Ako su radnici izlo~eni benzolu ili proizvodima koji sadr~e benzol, poslodavac treba osigurati da koncentracija benzola u atmosferi radnih prostorija ne prelazi maksimum koji e utvrditi nadle~ni organ i koji ne prelazi grani nu vrijednosti od 25 dijelova na milijun (80 mg/m2). 3. Nadle~ni organ e izdati upute o vraenju mjerenja koncentracije benzola u atmosferi radnih prostorija. lanak 7. 1. Radne procese kod kojih se koristi benzol ili proizvodi koji sadr~e benzol treba obavljati, ukoliko je to mogue, u posebno izoliranoj prostoriji. 2. Kada nije mogue obavljati radne procese u posebno izoliranoj prostoriji, radna mjesta na kojima se koriste benzol ili proizvodi koji sadr~e benzol trebaju biti opremljena efikasnim sredstvima koja bi osigurala otklanjanje benzolovih para u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za zaatitu zdravlja radnika. lanak 8. 1. Radnici ija ko~a mo~e doi u dodir s tekuim benzolom ili tekuim proizvodima koji sadr~e benzol moraju biti opremljeni adekvatnim sredstvima osobne zaatite od rizika apsorbiranja benzola preko ko~e. 2. Radnici koji iz posebnih razloga mogu biti izlo~eni koncentracijama benzola u atmosferi radnih prostorija, koje prelaze maksimum iz lanka 6. stavka 2. ove Konvencije, moraju se opskrbiti sredstvima osobne zaatite od opasnosti udisanja benzolovih para. Du~inu izlo~enosti treba ato je mogue viae ograni iti. lanak 9. 1. Radnici koji se zapoaljavaju na poslovima koji povla e izlaganje benzolu ili proizvodima koji sadr~e benzol trebaju se podvrgnuti: (a) temeljnom lije ni kom pregledu prije zapoaljavanja, uklju ujui i pregled krvi, da bi se utvrdilo jesu li sposobni za rad; (b) kasnijim periodi nim pregledima, uklju ujui i bioloake testove (kao i pregled krvi) u vremenskim razmacima koji e se utvrditi nacionalnim zakonima ili propisima. 2. Nadle~ni organ u zemlji mo~e, poslije konzultacije sa zainteresiranim najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika, tamo gdje postoje, dopustiti izuzee od obveza iz stavka 1. ovog lanka za odreene kategorije radnika. lanak 10. 1. Lije ni ki pregledi predvieni u lanku 9. ove konvencije: (a) vrait e se uz odgovornost kvalificiranog lije nika, s kojim se slo~io nadle~ni organ i uz pomo, prema potrebi, ovlaatenog laboratorija; (b) bit e ovjereni na odgovarajui na in. 2. Troakove lije ni kih pregleda nee snositi radnici. lanak 11. 1. }ene koje imaju lije ni ko uvjerenje da su u drugom stanju i majke koje doje djecu ne smiju se zapoaljavati na poslovima kod kojih dolazi do izlaganja benzolu ili proizvodima koji sadr~e benzol. 2. Osobe koje nisu napunile 18 godina starosti ne smiju se zapoaljavati na poslovima kod kojih dolazi do izlaganja benzolu ili proizvodima koji sadr~e benzol, s tim ato se ova zabrana ne mora primjenjivati na osobe ispod 18 godina koje se nalaze na akolovanju ili osposobljavanju i koja su pod odgovarajuom stru nom i akolskom kontrolom. lanak 12. Rije  benzol i potrebni simboli koji ozna avaju opasnost trebaju biti jasno vidljivi na svakom kontejneru u kojem se nalazi benzol ili proizvodi koji sadr~e benzol. lanak 13. Svaka lanica mora poduzeti odgovarajue mjere kako bi svaki radnik izlo~en benzolu ili proizvodima koji sadr~e benzol dobio odgovarajue upute o mjerama za zaatitu zdravlja i spre avanje nesrea, kao i o mjerama koje treba poduzeti u slu aju kada se poka~u simptomi trovanja. lanak 14. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju: (a) poduzet e, putem zakona ili propisa ili na bilo koji drugi na in koji je suglasan s nacionalnom praksom i uvjetima, mjere koje su potrebne za provedbu ove Konvencije; (b) odredit e, shodno nacionalnoj praksi, osobu ili osobe koje su obvezne osigurati primjenu odredaba ove Konvencije; (c) obvezuje se da e osigurati odgovarajue slu~be inspekcije koje bi kontrolirale primjenu odredaba ove Konvencije ili se uvjerila da je odgovarajua inspekcija izvraena. lanak 15. Formalna ratifikacija ove Konvencije bit e dostavljena generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 16. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije je ratifikacije registrirao generalni direktor. 2. Ona stupa na snagu poslije 12 mjeseci od dana kada je generalni direktor registrirao ratifikaciju dviju lanica. 3. Poslije toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu poslije 12 mjeseci od datuma kada je registrirana njena ratifikacija. lanak 17. 1. lanica koji je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati po isteku deset godina od dana kada je Konvencija prvi put stupila na snagu, putem akta koji se dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Otkazivanje stupa na snagu tek po isteku godine dana od dana kada je registrirano. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja u roku od godinu dana po isteku desetogodianjeg razdoblja spomenutog u prethodnom stavku ne iskoristi pravo otkazivanja predvieno u ovom lanku, bit e obvezana za sljedee razdoblje od deset godina, a poslije toga mo~e otkazati ovu Konvenciju po isteku svakog razdoblja od deset godina, pod uvjetom predvienim u ovom lanku. lanak 18. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavijestit e sve lanice Meunarodne organizacije rada o registraciji svih ratifikacija i otkazivanja koje su mu dostavile lanice Organizacije. 2. Kada bude obavjeatavao lanice Organizacije o registraciji druge ratifikacije koja mu je dostavljena, generalni direktor e upozoriti lanice Organizacije na datum stupanja Konvencije na snagu. lanak 19. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada e dostaviti generalnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije, shodno lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, detaljne podatke o svim ratifikacijama i otkazivanjima koja je on registrirao suglasno odredbama prethodnih lanaka. lanak 20. Kada to smatra potrebnim Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i ispitat e potrebu uvratavanja na dnevni red Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 21. 1. Ukoliko Skupatina usvoji novu konvenciju kojom se revidira ova Konvencija u cjelini ili djelomi no, onda, ukoliko nova Konvencija druk ije ne predvia: (a) ratificiranje od strane jedne lanice nove konvencije kojom se vrai revizija povla i ISO ure neposredno otkazivanje ove Konvencije, usprkos odredbama lanka 17., ako i kada nova Konvencija kojom se vrai revizija stupa na snagu; (b) od datuma stupanja na snagu nove konvencije kojom se vrai revizija, ova Konvencija prestaje biti otvorena lanovima za ratifikaciju. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanove koji su je ratificirali ali nisu ratificirali konvenciju kojom se vrai revizija. lanak 22. Engleski i francuski tekstovi ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.139 - O sprje avanju i kontroli profesionalnih rizika uzrokovanih kancerogenim supstancama i agensima Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je u }enei sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada i koja se sastala na svom 59. zasjedanju, 5. lipnja 1974. godine, Imajui na umu uvjete Konvencije i Preporuke o zaatiti od radijacije iz 1960. godine i Konvencije i Preporuke o benzolu od 1971. godine, smatrajui da je po~eljno ustanovljenje meunarodne norme o zaatiti od kancerogenih supstanci i agenasa, imajui na umu odgovarajui rad ostalih meunarodnih organizacija, a posebno Svjetske zdravstvene organizacije i Meunarodne agencije za istra~ivanje raka, s kojima Meunarodna organizacija rada surauje, odlu ivai prihvatiti neke prijedloge o kontroli i sprje avanju profesionalnih rizika uzrokovanih kancerogenim supstancama i agensima, ato je peta to ka dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai te prijedloge sastaviti u obliku meunarodne konvencije, donosi 24. lipnja 1974. godine ovu konvenciju, koja e se nazvati Konvencija o profesionalnom karcinomu, 1974. godine. lanak 1. 1. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju povremeno odreuje kancerogene supstance i agense kojima je zabranjeno profesionalno izlaganje ili koji podlije~u odobrenju ili kontroli te one na koje se primjenjuju druge odredbe ove Konvencije. 2. Izuzea od zabrane mogu se dopustiti samo izdavanjem odobrenja u kojem e se, u svakom pojedina nom slu aju, precizirati uvjeti kojima treba biti udovoljeno. 3. Pri odreivanju supstanca i agenasa, prema stavku 1. ovog lanka, treba voditi ra una o najnovijim informacijama sadr~anim u kodeksima prakse ili priru nicima koji Meunarodni ured rada mo~e izraditi te u informacijama drugih nadle~nih organa. lanak 2. 1. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju ulo~it e sve napore da se kancerogene supstance i agensi, kojima radnici mogu biti izlo~eni tijekom svoga rada zamijene nekancerogenim supstancama i agensima ili manje atetnim supstancama ili agensima. Pri izboru supstituta za supstance ili agense treba voditi ra una o njihovim kancerogenim, toksi nim i drugim svojstvima. 2. Broj radnika izlo~enih kancerogenim supstancama ili agensima te trajanje tog izlaganja moraju biti svedeni na minimum koji osigurava sigurnost. lanak 3. Svaka lanica koja ratificira ovu konvenciju propisuje mjere koje e se poduzeti za zaatitu radnika od opasnosti izlaganja kancerogenim supstancama ili agensima i osigurava uvoenje odgovarajueg sustava evidencije. lanak 4. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju poduzima mjere da radnici koji su izlo~eni ili postoje izgledi da budu izlo~eni kancerogenim supstancama ili agensima dobiju sve raspolo~ive informacije o opasnostima u vezi s tim i o mjerama koje treba poduzeti. lanak 5. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju poduzima mjere kako bi radnicima osigurala lije ni ke preglede ili bioloake ili druge testove ili ispitivanja za trajanja zaposlenja ili nakon toga, koji su potrebni da bi se ocijenilo njihovo izlaganje i kontroliralo njihovo zdravstveno stanje u pogledu profesionalnih rizika. lanak 6. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju: (a) poduzima, zakonom ili propisom ili na drugi na in koji je u skladu s nacionalnom praksom i uvjetima i u suradnji s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, mjere koje mogu biti potrebne za provoenje odredaba ove Konvencije u djelo; (b) odreuju, u skladu s nacionalnom praksom, osobe odnosno organe koji su odgovorni za poatovanje odredaba ove Konvencije; (c) obvezuje se osigurati odgovarajue inspekcijske slu~be radi nadzora nad primjenom ove Konvencije, ili se uvjeriti da je odgovarajua inspekcija izvraena. lanak 7. Priopenje o formalnim ratifikacijama ove konvencije dostavlja se Generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, radi registracije. lanak 8. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije je priopenje o ratifikaciji registrirao generalni direktor. 2. Konvencija stupa na snagu 12 mjeseci od dana kad je generalni direktor registrirao priopenje dviju lanica o ratifikaciji. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu 12 mjeseci od dana registriranja njezina priopenja o ratifikaciji. lanak 9. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon proteka razdoblja od deset godina, ra unajui od datuma kad je Konvencija prvi put stupila na snagu, upuivanjem generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, radi registracije. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja tijekom godine koja dolazi nakon proteka desetogodianjeg razdoblja spomenutog u stavku 1. ovog lanka, ne iskoristi pravo otkaza predvieno u ovom lanku, podlije~e obvezama Konvencije i u sljedeem razdoblju od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju nakon isteka desetogodianjeg razdoblja, uz uvjete predviene u ovom lanku. lanak 10. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada obavjeatava sve lanice Meunarodne organizacije rada o svakom registriranom priopenju o ratifikaciji i otkazu koje mu dostave lanice Organizacije. 2. Generalni direktor skree pozornost lanicama Organizacije na datum stupanja Konvencije na snagu, pri obavjeatavanju lanica Organizacije o registriranju priopenja o drugoj ratifikaciji koje se njemu dostavlja. lanak 11. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavlja generalnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije, prema lanku 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i otkazima ato ih je on registrirao, u skladu s odredbama prethodnih lanaka ove Konvencije. lanak 12. Kad bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra je li po~eljno stavljanje na dnevni red Skupatine pitanja njezine potpune ili djelomi ne revizije. lanak 13. 1. Ako Skupatina donese novu konvenciju kojom se ova Konvencija revidira u cijelosti ili djelomi no, onda e, osim ako nova Konvencija druga ije ne predvia: (a) ratifikacija nove revidirane konvencije od strane jedne lanice povla iti ipso iure neposredan otkaz ove konvencije, bez obzira na odredbe lanka 9. ove Konvencije, ako i kad nova revidirana Konvencija stupi na snagu; (b) na dan stupanja nove revidirane konvencije na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju od strane lanica. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ne ostaje na snazi u svojem sadaanjem obliku i po svojem sadaanjem zna enju za one lanice koje su je ratificirale, a nisu ratificirale revidiranu konvenciju. lanak 14. Tekstovi ove Konvencije na engleskom i francuskom jeziku jednako vjerodostojni. Konvencija br.148 - O radnoj sredini Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastala se 1. lipnja 1977. godine na svom 63. zasjedanju i, upoznavai se s postojeim Konvencijama i preporukama koje postoje i koje se odnose na ovu materiju, posebno s Preporukom o zaatiti zdravlja radnika iz 1956. godine, Konvencijom o materijalnim naknadama u slu aju povreda na radnom mjestu i profesionalnih bolesti iz 1964. godine, Konvencijom i Preporukom o higijeni (trgovine i kancelarije) iz 1964. godine, Konvencijom o benzolu iz 1971. godine i Konvencijom i preporukom o karcinomu izazvanom obavljanjem profesije, iz 1974. godine, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na radnu sredinu kao ato su: atmosfersko zagaenje, buka i vibracije, koje predstavljaju etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai ove prijedloge formulirati u obliku meunarodne konvencije, usvojila je 20. lipnja 1977. godine Konvenciju o radnoj sredini (zagaenje zraka, buka i vibracije) iz 1977. godine: Dio I. OBLAST PRIMJENE I DEFINICIJE lanak 1. 1. Ova se Konvencija primjenjuje na sve sektore privreivanja. 2. Zemlja lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e, poslije konzultacija sa zainteresiranim predstavni kim organizacijama poslodavaca i radnika, ako one postoje, izuzeti od primjene ove Konvencije posebne grane privreivanja, ako njena primjena prouzrokuje probleme znatnijeg obujma. 3. Svaka zemlja lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora navesti, u prvom izvjeau o njenoj primjeni koja je du~na podnijeti prema lanku 22. Ustava MOR-a, one privredne grane koje su izuzete shodno stavku 2. ovog lanka, uz odgovarajuu argumentaciju, a u sljedeim izvjeaima iznijeti podatke o stanju zakonodavstva i prakse koji se odnose na spomenute kategorije, navodei pritom u kojoj mjeri e biti primijenjena ili predlo~ena primjena ove Konvencije u odnosu na spomenute privredne grane. lanak 2. 1. Svaka zemlja lanica, poslije savjetovanja s predstavni kim organizacijama poslodavaca i radnika, ako one postoje, mo~e odvojeno prihvatiti obveze koje su predviene ovom Konvencijom u vezi sa: (a) zagaenjem zraka; (b) bukom; (c) vibracijama. 2. Zemlja lanica koja ne prihvati obveze predviene ovom Konvencijom za jednu ili viae kategorija rizika, navest e to u svom ratifikacijskom instrumentu i dat e obrazlo~enje u prvom izvjeau o primjeni Konvencije koji je du~na podnijeti prema lanku 22. Ustava MOR-a, u naknadnim izvjeaima iznijet e stanje svog zakonodavstva i prakse u pogledu kategorija rizika koje su predmet isklju enja, navodei, pritom, u kojoj je mjeri ova Konvencija primijenjena ili predlo~ena njena primjena u odnosu na svaku kategoriju rizika. 3. Svaka zemlja lanica koja prilikom ratifikacije nije prihvatila obveze predviene ovom Konvencijom za sve kategorije rizika, du~na je naknadno, kada bude smatrala da okolnosti to dozvoljavaju, obavijestiti generalnog direktora Meunarodnog ureda rada da prihvaa obveze predviene ovom Konvencijom za jednu ili viae kategorija koje su prethodno bile izuzete. lanak 3. U smislu ove Konvencije: (a) izraz zagaenje zraka odnosi se na svaki zrak koji je kontaminiran tvarima atetnim za zdravlje ili opasnim na drugi na in, bez obzira na njihovo agregatno stanje; (b) izraz buka odnosi se na svaki zvuk koji bi mogao izazvati gubitak sluha ili koji ateti zdravlju ili je opasan na drugi na in; (c) izraz vibracije odnosi se na sve vibracije koje se prenose na ljudsko tijelo putem vrstih struktura i koje su atetne za zdravlje ili opasne na drugi na in. Dio II. OPE ODREDBE lanak 4. 1. Nacionalnim zakonodavstvom mora se propisati da e se u odgovarajuim slu ajevima biti poduzete mjere u samoj radnoj sredini kako bi se sprije ili i ograni ili profesionalni rizici uslijed zagaenja zraka, buke i vibracija i radnici zaatitili od ovih rizika. 2. Odredbe o na inu primjene propisanih mjera mogu se usvojiti kao tehni ke norme, zbirke prakti nih uputa ili na drugi odgovarajui na in lanak 5. 1. Primjenjujui odredbe ove Konvencije, nadle~ni je organ du~an djelovati u suradnji s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika. 2. Predstavnici poslodavaca i radnika bit e uklju eni u razradu odredaba i mjera koje budu propisane shodno lanku 4. 3. Izmeu poslodavaca i radnika treba se uspostaviti ato u~a suradnja na svim razinama, radi primjene mjera propisanih na osnovi ove Konvencije. 4. Predstavnicima poslodavaca i radnika odnosno poduzea bit e omogueno da praenje inspektora prilikom kontrole primjene mjera koje su propisane shodno ovoj konvenciji, osim ako inspektori ne smatraju da to ometa djelotvornost kontrole. lanak 6. 1. Poslodavci su du~ni primjenjivati propisane mjere. 2. Kad god dva ili viae poslodavaca istovremeno poduzimaju aktivnosti na istom radnom mjestu, njihova je du~nost suraivati na primjeni propisanih mjera, pri emu se ne umanjuje odgovornost radnika koje zapoaljavaju. Nadle~ni organ e u odgovarajuim slu ajevima propisati na koji e se na in ostvarivati ova suradnja. lanak 7. 1. Radnici su du~ni poativati propise o sigurnosti koji se odnose na sprje avanje i ograni avanje profesionalnih rizika uslijed zagaenja zraka, bude ili vibracija na radnim mjestima i zaatitu od tih rizika. 2. Radnici ili njihovi predstavnici imat e pravo podnijeti prijedloge, dobivati obavijesti i potrebnu obuku i obraati se odgovarajuem organu da bi osigurali zaatitu od profesionalnih rizika uslijed zagaenja zraka, buke ili vibracija u radnoj sredini. Dio III. PREVENTIVNE I ZA`TITNE MJERE lanak 8. 1. Nadle~ni organ je du~an utvrditi kriterije koji e omoguiti da se definiraju rizici izlaganja zagaenju zraka, buci ili vibracijama na radnom mjestu i da, polazei od tih kriterija, odredi granica tog izlaganja. 2. Prigodom razrade kriterija i odreivanja granica izlaganja, nadle~ni je organ du~an voditi ra una o mialjenju stru nih osoba koje imaju najreprezentativnije zainteresirane organizacije poslodavaca i radnika. 3 Kriteriji i granice izlaganja moraju se utvrivati, upotpunjavati i revidirati u redovnim vremenskim razmacima, u svjetlu novih spoznaja i podataka, kako domaih tako i meunarodnih, vodei ra una, koliko je to mogue, o svakom poveanju profesionalnih rizika do kojih dolazi zbog izlaganja veem broju akodljivih faktora na radnom mjestu. lanak 9. Na radnom mjestu mora, koliko je mogue, biti otklonjen svaki rizik uslijed zagaenosti zraka, buke i vibracija: (a) tehni kim mjerama koje se primjenjuju na nova postrojenja i na nove postupke prilikom projektiranja ili postavljanja, ili tehni kim dodatnim sredstvima koja se stavljaju na postojea postrojenja ili se koriste u postupcima, a kada to nije mogue, (b) dopunskim mjerama u organizaciji rada. lanak 10. Ako se mjerama donesenim na osnovi lanka 9. ne posti~e smanjenje zagaenosti zraka, bude i vibracije na radnom mjestu do granica utvrenih shodno lanku 8., poslodavac je du~an osigurati i odr~avati odgovarajuu individualnu zaatitnu opremu. Poslodavac ne mo~e tra~iti od radnika da radi bez individualne zaatite opreme predviene ovim lankom. lanak 11. 1. Stanje zdravlja radnika koji su izlo~eni ili mogu biti izlo~eni profesionalnim rizicima uslijed zagaenja zraka, buke ili vibracija na radnom mjestu, mora se kontrolirati u odgovarajuim vremenskim razmacima, u uvjetima i na na in koji utvruje nadle~ni organ. Kontrola se sastoji od lije ni kog pregleda, pod uvjetima koje odreuje nadle~ni organ. 2. Kontrola predviena u stavku 1. ovog lanka mora biti besplatna za radnika. 3. Kad se radniku, na mjestu koje je izlo~eno zagaenosti zraka, buci i vibracijama, ne preporu uje du~i rad iz zdravstvenih razloga, moraju se poduzeti sve mjere, u skladu s domaom praksom i uvjetima, da se on premjesti na neko drugo prikladno mjesto ili da mu se osigura isti dohodak u vidu primanja iz fondova socijalnog osiguranja ili na neki drugi na in. 4. Mjere donijete radi provoenja ove konvencije ne smiju se nepovoljno odraziti na prava radnika utvrena zakonskim propisima o socijalnoj sigurnosti ili socijalnom osiguranju. lanak 12. O koriatenju postupaka, materija, strojeva i opreme, koje odreuje nadle~ni organ, a koje podrazumijeva izlaganje radnika profesionalnim rizicima uslijed zagaenja zraka, buke ili vibracija na radnom mjestu, nadle~ni organ mora biti obavijeaten, a on e, ovisno o slu aju, odobriti takvo koriatenje pod propisanim uvjetima ili e ga zabraniti. lanak 13. Sve zainteresirane osobe: a) moraju, na odgovarajui prikladan na in biti obavijeatene o profesionalnim rizicima do kojih mo~e doi na radnom mjestu uslijed zagaenja zraka, buke ili vibracija; b) moraju dobiti odgovarajue upute o raspolo~ivim sredstvima za sprje avanje, ograni avanje i za zaatitu od ovih rizika. lanak 14. Imajui u vidu nacionalne uvjete i mogunosti, poduzimat e se mjere radi poticanja istra~ivanja u oblasti sprje avanja i ograni avanja rizika uslijed zagaivanja zraka, buke i vibracija u radnim sredinama. Dio IV. MJERE ZA OSIGURANJE PRIMJENE lanak 15. Na na in i pod uvjetima koje odredi nadle~ni organ, poslodavac je du~an imenovati nadle~nu osobu ili se koristiti nadle~nim vanjskim slu~bama, ili slu~bom koja opslu~uje viae poduzea, koji e se baviti sprje avanjem ili ograni avanjem zagaenja zraka, buke i vibracija na radnom mjestu. lanak 16. Svaka zemlja lanica du~na je: a) putem zakonodavstva ili na drugi na in, u skladu s domaom praksom i uvjetima, poduzeti neophodne mjere, uklju ujui i odgovarajue sankcije, radi provoenja odredaba ove Konvencije; b) osigurati odgovarajue inspekcijske slu~be radi nadzora nad primjenom odredaba ove Konvencije ili utvrditi da se stvarno vrai odgovarajua inspekcija. Dio V. ZAVR`NE ODREDBE lanak 17. Formalna ratifikacija ove Konvencije priopava se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, koji e je registrirati. lanak 18. 1. Ova Konvencija je obvezna samo za lanove Meunarodne organizacije rada iju je ratifikaciju registrirao generalni direktor. 2. Konvencija stupa na snagu dvanaest mjeseci poato generalni direktor registrira ratifikaciju dvije lanice. 3. Poslije toga, ova Konvencija stupa na snagu, za svaku zemlju lanicu, po isteku dvanaest mjeseci od registriranja njene ratifikacije. lanak 19. 1. Svaka zemlja lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e, po isteku desetogodianjeg razdoblja od njenog prvobitnog stupanja na snagu, otkazati u cjelini ili u odnosu na jednu ili viae kategorija rizika spomenutih u lanku 2., aktom koji se dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji ga registrira. Otkaz stupa na snagu po isteku godine dana od registracije akta o otkazivanju. 2. Za zemlju lanicu koja je ratificirala ovu Konvenciju i koja u roku od godinu dana po isteku desetogodianjeg razdoblja spomenutog u prethodnom stavku ne koristi pravo otkaza predvieno ovim lankom, ova Konvencija je obvezna za jedno desetogodianje razdoblje, a poslije toga moi e se otkazati po isteku svakog desetogodianjeg razdoblja, pod uvjetima predvienim u ovom lanku. lanak 20. 1. Generalni direktor Meunarodne organizacije rada izvjeatava o registriranju svih ratifikacija i otkaza koja mu dostavljaju lanice Organizacije. 2. Obavjeatavajui lanice Organizacije o registriranju druge ratifikacije koja mu se dostavlja, generalni direktor e skrenuti pozornost lanicama Organizacije na datum stupanja ove Konvencije na snagu. lanak 21. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopava generalnom tajniku Ujedinjenih naroda, u cilju registriranja u skladu s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, sve podatke o svim ratifikacijama i otkazima koje je registrirao u skladu s prethodnim lancima. lanak 22. Kad je nu~no, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnosi Opoj skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmatra potrebu uvratavanja na dnevni red Skupatine pitanje njene potpune ili djelomi ne revizije. lanak 23. 1. U slu aju da Skupatina usvoji novu konvenciju kojom se ova Konvencija potpuno ili djelomi no revidira i ako novom konvencijom nije druk ije predvieno: a) ratifikacija od strane jedne lanice nove konvencije kojom se vrai revizija, samim tim, bez obzira na lanak 19. povla i trenutni otkaz ove Konvencije, pod uvjetom da je nova Konvencija kojom se vrai revizija stupila na snagu; b) onog dana kada nova Konvencija kojom se vrai revizija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju. 2. Ova Konvencija e u svakom slu aju ostati na snazi u svom sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale a nisu ratificirale konvenciju kojom se vrai revizija. lanak 24. Tekstovi ove Konvencije na engleskom i francuskom jeziku su jednako vjerodostojni. Konvencija br. 155  O sigurnosti i zaatiti zdravlja na radu i o radnom okru~enju OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom aezdeset i sedmom zasjedanju 3. lipnja 1981., i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi sa sigurnoau i zaatitom zdravlja na radu i radnim okru~enjem, a ato je aesta to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai ovim prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije; usvaja 22. lipnja 1981.g. sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o sigurnosti i zaatiti zdravlja na radu iz 1981.: I. dio - OPSEG i definicije lanak 1. 1. Ova Konvencija se primjenjuje na sve grane gospodarske djelatnosti. 2. lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e, nakon savjetovanja, koje treba odr~ati ato je mogue prije, s reprezentativnim organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, isklju iti iz njene primjene, djelomi no ili u cijelosti, odreene grane gospodarske djelatnosti, kao ato su pomorstvo ili ribarstvo, a u odnosu na koje se javljaju posebni problemi veeg zna enja. 3. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora u svom prvom izvjeau o primjeni Konvencije koje se podnosi na temelju lanka 22. Statuta Meunarodne organizacije rada nabrojiti sve grane koje su isklju ene u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka i navesti razloge za takvo isklju enje te opis mjera koje su poduzete kako bi se zaposlenicima u isklju enim granama osigurala odgovarajua zaatita, te mora u narednim izvjeaima nazna iti svaki napredak prema njenoj airoj primjeni. lanak 2. 1. Ova Konvencija se primjenjuje na sve radnike u obuhvaenim granama gospodarske djelatnosti. 2. lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e, nakon savjetovanja, koje treba odr~ati ato je mogue prije, s reprezentativnim organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, isklju iti iz njene primjene, djelomi no ili u cijelosti, ograni ene kategorije radnika u odnosu na koje postoje posebne poteakoe. 3. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora u svom prvom izvjeau o primjeni Konvencije koje se podnosi na temelju lanka 22. Statuta Meunarodne organizacije rada nabrojiti sve ograni ene kategorije radnika koje su isklju ene u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka i navesti razloge za takvo isklju enje, te mora u narednim izvjeaima nazna iti svaki napredak prema njenoj airoj primjeni. lanak 3. U svrhu ove Konvencije: (a) izraz grane gospodarske djelatnosti obuhvaa sve grane u kojima su radnici zaposleni, uklju ujui javne slu~be; (b) izraz radnici obuhvaa sve zaposlene osobe, uklju ujui zaposlenike u javnim slu~bama; (c) izraz radno mjesto obuhvaa sva mjesta na kojima radnici moraju biti ili na koja moraju ii zbog svog posla i koja su pod izravnom ili neizravnom kontrolom poslodavca; (d) izraz propisi obuhvaa sve odredbe kojima su nadle~na vlast ili vlasti dale snagu zakona; (e) izraz zdravlje, kad se odnosi na rad, ne ozna ava samo izostanak bolesti ili nesposobnosti; on takoer uklju uje tjelesne i duaevne imbenike koji utje u na zdravlje, a koji su u izravnoj vezi sa sigurnoau i higijenom na radu. II. dio - Na ela nacionalne politike lanak 4. 1. Svaka lanica mora, u okviru nacionalnih uvjeta i prakse, te nakon savjetovanja s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika, utvrditi, provoditi i periodi no revidirati jedinstvenu nacionalnu politiku sigurnosti i zaatite zdravlja na radu, te radnog okru~enja. 2. Cilj te politike mora biti spre avanje nesrea i ozljeda, koje utje u na zdravlje, a nastaju kao posljedica rada, povezane su s radom ili se dogaaju tijekom rada, na na in da se umanje, u mjeri u kojoj je to mogue, uzroci opasnosti svojstveni radnom okru~enju. lanak 5. Politika predviena lankom 4. ove Konvencije mora voditi ra una o sljedeim glavnim podru jima djelovanja u onoj mjeri u kojoj ona utje u na sigurnost i zaatitu zdravlja na radu i radno okru~enje: (a) projektiranje, ispitivanje, odabir, zamjena, ugraivanje, razmjeataj, uporaba i odr~avanje materijalnih elemenata rada (radna mjesta, radno okru~enje, alati, strojevi i oprema, kemijske, fizikalne i bioloake tvari i agensi, radni procesi); (b) odnosi izmeu materijalnih elemenata rada i osoba koje obavljaju ili nadgledaju rad, te prilagoavanje strojeva, opreme, radnog vremena, organizacije rada i radnih procesa tjelesnim i duaevnim sposobnostima radnika; (c) izobrazba, uklju ujui potrebno stru no usavraavanje, kvalifikacije i motivaciju osoba koje sudjeluju, u bilo kojem svojstvu, u postizanju odgovarajuih razina sigurnosti i zdravlja; (d) komunikacija i suradnja na razini radne skupine i poduzea, te na svim odgovarajuim razinama zaklju no s nacionalnom razinom; (e) zaatita radnika i njihovih predstavnika od stegovnih mjera zbog djelovanja koje su ispravno poduzeli sukladno politici predvienoj lankom 4. ove Konvencije. lanak 6. Politika predviena lankom 4. ove Konvencije mora sadr~avati naznake odnosnih du~nosti i odgovornosti javnih vlasti, poslodavaca, radnika i ostalih u odnosu na sigurnost i zaatitu zdravlja na radu i radno okru~enje, uzimajui u obzir i komplementarnu narav takvih odgovornosti i nacionalne uvjete i praksu. lanak 7. Stanje sigurnosti i zaatite zdravlja na radu i radnog okru~enja mora se u odgovarajuim vremenskim razmacima preispitati bilo u cijelosti ili u odnosu na pojedina podru ja s ciljem identificiranja glavnih problema, razvijanja djelotvornih na ina njihovog rjeaavanja i prioriteta djelovanja, kao i ocjene rezultata. III. dio - Djelovanje na nacionalnoj razini lanak 8. Svaka lanica mora, donoaenjem zakona ili drugih propisa ili na drugi na in u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom i uz savjetovanje s reprezentativnim organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, poduzeti sve potrebne mjere za provedbu lanka 4. ove Konvencije. lanak 9. 1. Provoenje zakona i propisa koji ureuju sigurnost i zaatitu zdravlja na radu i radno okru~enje mora se osigurati kroz dostatan i primjeren sustav inspekcije. 2. Sustav provedbe mora predvidjeti odgovarajue kazne za kraenje zakona i drugih propisa. lanak 10. Poduzet e se mjere kojima je svrha olakaati poslodavcima i radnicima ispunjavanje zakonskih obveza. lanak 11. U cilju provoenja politike predviene lankom 4. ove Konvencije, jedna ili viae nadle~nih vlasti mora osigurati progresivno obavljanje sljedeih djelovanja: (a) utvrivanje uvjeta, kada to zahtijeva narav i stupanj opasnosti, koji se odnose na projektiranje, izgradnju i situacijski plan poduzea, po etak njihova rada, vee izmjena koje na njih utje u i promjene njihove namjene, sigurnost tehni ke opreme koja se koristi na radu, kao i primjenu postupaka koje su utvrdile nadle~ne vlasti; (b) odreivanje radnih procesa i tvari i agensa izlaganje kojima mora biti zabranjeno, ograni eno ili uvjetovano odobrenjem ili kontrolom jedne ili viae nadle~nih vlasti; treba uzeti u obzir opasnosti za zdravlje zbog istovremene izlo~enosti veem broju tvari ili agensa; (c) utvrivanje i primjena postupaka za prijavu nesrea na radu i profesionalnih bolesti od strane poslodavaca i, gdje je to primjereno, osiguravajuih ustanova i ostalih izravno zainteresiranih, te izrada godianje statistike o nesreama na radu i profesionalnim bolestima; (d) provoenje istraga kad izgleda da su slu ajevi nesrea na radu i profesionalnih bolesti ili ostalih ozljeda koje su nastale tijekom rada ili u vezi s radom posljedica opasnih situacija; (e) godianje objavljivanje podataka o mjerama poduzetim u skladu s politikom iz lanka 4. ove Konvencije i o nesreama na radu, profesionalnim bolestima i ostalim ozljedama koje su nastale tijekom rada ili u vezi s radom; (f) ustrojavanje ili proairivanje sustava za ispitivanje kemijskih, fizikalnih ili bioloakih agensa u odnosu na opasnost koju oni predstavljaju za zdravlje radnika, a uzimajui u obzir nacionalne uvjete i mogunosti. lanak 12. U skladu s nacionalnim zakonima i praksom moraju se poduzimati mjere kojima se osigurava da svi koji projektiraju, proizvode, uvoze, osiguravaju ili premjetaju strojeve, opremu ili tvari u profesionalne svrhe: (a) mogu provjeriti da, u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, strojevi, oprema ili tvari ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje osoba koje se njima pravilno koriste; (b) stave na raspolaganje informacije o pravilnom instaliranju i uporabi strojeva i opreme, kao i o pravilnoj uporabi tvari, te informacije o opasnostima koje prijete od strojeva i opreme i opasnih svojstava kemijskih tvari i fizikalnih ili bioloakih agensa ili proizvoda, kao i upute o tome kako se opasnosti mogu izbjei; (c) provode analize i istra~ivanja ili na drugi na in prate znanstvene i tehni ke spoznaje potrebne za usklaivanje s podstavcima (a) i (b) ovoga lanka. lanak 13. Radnik koji se udaljio s radnog mjesta u situaciji za koju ima opravdani razlog vjerovati da za njegov ~ivot i zdravlje predstavlja neposrednu i ozbiljnu opasnost, mora biti zaatien od negativnih posljedica u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom. lanak 14. Potrebno je poduzeti mjere koje imaju za cilj poticati, na na in koji je primjeren nacionalnim uvjetima i praksi, uvoenje pitanja sigurnosti, zaatite zdravlja na radu i radnog okru~enja na sve razine obrazovanja i izobrazbe, uklju ujui viae tehni ko, medicinsko i stru no obrazovanje na na in koji zadovoljava potrebe izobrazbe svih radnika. lanak 15. 1. U cilju osiguranja ujedna enosti politike predviene lankom 4. ove Konvencije i mjera za njezinu provedbu, svaka lanica mora, nakon savjetovanja s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika i ostalim tijelima, ato je mogue prije utvrditi organizaciju, u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom, kojom se osigurava potrebna suradnja izmeu razli itih vlasti i tijela zadu~enih za primjenu II. i III. dijela ove Konvencije. 2. Kad god to zahtijevaju okolnosti, a nacionalni uvjeti i praksa dopuataju, ta organizacija mora uklju ivati osnivanje jednog sredianjeg tijela. IV. dio - Djelovanje na razini poduzea lanak 16. 1. Od poslodavaca se mora zahtijevati da osiguraju, u onoj mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, da radna mjesta, strojevi, oprema i procesi pod njihovom kontrolom budu sigurni i bez opasnosti za zdravlje. 2. Od poslodavaca se mora zahtijevati da osiguraju, u onoj mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, da kemijske, fizikalne i bioloake tvari i agensi pod njihovom kontrolom nisu opasni za zdravlje kad se poduzmu odgovarajue mjere zaatite. 3. Od poslodavaca se mora zahtijevati da, gdje je to potrebno, osiguraju odgovarajuu zaatitnu odjeu i zaatitnu opremu kako bi se, u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, sprije ile opasnosti od nesrea ili atetnih posljedica za zdravlje. lanak 17. Kad god dva ili viae poduzea istovremeno obavljaju istu djelatnost na jednom mjestu rada, oni moraju suraivati prigodom primjene odredaba ove Konvencije. lanak 18. Od poslodavaca se mora zahtijevati da, gdje je to potrebno, utvrde mjere za rjeaavanje hitnih slu ajeva i nesrea, uklju ujui odgovarajue mjere za pru~anje prve pomoi. lanak 19. Na razini poduzea moraju se poduzeti mjere kojima se osigurava: (a) da radnici, dok obavljaju svoj posao, surauju u cilju ispunjavanja obveza koje ima njihov poslodavac; (b) da predstavnici radnika u poduzeu surauju s poslodavcem na podru ju sigurnosti i zaatite zdravlja na radu; (c) da predstavnici radnika u poduzeu dobiju odgovarajue informacije o mjerama koje poslodavac poduzima za osiguranje sigurnosti i zaatite zdravlja na radu, te da se mogu savjetovati sa svojim reprezentativnim organizacijama o takvim informacijama, pod uvjetom da ne otkrivaju poslovne tajne; (d) da se radnicima i njihovim predstavnicima u poduzeu omogui odgovarajua izobrazba o sigurnosti i zaatiti zdravlja na radu; (e) da se radnicima i njihovim predstavnicima i, u odreenom slu aju, njihovim reprezentativnim organizacijama u poduzeu omogui da, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, ispitaju sve vidove sigurnosti i zaatite zdravlja na radu vezane za njihov rad, te da se poslodavac savjetuje s njima o tim pitanjima; u tu svrhu se, sporazumno, mogu dovesti vanjski tehni ki savjetnici; (f) da radnik odmah prijavi osobi kojoj je neposredno odgovoran svaku situaciju za koju ima opravdan razlog vjerovati da predstavlja neposrednu i ozbiljnu opasnost za njegov ~ivot ili zdravlje; dok poslodavac ne poduzme, po potrebi, korektivne mjere, ne smije zahtijevati od radnika da nastavi rad u situaciji u kojoj i dalje postoji neposredna i ozbiljna opasnost za ~ivot i zdravlje. lanak 20. Suradnja izmeu uprave i radnika, odnosno njihovih predstavnika u okviru poduzea predstavlja osnovni element organizacijskih i ostalih mjera poduzetih u skladu sa lancima 16. do 19. Konvencije. lanak 21. Mjere sigurnosti i zaatite zdravlja na radu ne smiju radnicima stvarati nikakve troakove. V. dio - Zavr`ne odredbe lanak 22. Ova Konvencija ne revidira ni jednu meunarodnu konvenciju ili preporuku o radu. lanak 23. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 24. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod glavnog ravnatelja. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod glavnog ravnatelja registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 25. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, aktom koji dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz proizvodi pravni u inak godinu dana nakon datuma kada je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon isteka razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka bit e obvezana za joa jedno razdoblje od deset godina i, nakon toga, mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim u ovome lanku. lanak 26. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju posljednje dostavljene mu ratifikacije koja je potrebna da ova Konvencija stupi na snagu, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na dan kada Konvencija stupa na snagu. lanak 27. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 28. Kada bude to smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj Skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 29. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju, koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi no, tada, ukoliko novom konvencijom ne bi bilo druk ije odreeno: (a) ratifikacija nove revidirajue konvencije od strane lanice zna i ipso iure otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 12., ako, i kada nova revidirajua Konvencija stupi na snagu; (b) od datuma kada nova revidirajua Konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one dr~ave lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale revidirajuu konvenciju. lanak 30. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.159 - O profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na svom aezdeset i devetom zasjedanju 1. lipnja 1983., i imajui na umu postojee standarde sadr~ane u Preporuci o profesionalnoj rehabilitaciji (invalidi) iz 1955., Preporuci o razvoju ljudskih resursa iz 1975., i zamjeujui da je od usvajanja Preporuke o profesionalnoj rehabilitaciji (invalidi) iz 1955. doalo do znatnih promjena u razumijevanju potreba za rehabilitacijom, djelokrugu i organizaciji slu~bi za rehabilitaciju, kao i u zakonodavstvu i praksi mnogih lanica u vezi s pitanjima obuhvaenim tom preporukom, i uzimajui u obzir da je 1981. godinu Glavna skupatina Ujedinjenih naroda proglasila Meunarodnom godinom invalida s temom potpuno sudjelovanje i jednakost i da sveobuhvatni Svjetski program djelovanja koji se odnosi na osobe s invaliditetom mora osigurati u inkovite mjere na meunarodnoj i nacionalnoj razini za ostvarenje ciljeva potpunog sudjelovanja osoba s invaliditetom u druatvenom ~ivotu i razvoju i jednakosti, i smatrajui da je takav razvoj dogaaja u inio primjerenim usvajanje novih meunarodnih standarda o ovom pitanju koji osobito uzimaju u obzir potrebu osiguravanja jednakih mogunosti i jednakog tretmana svih kategorija osoba s invaliditetom prilikom zapoaljavanja i integracije u zajednicu, kako u ruralnim tako i u urbanim podru jima, i odlu ivai prihvatiti odreene prijedloge u vezi s profesionalnom rehabilitacijom, a ato je etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai da ovaj instrument dobije oblik meunarodne konvencije, usvaja 20. lipnja 1983. godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju (osobe s invaliditetom) iz 1983.: Dio I. Definicija i primjena lanak 1. 1. U svrhu ove Konvencije, izraz osoba s invaliditetom zna i pojedinca iji su izgledi osiguravanja i zadr~avanja odgovarajueg zaposlenja i napredovanja u okviru njega znatno smanjeni zbog propisno priznatog tjelesnog ili duaevnog oateenja. 2. U svrhu ove Konvencije, svaka lanica smatra da je svrha profesionalne rehabilitacije omoguiti osobi s invaliditetom da osigura i zadr~i odgovarajue zaposlenje i napreduje u tom zaposlenju, te da tako potpomogne integraciju i reintegraciju takve osobe u druatvo. 3. Svaka lanica primjenjuje odredbe ove Konvencije kroz mjere koje su primjerene nacionalnim uvjetima i praksi. 4. Odredbe ove Konvencije se primjenjuju na sve kategorije osoba s invaliditetom. Dio II. Na ela politike profesionalne rehabilitacije i politike zapo`ljavanja osoba S INVALIDITETOM lanak 2. Svaka lanica mora, u skladu s nacionalnim uvjetima, praksom i mogunostima, utvrditi, provoditi i periodi no revidirati nacionalnu politiku o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom. lanak 3. Cilj navedene politike je osigurati da su svim kategorijama osoba s invaliditetom na raspolaganju odgovarajue mjere profesionalne rehabilitacije, kao i poboljaati mogunosti zapoaljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tr~iatu rada. lanak 4. Navedena politika mora se temeljiti na na elu jednakih mogunosti radnika s invaliditetom i radnika openito. Moraju se poativati na ela jednakih mogunosti i tretmana za radnike i radnice s invaliditetom. Posebne pozitivne mjere koje imaju za cilj stvarno postizanje jednakih mogunosti i jednakog tretmana radnika s invaliditetom u odnosu na radnike openito ne smatraju se diskriminacijom prema drugim radnicima. lanak 5. O provedbi navedene politike, uklju ujui i o mjerama koje se poduzimaju za promicanje suradnje i koordinacije izmeu javnih i privatnih tijela koja obavljaju djelatnosti profesionalne rehabilitacije mora se savjetovati s reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika. Potrebno je takoer savjetovati se s reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom i s onima koje se brinu o interesima takvih osoba. Dio III. Mjere na nacionalnoj razini za razvoj slu}bi profesionalne rehabilitacije i zapo`ljavanja OSOBA S INVALIDITETOM lanak 6. Svaka lanica mora, kroz zakone ili druge propise ili na bilo koji drugi na in koji je u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom, poduzeti one mjere koje su potrebne za provedbu lanaka 2., 3., 4. i 5. ove Konvencije. lanak 7. Nadle~ne vlasti moraju poduzeti mjere za osiguranje i evaluaciju slu~bi za profesionalnu orijentaciju, stru no osposobljavanje, posredovanje, zapoaljavanje i ostalih srodnih slu~bi kako bi se osobama s invaliditetom omoguilo dobivanje i zadr~avanje zaposlenje, te da u tom zaposlenju napreduju; postojee slu~be za radnike openito moraju se, gdje god je to mogue i primjereno, koristiti uz potrebne prilagodbe. lanak 8. Moraju se poduzimati mjere za poticanje osnivanja i razvoja slu~bi profesionalne rehabilitacije i zapoaljavanja osoba s invaliditetom u ruralnim podru jima i udaljenim zajednicama. lanak 9. Svaka lanica e nastojati osigurati izobrazbu i raspolo~ivost savjetnika za rehabilitaciju i ostalog odgovarajue kvalificiranog osoblja odgovornog za profesionalnu orijentaciju, stru no osposobljavanje, posredovanje i zapoaljavanje osoba s invaliditetom. Dio IV. Zavr`ne odredbe lanak 10. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju se generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. lanak 11. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada ije su ratifikacije registrirane kod glavnog ravnatelja. 2. Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma kada su kod glavnog ravnatelja registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. lanak 12. 1. lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na snagu, izjavom koju dostavlja generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije. Takav otkaz proizvodi pravni u inak godinu dana nakon datuma kad je registriran. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u roku od godine dana nakon isteka razdoblja od deset godina iz prethodnog stavka ne otka~e Konvenciju prema odredbi ovoga lanka, bit e obvezana za joa jedno razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e otkazati Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od deset godina prema uvjetima predvienim u ovome lanku. lanak 13. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada notificira svim lanicama Meunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili otkaza ato su mu priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui lanicama Organizacije registraciju druge dostavljene mu ratifikacije koja je potrebna da ova Konvencija stupi na snagu, generalni direktor mora upozoriti lanice Organizacije na datum kada Konvencija stupa na snagu. lanak 14. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada priopava glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije u skladu s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, potpune podatke o svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju ato ih je registrirao u skladu s odredbama prethodnih lanaka. lanak 15. Kada to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj Skupatini izvjeae o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu uvratavanja pitanja njene potpune ili djelomi ne revizije na dnevni red Skupatine. lanak 16. 1. Ako Skupatina usvoji novu konvenciju, koja bi ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomi no, tada, ukoliko novom konvencijom ne bi bilo druk ije odreeno: (a) ratifikacija nove revidirajue konvencije od strane lanice zna i ipso iure otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 12., ako, i kada nova revidirajua Konvencija stupi na snagu; (b) od datuma kada nova revidirajua Konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju lanicama. 2. Ova Konvencija u svakom slu aju ostaje na snazi u sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale revidirajuu konvenciju. lanak 17. Engleski i francuski tekst ove Konvencije jednako su vjerodostojni. Konvencija br.161 - O slu~bama medicine rada Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je u }enevi sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastala se 7. lipnja 1985. godine, na 71. zasjedanju, imajui na umu da je zaatita radnika od oboljenja, bolesti i ozljeda na radu jedan od zadataka Meunarodne organizacije rada na temelju njezina ustava, s obzirom na relevantne meunarodne konvencije i preporuke o radu u ovoj godini, posebno na Preporuku o zaatiti zdravlja radnika iz 1953. godina, Preporuku o slu~bi medicine rada iz 1959. godine, Konvencija o predstavnicima radnika iz 1971. godine, te Konvencija i Preporuka o sigurnosti na radu i zdravlju radnika iz 1981. godine, kojima se ustanovljuju na ela nacionalne politike o djelovanju na nacionalnom planu, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge u vezi sa slu~bom medicine rada, koji su pod etvrtom to kom dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai ove prijedloge formulirati u obliku Meunarodne konvencije, usvojila je 26. lipnja 1985. godine ovu konvenciju, koja e se zvati Konvencija o slu~bi medicine rada, 1985. godine. Dio I. PRINCIP NACIONALNE POLITIKE lanak 1. U smislu ove Konvencije a) izraz slu~ba medicine rada ozna ava slu~bu kojoj su povjerene prvenstveno preventivne funkcije i koja je zadu~ena za davanje savjeta poslodavcima, radnicima i njihovim predstavnicima u pogledu: (i) preventivnih uvjeta za stvaranje i odr~avanje sigurne i zdrave radne sredine koja omoguuje optimalno fizi ko i mentalno zdravlje na radu, (ii) prilagoavanja rada sposobnostima radnika imajui na umu stanje njihova fizi kog i mentalnog zdravlja; b) izraz radni ki predstavnici u poduzeu ozna ava osobe koje su takvima priznate na temelju nacionalnog zakona ili prakse. lanak 2. U skladu s nacionalnim uvjetima i praksom i u konzultaciji s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika, tamo gdje one postoje, svaka lanica mora utvrditi, provoditi i povremeno preispitivati jedinstvenu nacionalnu politiku u vezi sa slu~bom medicine rada. lanak 3. 1. Svaka lanica obvezuje se da e postupno razvijati slu~be medicine rada za sve radnike, uklju ujui i one u javnom sektoru, u proizvodnim zadrugama, u svim gospodarskim granama i u svim poduzeima. Poduzete mjere slu~be medicine rada trebale bi odgovarati i biti prilagoene specifi nim rizicima u poduzeima. 2. Ako se ne mogu odmah formirati slu~be medicine rada u svim poduzeima, svaka lanica e u konzultaciji s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika, gdje one postoje, izraditi planove radi njihova uvoenja. 3. Svaka lanica o kojoj je rije  u prvom e izvjeau o primjeni Konvencije, koje treba podnijeti u skladu s lankom 22. Ustava Meunarodne organizacije rada, navesti planove ato ih je izradila u skladu sa stavkom 2. ovog lanka i izlo~iti u kasnijim izvjeaima, napredak ostvaren u njihovoj primjeni. lanak 4. Nadle~ni organ e konzultirati najreprezentativnije organizacije poslodavaca i radnika, gdje one postoje, o mjerama ato ih treba poduzeti radi primjene odredaba ove Konvencije. Dio II. FUNKCIJE lanak 5. Osim odgovornosti svakog poslodavca za zdravlje i sigurnost radnika koje zapoaljava i, vodei ra una o potrebi sudjelovanja radnika u odlu ivanju o svemu ato se odnosi na zdravlje i sigurnost na radu, slu~be medicine rada e od funkcija koje odgovaraju i koje su prilagoene profesionalnim rizicima u doti nom poduzeu imati one koje se odnose na: a) identifikaciju i procjenu rizika od atetnosti za zdravlje na radnom mjestu; b) nadgledanje initelja u radnoj sredini i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uklju ujui i sanitarne ureaje, restorane i stanove, u uvjetima kad ih poslodavac osigurava; c) davanje savjeta u planiranju i organizaciji rada, uklju ujui oblikovanje radnog mjesta, o izboru, odr~avanju i stanju strojeva i druge opreme te o supstancama koje se koriste pri radu; d) sudjelovanje u izradi programa za poboljaanje na ina rada te u testiranju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog aspekta; e) davanje savjeta u oblasti zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomije te u pogledu osobnih i kolektivnih zaatienih sredstava; f) praenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad; g) kontinuirano unaprjeenje prilagoenosti rada radnicima; h) sudjelovanje u mjerama stru ne rehabilitacije; i) suradnju u informiranju, stru nom osposobljavanju i edukaciju u oblasti medicine rada, higijene rada i ergonomije; j) organiziranje prve pomoi i hitnih intervencija; k) sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalne bolesti. Dio III. ORGANIZACIJA lanak 6. Radi uvoenja slu~be medicine rada, donijet e se: a) zakoni ili propisi, ili b) kolektivni sporazum ili drugi sporazumi izmeu zainteresiranih poslodavaca i radnika, ili c) e se na bilo koji na in ato ga odobri nadle~ni organ nakon savjetovanja i predstavnika organizacija zainteresiranih poslodavaca i radnika uvesti takvu slu~bu. lanak 7. 1. Slu~be medicine rada mogu se organizirati, prema slu aju, ako slu~be koje opslu~uju samo jedno poduzee ili kao slu~be koje opslu~uju viae poduzea, prema potrebi. 2. Slu~be medicine rada, u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom, mogu organizirati: a) zainteresirana poduzea ili grupe poduzea; b) javni organi ili dr~avne slu~be; c) ustanove socijalne zaatite; d) svaki drugi organ kojeg ovlasti nadle~ni organ; e) kombinacija navedenih subjekata. lanak 8. Poslodavac, radnici i njihovi predstavnici, gdje postoje, suraivat e i sudjelovati u provoenju organizacijskih i drugih mjera koje se odnose na slu~bu medicine rada, na ravnopravnoj osnovi. Dio IV. UVJETI FUNKCIONIRANJA lanak 9. 1. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, slu~be medicine rada morale bi biti multidisciplinarne. Sastav zaposlenih se mora odreivati ovisno o prirodi zadataka koje treba izvraavati. 2. Slu~be medicine rada izvraavat e svoje zadatke u suradnji s ostalim slu~bama u poduzeu. 3. Poduzet e se mjere, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, kojima bi se osigurala odgovarajua suradnja i koordinacija izmeu slu~be medicine rada i ostalih organa koji se bave zdravstvenim uslugama. lanak 10. Osoblje slu~be medicine rada e u odnosu na funkcije nabrojene u lanku 5. imati potpunu profesionalnu nezavisnost u odnosu na poslodavce, radnike i njihove predstavnike, kad postoje. lanak 11. Za osoblje u slu~bama medicine rada ovisno o prirodi zadataka koje treba izvraiti, nadle~ni organ e u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, utvrditi potrebne kvalifikacije. lanak 12. Praenje zdravstvenog stanja radnika na radu ne smije dovesti do smanjenja njihove zarade, mora biti besplatno i, koliko god je to mogue, obavljati se u radno vrijeme. lanak 13. Svi radnici moraju biti informirani o zdravstvenim opasnostima na radu. lanak 14. Poslodavci i radnici moraju obavijestiti slu~bu medicine rada o svim initeljima u radnoj sredini za koje znaju ili za koje sumnjaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika. lanak 15. Slu~be medicine rada moraju biti informirane o u estalosti oboljenja meu radnicima i odsutnosti s posla iz zdravstvenih razloga, kako bi bile u mogunosti utvrditi postoji li veza izmeu uzroka bolesti ili izostanka i opasnosti za zdravlje koje mogu biti prisutne na radnom mjestu. Od osoblja slu~be medicine rada poslodavci ne mogu tra~iti produ~enje dokaza o osnovanosti razloga za izostanak s posla. Dio V. OPE ODREDBE lanak 16. Nacionalnim zakonodavstvom ili propisima odredit e se organ ili organi odgovorni za nadzor nad radom i savjetodavna pomo slu~bama medicine rada od trenutka kad se one uvedu. lanak 17. Formalne ratifikacije ove Konvencije bit e priopene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, koji e ih registrirati. lanak 18. 1. Ova e Konvencija obvezivati samo lanice Meunarodne organizacije rada iju je ratifikaciju registrirao generalni direktor. 2. Ona e stupiti na snagu 20 mjeseci nakon ato generalni direktor registrira da su je ratificirale dvije lanice. 3. Nakon toga, ova e Konvencija stupiti na snagu za svaku lanicu 12 mjeseci od dana kad njezina ratifikacija bude registrirana. lanak 19. 1. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka 10 godina od dana prvobitnog stupanja na snagu Konvencije, aktom dostavljenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji ga registrira. Otkaz e stupiti na snagu tek godinu dana od dana registracije. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, a u roku od godinu dana nakon proteka desetogodianjeg razdoblja navedenog u prethodnom stavku ne iskoristi mogunost otkaza predvienu u ovom lanku, obvezuje se za novo razdoblje od deset godina i nakon toga mo~e otkazati Konvenciju nakon isteka svakog razdoblja od 10 godina, uz uvjete predviene ovim lankom. lanak 20. 1. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada upoznat e sve lanice Meunarodne organizacije rada s registracijom svih ratifikacija i otkaza ato mu ih dostave lanice Organizacije. 2. Upoznajui lanice Organizacije s registracijom druge ratifikacije koja mu je priopena, generalni direktor e upozoriti lanice Organizacije na datum stupanja na snagu ove konvencije. lanak 21. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavit e generalnom tajniku Ujedinjenih naroda, radi registracije, u skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, kompletne obavijesti u pogledu svih ratifikacija i otkaza ato ih je registrirao u skladu s prethodnim lancima. lanak 22. Kada smatra nu~nim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada e Opoj skupatini podnijeti izvjeae o primjeni ove konvencije i razmotriti po~eljnost unoaenja u dnevni red Skupatine pitanja potpunoga ili djelomi nog revidiranja Konvencije. lanak 23. 1. U slu aju da Skupatina usvoji novu konvenciju kojom se ova Konvencija potpuno ili djelomi no revidira i ako novom konvencijom nije druk ije predvieno: a) ratifikacija od jedne lanice nove konvencije kojom se vrai revizija, povla i trenutni otkaz ove konvencije bez obzira na odredbe lanka 19., ako i kada nova Konvencija kojom se vrai revizija stupa na snagu; b) od dana stupanja na snagu nove konvencije kojom se vrai revizija, ova Konvencija prestaje biti otvorena lanicama za ratifikaciju. 2. Ova e Konvencija u svakom slu aju ostati na snazi u svojem sadaanjem obliku i sadr~aju za one lanice koje su je ratificirale, a nisu ratificirale konvenciju kojom se vrai revizija. lanak 24. Tekstovi ove Konvencije na francuskom i engleskom jeziku jednako su vjerodostojni. Konvencija br.162 - O sigurnosti pri upotrebi azbesta Opa skupatina Meunarodne organizacije rada, koju je sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastala se u }enevi 4. lipnja 1986. godine, na 72. zasjedanje, imajui na umu odgovarajue konvencije i preporuke o radu, posebno Konvenciju i Preporuku o profesionalnom karcinomu, 1974.; Konvenciju i Preporuku o radnoj okolini (zagaenost zraka, buka vibracije), 1977.; Konvenciju i Preporuku o sigurnosti i zdravlju radnika, 1981.; Konvenciju i Preporuku o zdravstvenim slu~bama na radnom mjestu, 1985.; revidiranu listu profesionalnih bolesti iz 1930., koja je prilo~ena uz Konvenciju o davanjima u slu aju ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, 1964., te Zbirku prakti nih direktiva o sigurnosti pri upotrebi azbesta, koju je objavio Meunarodni ured rada 1984. godine, kojima se ustanovljuju na ela nacionalne politike i djelovanja na nacionalnoj razini, nakon odluke da se usvoje razni prijedlozi koji se odnose na sigurnost pri upotrebi azbesta ( etvrta to ka dnevnog reda zasjedanja), nakon odluke da ti prijedlozi dobiju oblik meunarodne konvencije usvaja, 24. lipnja 1986. godine, konvenciju (u nastavku teksta Konvencija o azbestu, 1986. godine). Dio I. OBLAST PRIMJENE I DEFINICIJE lanak 1. 1. Ova se Konvencija primjenjuje na sve djelatnosti u kojima su radnici, na radnom mjestu, izlo~eni djelovanju azbesta. 2. lanica koja ratificira ovu Konvenciju mo~e, nakon savjetovanja i s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika i na temelju procjene opasnosti za zdravlje, a i mjera sigurnosti koje se primjenjuju, isklju iti posebne grane gospodarske djelatnosti od primjene nekih odredaba ove Konvencije, kada se uvjeri da njihova primjena na ove grane ili ova poduzea nije prijeko potrebna. 3. Kad odlu i o isklju ivanju posebnih grana privredne djelatnosti ili posebnih poduzea, nadle~ni organ mora voditi ra una o u estalosti, trajanju i stupnju izlo~enosti te vrste posla i radnim uvjetima. lanak 2. U svrhu te Konvencije: a) termin azbest odnosi se na vlaknasti oblik mineralnih silikata koji pripadaju metamorfnim stijenama iz skupine serpentina, tj. krizotil (bijeli azbest) i iz skupine amfibola, tj. aktinolit, amozit (mrki azbest, cummingtonite grunerit), antofilit, krokidolit (plavi azbest), tremolit ili bilo koja mjeavina koja sadr~i 1 ili viae tih minerala; b) termin azbestna praaina odnosi se na azbestne estice koje lebde u zraku ili natalo~ene azbestne estice koje se mogu nai u zraku na radnom mjestu; c) termin azbestna praaina koja lebdi u zraku odnosi se, radi mjerenja na estice praaine izmjerene pomou gravimetrijske procjene ili druge sli ne metode; d) termin azbestna vlakna koja se mogu udisati odnosi se na vlakna iji je promjer manji od 3 mikrometra i odnos duljina  promjer vei od 3:1. Samo vlakna dulja od 5 mikrometara uzet e se u obzir za mjerenje; e) termin izlo~enost azbestu odnosi se na injenicu da je osoba, na radnom mjestu izlo~ena azbestnim vlaknima koja se mogu udisati ili azbestnoj praaini koja lebdi u zraku, bilo da potje u od azbesta ili minerala, materija ili proizvoda koji sadr~e azbest; f) termin radnici uklju uje lanove proizvodnih zadruga; g) termin predstavnici radnika odnosi se na predstavnike radnika kojima je takvo svojstvo priznato u nacionalnim zakonima ili praksi, u skladu s Konvencijom o radni kim predstavnicima, 1971. godine. Dio II. OPA NA ELA lanak 3. 1. Nacionalnim zakonodavstvom moraju se propisati mjere kojima bi se sprije ile i kontrolirale opasnosti za zdravlje zbog profesionalne izlo~enosti azbestu i radnici zaatitili od tih opasnosti. 2. Nacionalno zakonodavstvo usvojeno u skladu sa stavkom 1. ovog lanka mora se povremeno preispitivati u svjetlu tehni kih napredaka i razvoja znanstvene misli. 3. Nadle~ni organ mo~e privremeno odobriti pridr~avanje mjera ato su propisane na temelju stavka 1. ovog lanka, uz uvjete i u rokovima ato ih treba utvrditi nakon savjetovanja s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavca i radnika. 4. Kad odobrava nepridr~avanje u skladu sa stavkom 3. ovog lanka, nadle~ni organ mora povesti ra una o tome da se poduzmu sve prijeko potrebne mjere za zaatitu zdravlja radnika. lanak 4. Nadle~ni organ mora konzultirati najreprezentativnije zainteresirane organizacije poslodavaca i radnika o mjerama koje treba poduzeti da bi odredbe ove Konvencije stupile na snagu. lanak 5. 1. Primjena zakona usvojenih u skladu s lankom 3. ove Konvencije mora se osigurati zadovoljavajuim i odgovarajuim sustavom inspekcije. 2. Nacionalnim zakonodavstvom moraju se predvidjeti prijeko potrebne mjere koje obuhvaaju primjenu odgovarajuih sankcija da bi se osiguralo istinsko provoenje i poativanje odredaba ove konvencije. lanak 6. 1. Poslodavci moraju biti odgovorni za primjenu propisanih mjera. 2. Kad dva poslodavca ili viae njih istovremeno rade u istom radnom prostoru, moraju meusobno suraivati radi primjene propisanih mjera, ne isklju ujui odgovornost svakog od njih za zdravlje i sigurnost radnika koje zapoaljavaju. Nadle~ni organ mora propisati ope modalitete ove suradnje kad je to potrebno. 3. Poslodavci moraju, u suradnji sa slu~bama medicine rada i slu~bama zaatite na radu, nakon savjetovanja i sa zainteresiranim predstavnicima radnika, pripremiti procedure kojih se treba dr~ati u hitnim slu ajevima. lanak 7. Radnici moraju, u granicama svoje odgovornosti, poativati propisane upute o sigurnosti i higijeni kojima je cilj sprje avanje i kontrola opasnosti za zdravlje zbog profesionalne izlo~enosti azbestu te zaatita radnika od tih opasnosti. lanak 8. Poslodavci i radnici ili njihovi predstavnici moraju ato bli~e suraivati na svim razinama u poduzeu, radi primjene mjera ato su propisane u skladu s ovom konvencijom. Dio III. PREVENTIVNE I ZA`TITNE MJERE lanak 9. Nacionalnim zakonodavstvom usvojenim u skladu s lankom 3. ove Konvencije mora se predvidjeti da se izlo~enost azbestu sprije i ili kontrolira jednom mjerom ili s viae od ovih mjera: a) da rad kojim radnik mo~e biti izlo~en azbestu obvezno podlije~e odredbama koje sadr~e stru ne preventivne mjere i adekvatne metode rada, prije svega higijenu na radnom mjestu; b) da se donesu specijalni propisi i postupci, uklju ujui i dozvole za upotrebu azbesta ili nekih vrsta azbesta ili nekih proizvoda koji sadr~e azbest ili za neke postupke u tijeku rada. lanak 10. Tamo gdje je potrebno zaatititi zdravlje radnika i kad je to tehni ki ostvarivo, nacionalnim zakonodavstvom mora se predvidjeti jedna mjera ili viae ovih mjera: a) da se uvijek kad je to mogue, azbest ili neke vrste azbesta ili neki proizvodi koji sadr~e azbest zamijene drugim materijalima ili proizvodima ili da se koriste alternativne tehnologije ato su to nadle~ni organi znanstveno verificirali kao bezopasne ili manje atetne. b) da se potpuno ili djelomi no zabrani upotreba azbesta ili nekih vrsta azbesta ili nekih proizvoda koji sadr~e azbest pri nekim postupcima u radu. lanak 11. 1. Upotreba krokidolita i proizvoda koji sadr~e ovo vlakno mora biti zabranjeno. 2. Nadle~ni organ mora biti ovlaaten da, nakon savjetovanja i s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, odobrava odstupanje od zabrane predviene u stavku 1. ovog lanka kad zamjena nije primjerena i prakti no ostvariva, uz uvjet da se poduzmu sve mjere kojima bi se osiguralo da se ne ugrozi zdravlje radnika. lanak 12. 1. Razmekaavanje azbesta, bez obzira na njegov oblik, mora biti zabranjeno. 2. Nadle~ni organ mora biti ovlaaten da, nakon savjetovanja s najreprezentativnijim zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, odobrava odstupanje od zabrane predviene u svaku 1. ovog lanka kad metode zamjene nisu primjerene i prakti no ostvarive, uz uvjet da se poduzmu mjere kojima bi se osiguralo da se ne ugrozi zdravlje radnika. lanak 13. Nacionalnim zakonodavstvom mora se predvidjeti obveza poslodavca da obavijesti nadle~ni organ, prema modalitetima i u mjeri ato ih on utvrdi, o onim vrstama poslova pod kojima se podrazumijeva izlo~enost azbestu. lanak 14. Proizvoa i azbesta i opskrbljiva i azbestom, a i tvorni ari i dostavlja i proizvoda koji sadr~e azbest moraju biti odgovorni za odgovarajue etiketiranje posuda i, kad je potrebno, proizvoda, na jeziku i na na in ato su dostupni zainteresiranim radnicima i korisnicima, prema propisima ato iz utvrdi nadle~ni organ. lanak 15. 1. Nadle~ni organ mora propisati granice do kojih radnici mogu biti izlo~eni azbestu ili druge kriterije za ocjenu radne okoline. 2. Granice izlo~enosti ili ostali kriteriji izlo~enosti moraju biti utvreni, revidirani i povremeno aktualizirani u svjetlu tehnoloakog napretka i razvoja tehni ke i znanstvene misli. 3. U svim radnim sredinama u kojima su radnici izlo~eni azbestu poslodavac mora poduzeti sve odgovarajue mjere da bi sprije io ili kontrolirao oslobaanje azbestne praaine u zrak kako bi se uvjerio u poativanje granica izlo~enosti ili drugih kriterija te da bi se smanjila izlo~enost na dovoljno razumnu i prakti no ostvarivu razinu. 4. Ako s mjerama poduzetim u skladu s primjenom stavka ovog lanka ne postigne izlo~enost azbestu u granicama dopuatenog izlaganja ili ako te mjere nisu u skladu s drugim kriterijima izlo~enosti koji su utvreni primjenom stavka 1. ovog lanka, poslodavac mora osigurati, odr~avati i, ako je potrebno, zamijeniti, bez troakova za radnike, odgovarajuu opremu za zaatitu dianih organa i specijalna zaatitna odijela u odgovarajuim slu ajevima. Oprema za zaatitu dianih organa mora odgovarati normama ato ih je utvrdio nadle~ni organ i koristiti se samo kao dodatna, privremena, hitna ili izvanredna mjera, kao zamjena za tehni ku kontrolu. lanak 16. Svaki poslodavac mora biti odgovoran za sve prakti ne posljedice prekora enja upotrebe azbestnih materijala od strane njegovih radnika. lanak 17. Poslodavac ili odgovorni nositelj ugovora, moraju od samog po etka poslova u kojima se podrazumijeva izlo~enost azbestu, napraviti program preventivnih mjera i adekvatnih metoda rada, da bi osigurao: a) osiguravanje prijeko potrebne zaatite radnika; b) ograni avanje airenja azbestne praaine u zrak; c) uklanjanje otpadaka koji u sebi sadr~e azbest, u skladu s lankom 19. ove Konvencije. 3. Radnici ili njihovi predstavnici moraju biti konzultirani u pogledu programa iz stavka 1. ovog lanka. lanak 18. 1. Ako postoji mogunost da se osobna odjea radnika kontaminira azbestnom praainom, poslodavac mora, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i u konzultaciji s predstavnicima radnika, osigurati odgovarajuu radnu odjeu koja se ne smije iznositi iz radne okoline. 2. Nakon upotrebe, radna i specijalna zaatitna odjea mora se istiti i njome se mora rukovati uz uvjete koji su podvrgnuti kontroli u skladu sa zahtjevima nadle~nog organa, kako bi se sprije ilo airenje azbestne praaine. 3. Nacionalno zakonodavstvo mora zabraniti odnoaenje kui radne i specijalne radne odjee, a i individualne zaatitne opreme. 4. Poslodavac mora biti odgovoran za iaenje, odr~avanje i rasporeivanje radne i specijalne radne odjee, a i individualne zaatitne opreme. 5. Radnicima koji su izlo~eni azbestu poslodavac mora osigurati na radnom mjestu umivaonik, kadu ili tua, prema potrebi. lanak 19. 1. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, poslodavac mora ukloniti otpatke koji sadr~e azbest, na na in bezopasan za zdravlje zainteresiranih radnika, uklju ujui i one koji rukuju azbestnim otpacima, i za zdravlje stanovnika koji ~ive u blizini poduzea. 2. Nadle~ni organ i poslodavac moraju poduzeti odgovarajue mjere da se sprije i ope zagaivanje ovjekove okoline azbestnom praainom koja se airi iz radne okoline. Dio IV. NADZOR RADNE OKOLINE I ZDRAVSTVENOG STANJA RADNIKA lanak 20. 1. Gdje je to potrebno radi zaatite zdravlja radnika, poslodavac mora mjeriti koncentraciju azbestne praaine u zraku na prostoru u kojem se radi i obavljati nadzor nad izlo~enosti radnika azbestu u intervalima i prema metodama ato ih utvrdi nadle~ni organ. 2. Zapisnici o nadzoru nad radnom okolinom i izlo~enosti radnika azbestu moraju se uvati u razdoblju ato ga propiae nadle~ni organ. 3. Ti zapisnici moraju biti dostupni zainteresiranim radnicima, njihovim predstavnicima i inspekcijskim slu~bama. 4. Radnicima i njihovim predstavnicima mora se garantirati pravo da zatra~e nadzor nad radnom okolinom te rezultate do kojih se pritom doalo. lanak 21. 1. Radnici koji su izlo~eni ili su bili izlo~eni azbestu imaju pravo, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, na lije ni ke preglede koji su prijeko potrebni radi praenja njihova zdravstvenog stanja zbog profesionalnog rizika kojem podlije~u i na dijagnozu profesionalnih bolesti zbog izlo~enosti azbestu. 2. Praenje zdravstvenog stanja radnika u vezi s upotrebom azbesta ne smije utjecati na visinu njihovih primanja; mora biti besplatno i obavljati se, koliko god je to mogue, u radno vrijeme. 3. Radnici moraju na zadovoljavajui i odgovarajui na in biti obavijeateni o rezultatima lije ni kih pregleda i svatko mora dobiti savjet o zdravstvenom stanju u vezi sa svojim radom. 4. Ako se zbog zdravstvenih razloga ne savjetuje stalan rad na mjestu koje zahtijeva izlaganje azbestu, treba ulo~iti sve napore, u skladu s nacionalnom praksom i uvjetima, da se zainteresiranim radnicima osigura drugi na in da zarade svoju plau. 5. Nadle~ni organ mora izraditi sistem notifikacije profesionalnih bolesti prouzro enih azbestom. Dio V. INFORMIRANJE I OBRAZOVANJE 1. Nadle~ni organ mora, u konzultaciji i suradnji s najreprezentativnijim organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, poduzeti odgovarajue mjere da bi se unaprijedilo airenje informacija i saznanja svih zainteresiranih ljudi o opasnostima koje izlaganje azbestu ima za zdravlje te o metodama preventive i kontrole. 2. Nadle~ni organ mora voditi ra una o pismenom ustanovljavanju politike i procedure ato se odnose na mjere obrazovanja i povremenog obu avanja radnika o opasnostima od azbesta i metodama preventive i kontrole. 3. Poslodavac mora voditi ra una o tome da svi radnici, koji su izlo~eni ili mogu biti izlo~eni azbestu, budu informirani o opasnostima koje njihov posao ima za zdravlje i upoznati s preventivnim mjerama i ispravnim metodama rada, te da stje u kontinuirana znanja o tim pitanjima. Dio VI. ZAVR`NE ODREDBE lanak 23. Formalne ratifikacije ove Konvencije bit e dostavljene generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada, koji e ih registrirati. lanak 24. 1. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Meunarodne organizacije rada iju je ratifikaciju registrirao generalni direktor. 2. Ova Konvencija stupa na snagu 12 mjeseci nakon ato generalni direktor registrira njenu ratifikaciju od dviju lanica. 3. Nakon toga, ova Konvencija stupa na snagu za svaku lanicu, 12 mjeseci od dana registracije njezine ratifikacije. lanak 25. 1. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e je otkazati nakon isteka razdoblja od deset godina od dana njezina inicijalnog stupanja na snagu, dopisom dostavljenim generalnom direktoru Meunarodnog ureda rada koji ju je registrirao. 2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju koja, u roku od godinu dana od isteka razdoblja od deset godina koji je naveden u stavku 1. ovog lanka, ne iskoristi mogunost otkaza predvienu ovim lankom, vezuje se za novo razdoblje od deset godina, a nakon toga mo~e je otkazati nakon isteka od svakog razdoblja od deset godina, uz uvjete ato ih predvia ovaj lanak. lanak 26. 1. Generalni direktor Meunarodne organizacije rada obavijestit e sve lanice Meunarodne organizacije rada o registraciji svih ratifikacija i otkaza ato mu ih dostave lanice Organizacije. 2. Obavjeatavajui lanice Organizacije o registraciji druge ratifikacije koja mu bude dostavljena, generalni direktor skrenut e pozornost svim lanicama Organizacije na datum stupanja na snagu ove Konvencije. lanak 27. Generalni direktor Meunarodnog ureda rada dostavit e generalnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije, u skladu s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, kompletne obavijesti o svim ratifikacijama i svim otkazima ato ih registrira u skladu s prethodnim lancima. lanak 28. Kad to bude smatralo potrebnim, Upravno vijee Meunarodnog ureda rada podnijet e Opoj skupatini izvjeaa o primjeni ove Konvencije i prou iti potrebu stavljanja na dnevni red Skupatine pitanja njezine potpune ili djelomi ne revizije. lanak 29. 1. U slu aju da Skupatina usvoji novu konvenciju o potpunoj ili djelomi noj reviziji ove Konvencije i ako nova Konvencija ne odreuje druk ije: a) ratifikacija od strane jedne lanice nove konvencije kojom se vrai revizija ima za posljedicu, bez obzira na lanak 25., trenutni otkaz ove Konvencije, uz uvjet da je nova Konvencija kojom se vrai revizija, stupila na snagu; b) od dana stupanja na snagu nove konvencije kojom se vrai revizija, ova Konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju. 2. Ova Konvencija ostaje u svakom slu aju na snazi, u svojem sadaanjem obliku i sadr~aju, za one lanice koje su je ratificirale, a nisu ratificirale konvenciju kojom se vrai revizija. lanak 30. Tekstovi ove Konvencije na francuskom i engleskom jeziku jednako su vjerodostojni. Preporuka br. 97 - O zaatiti zdravlja radnika na radnom mjestu OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, Sazvana u }enevi od strane Upravnog vijea Meunarodnog ureda rada, gdje se i sastala 4. lipnja 1953. godine, na svom 36. zasjedanju, odlu ivai usvojiti odreene prijedloge koji se odnose na zaatitu zdravlja radnika na radnom mjestu, pitanje koje predstavlja petu to ku dnevnog reda zasjedanja, odlu ivai ovim prijedlozima dati formu preporuke, usvaja danas, 25. lipnja 1953. g., sljedeu preporuku, koja je nazvana Preporuka o zaatiti zdravlja radnika, 1953. godine: I. TEHNI KE MJERE ZA ZA`TITU OD OPASNOSTI KOJE UGRO}AVAJU ZDRAVLJE RADNIKA 1. Nacionalno bi zakonodavstvo moralo sadr~avati odredbe koje se odnose na odgovarajue metode za sprje avanje, smanjenje i uklanjanje opasnosti koje prijete zdravlju radnika na radnom mjestu, uklju ujui i metode koje bi kao neophodne i pogodne mogle biti primijenjene u vezi s posebnim opasnostima koje ugro~avaju zdravlje radnika. 2. Sve odgovarajue mjere morale bi biti poduzete od strane poslodavca kako bi opi uvjeti na radnim mjestima osigurali dovoljnu zaatitu zdravlja zainteresiranih radnika, a posebno: a) da se razni otpaci i ostaci ne nagomilavaju tako da predstavljaju opasnost po zdravlje; b) da povrina i visina prostorija za rad budu dovoljne kako bi se izbjeglo da u tim prostorima radnici budu u veoma velikom broju i da bi se sprije ila svaka zaguaenost strojevima, materijalima ili proizvodima; c) da bude osigurano odgovarajue i pogodno osvjetljenje, prirodno ili umjetno, ili oba u isto vrijeme; d) da budu osigurani pogodni atmosferski uvjeti kako bi se izbjegla nedovoljnost opskrbe zrakom i nagle promjene temperature, kao i, ukoliko je to mogue, pretjerana vlaga, vruina ili zima i neugodni mirisi; e) da odgovarajui sanitarni ureaji i mogunosti za umivanje, kao i pitka voda, budu na raspolaganju na odgovarajuim mjestima, u dovoljnim koli inama i pod zadovoljavajuim uvjetima; f) svla ionica ili drugi odgovarajui sadr~aji moraju im se staviti na raspolaganje (radnicima), kad radnici na po etku ili poslije zavraetka rada, trebaju mijenjati odijelo; g) kad je radnicima zabranjeno da na radnom mjestu jedu i piju moraju im se osigurati odgovarajue prostorije kako bi u njima mogli objedovati, ukoliko odgovarajue mjere nisu bile poduzete da to rade na drugom mjestu; h) da se uklone ili smanje, koliko je mogue, buka i vibracije atetni za zdravlje radnika; i) da atetne tvari budu smjeatene na sigurna mjesta. 3. (1) Da bi se sprije ile, smanjile ili odstranile opasnosti koje prijete zdravlju radnika na radnom mjestu, trebalo bi poduzeti sve odgovarajue i izvodljive mjere: a) da se atetne tvari i postupci zamijene neakodljivima ili manje akodljivim tvarima i postupcima; b) da se sprije i airenje atetnih tvari i da se radnici zaatite od opasnih zra enja; c) da se opasni radovi izvode u odvojenim prostorijama ili zgradama, upoaljavajui ato je mogue manji broj radnika; d) da se opasni radovi izvode u odvojenim ureajima, kako bi se izbjegao dodir osoba sa atetnim tvarima i da bi se izbjeglo prodiranje u radne prostorije praaine, dima, plina, vlakana, pare ili magle u koli inama koje bi mogle predstavljati opasnost po zdravlje; e) da se sustavom ventilacije ili drugim odgovarajuim sredstvima, putem mehani kog usisavanja, odvede od izvornog mjesta ili iz njegove blizine, atetna praaina, dim, plin, vlakna, para ili magla, kad se njihovo airenje ne mo~e izbjei primjenjujui metode predviene gore navedenim to kama a) do d); f) da se radnike opskrbi zaatitnim odijelima, opremom i drugim sredstvima za individualnu zaatitu, koja su potrebna kako bi ih se sa uvalo od atetnih tvari, kad su druge mjere predviene za zaatitu zdravlja radnika protiv ovih atetnih tvari neprovodive ili ne osiguravaju dovoljnu zaatitu, kao i da se radnici pou e o na inu upotrebe tih sredstava. (2) Kad posebne opasnosti pri radu zahtijevaju upotrebu zaatitnih odijela ili opreme predvienih u gornjoj to ki f), njih treba dati, istiti i odr~avati poslodavac. Kad ta zaatitna odijela i oprema mogu biti zagaeni otrovnim ili opasnim tvarima, njih bi trebalo, u vrijeme dok se ne upotrebljavaju, uvati na potpuno odvojenim mjestima, gdje ne postoji opasnost zagaenja obi nih radni kih odijela. (3) Nacionalne bi vlasti morale poticati i, eventualno, same omoguiti prou avanje mjera navedenih u gornjim podstavkama (1), i pomoi primjeni rezultata takvih prou avanja; poslodavci bi takoer trebali pristupiti takvom izu avanju na dobrovoljnoj bazi. 4. (1) Radnici bi se morali obavijestiti: a) o potrebi zaatitnih mjera nabrojanih u gornjim stavkama 2. i 3.; b) o njihovoj obvezi na suradnju i omoguavanju dobrog funkcioniranja tih mjera; c) o njihovoj obvezi pravilne upotrebe sredstava i opreme predviene za njihovu zaatitu. (2) Savjetovanja s radnicima o mjerama koje treba poduzeti moraju se smatrati va~nim sredstvima za pridobivanje njihove suradnje. 5. (1) Zrak u radnim prostorijama gdje se proizvode opasne ili nezgodne tvari, gdje se njima rukuje ili gdje se one upotrebljavaju moralo bi povremeno, u dovoljno estim razmacima, analizirati kako bi se provjerilo da li zrak sadr~i otrovnu ili nadra~ujuu praainu, dim, plin, vlakna, paru ili maglu u koli inama koje bi mogle biti opasne po zdravlje. Nadle~ne vlasti bi morale s vremena na vrijeme objaviti za sve zainteresirane, postojee obavijesti koje se odnose na koncentraciju maksimalno dozvoljenu za akodljive materije. (2) Vlast nadle~na za zaatitu zdravlja radnika na radnim mjestima morale biti ovlaatena za odreivanje okolnosti u kojima je potrebno analizirati zrak u gore spomenutim prostorijama i na in na koji treba izvraiti analize. Ovo bi moralo vraiti ili kontrolirati kvalificirano osoblje i, eventualno, kvalificirano medicinsko osoblje koje ima izvjesno iskustvo u medicini rada. 6. Nadle~na vlast bi morala svim raspolo~ivim sredstvima, npr. putem obavijesti objavljenih oglasima na radnim mjestima, obratiti pozornost zainteresiranim poslodavcima i radnicima na posebne opasnosti kojima su izlo~eni radnici i na predostro~nosti koje treba poduzeti kako bi se one otklonile. 7. Nadle~na vlast bi morala predvidjeti na nacionalnom planu savjetovanja izmeu inspekcije rada ili druge vlasti nadle~ne u pogledu zaatite radnika na radnim mjestima, s jedne strane, i zainteresiranih organizacija poslodavaca i radnika, s druge strane, u cilju primjene odredaba stavkama 2., 3., 4., 5. i 6. II. MEDICINSKI PREGLEDI 8. (1) Nacionalno zakonodavstvo moralo bi sadr~avati posebne odredbe koje se odnose na lije ni ki pregled radnika zaposlenih na radovima na kojima su posebno izlo~eni opasnostima po njihovo zdravlje. (2) Zapoaljavanje radnika na radovima koji su naro ito opasni po njihovo zdravlje moralo bi uvjetovati: a) bilo lije ni kim pregledom izvraenim prije ili poslije primanja na posao; b) bilo povremenim lije ni kim pregledima; c) bilo lije ni kim pregledom obiju vrsta iznijetim u gore spomenutim to kama a) i b). (3) Nacionalno zakonodavstvo moralo bi, s vremena na vrijeme poslije savjetovanja i sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika odrediti ili ovlastiti jednu odgovarajuu vlast (jedan odgovarajui organ) da odredi: a) opasnosti za koje i okolnosti pod kojima se lije ni ki pregledi trebaju obavljati; b) opasnosti za koje bi se morali predvidjeti lije ni ki pregled prilikom primanja na posao ili periodi ni lije ni ki pregled ili oba pregleda; c) vodei dovoljno ra una o potrebi i stupnju opasnosti i posebnim prilikama, maksimum du~ine intervala u kojem bi trebalo vraiti lije ni ke preglede. 9. Lije ni ki pregledi, predvieni u prethodnom stavku, moraju se izvraiti u cilju: a) ato ranijeg otkrivanja znakova jedne odreene profesionalne bolesti ili posebnih predispozicija za takvu jednu bolest; b) odreivanja, u slu aju opasnosti od jedne takve profesionalne bolesti, da li postoji medicinske kontraindikacija u pogledu zaposlenja ili produ~enja rada zainteresiranog na jednom odreenom poslu. 10. (1) Kad se, u slu aju opasnosti odreene profesionalne bolesti, nikakva lije ni ka kontraindikacija ne suprotstavlja radu zainteresiranog na jednom poslu, moralo bi se u tom smislu izdati uvjerenje prema uputama nadle~ne vlasti. (2) Ovo uvjerenje morao bi uvati poslodavac i staviti ga na raspolaganje du~nosnicima inspekcije rada ili svake druge vlasti (svakog drugog organa) iji je zadatak zaatita zdravlja radnika na radnom mjestu. (3) Ovo bi se uvjerenje moralo staviti na raspolaganje zainteresiranom radniku. 11. Lije ni ke bi preglede morali obavljati kvalificirani lije nici koji trebaju, koliko je mogue, poznavati medicinu rada. 12. Morale bi se poduzeti odgovarajue mjere kako bi se sa uvala lije ni ka tajna u pogledu svih lije ni kih pregleda kao i registriranja i uvanja dokumenata koji se na to odnose. 13. (1) Lije ni ki pregledi izvraeni suglasno ovoj Preporuci ne bi smijeli povla iti sobom nikakve troakove za zainteresiranog radnika. (2) Za vrijeme provedeno na takvim pregledima ne bi trebalo izvraiti nikakav odbitak od plae, kad je ovo pitanje regulirano nacionalnim zakonodavstvom; u slu aju kad je to pitanje regulirano kolektivnim ugovorima, uvjeti bi trebali biti oni koji su propisani ugovorom koji se primjenjuje. III. PRIJAVLJIVANJE PROFESIONALNIH BOLESTI 14. (1) Nacionalno bi zakonodavstvo moralo zahtijevati prijavljivanje postojeih ili sumnjivih slu ajeva profesionalnih bolesti. (2) Ovo prijavljivanje bi se moralo zatra~iti u cilju: a) ustanovljavanja preventivnih i zaatitnih mjera i kontroliranja njihove stvarne primjene; b) prou avanja uvjeta rada i drugih okolnosti koje su prouzrokovale ili se sumnja da su prouzrokovale profesionalne bolesti; c) ustanovljenja statistike profesionalnih bolesti; d) omoguavanja uvoenja ili razvijanja mjera namijenjenih osiguravanju ~rtvama profesionalnih bolesti naknada predvienih za te bolesti. (3) Prijava bolesti bi se morala podnositi inspekciji rada ili bilo kojoj drugoj vlasti (bilo kojem drugom organu) iji je zadatak zaatita zdravlja radnika na radnom mjestu. 15. Nacionalno zakonodavstvo bi moralo: a) odrediti osobe koje bi morale vraiti prijave ustanovljenih ili sumnjivih slu ajeva profesionalnih bolesti; b) propisati na ine prijave o slu ajevima profesionalne bolesti kao i to ne podatke koje treba sadr~avati takva prijava, a posebno da odredi: slu ajeve za koje bi se prijave morale u initi odmah i one za koje bi se prijave morale u initi u odreenim i dovoljnim intervalima; u slu ajevima koji iziskuju neposrednu prijavu, rokove u kojima se ova prijava mora u initi nakon ato je otkriven slu aj ustanovljene ili sumnjive profesionalne bolesti; u slu ajevima kad je dovoljna prijava u odreenim intervalima, intervale u kojima se ova prijava zahtijeva. 16. Prijava treba sadr~avati sva potrebna i korisna izvjeaa kako bi vlast, kojoj je zadatak zaatiti zdravlje radnika na radnom mjestu, mogla izvraiti svoje zadatke, a naro ito sljedee podatke: starosna dob i spol zainteresiranog; zanimanje i industriju u kojoj je zainteresirani bio zaposlen posljednji put ili je zaposlen u trenutku davanja prijave; ime i adresu poduzea gdje je zainteresirani posljednji put bio zaposlen ili u trenutku davanja prijave; prirodu bolesti ili trovanja; atetnu tvar i posao kojima se pripisuje bolest ili trovanje; ime i adresa poduzea u kojem radnik pretpostavlja da je bio izlo~en opasnosti kojoj se pripisuje bolest ili trovanje; ukoliko je osoba koja podnosi prijavu u mogunosti to ustanoviti, datum po etka i, eventualno, prestanka izlaganja opasnosti u svakoj od profesija ili industrija u kojima je zainteresirani radnik bio ili mogao biti izlo~en opasnostima. 17. Nadle~na vlast bi morala odrediti, nakon savjetovanja sa zainteresiranim organizacijama poslodavaca i radnika, popis profesionalnih bolesti ili kategorije slu ajeva za koje treba podnijeti prijavu, s oznakom simptoma, i da, s vremena na vrijeme, i povremeno u njima izvaiti prema okolnostima, mogle biti potrebne i po~eljne. IV. PRVA NJEGA I PRVA POMO 18. (1) Sredstva za hitnu pomo i prvu njegu u slu aju nesree, profesionalne bolesti, trovanja ili indispozicije morala bi biti predviena na radnim mjestima. (2) Nacionalno zakonodavstvo bi moralo odrediti posebne na ine za primjenu gore spomenute odredbe. V. OPA ODREDBA 19. Svaki put kad je u ovoj Preporuci rije  o nacionalnom zakonodavstvu ili o nacionalnoj vlasti (organu), pod tim izrazima se podrazumijeva, kad se radi o federativnoj dr~avi, zakonodavstvo i nadle~na vlast (nadle~ni organ) federativne dr~ave kao i zakonodavstvo i nadle~na vlast (nadle~ni organ) federalnih, dr~avnih, provincijskih, kantonalnih ili drugih jedinica koje su u sustavu federalne dr~ave. Preporuka br. 112. - O slu~bama medicine rada u poduzeu OPA SKUP`TINA Meunarodne organizacije rada, koju je sazvalo, u }enevi, Upravno vijee Meunarodne organizacije rada gdje se i sastala 3. lipnja 1959. godine na svoje etrdeset tree zasjedanje; odlu ivai usvojiti odreene prijedloge u vezi organiziranja slu~bi medicine rada u poduzeima, ato je inilo etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai tim prijedlozima dati oblik preporuke, usvaja, 24. lipnja 1959. godine, sljedeu preporuku koja e se nazvati Preporuka o slu~bama medicine rada, od 1959. godine: I. DEFINICIJA 1. U smislu ove preporuke, izraz slu~ba medicine rada ozna ava slu~bu organiziranu na radnim mjestima ili u blizini istih i namijenjenu: a) osiguravanju zaatite radnika protiv svih opasnosti po zdravlje koje bi mogle proizii iz njihovog posla ili poslova u kojima se isti obavlja; b) pridonoaenju fizi koj i psihi koj prilagodbi radnika, naro ito putem prilagoavanja rada radnicima i putem postavljanja radnika na poslove za koje su sposobni; c) pridonoaenju uspostavljanja i odr~avanja najviaeg stupnja fizi kog i duaevnog blagostanja radnika. II. METODE PRIMJENJIVANJA 2. Imajui u vidu raznolikost uvjeta i nacionalnih praksi, slu~be medicine rada moi e, prema okolnostima, biti ustanovljene: a) bilo zakonodavnim putem; b) bilo putem kolektivnih ugovora ili suglasno svakom drugom sporazumu zaklju enom izmeu zainteresiranih poslodavaca i radnika: c) bilo kojim drugim putem koji odobre nadle~ne vlasti poslije savjetovanja i s organizacijama poslodavaca i radnika. III. ORGANIZACIJA 3. Slu~be medicine rada moraju, prema okolnostima i primjenjivim normama: a) biti organizirane od strane samih zainteresiranih poduzea ili pripojene nekom vanjskom organu; b) biti organizirane: bilo kao slu~be koje pripadaju jednoj ustanovi; bilo kao slu~be zajedni ke izvjesnom broju poduzea. 4. Kako bi se svim radnicima omoguilo koriatenje prednosti medicine rada, organizacija slu~bi medicine rada moraju se proairiti na industrijska, neindustrijska i poljoprivredna poduzea, kao i nejavne slu~be. Meutim, kada se slu~be medicine rada ne mogu odmah organizirati za sva poduzea, njih bi na prvom mjestu trebalo uspostaviti: a) pri poduzeima gdje je rizik najvei; b) pri poduzeima gdje je zdravlje radnika izlo~eno posebnim rizicima; c) pri poduzeima koja upoaljavaju vei broj radne snage od odreenog minimuma. 5. Kada uvoenje slu~be medicine rada, kao ato je definirano ovom preporukom, nije pravovremeno mogue iz geografskih ili drugih razloga koji se trebaju utvrditi nacionalnim zakonodavstvom, poduzee bi trebalo zaklju iti ugovor s nekim lije nikom ili nekom lokalnom zdravstvenom slu~bom ija bi du~nost bila: a) pru~iti hitnu pomo; b) obavljati lije ni ke preglede kao ato je propisano nacionalnim zakonodavstvom; c) osigurati nadzor nad higijenskim uvjetima u poduzeu. IV. FUNKCIJE 6. Uloga slu~be medicine rada mora biti uglavnom preventivna. 7. Slu~be medicine rada se ne bi smjele baviti provjeravanjem opravdanosti nedola~enja na posao zbog bolesti. To ne bi trebalo sprje avati ove slu~be da se obavjeatavaju o okolnostima koje bi mo~da bile povod odsustva zbog bolesti i o tijeku bolesti radnika, kako bi se bolje mogla procijeniti djelotvornost njihova programa preventive i otkrivati profesionalni rizici i rasporeivati radnike na odgovarajue poslove u cilju njihove prekvalifikacije. 8. Imajui u vidu u kojoj su mjeri jedna ili viae sljedeih funkcija ispunjene na zadovoljavajui na in, suglasno nacionalnom zakonodavstvu ili praksi, od strane drugih odgovarajuih slu~bi, funkcije medicine rada bi trebalo postupno razvijati, prema okolnostima, tako da obuhvaaju: a) nadzor, unutar poduzea, svih initelja koji bi mogli atetiti zdravlju radnika i ulogu savjetodavca, u toj oblasti, uprave i radnika ili njihovih predstavnika u poduzeu; b) prou avanje radnih mjesta ili sudjelovanje u tom prou avanju, kako s glediata higijene tako i s glediata fiziologije i psihologije, i ulogu savjetnika uprave i radnika za pitanja najboljeg ureenja radnih mjesta sa spomenutih glediata; c) sudjelovanje s ostalim zainteresiranim slu~bama ili organima poduzea u sprje avanju nesrea na poslu i profesionalnih oboljenja i u nadzoru nad sredstvima individualne zaatite i njihove upotrebe, kao i savjetodavnu ulogu direkcije i radnika u tom pogledu; d) nadzor higijene sanitarnih ureaja, kao i svih instalacija u poduzeu, organiziranih za dobrobit radnika, kao: kuhinje, kantine, jaslica, odmaraliata i, eventualno, nadzor svakog re~ima ishrane radnika; e) lije ni ke preglede prigodom zapoaljavanja, povremene i specijalne, podrazumijevajui, ukoliko je potrebno, bioloake i radioloake preglede  predviene nacionalnim zakonodavstvom ili sporazumom izmeu zainteresiranih strana ili organizacija, ili koje lije nik smatra potrebnima u cilju predohrane; ovakvi pregledi trebaju osigurati poseban nadzor nad izvjesnim kategorijama radnika, kao ato su ~ene, omladina, radnici izlo~eni opasnostima i osobe koje su pretrpjele nesreu na poslu; AF) nadzor nad prilagoavanjem posla radnicima, posebno radnicima poslije nesree na poslu, njihovim fizi kim sposobnostima i u eae u njihovom preosposobljavanju i prilagoavanju kao i ulogu savjetodavca u toj oblasti; g) ulogu savjetodavca uprave i radnika prilikom rasporeivanja ili prekvalifikacije radnika; h) individualne savjete radnicima, po njihovom tra~enju, u vezi poremeaja koji se manifestiraju ili pogoraavaju za vrijeme rada; i) hitnu pomo u slu aju nesree ili slabosti, kao i u izvjesnim okolnostima i u suglasnosti sa zainteresiranim (podrazumijevajui lije nika koji lije i radnika), ambulantno lije enje radnika koji nisu prekidali posao ili koji su ga ponovno po eli; j) osposobljavanje osoblja za pru~anje prve pomoi i njihovo redovno pou avanje, kao i nadzor i odr~avanje materijala za prvu pomo, uz suradnju, ako je potrebno, s ostalim slu~bama i zainteresiranim organima; k) odgoj osoblja poduzea u oblasti zdravlja i higijene; h) uspostavljanje i povremeno ispitivanje statisti kih podataka o zdravstvenom stanju u poduzeu; m) istra~iva ke radove na polju medicine rada ili u eae u takvim radovima u vezi sa specijaliziranim slu~bama i institutima. 9. Ako neku od funkcija spomenutih u prethodnom stavku, ili neke od njih, vrae suglasno nacionalnom zakonodavstvu ili praksi, odgovarajue slu~be osim slu~be medicine rada, ove slu~be trebaju pru~ati lije nicima medicine rada sve korisne obavijesti koje im ovi budu tra~ili. 10. Slu~be medicine rada moraju odr~avati tjeanje veze s ostalim slu~bama i organima poduzea zainteresiranima za pitanja zdravlja, sigurnosti i blagostanja radnika, naro ito sa: socijalnom slu~bom, slu~bom osiguranja, personalnom slu~bom, sindikalnim organima u poduzeu, odborima za higijensko-tehni ku zaatitu ili ma kojim drugim organom ili osobom koja se u poduzeu bavi zdravstvenim ili socijalnim pitanjima. 11. Slu~be medicine rada bi, osim toga, morale odr~avati veze sa slu~bama i organima izvan poduzea koji se bave pitanjima zdravlja, osiguranja, preosposobljavanja, prilagoavanja, prekvalifikacije i blagostanja radnika. 12. (1) Slu~be rada moraju ustanoviti, prigodom lije ni kog pregleda radi zapoaljavanja ili prigodom prvog obilaska slu~be, povjerljivi zdravstveni dosje za svakog radnika i dr~ati ga a~urno prigodom svakog kasnijeg pregleda i obilaska. (2) Slu~be medicine rada bi, pored toga, trebale na odgovarajui na in bilje~iti sve korisne podatke, kako bi bile u mogunosti pru~ati potrebne obavijesti o svom poslovanju kao i o opem zdravstvenom stanju radnika poduzea, u smislu odredaba predvienih u stavku 21. V. OSOBLJE I OPREMA 13. Svaka slu~ba medicine rada mora biti i pod upravom lije nika, koji bi trebao biti direktno odgovoran za rad slu~be pred upravom poduzea ili pred organom od kojeg zavisi slu~ba. 14. S obzirom na posebne potrebe svojstvene grani industrije o kojoj je rije  i na njene karakteristike lije nici medicine rada ne bi trebali vraiti nadzor nad brojem radnika koji je vei od broja kojim se mogu baviti djelotvorno. 15. Lije nici medicine rada moraju u~ivati punu stru nu i moralnu neovisnost prema poslodavcu i radnicima. Da bi se osigurala ova neovisnost, institucija lije nika medicine rada treba biti regulirana nacionalnim zakonodavstvom ili ugovorom zaklju enim izmeu zainteresiranih strana ili organiziranim pravilima o uvjetima za zasnivanje i prestanak radnog odnosa. 16. Lije nik koji rukovodi nekom slu~bom medicine rada mora biti osposobljen, koliko je to viae mogue, za medicinu rada, ili bar biti upoznat s industrijskom higijenom, hitnom pomoi i patologijom rada, kao i sa zakonodavstvom unutar razli itih djelatnosti slu~be. Treba mu pru~iti mogunost da se usavrai u ovim domenama. 17. Bolni ari pridodani slu~bama medicine rada moraju imati kvalifikacije ije norme treba propisati nadle~ni organ. 18. Osoblje zadu~eno za pru~anje prve pomoi mora: a) biti sastavljeno isklju ivo od kvalificiranih osoba; b) biti brzo na raspolaganju za vrijeme radnih sati. 19. Prostorije i ureaji slu~be medicine rada trebaju odgovarati normama koje je utvrdio nadle~ni organ. VI. UVJETI ZA AKCIJU 20. Da bi djelotvorno obavljale svoje djelatnosti, slu~be medicine rada trebaju: a) imati slobodna pristup svim radnim mjestima i uzgrednim postrojenjima poduzea, b) obilaziti mjesta rada u odgovarajuim intervalima, ako je potrebno, u suradnji s ostalim slu~bama poduzea; c) upoznati se s procesom i normama rada i sa supstancama s kojima se radi ili ije se koriatenje predvia; d) imati mogunosti obavljati ili zahtijevati da ovlaateni stru ni organi vrae: (i) ankete i istra~ivanja o profesionalnim rizicima koji mogu ugro~avati zdravlje, kao na primjer vraenje analize atmosfere radnih prostorija, proizvoda i supstanci koje se upotrebljavaju kao i svake druge materije koja se smatra atetnom; (II) kontrolu fizi ki atetnih agensa; e) pru~iti im mogunost zahtijevanja od nadle~nih vlasti da kontroliraju primjenjivanje normi higijensko-tehni ke zaatite rada. 21. Svaka osoba pridodana slu~bi medicine rada obvezna je uvati profesionalnu tajnu, kako u pogledu medicinskih podataka, tako i tehni kih koji bi mu mogli biti poznati u vezi gore spomenutih funkcija i djelatnosti, uz ogradu odstupanja predvienih nacionalnim zakonodavstvom. VII. OPE ODREDBE 22. Radnici i njihove organizacije moraju u potpunosti suraivati na ostvarivanju ciljeva slu~bi medicine rada. 23. Materijalna davanja koja pru~aju slu~be medicine rada u okviru djelatnosti predvienih ovom preporukom ne bi trebala povla iti nikakve troakove za radnike. 24. Ako nacionalno zakonodavstvo ne propisuje druk ije, i u nedostatku sporazuma meu zainteresiranim stranama, financiranje organiziranja i funkcioniranja slu~be medicine rada treba biti na teret poslodavca. 25. Nacionalno zakonodavstvo mora odrediti nadle~nu vlast koja e biti odgovorna za kontrolu organiziranja i funkcioniranja slu~be medicine rada. Ono bi, eventualno, moglo povjeriti priznatim stru nim organima ulogu savjetodavca u toj domeni. 7.11. Administracija rada Konvencija br. 81 - O inspekciji rada u industriji i trgovini, 1947. Opa skupatina Meunarodne organizacije rada koju je u }enei sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavai se na 30-om zasjedanju 19. lipnja 1947., i odlu ivai prihvatiti izvjesne prijedloge u vezi s organizacijom inspekcije rada u industriji i trgovini, a ato ini etvrtu to ku dnevnog reda zasjedanja, i odlu ivai prijedlozima dati oblik meunarodne konvencije; usvaja 11. srpnja 1947. godine sljedeu konvenciju pod nazivom Konvencija o inspekciji rada u industriji i trgovini, 1947.: DIO I. INSPEKCIJA RADA U INDUSTRIJI lanak 1. Svaka lanica Meunarodne organizacije rada za koju je ova Konvencija na snazi mora imati sustav inspekcije rada u industrijskim poduzeima. lanak 2. 1. Sistem inspekcije rada u industrijskim poduzeima primjenjuje se na sva poduzea u kojima su inspektori rada du~ni osigurati primjenu zakonskih odredbi koje se odnose na uvjete rada i zaatitu radnika dok obavljaju svoj posao. 2. Nacionalnim zakonima ili propisima mora se od primjene ove Konvencije izuzeti rudarska i prijevozna poduzea, ili dijelovi tih poduzea. lanak 3. 1. Zadae sustava inspekcije rada u industriji jesu: (a) osigurati primjenu zakonskih odredaba koje se odnose na uvjete rada i zaatitu radnika dok obavljaju svoj posao, kao ato su odredbe o radnom vremenu, plaama, zaatiti na radu, zdravlju i skrbi, zapoaljavanju djece i mladih, kao i o ostalim srodnim pitanjima, u onoj mjeri u kojoj su inspektori rada du~ni osigurati primjenu tih propisa; (b) davati informacije i savjete poslodavcima i radnicima o najdjelotvornijim na inima poativanja zakonskih propisa; (c) obavjeatavati nadle~nu vlast na nedostatke i zlouporabe koje nisu posebno obuhvaene postojeim zakonskim propisima. 2. Ako se inspektorima rada povjere druge du~nosti, takve du~nosti ne smiju predstavljati smetnju za djelotvorno vraenje njihovih primarnih du~nosti, niti smiju na bilo koji na in nanijeti atetu ugledu i nepristrasnosti inspektora koji su im potrebni u njihovim odnosima s poslodavcima i radnicima. lanak 4. 1. U mjeri u kojoj je to u skladu s upravnom praksom lanice, inspekcija rada u industriji mora biti pod nadzorom i kontrolom centralne vlasti. 2. U slu aju federalne dr~ave, izraz "centralna vlast" mo~e ozna avati federalnu vlast ili centralnu vlast federalne jedinice. lanak 5. Nadle~na vlast mora poduzeti odgovarajue mjere u cilju promoviranja: (a) u inkovite suradnje izmeu inspekcijskih slu~bi i ostalih vladinih slu~bi, te javnih ili privatnih ustanova koje se bave sli nim djelatnostima; (b) suradnje izmeu slu~benika inspekcije rada i poslodavaca i radnika ili njihovih organizacija. lanak 6. Osoblje inspekcije su javni slu~benici kojima njihov status i uvjeti slu~be osiguravaju stabilnost zaposlenja i nezavisnost od promjena vlasti i nepo~eljnih vanjskih utjecaja. lanak 7. 1. Uz rezervu svih uvjeta koji su nacionalnim zakonima ili drugim propisima predvieni za zapoaljavanje u javnoj slu~bi, inspektori rada se smiju zapoaljavati isklju ivo na temelju osposobljenosti za izvraavanje njihovih du~nosti. 2. Na ine utvrivanja takve osposobljenosti odreuje nadle~na vlast. 3. Inspektori rada se obu avaju na odgovarajui na in za izvraavanje svojih du~nosti. lanak 8. I muakarci i ~ene mogu biti lanovi osoblja inspekcije rada u industriji; kada je potrebno, mogu se povjeriti posebni zadaci muakarcima i ~enama inspektorima. lanak 9. Svaka lanica e poduzimati potrebne mjere kako bi se osiguralo da odgovarajue kvalificirani (tehni ki) stru njaci i specijalisti, uklju ujui specijaliste za medicinu, in~enjerstvo, elektrotehniku i kemiju, budu uklju eni u rad inspekcije, na na in koji se smatra najprimjerenijim nacionalnim uvjetima, u svrhu osiguravanja provoenja zakonskih odredbi koje se odnose na zaatitu i sigurnost radnika dok obavljaju svoj posao, te u svrhu istrage o posljedicama procesa, materijala i metoda rada na zdravlje i sigurnost radnika. lanak 10. Broj inspektora rada mora biti dovoljan kako bi se osiguralo djelotvorno obavljanje du~nosti inspekcije, i mora se utvrditi imajui na umu: (a) zna aj du~nosti koje inspektori moraju izvraavati, a posebno: (i) broj, karakter, veli inu i situaciju radnih mjesta podlo~nih inspekciji; (II) broj i vrstu radnika zaposlenih na tim radnim mjestima; (III) broj i slo~enost zakonskih odredaba koje se moraju provoditi. (b) materijalna sredstva stavljena na raspolaganje inspektorima; i (c) prakti ne uvjete u kojima se inspekcijski nadzor mora provoditi kako bi bio djelotvoran. lanak 11. 1. Nadle~na vlast poduzima potrebne mjere kako bi inspektorima rada osigurala: (a) lokalne kancelarije na odgovarajui na in opremljene shodno zahtjevima slu~be i dostupne svim zainteresiranim osobama; (b) prometna sredstva potrebna za obavljanje njihovih du~nosti kada pogodna sredstva javnog prometa ne postoje. 2. Nadle~na vlast treba poduzeti potrebne mjere kako bi se inspektorima nadoknadili svi putni i ostali troakovi potrebni za obavljanje njihovih du~nosti. lanak 12. Inspektori rada koji imaju propisne isprave ovlaateni su: (a) da dolaze slobodno i bez prethodne najave u bilo koje doba dana ili noi na radna mjesta koja su podlo~na inspekciji; (b) da ulaze danju u sve prostorije za koje opravdano smatraju da su podlo~ne inspekciji; i (c) da obavljaju sva ispitivanja, provjere i istra~ivanja koja smatraju potrebnim kako bi se uvjerili da se zakonske odredbe strogo poatuju, a naro ito  (i) da ispituju, bez ili u prisustvu svjedoka, poslodavca ili osoblje poduzea o bilo kojem pitanju u vezi s primjenom zakonskih propisa; (II) da tra~e na uvid sve knjige, evidencije i ostale dokumente ije je voenje propisano nacionalnim zakonima ili drugim propisima koji se odnose na uvjete rada, kako bi se uvjerili da su u skladu sa zakonskim odredbama, te da kopiraju te isprave ili prave izvatke iz njih; (iii) da zahtijevaju objavljivanje informacija ije je oglaaavanje propisano zakonskim odredbama; (iv) da uzimaju ili odnose, u svrhu analize, uzorke materijala i supstanci koji se koriste ili kojima se rukuje, a da se pritom poslodavac ili njegov predstavnik obavijesti o svakom uzorku ili supstanci koji su uzeti ili odneseni u tu svrhu; (d) da prigodom inspekcijskog nadzora obavijesti poslodavca ili njegovog predstavnika o svom prisustvu, osim ako ne smatraju da bi takvo obavjetavanje moglo ii na atetu obavljanju njihovih du~nosti. lanak 13. 1. Inspektori rada su ovlaateni poduzimati mjere radi otklanjanja nedostataka na postrojenju, alatu ili u metodama rada za koje s razlogom mogu vjerovati da predstavljaju prijetnju za zdravlje ili sigurnost radnika. 2. Da bi se inspektorima omoguilo da poduzimaju takvih mjera, oni imaju biti ovlaateni, uz pravo ~albe sudskoj ili upravnoj vlasti predvienoj zakonom, da daju naredbe ili zahtijevaju izdavanje naredbi kojima se tra~i  (a) da se u odreenom vremenskom roku izvrae izmjene na instalacijama ili postrojenju koje su potrebne kako bi se osigurala stvarna primjena zakonskih odredbi zdravstvenoj zaatiti ili sigurnosti radnika; (b) da se poduzmu mjere s neposrednom izvranom snagom u slu aju neposredne opasnosti za zdravlje ili sigurnost radnika. 3. Ako postupak predvien stavom 2. nije u skladu s upravnom ili sudskom praksom lanice, inspektori imaju pravo zatra~iti od nadle~ne vlasti da izda naredbu, ili da iniciraju mjere s neposrednom izvranom snagom. lanak 14. Uz pravo izuzetaka koji mogu biti predvieni nacionalnim zakonima ili drugim propisima, inspektori rada  (a) ne smiju imati nikakav izravni ili neizravni interes u poduzeima pod njihovim nadzorom; (b) su du~ni, pod prijetnjom odgovarajuih kazni ili disciplinskih mjera, da nikada ne otkriju, ak ni nakon napuatanja slu~be, proizvodne ili poslovne tajne ili radne procese za koje su mogli saznati tijekom izvraavanja svojih du~nosti; (c) moraju smatrati potpuno povjerljivim izvor svake pritu~be kojom ih se upozorava na nedostatak ili kraenje zakonskih propisa, te poslodavcu ili njegovom predstavniku ne smiju staviti do znanja da je do inspekcijskog nadzora doalo povodom prijama takve pritu~be. lanak 16. Radna mjesta moraju biti inspekcijski pregledavana tako esto i tako temeljito koliko je potrebno da se osigura u inkovita primjena odgovarajuih zakonskih propisa. lanak 17. 1. Osobe koje prekrae ili propuste poativanje zakonskih propisa za ije su provoenje nadle~ni inspektori rada, sankcioniraju se zakonski bez prethodnog upozorenja. Meutim, nacionalnim zakonima ili drugim propisima se mogu predvidjeti izuzeci u odnosu na slu ajeve u kojima se mora dati prethodno obavjeatenje kako bi se otklonili nedostaci ili poduzele preventivne mjere. 2. Inspektori rada imaju diskreciono pravo odlu iti da li e dati opomenu ili savjet umjesto da pokrenu ili predlo~e pokretanje postupka. lanak 18. Nacionalnim zakonima ili drugim propisima se predvia i u inkovita primjena odgovarajue kazne za kraenje zakonskih odredbi koje inspektori rada moraju provoditi, kao i za ometanje inspektora rada u obavljanju njihovih du~nosti. lanak 19. 1. Od inspektora rada ili mjesnih ureda inspekcije, zavisno od slu aja, se zahtijeva da centralnoj inspekcijskoj vlasti podnose periodi na izvjeaa o rezultatima njihovih inspekcijskih aktivnosti. 2. Ova se izvjeaa sastavljaju na takav na in i sadr~avaju takva pitanja koja s vremena na vrijeme utvruje sredianja vlast; ta izvjeaa se podnose najmanje onoliko esto koliko to mo~e biti propisano od strane te vlasti, a u svakom slu aju najmanje jednom godianje. lanak 20. 1. Sredianja inspekcijska vlast godianje objavljuje opa izvjeaa o radu inspekcijskih slu~bi pod njenom kontrolom. 2. Takva godianja izvjeaa se objavljuju u primjerenom roku nakon isteka godine na koju se odnose, a u svakom slu aju, u roku od dvanaest mjeseci. 3. Primjerak godianjeg izvjeaa se dostavlja glavnom direktoru Meunarodnog ureda rada u primjerenom roku nakon njegovog objavljivanja, a u svakom slu aju, u roku od tri mjeseca. lanak 21. Godianje izvjeae koje objavi sredianja inspekcijska vlast obuhvaa sljedea pitanja, kao i sva ostala relevantna pitanja u onom obimu u kojem su ona u nadle~nosti te vlasti: (a) zakone i druge@BDHPRV 0 2 @ B D r t v x     wrhr]hXh hMj}h9Ujh9U h9'jhV^h9>*B*Uphhkhh90Jjhkhh90JUjh9CJUaJhIh9CJaJh7h95 h95h7h9CJaJhXZh9CJ(aJ( hul/h9h9 h7h9hh9CJaJh9CJaJ"FHJLNPRTV     $dha$gd9$dh^a$gd9$a$gdXZgd9$a$gd9$^`a$gd90t55       2 B  x d,h;) d# gd9+gd9gd9$ dh^ `a$gd9 $dha$gd9  F H J L     @ B D F   ̷²̎²{mdmh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHujqh9U'jhV^h9>*B*Uph h95 hMjwh9Ujh9U h9'jhV^h9>*B*Uphh9hkhh90Jjhkhh90JU$   ^ ` b 2 4 6 j l n r t v x z | źӆņlź[ӆņ jeh9UmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jkh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphu  "VXZ^`bdfh "źӆyplpXypSIS>IjYh9Ujh9U h9'jhV^h9>*B*Uphh9hkhh90Jjhkhh90JUh9mHnHuhMmHnHu j_h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphu"&(*,.0hjln*,.0˽˽od˴˽J˽2jhV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu jSh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu h95jhkhh90JUjh9U hMLN𶭶zi𶭶 jG h9UmHnHuhN0JmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu jMh9UmHnHuh9mHnHujh9UmHnHuEFGabcefghijźӆņlź[ӆņ j; h9UmHnHu2j hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jA h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j hV^h9>*B*UmHnHphu 45689:;<=YZ[\wxyźӆņlź[ӆņ j/ h9UmHnHu2j hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j5 h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j hV^h9>*B*UmHnHphu UVWqrsuvwxyzźӆņlź[ӆņ j#h9UmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j)h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j hV^h9>*B*UmHnHphu xtv\\tP\ !D"`#$&&()6* +,,+gd9* d# gd9) d# gd9prtźӆņlź[ӆNjhkhh90JU jh9UmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphu@BDxz|͸óҮj_P_jh9UmHnHuh9mHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu h95 hMjh9Ujh9U h9jhkhh90JU'jhV^h9>*B*Uphh9hkhh90J !=>?@QRSmnoqrstuv¹««u¹«[«2jhV^h9>*B*UmHnHphu jh9UmHnHuh9mHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu j h9UmHnHu 024hjlprtvxzL¹««u¹«[«2jvhV^h9>*B*UmHnHphu jh9UmHnHuh9mHnHu2j|hV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu jh9UmHnHu LNPVXZ\^`LNPVXZ\^`¹|q|l|gSM hN0J'jjhV^h9>*B*Uph h95 hMjh9Ujh9U h9'jphV^h9>*B*Uphh9hkhh90Jjhkhh90JUh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu jh9UmHnHu,.0dfhnprtvx  @BDJƳwl]lL]AhMmHnHu jh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhN0JmHnHu2jdhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu h95jhkhh90JU hMjh9Ujh9U h9hkhh90JJLNPRT "Z\^`   L ƬơƖz`UƖh&#<0JmHnHu2jXhV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu jh9UmHnHuh9mHnHuhP^0JmHnHu2j^hV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHujh9UmHnHu!L N P V X Z \ ^ ` !!! ! !!!!!L!N!P!R!r!v!!¹««u¹«[«Ph]0JmHnHu2jLhV^h9>*B*UmHnHphu jh9UmHnHuh9mHnHu2jRhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu jh9UmHnHu!!"4"6"8">"@"B"D"F"H"""""""###P#R#T#Z#\#^#`#b#d###淮{j淮 jh9UmHnHuhN0JmHnHu2jFhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu jh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu###^$`$b$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%&&&&>&@&źӆņlź[ӆņ j h9UmHnHu2j: hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j@hV^h9>*B*UmHnHphu @&B&D&&&&&&&&&&&&'8':'<'>'8(:(<(p(r(t(z(|(~((((((źӆņlź[ӆņ j"h9UmHnHu2j."hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j!h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j4!hV^h9>*B*UmHnHphu (((<)@)B)D)F)z)|)~))))))))))))))&*(***0*2*4*6*8*źů{{aůP{ j$h9UmHnHu2j"$hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j#h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhN0JmHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j(#hV^h9>*B*UmHnHphu8*:*r*t*v*x****++++++ +"+$+\+^+`+b++++,,, ,,,,,,N,P,λ񰡰k񰡰Z j&h9UmHnHu2j&hV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu j%h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j%hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu#P,R,T,,,,,,,,,,,,,.-0-2-4-...8.:.<.B.D.F.H.J.L...źӆņlź[ӆņ j(h9UmHnHu2j (hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j'h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j'hV^h9>*B*UmHnHphu ,H./0 223456899:;<n=Z>f?@ABC~DpEF HnH* d# gd9) d# gd9...N/P/R//////////////d0f0h000000000000źӆņlź[ӆņ j{*h9UmHnHu2j)hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j)h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j)hV^h9>*B*UmHnHphu 00011111222 2 222H2J2L2N2p2r2t222222222222źӆņlź[ӆņ jo,h9UmHnHu2j+hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu ju+h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j*hV^h9>*B*UmHnHphu 222333333333333 4 444z4|4~444444444445źӆņlź[ӆņ jc.h9UmHnHu2j-hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu ji-h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j,hV^h9>*B*UmHnHphu 555t5v5x555555555555556666666666662747źӆņlź[ӆņ jW0h9UmHnHu2j/hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j]/h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j.hV^h9>*B*UmHnHphu 476787777888 8 88888L8N8P8R88888999 9 9999J9L9źӆņlź[ӆņ jK2h9UmHnHu2j1hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jQ1h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j0hV^h9>*B*UmHnHphu L9N9P9999999999999:::::::::::::::::źӆņlaPӆ j?4h9UmHnHuhP^0JmHnHu2j3hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jE3h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j2hV^h9>*B*UmHnHphu:;;;;>;D;b;d;f;;;;;;;;;;;;;;T<V<X<<<<<<λ襖z`襖Oz j36h9UmHnHu2j5hV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu j95h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhN0JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j4hV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu<<<<<<<<<&=(=*=^=`=b=h=j=l=n=p=r=====>>>J>L>N>T>V>X>Z>\>ֱּlֱ[ j'8h9UmHnHu2j7hV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu j-7h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu2j6hV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHu#\>^>>>>>>>>? ?"?V?X?Z?`?b?d?f?h?j???????V@X@Z@@λ񚋚zoU񚋚2j9hV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu j!9h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhG0JmHnHuhN0JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j8hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu@@@@@@@@@@@@@@@AfAhAjAAAAAAAAAAAA¹«†{pp_¹« j;h9UmHnHuh9mHnHuhG0JmHnHuhN0JmHnHu2j:hV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu j:h9UmHnHuAAA>B@BBBvBxBzBBBBBBBBBBBBBzC|C~CCCCCCCCCźӆņlaźPӆ j =h9UmHnHuhN0JmHnHu2j<hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j<h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j;hV^h9>*B*UmHnHphuCCCDDD6D8D:DnDpDrDxDzD|D~DDDDDDD(E*E,E`EbEdEjElEnEpErEtEEEλ񰡰k񰡰Z j>h9UmHnHu2j>hV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu j>h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j=hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu#EEEEEpFrFtFFFFFFFFFFFFFFGGGGGHHH H H Hźů{{aźůP j@h9UmHnHu2jt@hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j?h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhN0JmHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jz?hV^h9>*B*UmHnHphu H HHH+H,H-H.HJHKHLHfHgHhHkHlHmHnHoHpHHHHHHHHHHHHջհk`հO jBh9UmHnHuhN0JmHnHu2jhBhV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu jAh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu2jnAhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHuh9mHnHuHHHHHHHHHHHH I+I,I-IGIHIIILIMINIOIPIQImInIoIpIJJJJJһɻҖzһɻ`һ2j\DhV^h9>*B*UmHnHphu jCh9UmHnHuh9mHnHuhN0JmHnHu2jbChV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu!nHHOIJL M*N.OOPQeRR UU WHX*YZ&[\n\\|]]n^_b_* d# gd9) d# gd9JJJJJJJJJ2K4K6K8KZKKKKKLLL L LLLLJLLLNLPLLL¹«†{{j¹«P«{2jPFhV^h9>*B*UmHnHphu jEh9UmHnHuh9mHnHuhN0JmHnHu2jVEhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu jDh9UmHnHuLLLLLMMM M MMFMHMJMLMlMMMMNNN$N&N(N*N,N.NfNhNjN𶭶zi𶭶O2jDHhV^h9>*B*UmHnHphu jGh9UmHnHuhN0JmHnHu2jJGhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu jFh9UmHnHuh9mHnHujh9UmHnHujNlNNNNO O"O(O*O,O.O0O2OjOlOnOpOOOOOOOOOOOOO P"P$P&PPPԴũߠ߆uũߠ[2j8JhV^h9>*B*UmHnHphu jIh9UmHnHu2j>IhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jHh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu#PPPPPPPPPPP(Q*Q,Q.QJQLQQQQQQQQQQQQQRR𶭶zi𶭶 jKh9UmHnHuhN0JmHnHu2j2KhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu jJh9UmHnHuh9mHnHujh9UmHnHuRRR+RARBRCR]R^R_RbRcRdReRfRgRRRRRRRRRRRRRRRRRȺ{Ӻ{aӺȺP{ jMh9UmHnHu2j&MhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jLh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHuhN0JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j,LhV^h9>*B*UmHnHphuRRRSSSSTTTTTUUU U UUUHUJULUNUUUUUUUUUUUUUV߼߱l߱[ jOh9UmHnHu2jOhV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu jNh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu2j NhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu#VVV VDVJVVVVVVWWW W WWWHWJWLWNWpWrWWWXXX8X񮟮zz`U񮟮h*A0JmHnHu2jQhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jPh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhN0JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jPhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHu8X:X*B*UmHnHphu jRh9UmHnHuh9mHnHu2jRhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu jQh9UmHnHu ZZZZZZZ Z"ZZZ\Z^Z`ZZZZ[[[ ["[$[&[([*[b[d[f[h[[[[\¹««u¹«[«2jThV^h9>*B*UmHnHphu jyTh9UmHnHuh9mHnHu2jShV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu jSh9UmHnHu \\ \ \ \\\\\-\.\/\0\J\K\L\f\g\h\k\l\m\n\o\p\\\\\\\\¹««u¹«[«PhN0JmHnHu2jVhV^h9>*B*UmHnHphu jmVh9UmHnHuh9mHnHu2jUhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu jsUh9UmHnHu\\\\\\\\\\\\\]]]]$]%]W]X]Y]Z]t]u]v]y]z]{]|]}]չզuj_Nչզ jaXh9UmHnHuh*A0JmHnHuhN0JmHnHu2jWhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu jgWh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90J^JmHnHu}]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^&^J^K^L^f^g^h^k^λ񰥖z`񥖥Oz jUZh9UmHnHu2jYhV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu j[Yh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuh*A0JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jXhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHuk^l^m^n^o^p^^^^^^^^^^^______!_"_#_$_>_?_@_Z_[_\___`_a_b_ƬơkơZ jI\h9UmHnHu2j[hV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu jO[h9UmHnHuh9mHnHu2jZhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHujh9UmHnHu#b_c_d_____x`z`|````````````aaaaaaaaaaaaaa*b߼߱l߱[ j=^h9UmHnHu2j]hV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu jC]h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu2j\hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu#b_`actdefghjjk_llmn$op@q&r sLt^uPvhwExx:y* d# gd9) d# gd9*b,b.b0bbbbccccccc c"cZc\c^c`c|c~c,d.d0dddfdhdndpdrd񹪹ąk`񹪹O j1`h9UmHnHuh*A0JmHnHu2j_hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j7_h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j^hV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHurdtdvdxdddddddJeLeNeeeeeeeeeeeeeeeeffffջհեz`հե2jahV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu j+ah9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuh*A0JmHnHu2j`hV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHuh9mHnHufffffffffg g gggggggggggggg h hhhhhhh¹««u¹«[«2jchV^h9>*B*UmHnHphu jch9UmHnHuh9mHnHu2jbhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu j%bh9UmHnHu hhhhhhhii:ii@iiiiiiiiiijjjj@jBjjjjj¹««u¹«[«2jehV^h9>*B*UmHnHphu jeh9UmHnHuh9mHnHu2jdhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu jdh9UmHnHu jjjjjjjjj&k(k*k,kZk\k^kkkkkkkkkkkkkkll;l¹««u¹«[«Ph*A0JmHnHu2jghV^h9>*B*UmHnHphu jgh9UmHnHuh9mHnHu2jfhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHujh9UmHnHu j fh9UmHnHu;l*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu jhh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHummm`mambm|m}m~mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnnnźӆņlź[ӆņ jjh9UmHnHu2jrjhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jih9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jxihV^h9>*B*UmHnHphu >n@nBnnnnoooo o"o$o&o(o`obodofoooooooooźӆņlaVE jlh9UmHnHuh4(0JmHnHuhP^0JmHnHu2jflhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jkh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jlkhV^h9>*B*UmHnHphuoooopppp@pBpppppp0q2q4q:qq@qBqDq|q~qqqqqӼʼӼ{ӼʼaӼVhP^0JmHnHu2jZnhV^h9>*B*UmHnHphu jmh9UmHnHuh9mHnHuh*A0JmHnHu2j`mhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHujh9UmHnHuhMmHnHuqqqqrrr r"r$r&r(r*rbrdrfrhrrrrrrrrrrrsss s ssھګzodSھګ joh9UmHnHuhP^0JmHnHuh*A0JmHnHu2jTohV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu jnh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuh4(0JmHnHu sFsHsJsLshsjssttt@tFtHtJtLtNtPtttttttuuuNuPuRuλ谡z`薡O jqh9UmHnHu2jHqhV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu jph9UmHnHuh9mHnHujh9UmHnHuh*A0JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jNphV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHuRuXuZu\u^u`ubuuuuuuuuuuuv v v@vBvDvJvLvNvPvRvTvvvӼʼӼvveӼʼ jrh9UmHnHuh9mHnHuh4(0JmHnHuhP^0JmHnHuh*A0JmHnHu2jBrhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHujh9UmHnHuhMmHnHuvvvvvww w"w$wXwZw\wbwdwfwhwjwlwwwwwwwxxx!x"xźůyneeKźůř2j6thV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jsh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuh4(0JmHnHuhP^0JmHnHuh*A0JmHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j*B*UmHnHphu"x#x=x>x?xBxCxDxExFxGxcxdxexfxtxuxxxxxxxxxxxxxxx𶭶zi𶭶 juh9UmHnHuh*A0JmHnHu2j0uhV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu jth9UmHnHuh9mHnHujh9UmHnHuxxxxxyyy2y3y4y7y8y9y:y;y*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jvh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuh*A0JmHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j*vhV^h9>*B*UmHnHphu:yz{|}|~Ċ\ܓ z $dha$gdE $dha$gd}egd Fgd9* d# gd9+gd9) d# gd9zzzzzzB{D{F{z{|{~{{{{{{{{{{{8|:|<|p|r|t|z|||~||||||λ񰡰k񰡰Z jyh9UmHnHu2jyhV^h9>*B*UmHnHphuhMmHnHu jxh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jxhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu#|||J}L}N}}}}}}}}}}}}}}"~6~8~l~n~p~v~x~z~|~~~~~źӆņlaPӆņ j{h9UmHnHuh4(0JmHnHu2j {hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jzh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jzhV^h9>*B*UmHnHphu~~~~~|~(*vz񣔣xooUJh*A0JmHnHu2j}hV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu j|h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuh4(0JmHnHuhP^0JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j|hV^h9>*B*UmHnHphuhkhh90JmHnHu€Ā DFHJځ܁ށ&(淮{q{fqaq\NNhkhh90JmHnHu h95 hMjw~h9Ujh9U h9'j}hV^h9>*B*Uphh9hkhh90Jjhkhh90JUh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHuhMmHnHu j}}h9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu(*,24jln҃ԃփ܃ރźů{{aźP{ jkh9UmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhMmHnHu jqh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHuh*A0JmHnHuhkhh90JmHnHu$jhkhh90JUmHnHu2j~hV^h9>*B*UmHnHphu "$Ԅք؄ބ "$&܅λ񰡰xokoWxoRHRjh9U h9'jhV^h9>*B*Uphh9hkhh90Jjhkhh90JUhMmHnHu jeh9UmHnHujh9UmHnHuh9mHnHu$jhkhh90JUmHnHu2jhV^h9>*B*UmHnHphuh9mHnHuhkhh90JmHnHu܅ޅ(*,.҆Ԇֆ܆ކ "$HJLʲʭꭢʎʭꭃwlh9h9CJaJjh9CJUaJjSh9U'jփhV^h9>*B*UphjYh9U h9'j܂hV^h9>*B*Uphh9hkhh90J h95jhkhh90JU hMjh9Uj_h9U(ȇʇއjrĈBRZ\ŠĊ܊JLZ\jpLd$֕ؕ ~ʙؙڙ "ؚΜ &"4xzƿͿ߿߿Ϳ߿ͿͿ߳߿hP^hG6hE6 hc2hE h GhEh8Nhs$-jhE0JUhE hlxhEhf7h Fh}eCJh Fhf7CJDzzJL.D6@ln8:¨Ĩҩԩ46Э(*02PRƲ@BNPƶطڷ6BDFZ`bк*02V컲h Fhf7CJh Fh}eCJh=hE5 h5h4(hhs$-h8NhE h_XhE hE5hOhE5 hOhEDzht$H  "$&(* $dha$gd}egd F $dha$gdEVfĻȼԽDJ|~\^zrz"$(XZ &4jh\k0JUhP^hHzjh7h\k0JUh<h\k h7h\khf7h Fh}eCJ h<CJKh"Z(8\ $ & ( * , . 0 2 4 6 8 :  gd F$hdh`ha$gd\k $dha$gd\k 028dp2R,<,phjBDrtTVZ\(.,. `nhs$-h&#<hXRhP^ h7h\kjh\k0JUhHzh\kUnp^`bl ,0 hjPtrt :@Dj,068     B D h j   $ 8 : B   hf7h Fh}eCJh Fhf7CJ h7h\khLchqh!ajh\k0JUh\khXRN  \  "ln:#)-V33^445>55BBCC $dha$gd\kgd Fgd-M@ $dha$gd}e   x|"jln>L !@!X!$$\$f$(&>&''))**b+d+J-L-h/l/5666666777899*9,9B9D9T9V9::BBCCC h!h}ejh\k0JUhghFhqhs$-h\k h Fh F hYh}ehh!th.7hBh}eJCDDtFFGGHHHHjMlMNN"O4OPPPPPrTtTWWDYNYZZfZhZxZZZZ^^^^^^^^(_6_R___D`F`|`¾ԥhvh/i5 h F5jh/i0JU hhh/ihLc h Fh}e hh}eh/i hh/ih Fh Fh}eCJh vs5CJaJ h Fh F h!h}eh}ehs$-h^jh vs0JUh h vs3CbGPPPPTUWWlXXYxZzZ|Z~ZZZZ^^ $dha$gd/igd F$ & F'dha$gd vsgd Fgd-M@ $dha$gd}e $dha$gd vs^^^D`F`|`k nuy|ftȃօxF8X֞$ & Fdha$gd/i $dha$gd/igd F|`@dBdzd|ddd(f)f|f}fHkJk\kbkkk l"lmmnnnnpprrrrss,sBszs|stD.>RX"8:RdPVZn޷PVҹԹDF "$&ëëˣh_Oh/i6 hX#h/ijh/i0J6U h/i6hG{shP^ hG{s6hX#h/i6hvh/i5 h1h/i h:Eh/ihd!Zjh/i0JUh/i?&Btv>@z|  $68NPRJP|z| hjĽ֪֮֮ڮ֮֮֮֮֮֮֮֮֮֮֮֮֮֮hP^hE hSh Fh F hSh}eh/i5CJ aJ h/i5CJ$aJ$h/ijh/i0JUjh_Oh/i0JUhG{s h_Oh/ih~C  fVr>v~0@$ & F dha$gd/igdM: $dha$gd/i "&(@B(*lnrt z| Hbd"$&(:<>@FT^hP^ho h_Jh/ih/ihEjh/i0JUXNPRTVXZ\^`bdfhj$ dh^ a$gd/i $dha$gd/i "z|~  Z\hlr|2@\^ntJXȽjh0JUhP^hh F h Fh F h Fh}eh/iCJ aJ h/i6CJaJ h7h/i hMh/ijh/i0JUhoh/iCjlnpr$\ 2 |j'+@-B-$ & Fdha$gd $dha$gdgd F $dha$gd/ivz:<Z\\^jp"BD24<>  B D F d v  ( >   n p ZnfhXZD|~bdfRXFHhP^ hMhhQh>jh0JUh hs$-hUH46$ &   $$$$P&R& '"'v'x'''R)T)++4,T,B-L-Z-\------//f0000Z2h2333355.6067$77jh20JUhIah2h Fh Fh(jCJ h(jCJh Fh}eCJ h5hthP^hQjh0JUhEB-D-F-H-J-L---3;>>>K@MRSUU8V:V.[`>dhm $dha$gdjgdM: $dha$gd2gd F $dha$gd7749F999::r;t;;;;&<(<`<<<B=H=>>6@8@@@CCFELEEEFFFF:KM,P.PPPXQ\QRRRSSSSTT`UfUUUUUUUUV߾¸h Fh}eCJ h FCJhBh}ejh20J6U hHz6h?uh26hHz h"h2jh20JUhIah2hs$-DV6V8V:VW"WWWZZ[[[]]]]______b`x```aacc2c4cd$d8d:dfdhdLede6gVglgpgggggHhJhhh>m@mm opppppppq$qrh~ h[gOhjh}Ehj6hhj6jhj0JUhP^hs$-hhj6hHzhjh Fh Fh}eCJh Fh FCJArrrr,t.tdtftvtxt v"vvvwwwwwwrxxxxx0y2yVzXz{{||z|||~~$~*~~~~~Z\RTdf҂npȅ .0z|~żhPHh Fh Fh}eCJh Fh FCJ h FCJhM:h}eCJhThj6h 0jhj0JUhjhlXhj6Gm`z~ |~ގ̢2np&(:gd F $dha$gdPH$a$gdM: $dha$gdj@L$@Bҗnpě̜l6>Rl"6v|©ުbdƫȫ& TV̮ήjhAUhPH0JU hAUhPHhy9"h!njhPH0JUh 0hPHh~Qή&(*,2Blnpޱ̲β  ln@BĺHJ~|468: ̵̵̺̾̾̾̾̾̾̾̾̾ hPH6hP^jhPH0JUhchPHh Fh Fh}eCJh Fh FCJ h FCJjhAUhPH0JU hAUhPHG ~HJL\<L\^ *,fjPFĽhlh5hLh5 hlhhP^hlh hGhhc#hc#h}eCJhc#hc#CJ hc#CJ h+hPH h[hPHjhPH0JUhs$-hPH9LNnR^VNfhj $dha$gdqY$ & F dha$gd $dha$gdgdc# $dha$gdPHFHPRBX68,@TVtzPd^b$4prHJLNdfjxzp̿hB7{hqYhc#hc#h}eCJ hc#CJhc#hc#CJ h5hLh5 h@4F^v.02BD8:   ~    <>dh9hqY6hthn hqY6 h}#jhqY hqY5>*hAXhqY6hs$-jhqY0JUhqYhB7{LDf  4\F H r"% $dha$gdJmgdc# $dha$gdqYdf.08:VXZ46rtlnrtD F H d!f!8":"<"R"V"l"n"p""""2$4$|$$$$%%%%%(&&&($)ƺƺưưƬƧƧƟh2`OhJm6 hJm5hs$-jhJm0JUhX hJm5hGhJmhc#hc#h}eCJhc#hc#CJ hc#CJ h}#jhqYhthqYjhqY0JU>%%,&):-06=@EHLPbVzWWHXJ]_`cf$ & F dha$gdJm$8dh^8a$gdCV $dha$gdJm$ dh^ a$gdJm$)))(+2+b+f+(,*,P,R,b,d,---L.N.(/*///2222 44J5L566888%8'818?8@8888888,?6??@@BBBBBB*C.CJDLDGGGGH HHH*I,IIIIIJJJJKKhCVhqh hJm5jhJm0JUhGhX hJm6h2`OhJm6hJmQKLL M MMMNNNN&O(OPPQQTTZV\V`VbVrWtWzW~WWDXFXfXhXZZ[\\"\r\\2]4]J]__```````aaccccddeeeeggVhfhhhk"kk.l`lblnh hVhJm hJm6hVhJm6hzC&jhJm0JU hPyhJmhCVhhJm6hJmLfgfloZs\sssfz~02bКV$dh7$8$H$a$gd?BM$dh7$8$H$a$gd}egd|)$dh7$8$H$a$gd7Ggd|) $dha$gdJm$ & Fdha$gdJmnnnnnnooop pppqqqrrs&sRsTsVs\sbsfshssssjttttuuu}o}e}e}hOJQJ^Jh)h7G5OJQJ^Jhgh7GOJQJ^Jh|)OJQJ^Jh|)h'>0J6CJaJh'>0J6CJaJh|)h}e0J6CJaJh|)hy80J6CJaJh3ThJm6hhc hJm5jhJm0JUhJm hc hJm hJm6hc hJm6$uuvvwwx(x`zbzdzfz܁ށNV\^`R̋02FLP0  Ϸ{h4(OJQJ^Jhn9OJQJ^Jh?BMOJQJ^Jhe=h?BMOJQJ^Jh"&kOJQJ^J h|)h}ehBh7GOJQJ^Jh7G5OJQJ^Jjh7G0JOJQJU^JhOJQJ^Jhgh7GOJQJ^Jh7GOJQJ^J0 Jnp VFH~̠ΠР (ġơ<>fprԢڢܢ,<@LģƣĤƤФżמjh |h?0JUh? h |h?h|)h|)h|)CJ h|)CJh|)h}eCJh 1h?BM6OJQJ^Jh4(hn9h?BMhn9OJQJ^JhUh?BMOJQJ^Jh?BMOJQJ^J9VΠР2((:lF:$ hdha$gd?$ dha$gd?$ pdha$gd? $dha$gd?gd|) $7$8$H$a$gd?BM #dh`gd?BMФؤڤ.022ZĨΨԨܨЪު68ȭʭjr&(.0JXrt³γҳ ֵصڵ468VZ^` h?6 h |hs$-hs$-hnh?jh |h?0JU h |h?jh?0JUhn9Nz(8:VܻXZ̽νҽܽDjln޾zοBD DFnp(*XZX^fphh_hnh?6hnh?jh |h?0JU h |h?U2<>dx<@V8NR06Z"0,.RTdfhnz*>bl:<df6:TnhP^hh?jh |h?0JU h |h?X  vx,.jp.x *68f,.jl|&6HJ\bdlùjh?0JU h6hh6hh?6hh |h?6hjh |h?0JU h |h?h?IDJP *&(2Jz02LV@Ptv$*hs$-hP^ h |hs$-jh?0JUhh?6h?jh |h?0JUh h |h?K     \rt (*8:<  >JvxNPRV:<>JL^j8bx ˾ h"5h?hU6jh |h?0JU h |h?jh?0JUhzC& hLh?h*hhs$-h?h3h?6F:  : d  \VB&4.26|=&@&Z&r&''H)J)++,,X0Z0\0001l4n44466$8&888::::|;~;;;;<==>>>>>6?8?:?{^{`{b{{{|xx$If[$\$gd~9xx$If[$\$]9gd~$dh$Ifa$gd}e $dha$gd}e $dha$gd"G rrutuzzz{<{>{@{P{V{Z{\{^{`{b{{{{{{{{{|||R|X|δΫo`TKhO5CJaJh~hO5CJaJhXhOCJOJQJaJhXh~5CJOJQJaJhXhO5CJOJQJaJhXhb 5CJOJQJaJhABhO5CJaJh!|5CJaJ jhdh!|5CJUaJh=5CJaJhM:5CJaJ jЄhdh|)5CJUaJhM:hyh!|hy5hwyh"G|||||7$$$$xx$If[$\$a$gd=kdj$$Ifl\M;{" @ t3ff0"644 lap3ffX|p|||||||||&},}.}@}B}D}J}`}b}d}f}x}~}}}}}}} ~ ~~~8~9~F~L~R~[~~~~~~ߴ߫ߴ߫īxoxooohA5CJaJhb 5CJaJhb hA5 hwy5hb hb 5h~5CJaJhABhO5CJaJhO5CJaJhXhb 5CJOJQJaJh~hO5CJaJhXhOCJOJQJaJhXhO5CJOJQJaJhXh~5CJOJQJaJ+||||:+$dh$Ifa$gd}ekdw$$Ifl\M;{"  t 0"644 lap $xx$If[$\$a$gd=|B}D}b}$dh$Ifa$gd}e$xx$If[$\$a$gd~b}d}f}7($dh$Ifa$gd}ekdX$$Ifl\M;{"  t0"644 lapf}}}}}+kde$$Iflw\M;{"  t 0"644 lap $dh$Ifa$gd}e$xx$If[$\$a$gd~}}9~M~f~g~w~~m^$dh$Ifa$gd}ekkdF$$Ifl0###  t644 lap$dh$Ifa$gdA dh$Ifgdb $dha$gd}e~~~~$dh$Ifa$gdA$dh$Ifa$gd}e\kd$$Ifl0### t644 lap~~~~u$dh$Ifa$gdA$dh$Ifa$gd}ekkd$$Ifl0###  t644 lap~~~~$dh$Ifa$gdA$dh$Ifa$gd}e\kdD$$Ifl0### t644 lap~~ u$dh$Ifa$gdA$dh$Ifa$gd}ekkd$$Ifl0###  t644 lap~~~~~~~:GDVlzք؄ln,.JTVXއ"$4\֌،ގΐА’ĒjǼjh140JUhP^hwyh14h1!h}eCJaJh1!h1!CJaJhO5CJaJhA5CJaJhwy5CJaJhb 5CJaJhab5CJaJA  &$dh$Ifa$gdA$dh$Ifa$gd}e\kd$$Ifl0### t644 lap&'.9u$dh$Ifa$gdA$dh$Ifa$gd}ekkd$$$Ifl0###  t644 lap9:HV\ތV(zJܢ$ & Fdha$gd14 $dha$gd14$a$gd}e\kd$$Ifl0### t644 lapj$RTLNPHJ "PRTVp46ΞОԞڢܢRTZ\6RP\4>>@ު̫Ы|~ hACJhAhACJh145CJaJhs$-h Gh146 hwh14hIH hRh14jh140JUh14hwy hGO'h14Fܢ\HJ^|X(2  ~XR!* $dha$gdY<gdA$a$gd14 $dha$gd14 $dha$gd14FHJ&*β$Ľ\^&(^l6&(hGhY<6 hGhY<hl h> hY<jhY<0JUhh_hIHhY<hAhAh}eCJhAhACJI("$NT&<,.dfvxz|&(,.*,PR$p&(Bpr&(jpdfĽܽ h}hY< h7hY<hY<5CJaJh~hs$-h. h2MzhY<jhY<0JU hshY<hlhY<J   Zjl46 8: n             JPtvnths$- h`>l>n>??.@0@l@n@p@AAAAAAlބJL`t24؆ކr|ԉԊ֊46hC]jhP^ hY<0Jh]jhY<0JUh1hYhY< hY5 hY<5Q,.0Ώ   ʒؒJlpt .0<\`bd—ėƗ֘&( "df"$›ě46Μ"$&(02468<>NPhv`hhY<56jhY<0J56U h]56 hC]j56 hY<56hLchC]jjhY<0JUhY<Iz|"FJLN¢Ģ$(VXԪ֪ Ҭxz|flNPijƳֵܵlnp hY<6hv`jhY<0JUhY<jhY<0J56U h]56 hv`56 hY<56N"$Ģƥ0ҬԬ|pļƼ|~ #dhgdY< #dh`gdY<Ƽ,.<>FHPRbdtv ռμ hb~hY< hs$-hY<hv` h~hY<hY<mH sH hs$-jhY<0J56U h]56 hY<56hY<J  (*hjz|~  ,.$&* NP $&ԱԱ h"y56h"yh]jhY<0J56U h]56 hY<56h^5hY<56jhY<0JUhb~ hY<6hv`hY<F*&(>&  jTZnL#hdh^h`gdY< # & F dhgdY<#dhgdY< #dh`gdY<&(LNPRFH 8:< "$&  DFNPvzfhj@BLNPRTfݼͷ hY<5h^5hY<6hb~ hY<6 hY<0JjhY<0JUh"yjhY<0J56U h"y56 hY<56hY<H$4\`&BFLb&@",Rf"$   $     08ǼhY<5CJaJhY<56CJ aJ hY<CJ hY<5hP^haMhThb~ hY<0J6 hY<6hqh"yhY< hY<0JD    $7$8$H$a$gdY< #dh`gdY< "$&(*,.02468, "#(;$dh`a$gdfU %dh`gdfU$dhgdfU#dhgdfUgdA$a$gdY< $7$8$H$a$gdY<8BDLRrt, "" "$"&"4"6"t"v"""""""""""""""""""""""######### #$#&#.#0#ĵĵĵĵĵĵĦĦĞĵĦĵĵĵĵĵĵĵĵhfUCJaJhb~hfUCJaJmHsHh~hfUCJaJmHsHhhhfUCJaJ hr[ 5hhhfU5hr[ hfUhAhAhACJ hACJhAh}eCJ=0#@#B#F#H#L#N#P#R#V#X#`#b#h#j#l#n#r#t#x#z###L$j$l$n$%*%@%L%~%%b&&(((()), ,,$,~,,,,H/J///0 0P0R0~112,23N35"50545>5@5556 6667$77jhfU0JUh4(hr[ hfU6hfUhhhfUCJaJh~hfUCJaJmHsHh4(CJaJM778888r99:: <"<V<X<n=|=>>>>*?,???@APAVAHCXCNDRDFFFGGHHJJHJ\JKKNN|OOOO QQNQQ\RlR~RRRRSSSS"U2U6UBUDUNUpU׹hhfUCJaJmHsHh~hfUCJaJmHsHhAhfUCJaJh#h4(h2jhfU0JUhfUhr[ H;@W@WNWPWTWXWZWfWhWxWzWWWWWWWWWWWWWWWWWX XXXXX X"X&X*X4X6XFXHXbXdXrXtXXXXXXXXXXXXXXXXX׶h 'h4(CJaJh 'h#CJaJh 'hfUCJaJh 'hfUCJaJmHsHh 'h 'CJaJh 'h 'CJaJmHsHHXXXXXXXXXYY*Y,Y8Y:YFYHYXYZYhYjYpYrYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Z ZZZZZ$Z&Z.Z2ZDZFZLZRZbZdZjZlZvZxZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[$[&[h 'h#CJaJh 'hfUCJaJmHsHh 'hfUCJaJV&[4[6[>[@[F[H[b[d[v[x[|[~[[[[[[[[[[[[[\\(\*\.\0\2\4\@\B\R\T\X\Z\d\h\r\v\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ]]]]](],]<]@]̸h'hfU6CJaJh4(CJaJh~hfUCJaJmHsHh'hfUCJaJh 'hfUCJaJmHsHh 'hfUCJaJH@]L]N]T]\]^]f]h]|]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^^^ ^"^$^6^8^H^L^N^P^b^d^t^v^z^^^^^^^^^^^^^^^___$_&_(_*_4_6_D_F_h2CJaJh,5hfUCJaJmHsHhfUCJaJh4(CJaJh#CJaJmHsHh~hfUCJaJmHsHh'hfUCJaJFF_V_Z_`_d_r_t____________________________ `` `"`$`&`0`2`6`8`H`J`L`N`X`Z`h`l`r`t`z`~```````````````````````````h#CJaJmHsHhCJaJmHsHh~hfUCJaJmHsHh'hfUCJaJQ`aaaaa(a*a>a@aJaLaNaPa^a`abadaratava|a~aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbbbb(b*b,b.b6b:bBbDbHbJbNbPbRbTb`bbbfbhblbnbbbbh,5hfUCJaJmHsHhfUCJaJh'hfUCJaJh~hfUCJaJmHsHLbbbbbbbbbbFcXcvccdTd&e(e@fFf^flfggggg hh i8iPiiiiijjjjjj$j&j8j:jDjFjHjJjRjTjjjrjtj|j~jjjjjjjjjjjjjjjhCJaJmHsHh~hfUCJaJmHsHh2jhfU0JUhhfUh'hfUCJaJh^5hfUCJaJmHsHFjjkkkkk$k&k(k4k6kBkDkNkPk^k`kbknkpkrktkkkkkkkkkkkkllmm\nbnnnnn oo\olooopprrrsstttvvy,yyyzz÷hP^hh4(hfUh2CJaJh~hfUCJaJmHsHh,5hfUCJaJmHsHhfUCJaJh'hfUCJaJhfUCJaJmHsHBknTqtwx~؋4R :.V%dhgdfU %dh`gdfU %hdh`hgdfU$dh`a$gdfU$dhgdfU $dha$gdfUzzzz|| }}8}H}~~~~~~ 0 TVށdĂƂȂڃ.>p:hx҆Rbd։|~ʊԊĿ hfU5h2i%hfU5jhfU0JUhM8hjhfU0J6U h6 hfU6h4(hhfUh2GԊ֊؊ԋ֋؋ &:J’Ɠؓؔ468FHLNVX^`tvxzȕʕ̕ЕҕؕڕԾԵԱԦh,5hfUCJaJmHsHh~hfUCJaJmHsHh2i%hfUCJaJhh hfU6h2hP^jhfU0JUh4(hM8hhfUjh2i%hfU0J5Uh2i%hfU5 hfU5jhfU0J5U5 "26DFHJNPVXlnvx|~̖Жؖږܖޖ$&.024FHJL`bvx|~hfUCJaJmHsHhfUCJaJh4(CJaJh2i%hfUCJaJh~hfUCJaJmHsHPʗ̗֗ؗ $&8<FHNXZbdvxz|̘Θؘ֘ܘޘ "$68NR\^vxؙ֙hhCJaJhjBhhCJaJmHsHhhCJaJmHsHh2i%hfUCJaJh~hfUCJaJmHsHM ,.BDHJLNRT\^`b~šĚКҚؚښ*,.0BDNPXZ^`fjln~›ěƛțޛ $&.2h2i%hfUCJaJh~hfUCJaJmHsH[2@BTVXZdfjlvx~ƜʜԜ؜(,.08:<>NP^`rtxz|~ʝ̝ܝޝ hhCJaJhfUCJaJmHsHh~hfUCJaJmHsHh2i%hfUCJaJS(*24<>BDNPhj|~\^fޡ  $&8:JLNPZ\fhjlz|Ȣʢh4(CJaJjh2i%hfU0JU h2i%hfUhhh4(hfUh~hfUCJaJmHsHh2i%hfUCJaJKʢ̢΢ܢޢ48DFLNRT^`ptx|ΣУԣ֣أڣޣ\Ȩʨ̨ܨΪު 02,8jhfU0JUh4(hN`hfU h2i%hfUh4(CJaJh~hfUCJaJmHsHh2i%hfUCJaJL.:Įp*.<>ƳȳdhXZлһԻ8>~Tdfh8H hfU6hhaMjhfU0JUh2h4(hN`hfUV.:<Rn~| n$ & F%dha$gdfU$ & F%dha$gdfU$dh`a$gdfUbrJZ46(68:<NP<>hjxz|vxz\^hBh2h^hfU>*jhhfU0JU hhfUjhfU0JU hfU6h4(hhfULhjlP^  "&(.>@FHJLN\^`bjlprtvz|  &(,.<@`$&J hfU6haMhBCJaJmHsHh~hfUCJaJmHsHh'hfUCJaJh2jhfU0JUhBhfUIn@cgdtgdA$dh]a$gdfU$ & F&dha$gdfU$dh`a$gdfU%dhgdfU$ & F%dha$gdfUJZFT*d46 (*02<>abnovx024Lź߮jh =Y0JU h =Y5h =Yh}eCJaJhAhBCJaJhAh}eCJaJhpCJaJ hthththtCJaJhK8 hfU6hBhfUh4(>24|(   ` %)*,49<?B $dha$gd =Y$dh`a$gdtgdtgdtL`brv\^xzjl  nr:<8 ( b    > @ VX|"$ ~XZbn|~ | hF5hh =Y5jh =Y0J5UhkRhFhW jh =Y0JUh =Y h =Y5N. H 2!4!6!!!%%b&d&''(())))**++--22444455777788.9n99999<<<.=====????@@PBRBTBBBBC CxCǽh =YOJQJ^Jhm5OJQJ^JhKh =YOJQJ^J hF|h =Y h>vh =YhLchkRhm5jh =Y0JUhFh =YDxCCEEEEEEFvFzFFFFFFIZI.J0J4J6JJKRKTK:NZZt[JcggggggggggggdA$gdr$ & Fdh7$8$H$a$gd =Y$dh7$8$H$a$gd =Y8P:PPP2Q4Q6QQQ RRR$RJRRR:S* hkR6 hr6h8oh}~56h8ohr56 hZL6 h)f6h6fhr6h6fh}~56 hr56h6fhr56 hA560b<>?BB.B0BlBnBRDTDjDlDDDZG\GrGtGGGIKKK$ ^ `a$gd}~$a$gd}~$ ^ `a$gdr$a$gdrGGGGIIIIKKKKKBNDNNNN*hr56>*hrhr6 hLc6 hr6>*h(houa56 hr56h(hr56 h*hOVhr56hOVhkR6 hLc6hOVhr6hjBhr6hzhr6>* hZL6 hkR6h_hkR6h_hr6 hr6.trvrtttt"u$uvd{f{h{~{{{{|~~ ~<~>~V~X~n~p~~$ ^ `a$gdr$a$gdrttt u"u$uuv(z4z0{@{d{{{{>|R|~ ~<~>~n~p~~~~ bdfȻȻȳȳȮȦvhAhACJ hACJ h$iCJhAhD'CJhAhRDCJhS& hr5hOVhr5 h)f6hr56>*hOVhkR6 hLc6hOVhr6hOVhoua56 hr56hOVhr56hzhr56>*hrhr56-~~(Z 68dfN$gdS&$^`a$gdr $dha$gdr$ ^ `a$gdr$a$gdrdf~,XBDLNލfL:pr|~$a$gdS&$a$gdD'gd[NgdA$gdS&>@Zdf &*0 JL|~"&țқԛ̢ʤ|DHrƼƯh,shD'6]h,shB6]hS&CJaJhS&56OJQJ^J hLc6 hS&6h6fhS&6 h~6hhD'5hthD'5CJaJh[Nh 5CJaJh[NhD'5CJaJ6prƞdڟܟޟrtz|nprtvxz|~ $7$8$H$a$gdS&$a$gdS&>@^,d $7$8$H$a$gd! $7$8$H$a$gd! $7$8$H$a$gdD'$a$gdt$gdS& $7$8$H$a$gdS&BH~ҪԪ  $0@̫ΫЫ uueXhkR6OJQJ]^Jhl=h!6OJQJ]^Jh!6OJQJ^Jhl=h!6OJQJ^Jh!56OJQJ\]^J$hl=h!56OJQJ\]^Jh!f56OJQJ\]^JhrhD'56OJQJ^Jh,shD'6]h,shb6] ht6]h,shA6]h,shT.s6]VXHҭ NRdvxε޵(ĶBL̹޹<>ڻȺȺȯȯȯȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺȺhl=hkR6OJQJ^JhkR6OJQJ^Jhl=h!6OJQJ^Jh!6OJQJ^Jh!6OJQJ]^Jhl=h!6OJQJ]^Jhl=hkR6OJQJ]^J?ڻܻ >@BDX0<LNjz.`v|2L@f~vhl=h!f6OJQJ^Jhl=houa6OJQJ^Jhl=hkR6OJQJ^JhLc6OJQJ^JhkR6OJQJ^Jh!6OJQJ^Jhl=h!6OJQJ^J>t~Dv`n<R$$7$8$H$`a$gd!f $7$8$H$a$gd!gdtvDFf(Vh.R0hVdtxvFRdt$0z "$8FR^"8h!6OJQJ^Jhl=h!6OJQJ^J)hl=h!56CJOJQJ\^JaJhh!5OR>R  &jlFR6<>LԿhkR6OJQJ^Jhl=hkR6OJQJ^J h?h(jh! h?h!h(j!hl=h!56OJQJ\^J)hl=h!56CJOJQJ\^JaJ#h!56CJOJQJ\^JaJhl=h!6OJQJ^Jh!6OJQJ^J28``L      ,    gd(j $7$8$H$a$gd!^`vh&2l    & ( 8 : X   üxhl=hkR6OJQJ^Jh)[h!6OJQJ^Jhl=hkR6OJQJ]^Jhl=h!6OJQJ]^Jh?h!6 h?h!h!56OJQJ\^J)hl=h!56CJOJQJ\^JaJhl=h!6OJQJ^Jh!6OJQJ^J/        * , H X   > L N b           , . 0 B             < P |   ˻hkR6OJQJ^Jhl=hkR6OJQJ^Jh!6OJQJ^Jhl=hkR6OJQJ]^Jhl=h!6OJQJ]^Jh!6OJQJ]^Jh(j h&h!h!56OJQJ\^Jhl=h!6OJQJ^J5  6 J  ( 2 B D X p R j l z p    > F p        8 :     0 2 V h r  ` d r    񿸦h&#<6OJQJ^J"h&h!5CJOJQJ\^J h&h!h!CJOJQJ^JaJhl=hkR6OJQJ^JhkR6OJQJ^Jh!6OJQJ^Jhl=h!6OJQJ^J=    8 : P  . 0   6             $dha$gd!$a$gd!gd(j $7$8$H$a$gd!     \ h l  ,     . 0 N       6 Z        񓆓ytndZU hD'6h$ hD'6]h$ h!f6] h(jCJ h!5h)f6OJQJ]^Jh!6OJQJ]^Jhl=h!6OJQJ]^J!hl=h!56OJQJ\^Jh!56OJQJ\^Jh~6OJQJ^JhkR6OJQJ^Jhl=hkR6OJQJ^Jh!6OJQJ^Jhl=h!6OJQJ^J                    D <  d  $a$gdsgd)tF$a$gdD'gd$ $gd(j $dha$gd!  4 8 : < > @ D     D F X d l       " 6 8 < V   d f   " $ . 0 8 @    8   , D j l         ! $! T! h! ! ! ! ȿȷ hs6h 1hs6 h~6h 1hD'6h)tFh)tFCJh)tFhD'CJh)tFh"wCJh)tFh CJh)tFhD'CJaJh)tFhBCJh 1h!f6A  $ &     ! ! ! ! " .# ($ *$ >$ @$ & & & X( Z( n( p( j* l* * $a$gds$a$gds! ! ! ! <" >" T" Z" " " # *# X# Z# # # $ $$ <$ >$ @$ J$ `$ b$ h$ n$ x$ ~$ $ $ $ $ % % % % Z& h& & & & & ' ' ' ' F' H' J' \' ( ( "( <( V( Z( l( p( x( z( ( ( ( ( ( ( ) ) ~* * * * * * * * * * * * P+ + F, J, d, , , , , , , h 1hkR6 houa6h 1hs6 hs6Z* * , , , , . . . . z/ |/ ~/ / / / / / / / / / / / / / / / $a$gds$a$gds, - (- *- @- J- L- - - - - - - - . . . . . 0/ 2/ D/ x/ / / / / / / / :0 <0 X0 1 1 4 4 6 6 6 7 d9 z9 : : &: (: < < ? ? rB tB L L L L L N N jP nP Q Q hZL6 h!f6 h\6 hLc6 h|,6h 1h|,6 h~6h)tFh'CJh)tFh|,CJhs5CJ\hs hkR6h 1hkR6h 1hs6 hs6?/ / / / / / <0 1 2 l4 |5 6 8 : P: d: d; x; = = > ? ? ? @ $a$gd|,$a$gd|,gd)tF$gds $$a$gds$a$gds@ @ tB B vC C D D (F ZG nG H vK K L L L L M (M N $O :O R jS T xU $a$gd'$a$gd|,$a$gd|,xU U W X Z [ ] ^ _ *a c ne g h 0h i 0i :j .k 6l Ll n q q | .} 8} ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ úh'h CJh'hD'CJh'hBCJh|,5CJ\ hkR6 h)f6 houa6 h|,6 hZL6h 1h|,6Fv w x y >z { | ,~ B~ ~ ~   D Ă  $  \ $a$gd~$a$gd $da$gd~$a$gd~gd'$gd|,$a$gd|,$a$gd|,~ ~ ~ ~     ؁ ځ X d z  L ^ 6 B : < , > p  d ̛ ؟ ڟ ܢ  ¤ 2 Z 6 ^   x z º houa6 hZL6h 1hkR6 h\6 h~6h 1h~6hT:h~6hFh~6 h~6 h'6h'h5aCJh'hD'CJh'h CJh'hC#CJ>\ p  p ‘     . x ` ~ v T j N $a$gd~$a$gd~N d t ʫ P & <  2 j d z J N ƽ P R T V $$a$gd~$gd~$a$gd~$a$gd $a$gd~$a$gd~ $ & B f $ & ^ ` 2 V l n 4 F и ָ ܸ > P R \ ^ ` z | 4 6 R : @ v z @ F @ ú hb6h 1hb6 h~6h>PhC#CJh>PhD'CJh>Phr"CJh>Ph5+CJh~5CJ\h|,5CJ\h~h 1h~6] hkR6 houa6 h)f6h 1h~6 h~67V X Z \ ^ ` 6 8 & : p n $ ^ `a$gdDb`$a$gdb$a$gdbgd>P$gd~ $$a$gd~@ B L v p " p " , t F V ^ ` ~ H R  . | $ L P f  : V b  ( L h)f6 hDb`6h 1hb6] hZL6h 1hkR6 h 6 hkR6 h\6h 1hb6 hb6L , @  " r $ $a$gdb$a$gdb & : 2 D J L ~ F H Z ^ t v Z ^   v x   ~  ( * ƽƴƭhi 6OJ QJ ^J h 1hi 6OJ QJ ^J h~6OJ QJ ^J h>Ph>Ph>Ph5aCJh>PhC#CJh>PhD'CJh>Phr"CJ h&tCJ hb5h 1hb6] h)f6 hb6h 1hb66 \ . L   J L ` b $7$8$H$a$gdi $7$8$H$a$gdi $7$8$H$a$gd gd $gd $a$gdb ( . : > R V b d z  " $ P b Z r t   . 0 p r " : J L p J L N   R X \ ^  , T V Z \ hkR6OJ QJ ^J hDb`6OJ QJ ^J h&#<6OJ QJ ^J h 1hi 6OJ QJ ^J hi 6OJ QJ ^J N\ | R f r t   ( , 0 2    0 R d f x           0   4 8 P R  4 6 N P 0 8 x z   ` j 2 L N P  h 1hkR6OJ QJ ^J hP^6OJ QJ ^J hkR6OJ QJ ^J hDb`6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J hi 6OJ QJ ^J h 1hi 6OJ QJ ^J D :   4 6      6 ~  h         $7$8$H$a$gdi $7$8$H$a$gdi  Z     ` b 6 8 : J              8 : ` |          n r        * J L n p        p         ·¬¬¬h)f6OJ QJ ^J hZL6OJ QJ ^J hDb`6OJ QJ ^J h 1hDb`6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J hi 6OJ QJ ^J h 1hi 6OJ QJ ^J D           , < > T V  * , B D f | ~ < > T $7$8$H$a$gdi $7$8$H$a$gdi   b j      0 2 L V ` b   * T ` j l       < > F J P R \       & : < >  p r  ( 4 8 > @ D h       t  ŷۡh)f6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J h 1hkR6OJ QJ ^J hkR6OJ QJ ^J hZL6OJ QJ ^J hDb`6OJ QJ ^J h 1hi 6OJ QJ ^J hi 6OJ QJ ^J ?     \ b n r x z | ~        " $ 4 T V      & F J P R \ b d v            `! |! ! ! `" d" " " # # r# t# # # P$ X$ $ $ $ $ $ $ (% ,% @% r% h 1hi 6OJ QJ ]^J hDb`6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J hi 6OJ QJ ^J h 1hi 6OJ QJ ^J LT V N" d# $ $ $ $ t% v% x% z% |% ~% % ~& & ' ) + , / $7$8$H$a$gdem $7$8$H$a$gdD'gd>P$a$gdi $`a$gdi $7$8$H$a$gdi $7$8$H$a$gdi r% t% v% x% % % % % % |& ~& & & & & 4' >' b' n' ~' ' ' ' ' ' H( J( j( p( |( ( ( ) ) ) ~) ) ) ) ) ) ) ) @* F* R* V* `* p* * * 4+ :+ żşh 1hem6OJ QJ ^J h~6OJ QJ ^J hem6OJ QJ ^J h>Ph5aCJh>Ph>PCJh>PhC#CJh>PhD'CJh>Phr"CJ hi 5hi 6CJaJh 1hi 6CJaJh 1hi 6OJ QJ ^J 4:+ F+ J+ + + + + + + , , , , - 4- . . / / / / F0 X0 4 4 v5 5 5 6 6 T6 V6 6 6 6 6 *7 67 87 D7 J8 N8 8 8 8 8 8 8 8 9 9 9 9 9 l: : : : ; ; L< N< |< < < < < < = = = = = = = = = = 6> h$i6OJ QJ ^J hkR6OJ QJ ^J hDb`6OJ QJ ^J hem6OJ QJ ^J h 1hem6OJ QJ ^J N/ 2 T6 6 P8 R8 8 8 8 8 D: ~< = = = = > > > B@ D@ F@ @ @ @ $7$8$H$a$gdem$ 7$8$H$^ `a$gd$i $7$8$H$a$gdem6> 8> :> F> N> P> j> l> x> z> > > > > > > > > ? ? ? @ @ @ D@ F@ @ @ @ @ A A B "B FB HB nB B B B 6C LC C C JD bD D D D D E F jF F F G H H PI RI TI VI I I I I J J J K K ,K h 1h 6OJ QJ ^J h 1hkR6OJ QJ ^J h 6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J h 1hem6OJ QJ ^J hem6OJ QJ ^J G@ @ A &B .C D D D nE F PI RI TI VI I I I I jK L M M M M M M $7$8$H$a$gdem $7$8$H$a$gdem,K K K K K L &L ,L 6L fL lL L L L L rM M M M M M M M M M N *N `N bN N O >O BO 8P FP rP tP P P P P DQ PQ Q Q Q Q R R .R 0R R R R R PS TS XS ZS hS lS S S T T T T U U RU VU \U ^U U U U U U U hZL6OJ QJ ^J hDb`6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J hem6OJ QJ ^J h 1hem6OJ QJ ^J NM O P P P P P R R FS HS \S ^S U U U HU JU `U bU JV LV bV `W fX ZY $7$8$H$a$gdem $7$8$H$a$gdem $7$8$H$a$gdDb`U V V TV XV ^V `V pV rV V V .W 6W 8W \W ^W W W W W X X X X BX DX PX RX `X bX X X $Y 0Y dY hY nY pY Y Y Y Y Z Z BZ Z Z Z Z D[ F[ [ [ [ \ \ \ \ \ \ \ \ *] ,] N] R] Z] \] x] z] |] ] ] hZL6OJ QJ ^J hDb`6OJ QJ ^J h)f6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J hem6OJ QJ ^J h 1hem6OJ QJ ^J HZY \Y rY tY [ ] ] ] ] f_ ` ` ` ` c c c c d d e e g i rj tj 7$8$H$gd $7$8$H$a$gdem $7$8$H$a$gdem] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ^ $^ &^ B^ L^ X^ ^ ^ ^ l_ ` 6` ` ` ` ` a "a ,a La ja a a b b "b @b b b b c c c c c c @c |c c c c c c c c c c d Fd bd xd d d d d e e e e e $e >e @e `e hDb`6OJ QJ ^J h)f6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J hem6OJ QJ ^J h 1hem6OJ QJ ^J hkR6OJ QJ ^J I`e ne pe e e e e e e e f f g *g g g h h h h h h h h i i $i &i i i j j 6j >j tj vj ~j j j j j j j &k (k 2k k @k \k dk hk lk 濺h$7|hC#CJh$7|hD'CJh$7|hr"CJ h CJhL5CJ\aJ hem5h 1hem6CJaJh$i6OJ QJ ^J h 1hem6OJ QJ ]^J h 1hem6OJ QJ ^J hem6OJ QJ ^J 4tj j j (k *k 2k 4k 6k 8k :k k @k k k *m o s u v x y $7$8$H$a$gdL$gd $gdGG$a$gdem $`a$gdem $7$8$H$a$gdem 7$8$H$gdemlk k k k k Jl Ll l l l l l l (m *m .m 0m Tm ^m nm m n n o 4o o o o o q q *q 0q q q q q r r r (r r r r r s s s $s js s s s s s s s s s s s s s s Pt lt nt zt u u u u u u u ʼh 1hkR6OJ QJ ^J h 1hL6OJ QJ ^J h~6OJ QJ ^J hL6OJ QJ ^J h$7|hD'CJh$7|h5aCJJu u `v v v w w w w "w 2w |w ~w w x 8x x x x x x x x Ly Ny by py y y y y y z z z "z 4z 6z z z z @{ L{ P{ Z{ `{ t{ v{ { { { { { { | | @| B| V| \| v| | | | } } } } } "} >} @} R} `} } } L h$i6OJ QJ ^J h 1hkR6OJ QJ ^J hkR6OJ QJ ^J h 1hL6OJ QJ ^J hL6OJ QJ ^J Ly y z z $z &z z { } } $} &} *      Z ԅ օ ؅ څ $7$8$H$a$gda= $7$8$H$a$gdL $7$8$H$a$gdLL V h t    ,        ށ   @ D ҄ Ԅ  ^ l օ څ     : < P R  L P T V ` t Ȉ Ј | ~ ha=6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J h 1hL6OJ QJ ^J hL6OJ QJ ^J R " އ B D X Z    " $ 8 : 7$8$H$gd $7$8$H$a$gdL $7$8$H$a$gdL  ^ h   2 H R   " f p t v z  , 0 4 6 8 : P d   6 8 L N P ^       . B n  , Ɣ ʔ Δ Д ha=6OJ QJ ^J h6OJ QJ ^J h 1h*;06OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J hL6OJ QJ ^J h 1hL6OJ QJ ^J H    Ҕ Ԕ b d z | d f | ~ | t h j Л $7$8$H$a$gdL $7$8$H$a$gdLД ܔ ޔ . 0 L N l p v x | ޕ ( 2 n r x z | Ė J R T x z ʗ   " . P R ^ ` n p 2 > r v | ~ ʙ ̙  , P Ԛ R T Λ    hkR6OJ QJ ^J h)f6OJ QJ ^J hZL6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J hL6OJ QJ ^J h 1hL6OJ QJ ^J I " & ( , Μ 4 6 d f  , . J T ` Ğ ƞ О t  > Π Р Ҡ & 0 P n  " & D     > z £ ң  ` h)f6OJ QJ ^J h$i6OJ QJ ^J h 1hL6OJ QJ ^J hL6OJ QJ ^J h 1hkR6OJ QJ ^J I  n Р Ҡ      V X l n   $a$gdL 7$8$H$gdL $7$8$H$a$gdL $7$8$H$a$gdL` t Ԥ    $ > @ ` n p ¥ ĥ  | z |   " $ F H n ک  " X Z h j Ԫ   , . ۶hbhB6]hL5CJaJh 1hL56h 1hL6OJ QJ ]^J h$i6OJ QJ ^J h 1hL6OJ QJ ^J hL6OJ QJ ^J hkR6OJ QJ ^J <         " $ & ( * , P R   z  $a$gd$a$gdgd$7|gdD'gdb $dha$gdL. 2 6 N P R n t z ~ ҫ    H * @ x z 2 D   p ^ `  Ӽ h)f6hh6hh6 h\6 hUk6 h6h 1h6 h~6h$7|h5aCJh$7|hC#CJh$7|hD'CJh$7|hr"CJ hEChD'hbhD'6]hbha=6]7 J   ^ r J ^  j f z n $a$gd$a$gd  $ 2 6 @ J L 2 J f h     " L r v R X & > \ L N       r z |          . F X Z     ` h 1h6] h*;06h 1hkR6h 1h6 h6 hkR6T F d  n V 6 P r t $a$gd$a$gd d |  ^      B  0  R    p  % R( $a$gd$a$gd` b p r F N   D F f h `! b! " " R# Z# # # $ % h& x& |& & ' ' + + - 2. 0 0 2 2 n3 p3 7 7 8 8 8 8 .; 0; ; ; = = > > (? *? A A A A F F &H 8H I I I J J 4J J J K L M M N N P P Q h)f6 h*;06 hZL6 hkR6h 1hkR6h 1h6]h 1h6 h6PR( + , - 0 0 2 2 n3 3 7 7 &9 .; D; (? >? A *A D E zF G I (I J J xK $a$gd$a$gdxK L M N P P JS .V DV ,X BX xZ x[ \ \ l] n] p] r] t] v] x] z] |] ~] $a$gd $|^|a$gdgd$a$gd$a$gdQ $R S T U U .V 0V V V W ,X .X PX bX lY ~Y Y Y [ [ \ \ h] j] p] z] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ^ ^ ^ ^ ^ ^ D_ F_ _ _ _ _ j` l` (a  h#v6 h}*6h 1h}*6 h~6hh@AhTCJhh@AhD'CJhh@Ahh@ACJ h*;0CJ h&tCJhD'h h5\h 1h56h 1hkR6h 1h6] h*;06 h6h 1h6 hZL62~] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ^ L_ _ r` c d Df f g g 6i i j $a$gd}*$a$gd}*gdh@A$gd $$a$gd$a$gd(a 4a 6a :a rb tb b b c c hd jd d d Lf Nf Xf f f f f f 8g Ng jg g g g g g rh 2i di fi Xj Zj zl |l ~l l l l l l `m bm m m @n Bn Nn Zn n n n o o o o o o .p 0p zp p q q *q >q hq ~q q q r r r r r r s t h 1h*;06 h*;06 h\6 hUk6 h}*6h 1h}*6 hkR6h 1hkR6Pj Lk k k |l ~l l n n o o p q r r u vw w y z z | | ~ ~  ~ $a$gd}*$a$gd}* t 2t t t 2u @u tu vu v v v v v v dw pw vw w w w x "x x x 8y Fy y y z z z z z z z { { { | | | | 4} @} } } r~ v~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ j      Z \ j |   f t   ă N hh@Ah}*6hh@Ahh@A0J6 h#v6 h)f6 h}*6h 1h}*6 hZL6O~ ă N P R T V X Z \ ^ ` b d : z ( $a$gd\k$a$gd*;0gd*;0$a$gd*;0gd*;0gd*;0gd*;0$a$gd*;0$a$gd*;0$a$gd}*N P R V X b d f h j p ڄ 8 : V X " " x ƼƼƸ}xphc[hECh\k6 hZL6h_h\k6hCh\k6 h\6 hUk6 h*;06h 1h\k6 h~6hh@AhD'CJhh@Ah5aCJhh@AhTCJhh@Ahr"CJhThf ha=6]hf hD'6]hf hB6] h*;06] h*;0h*;0h*;0 h&t6]h}*5;CJ\aJ#( <   2 Γ ҕ  z x D X 0 D  $a$gd\k$a$gd\k ` P R b $ & , 0 @ \ d j n  ( ~ ڪ * < > v ̭ ڭ 0 x d p Ұ d & ( 2 : P T v Ǿ hLc6h 1hA56 hA6h 1hA6 h~6 hhD'hh@Ah{?QCJhh@AhTCJhh@AhD'CJhh@Ahr"CJh\k h\k5\h\kCJaJ h\k6 h*;06 hZL6h 1h\k6 h)f64 " $ & ( * , . 0 2 4 6 8 : < > @ h j $a$gdA$a$gdD'gdh@A $$a$gd\k $$1$a$gd\k $$1$a$gd\k$a$gd\k$a$gd\k$a$gd\kj * Ү    p Ƶ R ¶ Ķ  , . 0 $a$gdA$a$gdAv X `  @ B ط ޷ & , | , 2 P R Z b ` b Ľ ƽ ( D N  ƿ ȿ " 8 P j  F H R X 4 \ x . H X h   h hZL6 h*;06 hLc6hhA6h 1hA6 hA6V0 2 F H x z ʿ L   Z $a$gdA$a$gdAh j r z J L l n z  $ L R T f t     ( ^ j   $ . 4 n  4 N `  2 h)f6 hkR6hjBhA6 hZL6 h#v6h 1hA6 hA6T n j l R     X   D F \ ^ $a$gdA$a$gdA2 N X | 2 4 > H   4  4 6 H z | V l    , 0  , | ~ " $ , .   hy96h 1hy96 h~6hThy96hh@Ahy9CJ haCJ hA6h 1hA6O^ | "  D    R L 8 $a$gdy9$a$gdy9gdh@A$a$gdA | ~ * , 6 b t v  8 : V X    ^ ` F H X Z * , , .   ( 6 J L     x z F H H h#v6 h\6 hUk6 hy96h 1hy96Z H Z r   R f P d r j x  r B X   ~   $a$gda=$a$gdy9$a$gdy9H R b d r ~          ,       R T ^       N P \       D l   V d   x     t v   $ & b d z | |  * 0 2 | h)f6 ha6 h{6 hZL6 h#v6h 1hy96 hy96V| : < D F             B N X |     D F t        @ B J L R T d r t 0 2 |    V X   8 : H Z b d       8 F          L N hy95\ h#v6h 1hy96] ha6 h)f6h 1hy96 hy96Q T P   H J L N P R T V X Z \ ^ ` b d f h B D   $a$gd{$a$gdD'gdh@A$a$gdy9$a$gdy9N h      @ B D `   2 4 | ~     ( *   @ B ! (! ! ! j" l" " " # # # # # # # # J$ L$ P$ X$ Z$ `$ $ $ N% P% % % % % z& |& û hkR6h 1hkR6 h{6h 1h{6 h~6h 1hD'6hh@AhL]CJhh@AhTCJ hh@ACJhh@AhD'CJhh@Ahr"CJ haCJB # D% p& :* + - d/ b1 H2 \2 44 6 8 l9 9 B: V: ,= > > A A \D pD (G $a$gd>$a$gd{$a$gd{|& & & 2' 4' ' ' ' ' ' ' ' ' ( ( * * J* L* b+ d+ + + + + , , L, N, , , - - \- ^- - - . . . / N/ P/ d/ n/ / / / / 0 0 0 0 0 "1 41 61 p1 v1 1 1 1 1 1 1 H2 T2 X3 Z3 ~3 3 3 3 v4 x4 4 5 N5 P5 5 5 5 5 6 06 &7 (7 h\6 hUk6 hkR6h 1hkR6 h{6h 1h{6V(7 `7 b7 7 7 :8 <8 P8 R8 \8 ^8 8 8 l9 x9 B: N: : : ; ; ~; ; < < b= n= p= = = > > > > ? ? ? ? T@ V@ @ @ A A rB tB B B C C \D hD D D tE vE E E E E E E (G 4G G G G G G G H H H H H H I I I I J J L L L L TL h 1h{6]h 1hkR6 hkR6 h{6h 1h{6V(G X Y *Y ,Y 0Y 2Y DY Y Y Y Z Z .Z Z Z v[ x[ [ ha6 hZL6 h{6h 1h{6 hkR6h 1hkR6V[ [ [ [ [ [ [ \ \ \ \ \ \ ] ] <] B] D] ] ] ] ] F^ ^^ `^ b^ ^ ^ ^ ^ _ _ _ _ _ _ &` 0` j` v` ` ` ` ` ` ` la na b b b b &c (c 0c 2c nc pc xc zc c c c c c c bd dd d d d d e e ze e e e e e e e f f f lf h 1hkR6 h.6 h)f6 hkR6h 1h{6 h{6Vb d d f g h i i j j j j j j j j j j j j j j j j j j j gd<$a$gd{$a$gd{$a$gd{lf nf |f f f f f g Fg Jg g g g g lh zh h h 4i 6i i i i i i j j j j j j ^k zk tm vm xm m m m n n n "n n n n n Dp rp Tt \t ht t "| ÿh 1h86] h\6 h86h 1h86>*h 1h86 h~6hh@Ah8CJh`ORh<hD'6]h<hX6] h.6] h{5 h#v6h 1h{6]h 1h{6 h{65j j j j ^k l m Tn o p p q s >w x z | | 8~ ~  , $[$a$gd8$ [$^ `a$gd8$ ^ `a$gd8$a$gd8gdh@A$a$gdD'gd<"| $| 0 F Ć Ɔ  ,  2 f   b * >  (  Δ ޔ v L ` ܚ ؜ ڜ ƞ 4 6 R  ( ɻ򭤞 h~6hh@Ah8CJ h&tCJh&5CJ\h85CJ\ h)f6 h.6] h86]hCh86] hZL6h 1hkR6h8h86 h.6 h86h 1h86 hkR68, Z n  Ą ؄ Ć Ɔ چ l T  h | $ " v $a$gd8 $[$a$gd8$a$gd8$a$gd8 T j " ž Ğ ƞ 4 6 $a$gd8$gde|$ ^ `a$gd8$a$gde|$a$gd86 , F H \ ^ Ф Ҥ      Ю Ү  h j l $a$gd8$a$gd8( L `  ( J N ^ h ̢ $ Z \ ^ Τ Ф ؤ   N P ʫ Ы ܫ   ή Ю خ   N j  * 0 2 < Z \ f l ~  $ ڼ п ҿ ޿ d v x    J hLc6h 1h.6h 1h856 h856 hkR6 h86h 1h86Rl n Ե N  | ~ p   $a$gd8$a$gd8J V ^ ` b   J L z    ,   : < v   * > @ P Z b l r T V $ , 6 B ^ " & : <   t   hZL6hx*h86 h.6h 1h.6 h86 hkR6h 1h86 hLc6Q       8 & $ & < > V B $ h $a$gd8$a$gd8 t   * F P D X 4 H  ( 2 < B J L h l v x L V    f r $ . 6 h 1h.6 hkR6h 1hkR6 h.6 hZL6 h86h 1h86Sh j  " x z 0 6 8 " gd8$a$gd8$a$gd86 L  B r z   B V 4 6 8 h $ R ` b " * 0 2 D    ` b p . < T t  < > @ T V ` | h~6hh@Ah&CJ he|56 h856 h.6h 1h.6h 1h86 h86N" $ F > @ V X ` D 4 H $a$gd&$ ^ `a$gd&$a$gd&gdh@A$a$gd8$a$gd8| p h    R X h r  N P  T V B D t v N v      2   N P N P   h |   t v ! ! ! ! # $ $ b& v& p* r* x+ z+ / / / / Ŀ hkR6h`ORh&6h 1hkR6 hZL6h 1h&6] h\6 h)f6 hUk6 h&6h 1h&6K  H p N < n    4 . B H H x n $ ^ `a$gd&$a$gd&$a$gd&n  h | |  r  &  n # $ $ & & ' D) Z) $ ^ `a$gd& $$a$gd&$ ^ `a$gd&$ [$^ `a$gd& $[$a$gd&$a$gd&Z) j* r+ H, ^, - - 4/ J/ .0 D0 P1 @2 63 L3 5 8 8 8 : ; $a$gd.$a$gd&$a$gd&$a$gde|$a$gde| $ ^ a$gd&$ ^ `a$gd&$a$gd&/ .0 00 R0 f0 $1 L1 V1 j1 1 1 1 1 2 2 @2 2 2 63 L3 3 3 .4 B4 z4 |4 4 4 8 8 8 8 8 : : : : P; d; ; ; ; ; ; ; = = = = = ? ? @ >@ r@ (A zB B B B C (C RC ̷̯̾hRh&6]hrwh.6hrwh&6 hZL6] h&6] hkR6]hrwh&6] hkR6he|h&6 h)f6 h.6 h&6 h#v6h 1h&6>; ; ; ; = = = = ? ? (A B C "E 8E E E E E E $gde|$a$gd8$a$gd.$a$gd. $$a$gd.$ ^ `a$gd.$ ^ `a$gd. $ ^ a$gd.$a$gd.RC fC C C C 8E E E E E E E |F ~F F F F G G BG LG hG nG I I J J K K K K K K PL nL L L L L L L L 8M RN TN tN N N N N ^O rO ú h&56 h)f6 hJP6 hkR6 h~6h h&56h6h&CJ\aJh#vCJ\aJh.CJ\aJ h856 h 1h&hrwh&6 h&6h 1h&6hRh&6] h&6]3E |F ~F G I J L RN N O O O O Q HS JS V ^X 4Y HY JY Z \ *] ,] $ & Fa$gd&$a$gdJP$a$gd&$a$gd&$gde|rO O .P nP P P P P PS S S S T T pU U ZV xV V V JY ZY \ \ ] ] Lb ^b db \d ^d :f Lf Nf Zf f f g g h h h h $h 6h 8h h h h h h i Pi li *j >j Vj jj k 0k 4k >k Tk hk rl tl l l l l l m m m m m m m n n Lp \p hZL6h 1hkR6 hJP6 hkR6 h)f6 h&6h 1h&6h 1h&56Q,] @] B] 4_ :a Fb c e e e e hg jg ~g g "h $h 8h :h 8i :i Ni Pi Vj 4k l l gd&$a$gde|$a$gd&$a$gd&l .l 0l n q q q q $s t t t t w w w w x x y y :z \CJhh@AhD'CJhh@Ahr"CJhe|hh@A6he| h 1hh@A hkR6h 1hkR6 h)f6 h&6 hJP6h 1h&6D~~ ~      h j Ȃ N b d † X H J ^ ` T V $a$gdLdu$a$gdD'$a$gdD'$gde|$a$gde|$a$gd& f h j  ( 8 : ҁ b v Ƃ    B D ` f v ؃ * ` b | ~ ̅ ؅ І ֆ Ƈ ȇ ʇ և   T l Ί Њ  r ~  " F J \ ^ Ƽ׷ h>\6 hLc6 hJP6 hB6h 1hD'56 hB56 h\6 hkR6 hD'6 h)f6 h~6h 1hD'6hh@Ah#rCJhh@AhD'CJB^ Ȏ Ə ȏ Џ ҏ Ȑ ʐ ̐ ؐ \ ^ ؑ  & ` ’ J Z ʔ ̔   L N P \ & 6 b r ̚ Κ ֚ $ 2  n p  d f h j l t  j t @ B Z j * 6 ڮ h>\6h 1hkR6 hJP6 hkR6 hD'6 hB6h 1hD'6TV  ’ ֒ ؒ   Ԗ җ Κ К &  gdLdugdD'$a$gdD'$a$gdD'  , B D T  " ( * @ B δ д gdLdugdD'$a$gdD'$a$gdD'   ² ( * > @ ȳ ֳ δ д l ޶ @ B η ¸ B R b ڻ  ( ` b ~ м , @ ľ  ̿ 4 6 J @ B D F V j > @ D X Z  hkR6 hZL6 hJP6 hB6 h>\6 hD'6h 1hkR6h 1hD'6Rд ȶ ʶ j L  Լ ּ 6 * * , B D . 0 F H 6 < $a$gdD'$a$gdD' & ( 6 8 l D F N P  6 J l   ^ ` , 0 L N x   R \ p   , @ Z  * 8 < h r |  6 J  ,  hkR6 hZL6 h\_]6 hB6 hD'6h 1hD'6X< . 0 F H : "  6 $a$gdD'$a$gdD' ( x  D J T \ p 6 | B V  " F 4 6 8 L N   żh6hD'CJh6hr"CJ h\_]CJ hLduCJhLdu5CJ\hB5CJ\ h&t6h 1hLdu6hO1hD'6 hB6 h>\6 h)f6h 1hD'6 hD'6;6 8 b d   @ B V X $gdLdu$a$gdD'$a$gdD'   ` b d ( 2 | J Z  & : J  * , 2  , ~ T V ݽݫh 1hkR6h 1hD'56 hB56 h-46 hD'6 h\6 hkR6 h~6h 1hD'6h6h#rCJh6hD'CJh6h>\CJCX  > R <    $a$gdV$a$gdD'$a$gdD'   f v   $ & | ~ b f z |   &(8LNj.B8L*,vx"6          * 4 d    Jfh 1hkR6 hB6 hZL6 h\_]6 hLc6 h>\6 hD'6h 1hD'6 hV6P   & ( r * h ~ * b d f | ~   "($a$gdD'$a$gdD'(*(,.    ^ $&<> `(B$a$gdD'$a$gdD'ftv8Bfz$&:<Nn ":HJLZ\r.@$Vlxtjlpýh6hD'CJh6h5+CJ h\_]CJ h\CJ h&t6h 1hV6 hB6 hkR6h 1hkR6 h)f6 h\_]6 hD'6h 1hD'6BBhjlnpl p"H%h%($L^L`a$gd\_]$^`a$gd\_]$^`a$gdD'gd6$a$gdD'$a$gdD'Zj$!&!(!*!"," # ##"#R#Z#r####$,$d$&%4%H%T%f%n%2(F()")x**h+z+,,>.J. /"/00.0000001B1J1\1^12ۼۼ۴ۯ۪ ht6 hP^6h^hD'6h`hD'6 hB6 h\6h^hD'6 hkR6 hD'6 h\_]6h6h|CJh6hD'CJh6h>\CJC()6)*H++,>.^.0$01244567 8:x;;0=?@AAB $h^ha$gd\_] $ & Fa$gd\_]22L3N3446688t:::: ;f;@@rAAAABBBBCCFD\DFFGGHHII"J0JKKLLLfMMMMPPQQQQSSTUVUU*V4V6VjVnVpVrVVVVºµ°ºµµµµµ h\_]6 hB6h 1hkR6h 1hB6 h~6h6hBCJ h\_]CJhGhD'6 h4,6 hW6 h\6 hD'6 hkR6EBBCCGHHKLLLLLfMNPQTUpVVWWXhYzZ $ & Fa$gdB$a$gdB$a$gdBgd6 $h^ha$gd\_]VWW"W$W4WLWbWdWxWWWfYhYJZLZNZ`ZxZzZ__N`b``avaaaa b b`c~cccddllRmhmqq>r`rssss.t0tvwfwpwyyzz,z.z{{F|X|FH8:ȅʅhmdhB6 h\_]6h[ThB6 hkR6 h\6h 1hkR6h 1hB6 hB6PzZT[[ \H]]__``cffhTiiiil $^a$gdB $ & Fa$gdB $^a$gdB $`a$gdB $ & Fa$gdB $ ^ a$gdB $ ^ a$gdB $ & Fa$gdBllooZqqq(r>rsss@t.uvwhxx $H^Ha$gdB $ & Fa$gdB $ ^ a$gdB $ & Fa$gdB $^a$gdB $^a$gdB $ & Fa$gdB $^a$gdB $^a$gdBxz{{`}}~z8:N  $ & F a$gdB$a$gdB $ & F a$gdB $ & F a$gdB$a$gdB $H^Ha$gdB $ & Fa$gdBʅ̅v4djr"HV0vxhz|~̎ΎЎҎԿxhd@hD'56CJ aJ h6h6CJh6hZCJh6h#rCJh6hD'CJh6hr"CJ h\_]CJ h,GCJhB6CJaJhChB6CJaJh 1hB6CJaJ h\_]6 hZL6h 1hkR6h 1hB6 hB6.|~ЎҎܕ Ζ&".$a$gd\gdD'$gd,G$^`a$gdB$a$gdB$ ^ `a$gdBҎ@HJL8:J`z| Zprȕ :6L0:LNX^r؞ڞ *.ҟP@ hkR6hd@hD'56hGhUk6 hB6 hUk6 hD'6 h\6hd@hkR6hd@hD'6 h~6K.0NP PRprƤ@pZD֨ &(Ȫʪ$a$gd\R\npȢʢ̢΢ТҢ  $&ƪȪʪԪЭdfp(:<²IJβTVhȳܳ޳δشеж hW6 hB6 hF06hd@h\_]6 hZ6hd@hUk6hd@hkR6 h\_]6hGhD'6 hD'6 hUk6hd@hD'6Gbdf<>ZIJƲ޳̴δ$a$gd\(*8:Z\FHhjDF$a$gd\"6&z|,&:̿ο<|8:DXZ"HRfhx8L\^>R|FPdf`bh 1hB6hvFhBCJ hD'5 h,G6 h6 hF06 hUk6 hD'6 hB6hd@hD'6MFfh`b>J 88$a$gdBgdvF $dha$gd\$a$gd\b~.8$&D"vPRbr>H*,H02F&4DF h%56hvFhBCJ hCJ h4,CJ hF06h 1hB56 hkR6 hB6h 1hB6 h~6K*,jVZR~h($a$gdBgdvFBP$4npr~&0BNZbllptxzǽh 2<hD'CJh 2<hr"CJh*j5CJ\h=`hZ6]h=`h-6]h=`hvF6] hB5 hB56 hLc6h 1hF6 hF6 h%56h 1hkR6 hB6h 1hB68(8    jlnprt\^j$a$gdiggd 2<gdZgd=`dhgdB$a$gdBZ\^zj:<^n v   $$%%%%%%2&&&&V'p'(())*(*2*>*F*L*p,,,,,(-0-2-8-.(.׾׹״ׯ״״ hLc6 hF6 hUk6h 1hig6] h%56 hig6 h~6h 1hig6h 2<h#rCJh 2<hD'CJh 2<hZCJ h%5CJBj6X#$$$&&&(()n.V/X/l/n/@3B3V3X3$a$gdig$a$gdig$a$gdig(.,.j/l/////0000023T3V3X3h333344444b5d5v5x5556667$767:7X7|88.9899999: :":$:;;;;x==x>z>|>>>>>???D@F@VAjABBBBBBdC hUk6h 1h6 h6 h%56 hF6 hLc6 hig6h 1hig6h 1hF6OX3b5d5x5z5:778::$:&:;;;;z>|>>>????nBpBBB$a$gdiggdig$a$gdigdCfCvCxCCCChDjDDDDDDDE$E&E*EEEE6F8FJFLFFFZGpGGGVHlHHHHHHHHHI2I4INITIdIrIIIIIJ6J8JZJ\JXKZKFLJL\L^LO.OOOPPޯh 1hig56h 1hF6 hF6 h~6hr;hig56h 2<higCJ hig56h 1h6h 1hig6 hig6 hUk6EBDDDD"E$E&E(E*EEE6FZGH2I"J$J8J:JDKFKZK\KHLJL^L$a$gd 2<gd 2<$a$gdig$a$gdig^L`LLdMMNOOOOPPPPQRSSTTVVVVY.\B\D\$a$gdig$a$gdigPVP~PPPPPPQtRxRRRRRR SSHSNSSSS(T.T8TXHXfYhY>ZJZr[t[\\2]<]]]]]]]^______@aBaaaabbc(czccdddddeeeh 2hig6 hUk6 h6 h%56h 1hUk6 hig6 hZL6h 1hig6QD\^^^^`acrdtdddeee e"eeefphdifizi|i$a$gdD'$a$gdD'$gd 2< $dha$gdig$a$gdig$a$gdige e"e>eDeJeNeteeeeffffhfrfgg"g2gggggghh2h4h>hphrhhhhhhhhii*iDixizi|iiijjk kllmmJmPmnȾȹȾȾȾȾȾȾȴȴȾȾȾȴȭȾȾȾȾȾȾȾ hB6 hD'56h 1hD'56 hB56 hUk6 hF6 hD'6 h~6h 1hD'6h 2<h#rCJh 2<hZCJh 2<hD'CJh 2<hr"CJ h 2<CJ hig5;|ijllnobqrsZs(tZt4uvVvvwNy{||}}~~~~0$a$gdD'$a$gdD'n,nnnp qq&q`qbqqqwwwwyy{{}}}"}~~4Hnr .R`ʀڀFT6D †Ćֆކ0<|:L&0B hKU6 hF6 hLc6 hW6 hB6 h6 hD'6h 1hD'6h 1hF6P0\؈ڈtzx`bvx   gdD'$a$gdD'$a$gdD'&0`btv"$jl    Jpܡ Σ :L^nhj|~4>ܩ̪Ϊ>Zd~\ hZL6 h6 hB6 hF6 hZ6 hD'6h 1hD'6 hLc6T "t֝z"Ƞ4j~~ΪЪ(ȭ$a$gdD'$a$gdD'268JLfzδشصjLnx~ķƷη.θ",2:<X\dh8:rt (BLx|¼ڿ" hF6h 1hF6 h 6 hZL6 h6 hB6 hD'6 hLc6h 1hD'6P6LNLlz|gdig$a$gdD'$a$gdD'24BDr:xz|tv"r|024NT@` *6r h~6 hZ6 hKU6 hB6h 1hD'6 hD'6X &( fb\ZVXZ~<>jgd 2<$a$gdD'$a$gdD'rtDX  fh &fhz|btv\68:6VZ^`jlnɷ hW6h 1hD'56 hF6h 2<hQCJh 2<hACJh 2<hD'CJh 2<h5aCJh 1h~6 hKU6h 1hD'6 hD'6 hB6 h~6@np|  hjtvhl J>P6J PZ\"4fl:T^bh 1hF6 hF6 hLc6 hW6 hD'6h 1hD'6VjlnNdRT$&TVxfjln^$a$gdD'$a$gdD'6:JN2,. 00D(2@lnrt"06dh vDRfp"6FĻĶ h~6h 2<hACJh 2<hD'CJh 2<hMrCJ h CJ h~CJ h 2<CJ hF6 hW6 hD'6h 1hD'6H^L|"$PHJLN$a$gdD'gd 2<gd 2<$gd 2<$a$gdD'Ft PRlpr|HJNZ\      J L   *FTnpFZ^b&(6F  !! hA6 hB6 h 2<6 hP^6 h+<6h 1hD'56 hB56 h~6 hKU6 hD'6h 1hD'6KNvx&    . 0 gdA$a$gdD'$a$gdD'Fnp"68|H$&(    !"$a$gdD'$a$gdD'!""&"("L$h$j$l$ %%f%h%|%~%(()))))*+0+B+H+----././0/@/B///0,06000x11v222233445 5F5b5l555 6666687J7B8D8 99V9`9l99992:J::::::;b; h~6 hB6 hZL6 h 6 hF6 hD'6 hKU6h 1hD'6T""#2$4$J$L$%%F&&Z'\'r't'>),.,/./0/b/d/z/|/t000$a$gdD'$a$gdD'01233336899:;<<">$>:><>@@@@ACpDEE$a$gdD'gdD'$a$gdD'b;x;;;;;;;<<<<<<<<>>*?4?l?~???@@@@`AfAAABBBB0CDCC DDDZDnD~DDDDDE*E0E8E:EJ@Lbط̺$a$gd$a$gd~fz^rܘj~̙>Rdxv0Xbtԟ֟xzt,8HXjʦ̦Vhȩʩr 0&(*бL`Fij h 6 h 1hh(h6]h(h6 h4(6h 1h6] hZL6 h6h 1h6LfzTh <PrHlZ\lRd*>fhpXZ\`">8N4PjHƽ hUk6 h~6h6hCJhh 1h6] h 6 h(hh(h6 h)f6 hZL6 h6h 1h6F\2H`bVZ\^`"p$a$gd$a$gdgd6 $$a$gd$a$gd$a$gd$a$gd$a$gd@VRh(<"6J 4NPXZfh&f|z|H \       v ԿԿԿ h)f6 h -6] h 6] h6]hAh6] hZL6 h 6 h~6 h6h 1h6 h\6I2 2V$ & F ^`a$gd*$ & F t^ta$gd* $ & Fa$gd $ & Fa$gd $a$gd gd$a$gd$a$gdV&2f| $ & Fa$gd $ & F>a$gd$a$gd$a$gd$a$gd$ & F ^`a$gd*~ ~   r t v x z R T  &h&(*$gdAgd $a$gdD'gd,$a$gd$a$gd$a$gdv z     P R T p r    *ht&8>DJLbfhr   :LnVnŶŻŻŻŻŻŻŻŻŻűŻŻŻŻŬŢŻŝŻŻŻŻŻŻ hQ16h 1hD'56 h\6 h -6 hn6 hD'6 h~6h 1hD'6h,h0FCJh,h CJh,hACJh,hD'CJh,h5aCJ h6*>0>2>4>8><>v>x>z>>????>?H?ֺh -6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J h~6OJ QJ ^J hr;hD'56h hecCJh hACJh hD'CJh hr"CJ h -6 h 6h 1h 6 hQ166R;T;j;l;~===>x>z>?BbFGJLMNNNNQQ`RR $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'$gd+)$a$gd $a$gd H????????@@@@M@M~MMMMMMNNN&N(N6N`NvNxNNNNNNNNPPQQh\6OJ QJ ^J hB6OJ QJ ^J hF6OJ QJ ^J hQ16OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J IQQQQQDRFRhRR$S(SSSNTPT4VrVVVVVVVWWWtWWXXXXYYYYYY ZZxZZZZ[[[[V\X\`\d\h\j\l\n\\\\\\]$]`]d]h]j]l]|]hZL6OJ QJ ^J hJ_hD'6OJ QJ ^J hQ16OJ QJ ^J hA6OJ QJ ^J hF6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J DRUVVVV W WWXYYYYV\X\l\n\V]X]l]n]r^n_b`d`x` $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'|]]]2^H^_&_J_L_X_Z_h_j___,`2`l`p`t`v```a aab$b.bcc$c&ccc>d@dhdjdddddddddddeeNeXeffxgggggghhh"h&h(h*hlhvhhhhhjiriii\jhZL6OJ QJ ^J hQ16OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J hB6OJ QJ ^J Nx`z`bddee~fhhhh*h,hTjhjjj(l*l@lBl|m>oNpqq 7$8$H$gdD' $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'\j`jdjfjjjjjjjkkJktkkkkkl2l6llbltllmmnRnnnnnooooooo\ppppp8qPqlqqqqqqr4rdrhrjrhD'6CJaJhF6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ]^J hB6OJ QJ ^J h)f6OJ QJ ^J hQ16OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J :qqqhrjrlrnrprrrtrvrxrzr|r~rr^s`svwwwwgdQ}gd+)$gd+)$gd $$a$gdD'$a$gdD' $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'jrlrtrrrrrrrr\s^s`s|sss&t0tZt\t|ttttuuuuv6vLvPvRv\vfvvvvvvvv,w@wwwwż׵{hB6OJ QJ ^J hF6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J h~6OJ QJ ^J hQ}hQ}h+)hFCJh+)hecCJh+)hACJh+)hD'CJh+)hr"CJ h+)CJhD'h 1hD'6CJaJ.wwxyyyzz||||<}L}\}n}}~~ ~"~$~܀ހāz~ނZrƃԃփ؃ڃ&8&>jlȆ҆8Ph 1hF6OJ QJ ^J hF6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J hQ16OJ QJ ^J HwNyyz{|}pr&ΊЊ2FH>@T $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'ڈBF։.0x|؊܊ hr:>BD܍$ (HLPRTVf <>FJNPT^r*جh;6OJ QJ ^J hB6OJ QJ ^J hZL6OJ QJ ^J hF"6OJ QJ ^J hQ16OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J h"2chD'6OJ QJ ^J ?TV>RTTPDXZΕx JLbd 7$8$H$gd+)$ & F= 07$8$H$`0a$gd; $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'*,.:<vLPTVH^ʕ hz–8:BHR~nК`jЛ؛"$`hZL6OJ QJ ^J hF"6OJ QJ ^J hB6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J N`h@FJLTX^`dzʝԝ @Bl ,068\nП6J68LhΡܡƢڢJXlУ4LhĤƤh 1hD'6OJ QJ ]^J hB6OJ QJ ^J h)f6OJ QJ ^J hF"6OJ QJ ^J hA6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J Cd"$:<v:JȤʤdfhjln\`®gd+)$a$gdD'$a$gdD' $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'Ƥ0@D^`bdnp~ƦЦ`|24rt©,ثګBDZ^`hV hD'6 hF"6h 1hD'6 h~6 h;6h+)h<(CJh+)hACJh+)hD'CJh+)hr"CJ hD'56h;6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h -6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J 3VjήЮ|~0DұԱֱ.0ڹܹxHJzz>@btz.0bv>RHJ"$@B>J<h1NOhD'6 hF6 hW6 hLc6 hF"6 hB6 hD'6h 1hD'6h 1hD'56 hB56L®02FH   "IJ~T "$ \^v$a$gdD'$a$gdD'v@BVXFHpr  $a$gdD'$a$gdD' HJ^` RThjDF^$a$gdD'$a$gdD'^v&(>@:<F$a$gdD'$a$gdD'<J&&>nr"$&46&rvDH@T .^b< >   R \      * N P R Z \ ^ f h  h+)6 hA6 hF"6 hB6 h 1hD'h+)hB6h+)hD'6 hZL6 h -6h 1hD'56h 1hD'6 hD'6C TbdHJ0prbd$&VXn$a$gd*$a$gdD'$a$gdD'npXZpr~hHJ`b     P R h j  $h^ha$gd+) $ & F?a$gd+) $ & F?a$gdD'$a$gd+)gd+)$a$gdD'$a$gdD'h j  6J>\^n$>@FNXlVj 0( 6 V''v((()ƾ hF6hNh*6 h~6 h*6h nh*CJaJh,jwCJaJ h+)5\ h -6 h,jw6 hB6 h)f6 h+)6 hD'6h 1hD'6h+)h+)6CJaJ\p____aaabbbdd`eggNifiij hP^6h -h*6 h)E h*h* hW6h)E h*6h 1h*6 h4(6 hF6 h,jw6 h*56 h -6 h\6 h*6hNh*6 hUk6?9;f=h=j=~=?@@BBFHHHIK$KPLNVPjPUWWh^hgd*h`hgd* $h^ha$gd* $h^ha$gd*WX(XPZfZ>\r\\\*]]]^^<___aa0bZbb$cVcc*dh`hgd* $h^ha$gd* $h^ha$gd**dd`eveghhii:kxllmm8o$pHq^qrrVtlt^utu $h^ha$gd*h^hgd* $h^ha$gd* $h^ha$gd*h`hgd*j:klm>mmmpqqqVtlttuu^upuuuVvXvfvzvw,w:w>wPwRwxxyyzN{P{\}n}z}}}BTZ~΀ЀZlȄ\ֆ,.˼˼˼ h -6 h)f6 hW6 h,jw6hd@h*6 hZL6hQ|h*6h -h*6 hF6 hP^6h)E h*6 h*6Dtuvu~vxwxxxxzZ}\}r}t}~BXZ< $h^ha$gd* $h^ha$gd*<8,.ƊȊ$H$&J^`|~$a$gd gd+) $h^ha$gd* $h^ha$gd*.ƊȊ$&:X^r.2F̍ "0؎&(JL\^|(ZƐʐJL *@Bdfܔ ƕҕDVʖ֖ h,jw6 h 56h 1h 56 hF6 h 6h 1h 6 h~6hr;h 56h+)h CJJpΘИ(VX`bPRHJ^<\r "$a$gd  Zbؘ֘(0:Tƙșjxœv"2(4zگ"̱&(xҳbش޴&Pvȵ hF6 h;6 h,jw6 h 6h 1h 6h 1hF6Vl@B~$pr޵ڷVpֻ$a$gd · RdȹĺغXZ^j@,42:.:(*VXr".Nh*2&(h;h 6B*phh;h 6h;h;6 h;6h 1h 6 h 6Rֻػ@$&BD*,@BHrd\^$a$gd ^G~*lRTBDh$a$gd .6FNZb| @BFR8D$BDHT*6:&(z~$:<>L hF6h 1hF6 h;6h 1h 6 h 6XhjBJ*`b24>$a$gd > <xv&(T*J<>:  $^a$gd $a$gd |      x| tv26LNd,2BLNR.0H\h 1hD'56 hq 6hshD'6 hD'6 hF6 h~6h 1hD'6h+)hQCJh+)hsCJh+)hD'CJh+)h5aCJ h 5h 1h 6 h 6=: <     D F rtvxz|~|.$a$gdD'gd+) $dha$gd $a$gd rtBFprVh(DN68<J>B*<Zh##$$D,F,H,L,L/P/\/^/00X1f133335577?>?v??DDxIINJ^JJK KLMh 1hD'56 hq 6h 1hF6 hF6hghD'6 hD'6h 1hD'6QpV468ln~"#$T&@()*++,-..x3z33$a$gdD'$a$gdD'33.70799<<>>>B@B D DDDpETFPGGXHZHK KLLM:M$a$gdD'$a$gdD'MM MnMxMMMQQBTTTWW(X,Xh\\`^x^^^^^a$a,a0ahavahbvbcc0d>dRedeggggggiiriiii~jjkkklllln*nDnRnbnfnrr0r:r\r^rlrnrrrssssssvv"x*x~~< hg#B6 hF6h 1hF6 hq 6 hD'6h 1hD'6V:M bp 6JZ\z|ČԌ֌č Zf  Șʘؘ֘HLNPtvک(F&* hq 6h 1hD'6 hD'6^d \^npjlĐPRVX hj ^`$a$gdD'¦Ħ24ȩʩprTVԯnpHJ$a$gdD'Ʋڳ^j¹ιLN:<HJVXdr<HN^HP^j|Tp&>@F~,02j:Lbdt~<>BD hd{6 hq 6h 1hD'6 hD'6\DF־ؾ "fLNjl&($a$gdD'$a$gdD'(:<> :<24HJF4$a$gd:$a$gd:gd+) $dha$gdD'gdx$a$gdD'$a$gdD'0B(*:<X"z~02:RT^dHj$^jnpRļ hZL6 h:6 h~6h 1h:6h+)h:CJ hD'5hxhD'6] h=`6]hxh+)6] hd{6h 1hD'6 hD'6D46JL&*,npgd:$a$gd:$a$gd:Rb68x" H\&*z          0 2 < B l n V f        BfNb  6:DFXl"&@B\` hd{6 hZL6h 1h:6 h:6\ `$&24r$a$gd:$a$gd:zz |     & (    ^`vxnpgdl'$a$gd:$a$gd:BTVfnp"~ZdLN*. ( ((* *"*$*(***~++23<3v55 > >>>> ??@AAAABB$a$gd: $^a$gdc0$a$gd: $^a$gd:BBBEGGVHXHnHpHJJJJJFLHLJL`LbLOOhQjQQQfUhU$a$gd:$a$gd:dFjFvFJJKKFLJLpOOOORPXPTTTT,U.U(Wn\htvJ\p.<ƅ؅ FHJZĆ ~‡̇·h 1hF6h 1h:56 h:56 h46 h16 h~6hc0h:CJhc0CJ\aJ hZL6 h:6h 1h:6 h)f6Cx{z{||p~r~xzҀԀJgdc0$gdc0$a$gd:$a$gd:$&:< jl‹ċƋhj~pr$a$gd:$a$gd:.1DOeovw֊ċƋԋ֋"$ƌ֌܌ȍFHz ƑVXl”ʔXfʖҖbdfv~L\Zj,>^`ܞt8T h56 h46 h16 h:6h 1h:6 hF6XΠРΣУЦҦ:<`bvx$a$gd:$a$gd:&LN(Į а@F.*NPʽľ̾ξоھNPZ\"$24r$:>~z|h 1h W6 h46 h56 h:6h 1h:6XЯүTVjl  "$`b$a$gd:$a$gd:p*,Z\rt "$RTjl 68HJLgd:$a$gd:$a$gd:JLXdfz|jl*.<>$..B\bv *VX<DNPlvrdx0<V h W6h 1h W6 h)f6 hZL6 h46 h56h 1h:6 h:6RLNPRTVX"$*,.^`vxbxzR$a$gd:$a$gd:RTZ\ln $&hj.0($a$gd:$a$gd:~d^hj0:.2vx*h| hjnp46h 1h W6 h W6 h6h 1h:56 h:56 h46 h~6h2}@h:CJ h56 h:6h 1h:6H24JLhjvJ^`>pgd2}@$a$gd:$a$gd:p\^$8:np@BVX:<pr$a$gd:gd:$a$gd:64H"`r    T f j     Vfr.  ,.|~Nhlz|6v`b46p,Z` hZL6h 1h W6 h6 h W6 h:6h 1h:6VrFZ\   * , 8 6   bdz|jgd:$a$gd:$a$gd:jl&(>@DF$a$gd:gd:$a$gd:  !!!!##&&&&:(<()))) , ,",$a$gd2}@$a$gd:$a$gd:` 2 ` b l r (!.!T!X!b!d!!!n""""########## $ $N%P%b%d%%%&&&'B'H'( (((x(~(:)L)V)\))) ***P*d*$,,,,,,,,, --<-b-$.6...////00h 1h W6 h)f6 h6 hZL6 h:6h 1h:6T",$,-- ..D/F/11*2,23333@4B4D4F4.50567t8:p;gd2}@gds$a$gd:$a$gd:00@0000011:2N23>4D4F455.505L55555556777777t8v8::p;r;;;;;;;;;<<><z<<<F=H=>>>B~BLCZCEEEEDFFFGGfHhHJJJJùh 1h:56 h:56 h~6h2}@h WCJh2}@h:CJ h:5\ h6h 1h:6 h:6 h W6Ip;;<<<<>>*@,@BB0B2BEEDFFFZF\F H H"H&J(JJLgdOs$a$gd:$a$gd:JJJJ M"MO.O0O2O8P:PQQQ R(RPRlRvRRRSSUUUUVBVWWfWWWWX`XnXYY|ZZh[r[\\^^^^Z````:aDa`a~aaaaabb&c:ccc2e4e~ee.fBfff:h>hVhrhhhhh h)f6 hZL6 h W6 h6 h:6h 1h:6ULLLL8MXOPPQQQQRRRRSSTTUUUUW[ [ ["[gdOs$a$gd:$a$gd:"[\X^Z^p^r^```bbbbcefhThVhhhhDiFijbnogdOs$a$gd:$a$gd:hDiFibiiiii jjjjjjll`mbmbntnnnooooooppp qRqTqqqtrvrssttttuuvvwwxxyyzz{{||}}~~~,,\f|~",(,:<؅h 1h:56 h:6 h4276 h~6h 1h:6hOsh:CJToDqFqqqqq&r(rfthtNxPxdxfxyz2zTzVzt~v~JL`b$a$gd:$a$gd:(*,VXlnz|ln$a$gd:gd:$a$gd:؅ޅ ʌڌ΍ĖԖ<HNPRj|LR^`tvxfl>N&(RZZ\"(*X hZL6 h46 h W6h 1h W6 h4276h 1h:6 h:6T  df(* \^`$a$gd:$a$gd:`vx,.DFz|«īJL@BX$a$gd:$a$gd:XZJLbdrtڵܵ$a$gd:$a$gd:޸  &($&<>fh(*@B$a$gd:$a$gd:" df.JTľؾhzZd(*JZ 8^(:\^8L.4<@BD`jlnrh3h<(CJ hCJh3hsCJh3hr"CJ h4,h4,h4, h4CJ h4,6 h)f6 hZL6h 1h:6 h:6E>   z|:<>@BD2F$a$gdD'$a$gdD'$a$gdD'gd4,gd3$a$gd:$a$gd:LN.<f|~ 0Th@~,>68DV`"8꽶ꤜhjZh4,6hjZh} T6hjZhD'6h 1hD'6] h 1hD'h[hD'6h 1hD'6; hD'6; hB6 h\6 hUk6 hD'6h 1hD'6 h~6h3hD'CJ:F^,0$Vj~ "*p$a$gdD'$a$gdD'$a$gdD'pv`8V6n  6 n ! $a$gd3$a$gd} T$a$gdD'$a$gdD'$a$gdD'VX 6 F $0B0b0v0z1122204D455626j6l666X8\8::"<$<="=D=h===>:>J@L@b@FBjB|B2Dh3hD'6 h)f6 hkC6 hZL6 hB6 hD'6h 1hD'6; h36h%zhD'6h} ThD'6 h 1hD'h:hD'6h 1hD'6 h} T6hjZhD'6hjZh} T68  ^^>T  !""h#J$&'*-$a$gdD'$a$gdD'$a$gdD'$a$gd:--H/^/0D0Z001123 45,57::$<>>J@L@b@FB\BC$a$gd3$a$gdD'$a$gdD'$a$gdD'2DDDDE|EEEEBFVF8H:H@HTHXHtHzH~HH I I(IItJP PVSfSUUUU V"V$V8VVVVVW\\\\@]H]]} hD'6;h 1hD'6; h\6 hD'6h@hD'6 h~6h3h<(CJh3hRCJh3hD'CJh3hr"CJ h4,CJh3CJ\aJ h<(5\hD'56\] hB6h 1hD'6h 1hD'6]/C2E4FGG6H8H:HH@HBHDHFHHHJHLHNHPHRHTHVHXH ItJgd3$gd<($a$gdD'$a$gdD'$a$gdD'tJKNtQT"UUVVW0WY6[\\\]]L_`_¶Ķ~,.DFκк>@BXZĽgd:$a$gd:$a$gd:ĽƽVXnp$&(RTjl$a$gd:$a$gd:DF$&<>$:<hj\^tvT`$a$gd:$a$gd:Bj2rHN|2BDFvdf  x$~˿˳˫ h~6h 1hD'6hkhTkCJ\aJhkh3CJ\aJhkhD'CJ\aJhkhr"CJ\aJ h^6 h)f6 hZL6h 1h:6 h:6A`bRZ"$&prxz$a$gdD'$a$gdD'$gd3gd:$a$gd:$a$gd:LXZ\"$&26NPf~\drt \j0 4 D F      4 h36 h36 hB6h 1h36h 1hD'56 hB56 he6 hD'6 h^6h 1hD'6LzNPdfN~\^^`bd*,prn$a$gdD'gd3$a$gdD'npXZnp.0$&$a$gdD'$a$gdD'. 0 2 4       n p    FHhjP$a$gdD'$a$gdD'PR  "rt68NP\ ^ ""''$a$gdD'$a$gdD'48b()>)4,6,44777788@@|EEEE2L4LBLFLLLLM4M>M~MMMMNNOOPP$Q(QQR2RnNn.o0ooܾh*hawI56 hu6 hawI6 h W6 h~6h 1hawI6h+thawICJ hD'6 hB6h 1hD'6Kcccccd4ffgggg(h*hjjlulnboqxrsuBvvv$a$gdawI$a$gdawIgd+t$a$gdD'oopprrrrrrܕ$a$gdawI$a$gdawIΉЉfp܊*8RVX`̋΋̌ƏԏZhhnp*HV"TVXhDFHX0nƜ؜,@|:V h W6 h#Z6h 1hawI6 hawI6\ܕޕprBDޘ4VvNPDԡ֡JL$a$gdawIJ`prv,ΣأԤZf| $0dt DRfjnptPRfzܨ*2NZ>P^d  "npްjnHR.:~ h#Z6 hawI6h 1hawI6^TVfh xz2,XZ68TV` $ & F a$gdawI$a$gdawI$a$gdawI"$&6TVfh.`vξ246<>T^`b"z~>Z| "&*0TVdxz h<6 h~6hPMhawICJh 1h^6 h#Z6h 1hawI6 hawI6S``R$`ڻȼ46npz|~$a$gdawI $ & Fa$gdawI$a$gdawI $ & F a$gdawI<>TLNjl~&(gdawI$a$gdawIgdPM$a$gdawI&RT"$<> lxj|(6XjlprFRPfxz,rvxh 1h W6 h W6 h<6 hawI6h 1hawI56h 1hawI6T:<$24 "Rhj $ & Fa$gdawI$a$gdawI$a$gdawI"r*~$a$gdawI LDVz| 4>jrv $468:JTd@8>jz:J2BRp|n~ & |            LP6Bh%hawI6h 1h W6 h<6 hawI6h 1hawI6Wfh68       Z   jfh$a$gdawI$a$gdawIhH$gd3$gdawI $$a$gdawI$a$gdawI$a$gdawIB JTпwi[iPiPiPiPiPhawI6OJ QJ ^J h 1h W6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J h~6OJ QJ ^J !h 1hawI56OJQJ\^JhkhawICJ\^JaJh<CJ\aJhkhawICJ\aJhD'5CJaJh4/hD'6] h=`6]h4/hPM6] hDr6] hPM6 hawI5CJ hawI6 h<6h 1hawI6!|!t"v"x"""""# $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawIgdawI$a$gdD'gd4/$gd3J L   !!.!2!z!~!!!!!!!!!!"""""0#4#L#b#v#~#########$$$$$`$b$$$$$$%f%r%&(&P&R&b&&&&&&&&&hi6hawI6OJ QJ ^J h 1h W6OJ QJ ^J hf6OJ QJ ^J h\6OJ QJ ^J h W6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J B##$ $%&&''n'(*++H.J.^.`./~0000"1J233 $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawI&''''&'H'j'v''''''''(((())))**B+\+n+r+t+v+++,,R.V.Z.\......//Z/00000011*1>1@1P1R2b233 3"333`4p4v4z444444h 1h^6OJ QJ ^J h W6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J hf6OJ QJ ^J L3$3&34444l6677778899;0=2=H=J=b>>??@ $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawI444447777788J8N8\8|88888899 9 9,969B9F9v999999d:j:l::^;n;;;;;:=>=D=F=====0>^>j>v>>>> ????@H@J@L@N@(A0AAAAAAAh 1h W6OJ QJ ^J h W6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J hf6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J L@ AAAAAABvCXDEEEEFGGHJ4LLnNnPpPPP8R $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawIABBhBvBzB|B~BBBBBBBCDCbCdCrCCCCCCD>DDDE$EEEEEFFFIIJJ:KFKLLlNmNuN}NNNNxP|PPPPPPP~QQQQQ>RBRRRRRRRRRRRh W6OJ QJ ^J h 1h W6OJ QJ ^J hf6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J LRRRSSSSSSSS>TJTTTTTT U0UXUtUvUUUUU\WnWWWWX.X2X8X:XDXNXHYVY`YtYYY^[l[]]]]]]]]^^^^(_,_2_4_>_H_P_R_~________`2`aazbbbh 1h W6OJ QJ ^J hf6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J Q8RSUzV$X&XXYY[]]]]_ _6_8_$b8c:cPcRcee4e $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawIbbbbBcFcLcNcccDdd&e*e0e2ezeeHfJfLf\fffffgggggghhhhhiXi`ibiriiiiii j.jDj,kebedeeeeeff~ffffffffgg$i4ijjj jDjHjJjTjVjjjjjjjj6k:kVkXkkkkkkkblvlllh W6OJ QJ ^J huh'6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J Rlllnnnnnnnnnnnnop"p$pDpHpNpPppp4q>qqq rJrrrtssssssFtHtttvvvwwwwwwwyyyy4z>zFzHzpzzzz{{{{x||||||Z}n}~~hZL6OJ QJ ^J hLc6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J huh'6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J Nllnnnn:pNz|*.œƜ̜Μ<Pҝԝ h>6OJ QJ ^J huh'6OJ QJ ^J hZL6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J Iʟ̟ܟ*.Ġؠ(:̡Ģ4У¤$8*Bܦަ$(*Fʧ68t毩h~6OJ QJ ^J hPMhawICJ h>CJ!h 1hawI56OJQJ\^Jh 1hawI6OJ QJ ]^J h>6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J h)f6OJ QJ ^J :rt(*pҳl 46VgdPM $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawIt~Ȩ& ":BDLR`Э^Ȯخ*.08dfrȰΰаܰް  HN\htv8L|~(,02bjvx0DPRDRhA6OJ QJ ^J h>6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J R48BJXdfR`ڼܼLZԿؿ*F(*hjx$8@L^`bBV *vh W6OJ QJ ^J ha+6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J RNDR: $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawIv&8F`rtjz\jNPHV . .dr .濱hJ&\hawI6>*OJ QJ ^J hJ&\ha+6OJ QJ ^J hJ&\hawI6OJ QJ ^J ha+6OJ QJ ^J h 1h^6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J ;: RThj >zz $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawI.0\`dfRb@Blx0HJ0Nb&>JLFnZj(4h 1h W6OJ QJ ^J hZL6OJ QJ ^J ha+6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J hJ&\hawIOJ QJ ^J H4Dpr.n&684FZ "*.46漶h-!h3CJh-!hD'CJh-!hr"CJ hjZCJ hDrCJ h^CJh^6OJ QJ ^J h 1hPM6OJ QJ ^J ha+6OJ QJ ^J h 1hawI6OJ QJ ^J hawI6OJ QJ ^J :< "8:DF\pr$a$gdD'$a$gdD'gd-! $7$8$H$a$gdawI $7$8$H$a$gdawI BDFPb&,.@JFZ\"&(2|^d8T⢛ hD'56h_hD'56hU(hD'6 h\6 hUk6 h(!6 hB6 hD'6hZWhD'6h_h W6 h^6h_hD'6hD'h-!h:KCJh-!hD'CJ=rh4HJRT $a$gdD'$a$gdD'04  "$&RTVX\:<f x   |~fhz|FXz|dprrt :<< > !ƿ h_hD'hU(hD'6 h^6h~hD'6 hD'6 h W6h_h W6 h-!6 h(!6h_hD'6K * zfh|~>"8:NP.0DF46< > @!V!$a$gdD'$a$gdD'$a$gdD'>!@!L!N!V!!!!!!!@"R"d"x"""""""@$N$z$$$$b%t%~%%j&~&&&&&^'`'''((((L)N)d)f)*"*d*******+++d+r+|+~+",$,,,.,x,z,~,,,, h)f6 h W6h 1h W6 h(!6 hB6 hZL6 hD'6h 1hD'6 h^6h_hD'6hU(hD'6JV!@"V"`#T$b%x%'**Z,*.@.n00L2b23*5,677$8&889H<$a$gdawIgd-!$a$gdD'$a$gdD',6-J-l-------.(.<.@.d.j.l...*/,/Z0f0l000000001111 121@1B112L2^2p22$3&33333 444.46484444445*505l5n5r55556"6:6N6h6j666d7f7777&8 h^6h 1hD'6] h(!6 hD'6 h)f6 hB6h 1hD'6T&8H8J888R:f:::~;;;;;;4=6=====B>D>r?????@z@|@@AAAD DnDpDDDNEPEF"FxFFGGH H(HHH,I8IK K&K4KLLlMnMMMMMrNtNNNNnO|OOh 1hawI6]hWhawI6 h\6 h"=C6 hawI6h 1hawI6 h~6h-!hkCJh-!hawICJKH<,=:>>? @B0ExFFH(H,I@IKKLMN\OQ4THTTWX~Y $[$a$gdawI$a$gdawI$a$gdawIOPQQ R RlRxRzRSS4T@TTTTTWWWWHXJXXX\2\\\]]]]^^V_X_X`Z`a arbtbbb c"cddddfdJeLeeePfRfJhLhnhphiiijj\l^lllmmmmooppppPqRqzq|q"r$rDrFrh 1hawI6] h"=C6 hawI6h 1hawI6 hZL6X~Y8[]]^_R`albceexgjjlbmo$opps.sttwwy $[$a$gdawI$a$gdawI$a$gdawIFrrrs$sssttuuJwLwtwwyyzzzzzz${&{P{R{{{P|R|||d}f}}~~~~~tvVbކDFdf246>ŠĊNX؍ "$xz̒ h6 h"=C6h 1hawI6] hawI6h 1hawI6Xyyz"{{J||^}~(~~Vl܆@܌H^ $[$a$gdawI$a$gdawI$a$gdawI̒HT̔ΔܘPR^`@Lfh HJ,.ʥ̥(&|  x|  ҭvx "bv h W6 h6h 1hawI6] hawI6h 1hawI6X^b@V.  &2|ʬҭԭ$[$\$a$gdawI$[$\$a$gdawI $\$a$gdawI $\$a$gdawI$a$gdawIֵT(>J޽B¾PRhPf$[$\$a$gdawI$[$\$a$gdawI $\$a$gdawI $\$a$gdawIvx̵HJ0ڹܹ(4PR$&HJ¾ʾ"$P^пP\tN\lzxnph 1hawI6] hZL6h|hawI6 hawI6 hS6h 1hawI6 h6Pfn`ln|Rh~$a$gdawI$a$gdawI$a$gdawI$[$\$a$gdawI$[$\$a$gdawI $\$a$gdawI2PR\p0R^h:<frt|Z\~fhvJ^jx02h-!hr"CJh-!CJ\aJ hD'5CJh 1hawI6] hS6 hawI6h 1hawI6 h)f6MHJPb $7$8$H$a$gdD'gd-!$gd-!gd3 $$a$gdD'$gdawI$a$gdawIFHJf|$lnTVtbhBHRVz"6>DJRVN  $׫םh 1h W6OJ QJ ^J hB6OJ QJ ^J hS6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h~6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J h-!h:KCJh-!h3CJh-!hD'CJ>bnTVjv&:< 7$8$H$gd~ $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'$&:npNPV^bfhjl&.268: 8~ &:淩ЩЩh|hD'6OJ QJ ^J hJ&\6OJ QJ ^J hrhD'6OJ QJ ^J hS6OJ QJ ^J hB6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J B:L$(*>08BDHPTXZ\v"lxdv <H""hK 6OJ QJ ^J h|hD'6OJ QJ ^J hS6OJ QJ ^J h W6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J HFH\^vNB&rtvx  n   $  7$8$H$gd~ $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'"xrtxRZdf@B   * , v          " $ H J   z |   ©hyhD'6OJ QJ ^J h W6OJ QJ ^J hK 6OJ QJ ^J h|hD'6OJ QJ ^J hJ&\6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J A$ & Z\rtJBDZ\DZ\`\PRhj $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'lxZ\dhnpr$2:>DLPVXZ\lDLPVXZ\j~ 6\ڶګګhB6OJ QJ ^J hZL6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J hK 6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J hyhD'6OJ QJ ^J hD'56OJ QJ ^J CRZ^dfhXt&(^`|~DNz  |!!!!" "$"*","."p"z"""""""h#n#hB6OJ QJ ^J h W6OJ QJ ^J hZL6OJ QJ ^J hK 6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J hyhD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J Dt "."0"H$J$`$b$>&@&V&X&')D)T*++++n,p,gdCr, 7$8$H$gdD' $7$8$H$a$gdD' $7$8$H$a$gdD'n###>$B$H$J$R$V$\$^$`$z$$$$$%%,%L%N%x%|%%%&(&@&H&L&R&T&V&X&x&&&''0'R'f'R(T(h(((()"))))*b*h 1hD'6OJ QJ ]^J hB6OJ QJ ^J h%hD'6OJ QJ ^J h)f6OJ QJ ^J hK 6OJ QJ ^J hyhD'6OJ QJ ^J hD'56OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J 7b*v***>+V+r++++++++++l,n,p,v,x,,,,,B-D-`--Ͳzlf]SNI hawI6 h~6hhawI56h~hawICJ hK CJhD'56OJQJ\^JhCr,hD'6] h=`6]hCr,h~6] hDr6]h]hD'6OJ QJ ^J h]hD'6h 1hD'56OJ QJ ^J hK 6OJ QJ ^J h%hD'6OJ QJ ^J hD'6OJ QJ ^J h 1hD'6OJ QJ ^J hB6OJ QJ ^J p,,,B-D--.00222244442646H6J6P7R788 9$a$gdawI$a$gdawIgd~ $7$8$H$a$gdD'gdCr,------- ..~....../0000F0J0N00000001x111222233"3$3444455|5~55555X6r66667 77`7p7777777777777778&8(8F8P8R8t8v8 hJ&\6 hZL6h 1hawI56 hawI56 hK 6 hawI6h 1hawI6Sv88888888899 9"96989^9d9n9t99:P:Z:d:f:~:::::;`;;;;;;<<<<(<.<X<Z<2=D=======>>">$>p?r?|??????Z@@@@@@@AAAAAAAXBbBBBBC(C*CCC h)f6 hZL6 hK 6 hawI6 hJ&\6h 1hawI6X 9"96989;;;;====P?R?f?h?B BB B D D D"DDDXEgd~$a$gdawI$a$gdawIgdawIC(DhDDDDXEbEtEFFXGZGbGdGhGjGGGGGH*HvH|HHHHHHH@IBIIITJ`JtJJJJLLMMMMNNNNO:PHP$R0RjRvR~RRNS2T>TFTbTTTTUUU,U.UUU׽hyhd6hUhd6 h\6 h]_6h 1hd6 hJ&\6 hd6h~hdCJ hawI6h 1hawI6JXEFGhHTJhJLLzNO>PPPpQ&RjR~RRNS2TFTUUFXZXYZ $[$a$gddgdd$a$gdd$a$gddUUUvVxV.W0W^W`WWWFXRXdXfXXX`YbYYYYYYYYZZZN[Z[b[:\<\H\\\\\\\]*]T]V]^ ^&^(^R^T^^^^^^(__```ccdd\e^eeeff2g>gtgg2hZhhhhh4i\iii hZL6 h W6 hJ&\6hyhd6 h]_6 hd6h 1hd6TZN[b[:\<\P\^^bdd2gHghhijkk|nnpprrNuduw$a$gdd$a$gddi(j*j8j:jjj0k2kbkhkkkkk&l4lllRm`mPnRn|nnnnnnno6o|ooppppppRqnqr r6rBrDrrrrrrsssstttNuZuduuuuuv.vJvPv`vvvwww(whwwwwdxxjyy h~6h_+hdCJ hZL6 h]_6 h)f6 hd6h 1hd6Tw2wwwdxyz8{*}>}Hj~և(z$IfgdM$a$gdjZgd_+$a$gdd$a$gdd$a$gddyyy|z~zzzzzF{L{\{f{{{{{b|p|*}6}P}^}}}~~ց؁ĂԂjv~"ևļĸ hMhMhjZhMhjZhu6hjZhd6hJ|hd6 h 1hdhvLhd6 h]_6 h\6 hUk6 hd6h 1hd6@&(xz| Ȋʊ,.02fj 8:dfhjԎ؎ ^`bdƏ ȼȼ hM6 hMhjZhMhM6 h?6h?h?6hjZCJaJhjZh4k56]hjZhjZhjZ56]Jz|ysys$If $$Ifa$gd?zkdn$$If90#  0634ab }q} $$Ifa$gd?$If{kd$$If490#`  0634ab}q} $$Ifa$gd?$If{kd$$If490# 0634ab}q} $$Ifa$gd?$If{kdr$$If490# 0634ab,.}q} $$Ifa$gd?$If{kd*$$If490# 0634ab.02}q} $$Ifa$gd?$If{kd$$If490# 0634ab}q} $$Ifa$gd?$If{kd$$If490# 0634ab }q} $$Ifa$gd?$If{kdR$$If490# 0634ab}q} $$Ifa$gd?$If{kd $$If490# 0634ab8:dfwqwq$If $$Ifa$gdM{kd$$If490# 0634abfhj}q} $$Ifa$gdM$If{kdz$$If490#`  0634ab }q} $$Ifa$gdM$If{kd$$$If490# 0634ab^`}q} $$Ifa$gdM$If{kd$$If490# 0634ab`bd}q} $$Ifa$gdM$If{kd$$If490# 0634ab }q} $$Ifa$gdM$If{kdL$$If490# 0634ab  jl}q} $$Ifa$gdM$If{kd$$If490# 0634ab  jln$&‘đƑȑXV~֓ ƔԔFHVX NP BP n|ln2NޚĽĵ h_6 h)f6 hd6h 1hd6 hZL6]hhd6]hMhd56 hM6hMhjZ6 hMhjZhMhM6hjZhjZCJaJAln}q} $$Ifa$gdM$If{kd$$If490# 0634ab‘đ}q} $$Ifa$gdM$If{kdt$$If490#`  0634abđƑȑ}q} $$Ifa$gdM$If{kd$$If490# 0634abXl֓Е{riaYYYaY$a$gdd$a$gdd $$a$gdd $$a$gdd$a$gdd{kd$$If490# 0634ab dx*fhrtgddgd&$a$gdd$a$gd&$a$gdd$a$gddҜԜ `bdpxΝVjz|"*fhƠ̠D`fh *FPƤ̤hjt.4DNN` h~6 h_CJh&hdCJh]hd6 hZL6 h 1hd h_6h&hd6 hd6h 1hd6Jª  Tb:z|Pz|~68>@gd&$a$gdd$a$gdd\^~.l&(28f .2NPܯ"`İܰ8Zf8NP^rRd|~l`޻ ,ҿ&>@h>@h^hd6hvLhd6 hLc6 h_6 hd6h 1hd6U@vxlZ\prJ$a$gdd$a$gdd,2RdX^z|.$( xHJ$xzt^p*8<LNP  h W6 hd6h 1hd6 h_6\\^rt8NPr$a$gdd$a$gdd":<TV>@04@BbdntZ^ZhrHJLXt~&(8 h_6h 1h9|6h 1hd6 hd6Z24@BXZpr"$:<HJ`bzjgd&$a$gdd$a$gdd8XZtFBFz"&hjlv02^`(*\pl  "2*BXh 1hd56 hr 6 h~6h&hdCJ hd56 h9|6 hd6h 1hd6OjtvrX rd$a$gdd$a$gdd,.0TV  * h j       r  0 2 x ~         Z j    &      ^ ` x | ~     hZL6 hr 6h 1hd6 hd6\            * , @ B   $a$gdd$a$gdd    d                        $a$gdd$a$gdd    8 D N P   F P   2 4 : @ J R     & , 4 6 N P h j           j v   " ( 2 8           $ * 2 4 T V       J L l n J L       ! 6! R! \! ! hZL6 hr 6h 1hd6 hd6\    p" r" " " $ $ $ $ &% (% *% % J& @' |) * D+ F+ H+ + + + + - $gdlq$a$gdd$a$gdd! ! X" b" " " " " d# v# x# # # # # `$ ~$ $ $ $ $ % % "% *% % % % & H& J& L& ^& `& r& & & & ' ' (' *' :' <' >' @' R' f' t' ' ' <) z) |) ) ) ) ) ) ) * * * * * * * $+ F+ N+ . h 1hd56 hd56 h6hDrhDr6hDrhd6 h~6hlq hCU`hd hDr6 hr 6h 1hd6 hd6F- - / / v/ x/ / / \1 ^1 1 1 2 2 3 p5 r5 5 5 6 6 B7 7 7 7 7 \9 ^9 $a$gdd$a$gdd. . :. <. F. L. p. r. . . . . . / / "/ `0 f0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 2 2 2 n3 3 Z5 ^5 b5 f5 ~6 6 6 6 6 6 7 @7 t7 7 7 7 7 7 @9 B9 F9 X9 : : ; ; = = > > ? ? TA VA A A B B D D E F 4F 6F G G I $I I D R T \ x " . N Z j l r x z | j v J d n p | · hL6 hLc6h hd56 hd6h 1hd56 hd56h 1hd6Q r t v x ث < Ԭ   4 6 ֱ N p $a$gddgdd$a$gddp r N b d B D ~ ƺ Ⱥ & ( < >   0 2 L N 0 $a$gdd$a$gdd· ķ ҷ ط   H L  ( * ȹ ʹ й Թ  h j κ    0 d x , 6 J V t ( 4 p x ξ ܾ ޾    " & , : H L  (  f r j l hCU`6 hL6h 1hd6 hd6\ 6 h $ N $a$gdd$a$gdd  , Z ^ z R b r v ` b : < $ h l n   T V    & 2 L Z ^ v x  P R X Z b h | h 1hH6 hL6 hH6 hL6 hd6h 1hd6V \ l n     0 2 z | 0 2 H J $a$gddgdd$a$gdd 2 > 6 8  l z R T @ L   @ B p ~ Z \ : H R ^  ( 2 :   6 8 H J  T b   l z | $ h6 hL6 hd6h 1hd6\J > @ V X P R h j   B D $a$gdd$a$gdd$ & b d  " < J h " . P \ b d f V X @ B    t . < B D p ~ ^ l   J V | ~ D F   0 2 t P! hd6h 1hd6 h6^  " N P f h z | r $a$gdd$a$gddr t 8 H J ` b   !L!N!2!4!!! ! ! ! !$a$gdd$a$gddP!R!!!!*!!!!*!<!>!d!n!!!!!z!|!!!!!!!!!!!T!V!f!n!!!!!!!& !2 !Z !h ! ! ! ! !T !` ! ! ! ! !D !P !j !| ! ! ! ! ! ! ! !!"!$!!!!!!!!!r!t!!!!!0!<!b!d!!!|!~!X!Z!! h6 h(6h 1hd6 hd6\ ! ! ! ! ! ! !!!!!0!F!H!2!H!P!!!!!!!!!!!!$a$gdd$a$gdd!!4!6!!!!!~!!!!<!>!!!*!2!F!R!T!!!!!!!!!D!P!l!n!!!!!!!!!J!Z!t!!!^!`!> !p ! ! ! !>!!B!!D!!N!!n!!!!!!!!~"!"!#!#!p#!~#!#!#!#!#!$! $!p$!$!$!$!~%!%!%!%!&!&!b(!j(!(!(!(!(!)!)!*! *!*!*! h6h 1hd6 hd6^!!|!~!!!!!!D!j!t !v !*!!!!"!#!$! $!%!%!%!%!'!'!(!(!(!$a$gdd$a$gdd(!(!b+!d+!z.!|.!/!`/!/!/!0! 0!R2!T2!j2!l2!B4!D4!|4!~4!4!4!5!5!5!5!6!6!$a$gdd$a$gdd*!*!*!*!*!*!*! +!+!L+!X+!Z+!t+!v+!+!+!L,!N,!,!,!-!-!j-!z-!-!-!V.!X.!.!.!.!.!.!.!.!.!/!/!/!/!/!/!20!>0!0!0!1!1!1!.1!1!1!T2!`2!2!2!2!2!.3!03!V3!X3!4!4!@4!B4!D4!V4!~4!4!4!4!4!4!4!4!5! 5!5!5!5!5!5!5!6!6!J7! hk6h 1h W6 hgr6 h6 hd6h 1hd6V6!6!6!6!7!8!f9!;!;!2;!4;!f;!h;!=!r=!~=!=!=!=!=!=! >!f?!r?!?!?!?!@!$@!&@!z@!|@!@!@!@!@!$B!4B!B!B!B!B!B!B!C!C!,C!@C!\C!^C!dC!xC!|C!C!C!C!C!C!C!C!D! D!jD!lD!vD!~D!D!D!D!D! E! E!&F!4F!&G!(G!,G!0G!`G!bG!G!G!H! H! hgr6h 1hd6 hd6^$B!&B!(B!>B!@B!(C!*C!,C!zC!|C!C!C!D!D!D!D!&F!(F!>F!@F!F!F!pH!JJ!M!M!M!M!$a$gdd$a$gdd H!H!*H!I!I!NI!PI!I!I!J!J!J!FK!HK!K!K!~L!L!M!M!M!M!N!N!:N!r!s!s!s!t!t!t!v!v!&v!(v!8v!Dv!xv!v!v!v!v!v!w!w!vw!w!w!w!w!w!x! x!.x!0x!Jx!Lx!x!x!x!x!x!x!:y!!J!L!!!!!,!8!r!~!ʈ!̈!!!"!$!b!x!!!,!.!8!F!z!|!!!!!!!!!>!|!!!0!2!!!!!! hi6h 1hd6 hd6^~!!`!!,!H!J!`!b!܅!ޅ!!*!,!B!D!!!z! !!l!n!~!!!!!$a$gdd$a$gdd!!!!.!8!L!N!T!V!!!!!V!X!\!^!j!t!!!!*!Z!\!`!b!n!v!`!l!~!!(!*!2!4!8!:!!!R!^!!!!!!!!!!R!T!X!d!!!!!!!!!!›!!!! !!!r!t! h(6h jh(6h jhi6h jhd6h(h(6B*phh 1h W6 hd6h 1hd6 hi6J!!!!!(!*!!!!V!X!n!p!h!j!!! !"!v!x!Z!\!!!Ԧ! gd($a$gdd$a$gddt!ʜ!̜!М!Ҝ!!!!!&!(!!!ޡ!!! !l!n!&!(! !!!!!:!d!f!!!!Ҧ!V!X!!!"!$!!!!!`!b!!!$!0!!!8!:!2!4!!!,!.!V!X!!!r!t!!!!!!!IJ!Ʋ!β!в!Բ!ֲ!r!t!|!~!!!!!!ȳ!!! hX6h 1h W6 hd6 h j6h 1hd6XԦ!v!!!!!!!!`!b!!!!!!!ι!й!!!>!@!!!!!!$a$gdd$a$gdd!8!:!!!N!P!!!!!!!!!!!f!h!l!n!!!Ʒ!ȷ!!!~!!ں!ܺ!!!d!f!!!ܻ!޻!!!! !n!p!x!!!!ؼ!ڼ!!!½!Ľ!\!^!!!!!*!,!!!!!!!!!H!J!0!2!R!T!d!f!V!d!!!! !(!*!.!0!!!!! hX6 h(6 hd6h 1hd6\!!!!!^!`!v!x!!!!!!B!D!F!!!$!n!p!r!t!v!x!z!|!$a$gdd$a$gdd!!!!!! !$!&!`!l!!!!&!!!L!!B!F!x!!!!X!Z!b!f!!!!!!T!V!!"!B!D!R!T!`!l!n!!!!!!!!!!!6!8!D!P!R!r!z!~!!!!.!0!f!t!v!!!!!!!&!(!!!!! hX56 hd56h 1hd56 hL6 hX6 hd6h 1hd6R|!~!!!! ! !!6!V!Z!\!gykd$$Ifl\#    t644 la$$Ifa$gddl+L$a$gdd \!f!t!!!!!!!!oYYYY$$Ifa$gddl+ykd$$Ifl\#    t644 la$$Ifa$gddl+ !!!&!~!!oooo$$Ifa$gddl+ykd$$Ifl\#    t644 la!!!!!!oooo$$Ifa$gddl+ykdA$$Ifl\#    t644 la!!!!J!P!oooo$$Ifa$gddl+ykd$$Ifl\#    t644 la!!!P!T!l!n!!!!! !2!D!H!`!b!!!!! !!!z!!!!!!! !!!>!J!~!!!!!t!v!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!T!V!T!`!"!$!@!B!n!p!!!!!x!z! !"!L!p!!!! h W6 hX6h 1hd56 hd6h 1hd6XP!R!T!l!!!oooo$$Ifa$gddl+ykdc$$Ifl\#    t644 la!!!! !!oooo$$Ifa$gddl+ykd$$Ifl\#    t644 la!!!4!>!D!oooo$$Ifa$gddl+ykd$$Ifl\#    t644 laD!F!H!`!!!oooo$$Ifa$gddl+ykd$$Ifl\#    t644 la!!!!!!oooo$$Ifa$gddl+ykd$$Ifl\#    t644 la!!! ! !x!z!!!2!4!!!!}}uu}u}}}}}u$a$gdd$a$gddykd8$$Ifl\#    t644 la !!!\!^!!!b!!!X!r!!!!! !!!!!!!!!!!!$a$gdd$a$gdd!T!V!!!!!!>!~!!4!P!8!B!V!d!!!!!l!!!!~!!!!!!! !0!2!h!j!!!!!!2!!!!!d!!L!^!x!z!!!R!T!!!!!!!^!`!0!8!!!n!p!!!!!!!!!!!! !*!,!x!z!!!h|hd6 h126 hX6 hd6h 1hd6X!!!!!!!!!!!!!!!P!R!:!"4"6""""""""$a$gdd$a$gdd!,!.!2!8!!!!!P!R!!!"*"d""""""""b"""":""""2""""""""" "("`"n"""""""""""<">"t"v""""("4"@"f"""""""""( "* "2 "4 "8 ": "\ "h "p "| "~ " " " " " " " " " " "" "> " hX6 hd6h 1hd6^""N"P""~""*""N " " " " " " "d"f"|"~"""("X"Z"p"r"$a$gdCU`$a$gdd$a$gdd> "N "x "z " " " " "R "T "h "j " "$ " " " " " " " " "r"t"""""P"\"^"f"r""","<"""""6"J"j"z"""""""&"("6"8"Z"f"""" "&"0"r"~""""""" """:"<">"B"X"Z"\"n"""" " hq>6 hZL6 h4(6 hX6 hd6h 1hd6h 1h W6Tr"p"r"""""""""""4"6"8"Z"."""""$" " """""""""$a$gdd$a$gdd "&"@"z""""""$"&"""""">"Z"d""""""""""""6"""""""$"""""","""F"H"n"z"""*"D" "& ", ". "X "d "p "r " " " " " "!"\!"h!"j!"!"!"""""""#"8#"B#"#"#"#"#"#"L$"N$"(&"*&"h&"v&"&"&" hLc6 hZL6 hq>6 hd6h 1hd6Z""`&"b&"'"'"R*"T*"j*"l*"N-"P-"0"0"0"0"2"2"4"4".4"04"b6"x6"z6"D8"F8"\8"^8"$a$gdd$a$gdd&":'"<'"^'"p'"'"'"'"'"'"'"("("(")")"")"J)"2*"N*"T*"`*"r*"*"*"*"*"*"*"*"+"+"6,"^,"z,","-"*-"V-"p-"z-"|-"-"-"-"-"-"-"-"-"."."."."/"/"/"/"0"0"0"0"h1"j1"`2"b2"2"2"z3"3"3"3"3"3"3"3"4"$4"B4"N4"4"4"5"5"N6"`6"b6"n6"z6"6"6"6"6" hZL6 hq>6 hd6h 1hd6\6"6"7",7".7">7"V7"r7"7"7"7"7"(8"*8"F8"R8"n8"p8"~8"8"8"8"9".9"F9"b9"d9"j9"9"9"9"9"9"9"9"9"9"9" :" :"f:"r:":":":";";";";";""<"4<"@<"\<"<"<"<"<"<"<"<"<"=" ="="="@="\="b="n="="=">">">">" >">">">">"?"*?",?"8?" hq>6 h~6hyhd5\hCU`hdCJh 1hd6 hd6T^8"9"9"T;"V;"8<":<"`="b="x="z=">">">">" >" >">">">">"@"@"A"A"A"A"gddgdCU`$a$gdd$a$gdd8?"F?"b?"d?"?"?"?"?"?"@"@"@@"b@"@"@"@"@"@"@"@"@"@".A"BA"DA"A"A"A"A" B"B"C"zC"C"C"C"nD"xD"&E"4E"E"E"BF"nF"pF"F"F"G"JG"NG"jG"H"H"L"L"N".O"lO"nO"P"P"Q"Q".R"0R"R"R"R"R"R"0S"T"T"T"T"FW"nW"W"W"W"W"~X"X"f["["H\"p\" hZL6 h(6 hq>6h 1hd56h 1hd6 hd6VA" B""B"B"C"C"pD",E"E"F"F"G"JH"K"K"K"K"NN"PN"hP"jP"P"Q"Q"Q"Q"R"R"$a$gdd$a$gddR"R"2S"rT"tT"V"V"X"X"X"X"["["["["r\"\"R]"l^"n^"^"^"ja"la"a"a"vb"xb"$a$gdd$a$gddp\"r\"\"]"P]"a"a"xb"b"c"c"g"g""h"6h"fh"hh"i"i"j"j"k"k"l"l"l"l"m"m"fm"hm"~m"m"m"m" n"Hn"n"0o"lo"xo"q""q"q"q"zr"|r"r"s"s"s"Tu"^u"nu"pu"w"w"w"w"w"w"Vx"x"$y"8y" z" z"z"z"z"{"{"{"{"|"|"|"}"2~" "L"""""r""X"b""" hy26 h W6 hq>6 hd6h 1hd6Zxb"b"c"e"e"f"f"f"f"$i"&i"dl"fl"zl"|l"l"l"Jn"2o"q"q"q"q"r"r"s"s"s"$a$gdd$a$gdds"0u"2u"nv"pv"x"x"y"y"y"y"z"{" |"|"4~"N""""Ԁ"ր"""""""$a$gdd$a$gdd"΂"Ԃ"""""R"d"""ڃ""""֊"""J"">""ʌ""$"<"z"؏"ڏ""" "J"""""T"V"$"0"B"D"""""L""""h""L"N"""p"|"""Ƚ"""""ľ"@"`"""""b"d"."0"<"^"""8"H"d"r"""<">""h 1h%)6 hy26 hd6h 1hd6X""‰"؉"ډ"""L"@"&"|"4"6"L"N"""" """`"b"""h"j"."$a$gdd$a$gdd."0"F"H"R"T"""""("*"@"B"""""V"X"""""ֱ"ر"""$a$gdd$a$gdd"""$"""""ּ"ؼ"j"$"ƾ"b"" """""""h"j""""""$a$gdd$a$gdd"""""""""""B"D"T"V"""""""r"t"""":"<"$a$gdd$a$gdd""""""""""4"R" " """x"""8"$":"|""""":"f"h""$"""""""b""""" "H"J"" "~""""^"r"""""T#h#|#~#####r#t#######\#p#Z #` # # # # #X # # # # # hZL6 hLc6 hd6 hy26h 1hd6h_hd6V<""""<"""""""""""""""""""0"2"d"f"|"$a$gdd$a$gdd|"~"""""\"^"""""T"V"l"n"t"v"####&#(#>#@# # #$a$gdd$a$gdd # #" # # # # # #P#R#h#j#b#d#z#|#~##z#|#|#~#######$a$gdd$a$gdd # #( #8 # # # # #j#####$#|####N#b#######6#@####X###,#6#j#z#~##########n#x###D#L#########V###z## #4 #V #j #!#!#!#!#2"#r"###&######%#%#%#%#%#%#%#%# hd5CJ hLc6 hZL6h 1hd6 hd6X###b#d######,#.#P#R#h#j#@#B#X#Z# # #t"#####%#%#%#$a$gdd$a$gdd%#%#%#%#%#%#%#%#%#%#%#%#%#%#%#:&#<&#'#'#Z)#\)#8+#:+#,#,#>-#@-#gddgdd$gdd$a$gdd%#%#8&#:&#<&#X&#'#'#4(#6(#@(#B(#,#-#N-#T-#f-#p-#-#-#-#-#>.#@.#.#.#/#/#B/#R/#/#/#0# 0#|0#~0#0#0#1#1#2#2#H3#J3#4#@4#"5#D5#Z5#^5#5#6#:7#T7#d9#z9#:#$:#$<#<<#J<#^<#ɿɺɵɫɣɫɫɫɫɿɜɫɫɣɣɫɣɫɣ hLc56hNh%)6hNhd56 h\6 hUk6 hLc6 hd6hNhd6 h~6hNhd56CJ aJ hPhdCJ\aJhCU`hdCJ hd5\=@-#>.#@.#B.#l.#.#/#/#,/#./#/#0#1#2#3#5#P9#<#|<#<#0?#zA#|A#rB#lD#F#F#G#G#$a$gddgdd^<#<#<#=#.=#>#>#F?#?#A#A#B#B#B#B#^C#rC#8D#LD#D#D#G#G#I#*I#8I#:I#I#I#J#J#K#K#K#K#dL#xL#M# M#N#N#P#P#S#S#S#S#T#T#T#U#X#X#X#X#X#X#]#X]#Z]#]#]#_#_#l`#n`#a#a#b#*b#~b#b# h%)6 h"6 hW6 hd6hNh%)6 hLc6hNhd56hNhd6PG#H#H#H#I#x# ####2#4#v##L#P##### #j#|######## ####ʌ###Ώ#ޏ# ##.#0##̒###ڔ####$#2###j#t#"#$###ޙ# hW6 h%)6 h126 h"6 hd6hNh%)6hNhd6Te#g#Li#k#\m#^m#Po#Ro#p#p#p#p#q#q#q# q#"q#t#t#t#t#*w#,w#$A]^A`]a$gd12 $h^ha$gd12$a$gd12 $ & Fa$gd12,w#w#x#x#Ry#y#y#{#{#~#~#~#~####2###v#z## $ & Fa$gd12 $ & Fa$gd12$A]^A`]a$gd12 $h^ha$gd12$a$gd12 $ & Fa$gd12##J#L#N#P#Ƈ#ȇ#܇#އ#N#P#####^##D#F# $ & Fa$gd12 $,^,a$gd12 $ & Fa$gd12$ ^ `a$gd12$a$gd12 $ & Fa$gd12 $h^ha$gd12F#\#^#V#X###r#t###########̡#Ρ# $8^8a$gd12 $ & Fa$gd12$ ^ `a$gd12$a$gd12 $,^,a$gd12$^`a$gd12ޙ## ######z##t#v#>#@##,#j#~###<#D#F#*#>###R#Z#####ֺ#ں###:#<#ȼ#̼###j##<#B#########6#8#¶hqo hQCJ\aJhqo hqo CJ\aJhqo hWCJ\aJhqo hD'CJ\aJhqo h5aCJ\aJ hd5h 1hd6 h:6 h%)6hNh%)6 h"6hNhd6 hd68Ρ#$#&#|#~###ܦ##J#L#(#*######̲#β###V#$ ^ `a$gd12$a$gd12 $ & Fa$gd12 $8^8a$gd12 $ & Fa$gd12V#X#n#p#####ƹ#ȹ#`#b####(#*#######8#$a$gd12 $dha$gd12$a$gd12$ ^ `a$gd12$a$gd128#:###2# # ###Z#\#L#N#R#T#J#L#N#z#|#~###&#(#P#R###$a$gd128#:#V###################0#B#H#X#f##### ##\#^#`#l#r######\#b#N#h#####T#l#|#~######### ####>#H#####L#N#T#V#Z#h#z#|#~######r#t## hD'6 h:6h 1hD'6 h~6hhD'56X## ##0#J#`#h#v#x###8#R### ##&#(#j#l##>#P#Z#J#L##### # #b####n#p####"## ##########(###(#8#####&#2######<#x####H#Z###z#|#######b#h_hhD'6 h:6 hLc6h 1hD'6 hD'6X#### # #&#(#>#@###&#(###^#`###|#~####"#,#\#R#$a$gd12b#x###*#H#######f#v#x###^#### ##,#@###`#r#v## ############ #######(#6#b### # ###b######^#l###############"#4#:#<#z## #0# h:6h 1h%)6 h%)6h 1hD'6 hD'6XR#F##D##x#z#######n#p###N#P#$#z##N######$a$gdD'$a$gd120#4#####L#T##### ####2# ###V## #F#p### #2##:#Z######4#6#>#@#\#######6$8$@$V$$$$$$$"$($6$@$h$r$$$Z$t$$$$,$p$~$$$$ $2$6$v$$$$$2$p$~$$ h`x6hsZehD'6 h:6 hD'6h 1hD'6X###L#N#####4$6$8$h$j$$$&$($$$>$@$X$Z$$$$$$a$gdD'$a$gdD'$$.$0$$$$$& $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $$ $* $n $r $ $ $ $ $ $4 $> $T$~$$$$4$F$r$$$,$.$4$F$\$v$$$$$0$:$<$b$$$$$2$F$v$|$*$J$b$~$$$$$$$$$"$&$($8$:$>$@$B$t$$Z$v$ h%)6h+hD'6 h`x6h 1hD'6 hD'6X$$$( $* $R$T$$$$$*$,$.$x$z$"$$$d$f$$$$.$0$$ $j$$a$gdD'$a$gdD'v$$$$ $$$H$J$$$$,$8$F$t$$*$,$H$J$T$h$j$$$$\$^$$$$$6$B$$$($$$$D$$$$$$ $ $ $!$!$!$"$f"$"$"$&#$2#$4#$B$$b$$h$$$$$$$$$%$f%$z%$%$%$,&$0&$2&$&$&$&$'$'$'$'$'$'$($($($.($($($)$)$ h%)6 hLc6 hD'6 h`x6h 1hD'6Zj$~$$$$$!$$$$$0&$2&$4&$&$&$)$)$)$)$P,$,$N.$P.$.$.$2$2$4$4$$a$gdD'$a$gdD')$4)$t)$)$*$&*$B*$D*$*$*$J+$L+$+$+$.$".$h.$.$.$.$.$/$/$/$/$/$/$/$0$:0$*1$,1$:1$1$1$1$1$2$2$2$2$43$b3$3$3$3$3$3$3$3$3$3$3$4$&4$4$4$5$5$p5$5$28$48$8$8$8$8$9$9$8:$D:$:$:$;$;$;$;$6<$H<$<$<$=$F=$H=$V=$=$=$ hLc6h 1h%)6 h`x6 h%)6 hD'6h 1hD'6V4$6$6$9$9$";$$;$<$<$=$=$>$>$>$>$2?$4?$A$A$C$C$G$G$I$I$DK$FK$M$$a$gdD'$a$gdD'=$">$8>$z>$>$>$>$>$>$>$>$?$?$?$?$?$?$f@$h@$@$@$PA$^A$A$A$A$A$B$B$ B$B$C$C$xC$|C$C$C$HD$XD$D$D$4E$6E$PE$XE$E$E$r$@r$`s$bs$s$s$t$"t$z$Rz$jz$xz$z$z${${${${$p|$r|$|$|$|$|$|$ }$R}$b}$}$}$$ h'<6 hd6h 1hd6^y$z$z${${$~$~$Ȁ$ʀ$ހ$$$$҂$Ԃ$F$H$^$`$*$,$v$$$$<$>$T$V$$a$gdd$a$gdd$$$$$$V$X$Z$n$$$Ȁ$ր$$$$ $$.$h$z$$$$$$Ȃ$ނ$$($4$X$Z$\$^$d$j$$$$$$$$Ԅ$&$B$D$F$H$T$x$$$$$$…$ą$̅$΅$p$r$$$$$2$N$V$t$$$҇$ԇ$$"$>$J$$$$$$$$ $B$ hZL6h? hd56 hd6h 1hd6 h'<6XV$@$B$X$Z$\$^$F$H$L$N$d$f$$$n$p$$$ޑ$$$$*$,$:$$|$$a$gdd$a$gddB$N$`$|$$$$$$F$l$x$$$,$2$4$6$<$B$J$b$f$$$$$$$$$‹$N$Z$l$$$$$Č$&$($$$$X$v$$$$$$ގ$$$<$Ώ$܏$$$$$$$$ $$ʐ$:$<$B$H$$$*$R$n$x$$$$ $v$x$~$ hZL6 hLc6 h%)6h 1h%)6 h'<6h 1hd6 hd6T~$$$$$$t$$$$$$$ƕ$ʕ$ܕ$H$J$>$@$f$h$$$$$N$h$$$̘$Θ$ $$ $"$r$~$$$ʙ$̙$$$$$4$H$$$$$$$ܚ$ $$F$H$$$R$z$$$ܜ$$$T$V$$$Ȟ$О$Ҟ$Ԟ$l$n$t$z$~$$$Ÿ$ʟ$ hZL6 hLc6 h'<6 h%)6h 1h%)6h 1hd6 hd6T|$@$B$F$H$ڙ$ܙ$$$$$d$f$$$$$$$$$ $$$H$J$`$b$$a$gdd$a$gddʟ$̟$П$$$*$,$f$h$$$$$$$$$h$j$$$$$ơ$֡$4$@$^$$$$Ң$Ԣ$F$H$L$$$$$$$£$ʣ$̣$$$$ $$$,$6$$4$<$>$Z$^$`$|$$$$$$$$$̧$Χ$D$`$$$2$4$6$D$X$t$ܩ$$$$:$b$ hL6 hZL6 h'<6h 1hd6 hd6h0hd6Vb$$ª$$$4$P$Z$r$$$$$ҫ$ޫ$$$*$|$J$V$$$ڭ$ܭ$ޭ$$$$$ʮ$خ$,$.$4$:$$$$$$$*$0$p$$$$$"$6$$$$$$$$$$$$$$0$l$v$$$$$$̳$$$$$$B$`$r$$$$$ $ h)f6 hL6 hLc6 h%)6h 1h%)6 hd6h 1hd6Tb$$$$$$$$$$$Ҵ$Դ$$$0$2$$$$$$$$$^$`$:$$a$gdd$a$gdd $$:$`$|$$$$$$$$$$$$$&$T$p$ȶ$ʶ$̶$ζ$Զ$ܶ$$$$ $:$V$~$$$$$$ʷ$$$"$>$^$`$$$ܸ$$$$ƹ$ع$$*$<$@$H$J$κ$ֺ$غ$ں$ܺ$$$4$<$X$ $ $,$>$$$n$v$ֽ$ؽ$ڽ$ܽ$$$$$$$ h%)6h 1h%)6hvhd6 hL6 hd6h 1hd6U$0$R$d$$$$\$n$$$$&$z$$$$$$$$$$$$4$@$$$J$L$$$&$Z$\$^$$$z$|$~$$$$$$$$$$$2$B$$$$$T$V$D$F$d$f$$$B$D$t$v$$$$$$,$6$>$$$$$H$T$j$x$$ $$$$$ hLc6 hL6 hZL6 hd6h 1hd6Z:$<$$$0$2$$$$$$ $$"$$$2$4$H$J$~$$$$$$$$j$$a$gdd$a$gddj$$$$$$$$$$$$$&$$$$$4$6$$$$$$t$v$F$H$$a$gdd$a$gddH$\$^$$$$$$$$$h$j$$$*$,$@$B$$$\$^$$$$$ $$a$gdd$a$gdd$$$$$$$$$$$$$$$$$$ $ $,$8$h$t$|$~$$$$$$$$$$$F$H$$$&$($$$$$$$$$$$N$h$$$V$f$$$$D$N$P$$$$$<$>$$$$$$($$$H$J$V$$$^$`$$$$$0$2$4$ h%6 hLc6 hL6 hd6h 1hd6Z $ $ $"$$$$$$$$$$$$$$0$2$F$H$J$^$`$$$$t$$a$gdd$a$gdd4$>$p$|$"$$$|$~$$$$$$$$$$$$P$^$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$b$n$T$`$D%F% %"%@%B%Z%p%%%%%% %:%<%% %$%&%%%0 %6 %* %, % % %B %D % % % % %j % %<%B%%$%%%V%f% hE6h>hd6 hL6 hLc6h 1hd6 hd6Vt$N$Z$P$R$f$h$$$$$\$$N$P$%%%%t%%v%x%x %z % % % %$a$gddgdd$a$gdd % % % %Z%\%%%,%.%T%V%X%Z%n%p%&%%p%%%f%h%%%%%f%$a$gdd$a$gddf%%%D%F%|%~%<%L%%,%L%\%%%%%:%<%d%p%%%%%% %2%4%%%<%J%P%R%t%%%%,%F%%%%%%%%%%%%%%% !%!%|!%~!%!%!%!%#%#%#%#%$%$%,%%2%%F%%H%%%%%%%%%%%%D&%Z&%&%&%&%'%(%(%r)%~)%)%)%)%)% hLc6 hE6 hAk6 hd6h 1hd6Zf%% %J%%%%%%!% !%!% !%$%$%$%%%%%p)%r)%)%)%,%,%,%,%6.%8.%$a$gdd$a$gdd)%*%*%*%*%*%*%+%+%+%+%,%,%-%-%-%.-%0-%-%-%H.%J.%.%.%:/%@/%0%0%0%0%0%0%0%j1%l1%&2%22%h2%j2%3%3%3%3%3%23%3%3%3%3%3%3% 4%64%84%t4%~4% 5%"5%>6%@6%6%6%7%7%7%7%7%7%7%8%8%8%08%68%ľ h~6 hECJh%hdCJ h%CJ huhd hd5CJ hd56 hLc6 hE6 hd6h 1hd6I8.%/%/%$2%&2%<2%>2% 3%3%3%3%3%3%3%3%3%3% 3%"3%$3%&3%(3%*3%,3%.3%03%$gd%gdd $$a$gdd$a$gdd$a$gdd03%23%3%3% 5%<6%>6%9%p;%>%?%E%G%H%L%M%nO%Q%R%R%lT%nT%tU%vU%xU%zU%U%U%$a$gddgd%$gd%68%8%8%9% 9%9%9%:%:%,:%B:%D:%\:%^:%:%:%:%:%:%:%p;%r;%;%;%;%;%(<%8<%v<%x<%=%=%>%>%z>%|>%J?%L?%?%?%?%?%>A%@A%nA%pA%D%D%D%D%E%E%*F%0F%G%G%H%H%H%H%I%I%xK%zK%L%L%M%M%M%M%M%M%M%M%nO%pO%O%O%Q%Q%Q%Q%VR%XR%R%R%R%R%R% hAk6h 1hAk6 hd6 hE6h 1hd6XR%R%R%S%\S%pS%S%S%nT%pT%T%T%T%T%T%T%T%PU%U%U%U%U%U%U% V% V%V%0V%V%V%V%W%"W%$W%,W%HW%^W%nW%W%W%W%W%X%X%*X%4X%6X%^X%nX%X%X%X% Y%Z%Z%Z%Z%Z%Z%2[%6[%>[%N[%P[%p[%|[%[%[%[%[%[%\%\%D^%P^%_%_%_%_%_%_%_%_% hN86 h\56 hd56h 1hd56 hE6h 1hd6 hd6RU%U%U%U%U%V%V%V%V%nZ%pZ%[%[%[%[%\%\%`]%_%_%`%`%`%`%`%`%b%b%$a$gdd$a$gdd_%_%`%`%`%$`%*`%,`%:`%J`%L`%0a%2a%a%a%a%a%b%*b%|b%b%b%b%b%b%b%b%c%c%nd%d%e%e%f%f%f%f%f%f%f%g%g%hg%g%Hh%Th%h%h%h%h%^i%`i%i%i%j%j%Rj%dj%j%j%j%k%Zl%\l%l%l%l%l%q% hN86 hLc6 hAk6h 1hAk6 hd6h 1hd6Vb%2b%4b%c%c%c%c%g%g%h%h%h%h%j%j% k%k%m%m%Jo%Lo%`o%bo%s%2t%4t%t%t%$a$gdd$a$gdd>q%Hq%xq%zq%br%dr%&s%(s%s%s%Dt%Ft%t%u%*u%,u%4u%6u%%F%%%r%~%%%%%t%v%%%Z%f%p%%%%F%X%"%$%%%4%6%%%%%$%&%^%`%Ћ%ҋ%X% hN86h 1hd6 hd6^t%v%v%v%$v%&v%fv%hv%~v%v% z%"z%8z%:z%,|%.|%|%|%|%d}%|}%}%p%r%%% %"%$a$gdd$a$gdd"%%%%%%\%P%R%%%%%J%L%@%B%X%Z%v%x%ē%Ɠ%r%t%F%H%Z%$a$gdd$a$gddX%b%%%%%%%%%"%&%p%r%x%~%%%.%0%R%T%%%%ď%%%B%N%Z%\%b%h%%%P%R%%%“%ē%<%>%Ɣ%Ȕ%%% %%8%:%R%Z%p%r%%%%%F%H%~%%%%%%–%Ɩ%ޖ%%%%%%%%%%Η%З%ԗ%%% %.%J%%%%%%,%B% hN86h 1hd6 hd6^Z%\%|%~%%%ԗ%%% % %%%%%Ȝ%ʜ%ҝ%ԝ%%%%%%%% % %$a$gdd$a$gddB%F%ƙ%%%%(%4%T%`%b%d%%%%Қ%h%l%ț%Л%&%,%j%n%%%%%%2%R%z%%%ԝ%%%%>%@%%%%%%%$%&%(%D%r%x%~%% %%(%*%0%6%>%@%\%`%b%~%%%%:%%Ģ%%%%%У%ң%ԣ%֣%ܣ%%%%% %%*%6%8%:% hZL6 hN86 hLc6h 1hd6 hd6Z %"%%%ڦ%ܦ%%%p%r%%%%%F%H%^%`%(%*%@%B%%%h%j%~%%$a$gdd$a$gdd:%H%\%^%%ʦ%֦%ܦ%%:%D%p%r%x%~%D%F%x%%%%t%%%%%%%ة%%%Z%d%%%%%4%@%H%T%j%n%%Ƭ%%%%%*%F%%%%&%*%6%P%b%t%%%ܮ%%%%% %%|%~%%ȯ%%%0%2%n%%%ư%Ȱ%%%%%%%H%J%R%V%% h)f6 hN86h 1hd6 hd6\%%ʲ%̲%J%L%%%&%B%%%%Ĵ%ʴ%%%%%%%%%%%V%`%ȶ%ζ%%%%%(%% %T%V%n%%%%%%%%%ĸ%ʸ%ڸ%%%,%v%ع%ڹ%%%%μεh 1hD'56 h!?,6 hD'6h 1hD'6 h~6 hQhQhahQCJhahuhCJhahD'CJhah5aCJ h12CJ hd56 hd5h 1hd6 hd6:%%%%%%%%%´%Ĵ%ƴ%ȴ%ʴ%%%%%T%%ҹ%Թ%%%$a$gdD'$a$gdD'gdQgda $dha$gdd$a$gdd$a$gdd%*%%%%ĺ%ƺ%%%%%F%H%%%ʽ%ֽ%%%%%%%^%f%~%%%%%%,%.%%%%%%%%%%%>%@%%%%%%%%%%%%%%%%%%%R%^%v%x%@%B%%% % %D%F%%%F%X%%%%%%% hLc6 hh66 hAk6h 1hAk6 h!?,6h 1hD'6 hD'6T%\%^%%%%%%`%b%%%%%V%X%%%%%6%8%%%%%.%N%$a$gdD'$a$gdD'%%%%%%(%%<%V%h%x%z%F%N%P%\%%%l%~%%%%%%%R%T%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%`%n%%%% %%%l%x%z%~%%%D%L%%%%%8%J%p%%%%%%,%.%%%%%%$%%%%% % hh66 hAk6h 1hAk6 hD'6h 1hD'6XN%P%%%%\%^%%%Z%\%%%^%`%V%X%%%f%h%%%8%2%%%%4%$a$gdD' %%%%%%%%%%%%(%*%%%%%%%%%%%%%"%$%d%f%%%%%V%l%%&%z%|%%%%%"%<%%%%%%%%%%%6%8%%%4%@%~%%F%L%f%t%%%%%%%~%%%%R%Z%"&4&T&v&&&$&2&&&&&&&& hh66h 1hD'6 hD'6^4%%R%*%%f%h%P%R%%%Z%^%%x%z%J%L%%%&&&&&&v&b&&$a$gdD'&&"&$&p&z&&&&&&&V&f&&&v&x&~&&&&&&&&&&" &( &@ &B &D &R &^ &` & & & &" &: &@ &R &r &t & &h &j &2 &B & & & &$ &( &4 & & &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.&>&B&D&p&|&F&P&X&^&d& h_E6 hh66h 1hD'6 hD'6\&&&&&H & && &( &h &j &N &P &&&&&$&&&&&&&&N&P&r&t&$a$gdD'gdD'$a$gdD'd&x&&&&&&&&&&&&&:&L&|&&&&&&p&&n&z&&&&&&&&& & &"&""&2"&4"&"&"&"&"&"&"&"&"&#&#&J$&V$&d$&h$&$&$&$&$&8%&F%&%&%&%&&&6&&8&&&&&&J'&L'& (& (&6(&8(&)&)&*&*&*&*&*&*&,&,&B,&N,&P,&V,&Z,&b,&,&h 1hAk6 h_E6h 1hD'6 hD'6Zt&&&&&f &h &z#&|#&#&#&,$&.$&p$&r$&6'&'&)&l*&n*&,&,&.&.&>1&@1&2&2&"4&$a$gdD',&,&.&.&&/&2/&/&/&/&/&/&/&0&0&"0&.0&B0&N0&0&0&^1&b1&1&1&^2&2&3&"3&$3&63&84&J4&4&4&4&5&,6&.6&6&6&6&6&&7&(7&7&7&7&7&>8&@8&9&9&9&9&(:&*:&:&:&;&;&;&;&;&;&<& <&,<&N<&P<&b<&d<&h<&n=&p=&=&=&?&?&?&?&&@&(@&@&@&@&@&A&A&B& hAk6h 1hAk6 h_E6h 1hD'6 hD'6X"4&$4&4&4&7&7&8&8&9&9&N:&P:&j<&l<&>&>&B&B&vB&xB&xC&zC&rG&tG&FI&HI&I&I&K&$a$gdD'B&B&C&C&PC&^C&C&D&D&D&E&E&.F&0F&F&F&F&F&F&F&F&F&HG&PG&|G&G&G&G& H&H&fH&hH&H&H&H&H&H&H&H&H&hI&xI&"J&0J&J&J&J&J&J&J&JK&LK&K&K&2L&xL&L&L&L&M& M&&M&DM&HM&JM&hM&M&M&nN&pN&HO&JO&fO&pO&vP&P&P&P&P&Q&R&R&R&R&R&S&"S&(S&>S&BS&TS&XS&jS&nS&S& h_E6h 1hD'6 hD'6^K&lM&FO&HO&JO&|O&~O&R&R&R&R&T&T&U&U&V&V&PW&RW&W&W&X&X&Y&Y&\&\&\&\&$a$gdD'S&S&S&S&S&S&S&S&S&S&~T&T&T&T&U&U&V&V& V&2V&RV&`V&pV&tV&V&V&W&W&zW&|W&W&W&X& X&X& X&"X&$X&0X&2X&ZX&`X&|X&X&X&X&X&X&X&X&X&X&X&,Y&.Y&Y&Y&~Z&Z&Z&Z&[&[&J]&R]&]&]&^&^&_&_&_&_& `& `&(`&*`&a&a&a&a&>a&@a&a&a&a&a& hB6 hAk6h 1hAk6 h_E6h 1hD'6 hD'6V\&^&_&n_&p_&(b&*b&nb&pb&Rc&Tc&Td&d&je&e&f&g&k&k&l&l&p&p&Nq&Pq&r&r&Ju&>v&$a$gdD'a&Fb&Tb&vb&b&c&c&6c&8c&c&c&c&c&c&c&^d&`d&e&e&f&f&g&g&*h&8h&Nh&Ph&h&h&h&|i&i& j&"j&Rj&Tj&k&k&k&k&k&l&l&l&m&m&fn&rn&xn&n&n&n&n&6o&Do&\o&`o&o&o&o&o&o&o&2p&4p&@p&Np&q&q&q&q&r&r&s& s&s&s&0t&>t&t&t&t&t&$v&&v&fv&tv&v&w&w&w&w&x& hAk6 hB6 hD'6h 1hD'6\>v&\w&^w&w&w&x&x&y&{&>~&@~&~&&&&&&&&&&@&B&҉&B&P&&Z&\&$a$gdD'x&x&x& x&.x&>x&Bx&x&x&z&&z&z&z&{&{&{&Z|&\|&d}&f}&v}&x}&&~&(~&~&~&&&&&j&l&r&z&&Ȃ&&&& &T&d&&&̃&΃&&&6&8&H&R&d&f&p&r&<&J&&&2&6&F&H&‡&ć&n&z&&&&&ʈ&Έ&ވ&&&"&&&p&~&&&^&n&P&\&&&&ď&v&&ԑ& hB6 hD'6h 1hD'6^\&&&ʑ&̑&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& $$a$gdgL$a$gd.|c$a$gdD'ԑ&&&&&&&&&&@&L&&&& &&,&f&j&J&N&P&T&^&b&&&&&&&&B&L&&&&&Ȗ&ʖ&|&&ؗ&&&&&&&&И&Ҙ&&&&&&&&Ι&p&t&̚&ؚ&&&&Ĝ&ʜ&̜&2&4&6&» h56hMh6] h=`6]hMhDO6] hgLCJ h6 hD6 hB6h 1hD'6 hD'6H&&œ&Ĝ&4&6&ҝ&ԝ&D&&ޡ&&n&D&F&Z&\&Z&\&ԧ&֧&&&6& $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?gdDO$a$gd&D1gdM $$a$gdgL6&@&T&ҝ&ԝ&&&B&D&F&X&b&l&&&&&&&&& &ʡ&֡&&&&,&n&p&Т&آ&&&&&&&&&&&4&D&&ª&Ī&&& &&ƭ&̭&&&^&&&&&&ڴ&ܴ&D&n&F&J&n&&&&8&:&J&N&&& hAk6 hu6 hq6 h26 h6 h4(6 h{U?6 h~6h 1h{U?6 hCJhDOh{U?CJL6&8&(&*&>&@&ĭ&ƭ&ȭ&ʭ&̭&&&&¯&T&V&2&4&ڲ&ܲ&&&&µ&ֵ&ص& $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?ص&H&J&^&`&&&&&&&л&һ&H&J&L&N&d&f&^&`&v&x&&&&&gdM $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?&,&.&>&@&P&&&&&&&H&X&Z&\&:&<&>&&&&&&&&&&&&&&&&*&&&&&&&&&&&p&r&t&&:&<&H&R&&&&&&&&&&&&&r&&&&&&&^&&0&heh{U?56 h\6 hL6 h4(CJhuh{U?CJh{U?5CJ\ h126 h{U?6 h6h 1h{U?6J&Z&\&z&&*&&:&<&P&R&&&&&&&&&&&&&&&&&p&$a$gd{U?$a$gd{U?gdu0&F&J&&&&&&&&&&&&&F&R&&&& &2&4&D&&&&8&V&&&&*&h&j&&&&&.&0&:&B&H&>&&&&&&&&&f&h&&&&&&&&&&.&`&&&& &&4&~&&&&&(&*&r&&&&n&v&|&~&&&h 1hAk6 h6 hQ6 h{U?6h 1h{U?6Xp&r&d&&&&&&&&&&&&&& && &&&&&2&4&H&J&$a$gd{U? $ & Fa$gd{U?$a$gd{U?& &&&&&&&& &(&6&<&>&R&`&&&&8&&0&4&@&J&&&&&& &"&.&<&>&J&V&b&&&&&&&"&:&x&&@&F&Z&`&v&x&&&&&&&&&&&*&0&D&H&J&f&~&&&&&&&&&8&P&V&p&&&&&&&&&&h 1hAk6 hTh6 h{U?6h 1h{U?6ZJ&H&J&`&b&>&@&&&&&T&V&&&&8&:&P&R&&&&&R&T&j&l&$a$gd{U?$a$gd{U?&&&&&&&&8&B&h&&:&F&N&P&R&L&t&&&&&&&&&&&<&D&Z&z&&&&&T&`&l&&&b&l&v&x&,&&&&8&@&L&&&&&&&&&&T&\&&&&"&.&&&&&d&f&|&&&&&&&&n&r&~&&&&&& h)f6 hZL6 hTh6h 1h{U?6 h{U?6Zl&<&>&@&V&X&&,&.&&&&&p&r&&&&&&&&&& &"&$&&&$gdQ$a$gd{U?$a$gd{U?&&&:&z&|&&&&&V&X&&&j&l&T&V&&&&&&&6&8&:&&&&&&N&l&d&f&j&v&&&&&:&x&z&&&&&&&,&\&^&^&f&h&l&n&&^&j&t&&&&D&ǿ hTh6h 1h126hh{U?56hsh{U?6 h{U?56h 1h{U?56 h\6 hThCJhQh{U?CJ hQCJh 1h{U?6 h{U?6B&&(&*&,&.&0&2&4&6&8&:&&&X&l&&8&f&h&j&~&&&&&$a$gd{U? hgd{U? $ ha$gd{U?$a$gd{U?$gdQ&&\&^&r&t&t'v''''''''''''''''''''j '$a$gd{U?$a$gd{U?D&F&H&&<&>&@&R&&&&r'v''''''N'P'''''&'L'N'''''''''''V'h'L'''' '$''''* 'h ' ' ' ' '. 'l 'n '~ ' ' ' ' ' ' '< 'F 'Z '\ '^ ' ' ' ' 'H ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' '& '2 'H '\ 'v ' 'r'h 1h126h 1h{U?6 hTh6 h{U?6Zj 'n ' ' ' '$ '& ': '< '''''''''''''4'6'L'N'`'b'x'$a$gd{U?$a$gd{U?r't'''''''N'R'`'''''''' '<'''''' '''''"'$'<'X''''*'<'P'\'''''''''''6'r''''4'H'6'B'''''6'F'^'z'''''''''H'J'b'n''''' ''4' hQ\h{U?5CJ\ hTh6h 1h{U?6 h{U?6Vx'z'' ' '''''''''' '"'$'&'('*','.'0'2'4'''$a$gd{U?$gdQ$a$gd{U?4'~''''''d't'''''''':'''"'$'&'<'>'R'v''''''''''6'8'R'T'l'r'''''J '!'!'!'!'"'"'"'"'"'"'x#'z#'#'$' $'$'0$'L$'N$'$'$'$'$'$'$' hP^6h 1h{U?6] h 1h{U?hpNh{U?6 h\6 hi6 h4(6 h{U?6h 1h{U?6 h~6 h4(\hhh{U?\F''l''' 'J 'p ' '4!'\!'!'!' $' $'$'%'('b)'*'*'*','-'/'0'gdhgd{U? $$\$a$gd{U? $$\$a$gd{U?$'$'$'$'%'%'%'%'&'&'b)')')'*'*'*'*'*'*'+'+',','D,'j,',',',',','/'/'0'0'1'1'J2'X2'j2'l2'2'2'2'2'3'3'4'4'4'5'5'5'5'P6'R6'6'6'8'8'<8'H8'8'8'9'9'9'9'D:'ļļļIJļļļļļļļļļļļļļh 1hAk6 hi6 h26h 1h{U?6 h{U?6 hQ6hhhhhh6 hAk6hhh{U?6 h26]hpNh{U?6hpNh{U?6]C0'1'3'$3'5'5'5'p7'<8'P8'9'&:':'b;';'0<'<'='='>'?'@'z@'6A'NB'C'gd{U?gdh$a$gd{U?$a$gd{U?D:'F:'~:':':':':'L;'N;';' <'='='f>'t>'?'?'@' @'z@'@'@'@'@'@'@'A'B'B'B'&B'TB'VB'C'D'$D'E'E'F'F'F':G'HG'fG'tG'I'I'J'J'K'K'L'L'L'L'L'M'"M'$M'N'N'O'O'O'O'O'O'O':P'o'To'to'o'o'o'o'o'p' p'Rp'p'p'p'p'p'p'q'Tq'fq'hq'q'q'q'q' h4(6 hb6 h~6 h4(CJhQh{U?CJ hAk6h 1hAk6h8hQ6 hZL6h8h{U?6hQh{U?6 h{U?6h 1h{U?6Ck'm'm'ln'nn'n'n'>o'Rp'Tq'q'r'r's's't't't't'Hu'u'u'&v'Pv'x' $ & Fa$gd{U?$a$gd{U?gdQ$a$gd{U?$a$gd{U?$a$gd{U?q'*r'Pr'r'r'r'r'r'r' s's's's's'(s'v'Lv'v'v'v'v'w'w'fw'nw'w'w'Rx'x'x'x'x'x'x'x'x'x'y'6y'Ly'Vy'^y'`y'zy'y'y'y'z'z'Xz'fz'hz'xz'Z{'h{'l{'z{'{'{'{'{'8|':|'|'|'|'|' }' h256h h{U?56h h{U?6 hb6 h4(56 h{U?56h 1h{U?6 h{U?6Nx'x'x'x':y'Fz'|'}'$'&':'<'Ɓ'''܆'ކ'''|''('ˆ'X'Z'n'p'2'$a$gd{U?$a$gd{U? }'*}',}'6}'}'}'}'~'8~'J~'Z~'\~'^~'~'~'~'~'~'&'2'8':'<'B'N'\'''D'R'd't'''''Ɓ'ʁ'؁'' ' ''*''''"'F'P'^''փ'''Z'''~''''n'~'''ކ'''''' '&'.'H'J'X'''''ˆ''''&' hLc6 h26h h{U?56h 1h{U?6 hb6 h{U?6V&'T'X'f'l'n'p'v''''''&'Š'Ҋ' '.'2'8'F'T't'v'''"'$'>'J'l'''ʌ'ڌ'''''t''R'V'b'h'j''''`'b'n't'v'x'~'''ď''''H'Z'r''''''*'.'D'J't'''ʑ'R'^'d'f'h''''' ' ' hAk6 h26 h4(6 hb6h 1h{U?6 h{U?6X2'''$'&'T'V'j'l'`'b'v'x''D'P'R'f'h'֔'ؔ'''''Ζ'Ж'x'$a$gd{U?$a$gd{U? ':'b'd'''L'Ԕ'ؔ'''' ''''' ':'\'x''ƕ' '"'J'''Ė'̖'Ζ'Ж''.'0'H'L'P'd''x'z''''''Θ''f't'Ι''''''''''''0':'N'b''''''̛''''''2'P'x'''ޜ''''D'`'b''' hAk6 hb6h 1h{U?6 h{U?6[x'z'|''ޚ''''' '''''''''''''''j'gdQ$gdQ$ ^ `a$gdb$a$gd{U?$a$gd{U?'''Ν'''0'2'L'N'T'h'j'l''ƞ'Ȟ'ʞ'֞'ܞ'ޞ''2'<'J'`''ޟ''''T''''''0'2'>'@'N''''''''','.'0'B'n''''̢'΢''' '$'t'''½ǸdzdzdzdzǸǽǽǽǸǸǽǸǽdzdzdz hUk6 h{U?6 hb6 hT6 h~6h 1h{U?6hQhTCJhQhBCJhQh{U?CJ hbCJhQCJ\aJ h{U?56Bj'l'Ȟ''.''R'T'h'j'''ܥ'''' ''"'$'''2'4'ک'ܩ'ª'Ī'$a$gd{U?$a$gd{U?'''''' '"'$'&'0'6'T'`'j'''' '':'N'P'R'V'''''ҧ'ܧ'''$'P'R'''''':'H'V'''''''*'''Ī'Ъ'H''''''6'H'T'V'd'j'''''''.'<''''h 1hAk6hXh{U?56 hP^6 hT6 hb6h 1h{U?6 h{U?6 h{U?56 hT56MĪ'ت'ڪ'''''f'h'''ޯ''^'`''''''B'D'0''·'ַ'ط''$a$gd{U?$a$gd{U?''('b'''¯'گ''ְ''H'J'^'`'f'''`'''$'P''''''''`''' '''$','.'h'j'''·'η'ط'޷''D'F'N'P'R'b'r''''''"'B'D'l'n'''''H'd'j'p'''''̺'''λ'Ի'&'@'H'p'''''''''$' hb6h 1h{U?6 h{U?6^''h'j'''''>'@''''@'''''8':''''''@'B''$a$gd{U?$a$gd{U?$'V'^'н''':'@'F''''о'' ''J''''' '&'('>'@'P''''8'l'''''''''''''~'''''''''4'6'H'V'b'''''''$''''B'H'b'p'''''''''''''''h 1h126 hT6 hv#x6 h{U?6h 1h{U?6U''''''''''''' 'f'h'~''N'd'L'b'x'$a$gd{U?$a$gdT$a$gd{U?gdT$a$gdT$a$gd12$a$gd{U?$a$gd{U?'n''''''''''v'x'''' ' '8'F'''''*'8'z'''':'H'd'f'h't''''''h'|''''B'L'''J'L'N'Z''2'Z'v'''0'2'L'`'p'''''V'd't'''''' hAk6h 1h{U?6 hT6 hv#x6hThAk6hThT6 h{U?6 h126 hZL6hTh{U?6L''''4'''''':'N'p''''''('6'''D'X'''''''''''''''Z'd'n'''''''''<'''''''''''6't'v'''''' '$'^'t'v'' h\6 h~6h'h{U?56hlh{U?CJhlCJ\aJ h{U?56 hL6 h{U?6h 1h{U?6 hv#x6Ix'''D'Z'''''''''''''''''''''6'gdl$gdl$a$gd{U?$a$gd{U?$a$gd{U?6''''('*'''''''''''''''*''X''.'''$ ^ `a$gdv#x$a$gd{U?$a$gd{U?'''''' '&'('*'0'>'R''' ' '''X'Z'''''''R''''''''''''' '4'B'''''''N'j''$'0'~'''''''*'^'h'''''Z'\''''('*'0''''''' hAk6hyh{U?56 hv#x6h 1h{U?6 h{U?6 h{U?56h 1h{U?56Q'' ','B'P'n''''''''''D'h'j'''''.'4'''''''''''''P''F'T'b'p'B'N'T'V''''''&','.'0'''0'2'T'V'|''''''>'B'd'f'r'''B'D'''''6'X't'''' hv#x6h 1hAk6 h26 h %o6 h{U?6h 1h{U?6V''''@'B'V'X'''.'0'''0'2'B'$'&'('<'>''($a$gd{U? $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?$a$gd{U?$a$gd{U?'''''.'8'P' '$'h'''('<'>'D'P'^''''''&'('\'|''''''''' '('Z'f'|'''''''''(( ((((("(4(6(H(((t(v(((((((((((p((((((((((((((((@ ( hZL6 hv#x6 hP^6 h{U?6h 1h{U?6Z(((r(((( ( ( (b (^ (((N(P(R(T(V(X(Z(\(^(`(b(d(f($gd %o$a$gd{U?$a$gd{U?$a$gd{U?@ (j (x (z ( ( ( ( ( ( (6 (R (j (n (| ( ( ( ( ( ( ( ( (: (P (R (` (v ( ( ( (< ( ( ( ( (H (V (d ( ( ( (((((((0(J(\(b(f(v((((((((((,(((4(D((((( h4(6 h~6 h4(CJh %ohAkCJ hv#xCJh %oh{U?CJh %oCJ\aJ h{U?56h 1h{U?6 h{U?6Gf(((,(D(R(((((((X(((((N(P(d(f(((&((($a$gd{U?$a$gd{U? $ ha$gd{U?gd %o((R(d(f(((((8(N(P(d(j((((((((((((J((((n((((X((((((8(:(H(J(P(\(b(d(f(l((((((((((((`(z(((((((((((((&(>(t(|(( hP^6hsh{U?6 h4(56h 1h{U?56 h{U?56 h\6 h{U?6h 1h{U?6 h 6M((((($(*(,(.((((((T(V((((((((((((X(j(l(((( ( ( ( ("("("("("("($"(4"(N"("("(#(#( #(#(,#(4#(J#(X#(d#(l#(#(#(#(#($($(x$($($($($($($($($($(N%(P%(l%(t%(%(&(8&(D&('('((((((((((((((( h4(6 hr6 h 6h 1h{U?6 h{U?6Z((,(.((!("("("("("("("(#($($(&(((((((((v)(*(+(+(+(+(,($a$gd{U?$a$gd{U?(((((((()(t)(v)(|)()()()(*(`*(b*(h*(j*(~*(*(*(*(*(*(*(+(+(+(+(+(+(+(+(+(+(+(+(+(,(",(,(,( -("-(-(-(-( .(".((.(f.(r.(t.(.(.(.(.(.($/(2/(:/(H/(N/(P/(R/(v/(/(/(*0(0(0(0(0(0(0(0(1(z1(1(1(1(1(1(2(2(2(2(2( h4(6h 1h126h,h{U?6 h 6h 1h{U?6 h{U?6U,(".(8/(:/(=(D=(P=(^=(p=(=(=(=(>(>(>(&>((>(\>(|>( hAk6h 1hAk6 hZL6 h 6 hLc6 h4(6h 1h{U?6 h{U?6R$=(&=(<=(>=(?(B(*B(C(E(E(G(G(I(I(K(nL(jM(N(N(ZO(\O(^O(`O(bO(dO($a$gd{U?$a$gd{U?$a$gd{U? $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?|>(>(>(>(>(>(>(>(>( ?((?(Z?(h?(?(?(?(?(?( @(@(A( A(B(B(B((B(0B(BB(DB(VB(B(B(C(C(C(E(E(E(E(E(F(F(G(G(G(G(H(H(H(H(NI(vI(I(I(I(I(I(I(I( J(@J(\J(^J(J(J(J(J(K(&K(BK(XK(fK(hK(nK(K(K(K(K(K(L(,L(HL(L(L(L(M(TM(bM(pM(M(M( hAk6h 1h{U?6 hZL6 h 6 h{U?6ZM(M( N(.N(N(N(O($O(z(Vz(~z(z(z(z(z(z(z(z(z({({({(*{(<{(X{(Z{({({({({({( |(|(|( |(0|(|(|(}(*}(V}(r}(}(}(}(~(r~(~(~(~((((J(X(((((T(`(h(j((((Ѐ(Ԁ((( h^6 h{U?6h 1h{U?6^R(T(j(l(((((((((((( ( ((((((((((((*($gd-$a$gd{U?$a$gd{U?(((6(8(@(t((((((((Ё((`(|((((*(b(((((V(h((„(Є(ڄ(܄((((P(X(((((((((l(|((ʆ(چ(((ʿʴ h4(56h 1h{U?56 h^6 h4(6 h{U?6 h~6h 1h{U?6hMLh{U?CJaJhMLhBCJaJhMLh{U?CJaJ h4(CJhMLhBCJhMLh{U?CJ h^CJ h-CJ h{U?565*(((((((*(,(((((((((((&(((f(h(|(~(L(N(($a$gd{U?$a$gd{U?("(,(N(((ć(((((,(0(>(@(F(x(z(|(((((((((((((҉(((((((.(((((h(t(~((v(~((((Ȏ(((((<(>(((((((((:(<(ސ((((((((̓(Γ((*(((Ĕ(Ɣ(((((((.((("( h4(6 h^6h 1h{U?6 h{U?6\((ڎ(܎(((j(l(((P(R(((((&((((( ( (F(H(F(H((($a$gd{U?$a$gd{U?"(>(((((Ԙ(((( ((N(j(((z((b(j((((<(R(T(((ʝ(̝(( (~((((̞(О(r((Π((\(d(x(~((ơ((,(D(T(b(d(((~(((((>(\(j((Ԥ(L(R(^(`(̦(Φ(((Z(\(h(n($(&(6(B(D(`(((((>( hLc6 h 6 h4(6 h^6h 1h{U?6 h{U?6X(((v(x(((((((J(L(((((f(h(((8(:(N(P(V(X(Ʈ($a$gd{U?$a$gd{U?>(~(ĩ(Ʃ(ҩ(ީ(((*(@((((((((0(:(F(P(V(((((ʫ(ޫ((((($(&(6(H(X(z(((Ȯ(Ԯ(ޮ((F(R(T(Z(v(x(z((((((((8(v(x(((((ʰ(̰(ܰ((( ((4(Z(`(l(x(((ı(Ʊ(ز((((ܳ((((hRh{U?6 hLc6 h 6h 1h{U?6 h{U?6XƮ(Ȯ(ܮ(ޮ(((^(`(t(v(ֲ(ز(((ƴ(ȴ(ܴ(޴((((T(j(l((($a$gd12$ ^ `a$gd12$a$gd{U?$a$gd{U?((ڴ(޴(((6(8(@((T(f(l((L(\(((&(6(8(<(J(f((((º(ܺ((f(n(v(((((4(@(H(((ؼ(ڼ((((޽(((:(V(`(((Ҿ((((x(((((( (&(,(2(>(L(((((F(P((.(L(R(f(x(((&( hLc6 h4(6h12h126CJaJh 1h{U?6 h{U?6 h 6U(((*(,(J(L($(&((((((( (((((((v(x(n(p( $ a$gd{U?$a$gd{U?$a$gd{U?&(,((((((("(*($(J(((( ((((((((((H(P(V(j(l(t(((((((((((D(F(`(b(v(((((((((((&(0(>(~(((((((((($(V(n(N(P(V(((((r((((((h 1hAk6 hAk6 h126 h 6 hLc6 h4(6h 1h{U?6 h{U?6R((0($(b(d(r(x(((((D(p(|((((((((\(j(r((((:(D(P(r(((((((((4(8(:(d((:(x(z(((((((((( (&(p((T(V((Z(l((((((( (6(Z(,(4(T(`(f(z(0(H(r((((H(J( h)f6hih{U?6 h{U?6 h 6h 1h{U?6Xp(((((((((T(V(( (6(f(|(d(z((( (\(r(($ ^ `a$gd $a$gd{U?$a$gd{U? $ a$gd{U? $ a$gd{U?J(d(x((((((z(|((((((((((,(.(L((((((R(f((((((,(@(N(((\(p(((((((((((((4((((((( (((4(n(x(((((( ("(ȿ h6 h~6h-h{U?CJ hCJ h$5\ hz5\ h{U?5\ huY6 h 6 h126 h{U?6h 1h{U?6G(((((((( ( (((((((("((r(((((( $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?gd-$gd$ $ a$gd{U?"($((&((((( ((&(*(,(4(p(r(t((((($(8(x(((((((((((((((6(^(d((((\(^(((((((Z((((*(F(P(((( (((((((x((6(t(h 1hAk6 hZL6 h4(6 h-6h 1h126h 1h{U?56 h{U?56 h6 hz6h 1h{U?6 h{U?6H((((((((8((^(((\($(((((@(("((v((B( $ ha$gd{U? $ ha$gd{U? $ ha$gdzt(((<(P(X(d(((((.(l(( (H(((((()2))) )^))) ).)h))))))\)d))))))))))))))z))r)))))&)))` )h )r#)#)*$)2$)$)$)$)$)$)&) &)&)&)X')`')X))p))))))-)-)/)/)h 1h126 h4(6 hLc6 h6 h{U?6h 1h{U?6VB(n("((j(l((()4))`)))))))))*),)), ). )B )D ) $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?D )v))V))))),).)B)D))()))X) )v")#)v%)&)')()&))())<)) $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?<))>))))*)@-)@/)1) 1)41)61)2)3)4)5)7)9)9)9)9);)>)8A)B)B)B)B)B) $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?/)/)0)2)2)3)3)&6).6)t7)|7)7)7)9)9):):););)<)<)=)=)z>)>)>) ?)@)@)zB)B)C)D)F)F)H)H)zI)I)K) K)N)>N)bN)N) O)HO)VR)^R)S)S)T)T)*U),U)2V)pV)V) W)W)W)@Z)PZ)[)\)<\)p\)t\)v\)z\)|\)])])])]) ^)^)*^),^)^)^)^)^)^)^)(_)6_):_)<_)>_)@_)`_)d_) h4(6 hc5Z6 h{U?6h 1h{U?6\B)C)E)G)(H)H)I)lJ)K)fM)@N)N)JO)O)R)R)T)ZU)rV)"W)W)X) [)\)~\)`])_)`)a) $ ha$gd{U?d_)j_)p_)_)_)`)`)~`)`) a)a)a)a)a)a)b)b)b)b)zc)|c)c)c)d)d)"e).e)4e)6e)f)f)h)h)Xj)dj)j)j)"m),m)jm)tm)~m) o)o)o)$o)&o)(o)Do)^o)>p)Vp)xq)q)jr)vr)r)r)s)s)jt)|t)Vu)fu)v)*v)\v)xv)v)v)w)w)w)w)2x)Jx)Lx)Tx)x)$y)Rz)dz)z) h_&6 h}A6 h4(6h 1h126 h{U?6 hAk6 hc5Z6h 1h{U?6Ra)b)rc) e)f)rg)i)j)`k)Jl)l)m)o)o)&o)(o)o)`p)p)p)q)q)r)zr)r)s)u) $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?u)x)x)*z){):|)})~)~)~)~))d)f)|)~)x))`))r)Ć)̇))z))) $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?z)z){){)|)|)})})})})~)~)~)~)~)~) ) ))Ȁ)~))ԁ))) )ȃ)ʃ).)<)̉))))X))))))))`)v)Ȓ)ޒ))))))&)@)B)Ĕ)̔)V)b)z)|)))))>)L)`)n)t)v)),)))))))L)Z)) h4(6 hAk6 h_&6h 1h126 h126 h:/6 h{U?6h 1h{U?6 h_->6P)X)J)`))~)~))V)))))Л))V)))))ܢ)))~))h)T)V)x) $ ha$gd{U?)))Ф)),))))))¦)))))))Ч))))P)b))ª)Ī)))Ϋ)Ы)^)j))Ȳ)))))N)\)ܶ)޶)).)))ܹ))V)j)2)))Ҿ)Ծ)0)D))Ŀ))))*),))))) )2))&)()Ǻh\'h{U?6B*phh_&h{U?6 h4(6 h{U?6 h\'6 h_&6 h126 h %6 hAk6h 1h{U?6 h:/6Ix)z)̩)R)D)\)^))))d)))|)~)))2)0)2)B)D)))))) $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?)J))) )p)r)t)))))))H)J)`)b)F)H)^)`)d))))) $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?()))p)r)&):)T)l)n))*)N)P)p)r)t)))))))))h)|)P)b)l))b))))@)T))))))2)N)X)b)d)b)r)))))))f)z)))))))()0)F)d)f)v)))))))>)R)r))))>)R))))) h)f6 h126 huY6 h{U?6 h_&6 h4(6h 1h{U?6V))0)4)6)L)N))))))) ) )")n)p))))x)))))) $ ha$gd{U? $ ha$gd{U?)F)H)r)))))))))) ))))))r))F))0)6)8)F)))))))8):)<)F)X)l)p)))))x)))))))) ).)2)T)~)))))))))*)4):)));ȹͯhehAl56 h\6 hAk6 h126 hAl6h 1hAl6h-hzCJ huYCJh-hAlCJ huY6 hL6h 1h{U?6E))))))))))):)))))))2)4)r)t)0)2)F)$ ^ `a$gd12$a$gd12$a$gdAlgd- $ ha$gd{U?)|)))))()t)z) )").)0)>)H)N)^))))),)P)))))))))))2)F))))F)L)X)b)))))),).))))F)l)r)))$*&*,*2**L*R*^*h***$*&*J*****4*B*|****** *j******* hAk6 huY6 hz6 hAl6h 1hAl6ZF)H)))J)L)`)b))))j)l)**,*P*R*f*h******** $ & Fa$gd12$ ^ `a$gd12$a$gd12*****8*****L*P*^*h**********^*j**L * * * * *X *j * * * * * * * * * *Z *d *l * * * * * *4 * * * * * *$ * *.*@*B*D*P*X*Z*\*~**********F*V*p******6*8*T*d**h 1h126 hx#6 huY6 hAl6h 1hAl6X**P*R*f*h* * * * * * * * * *B*D*Z*\***h*****$ ^ `a$gd12 $^a$gd12$a$gd12****d*h*x*z*******R******* *>*B*N*Z*\*`*h*p******4*f*h*****B*J********Z*******(*B*J*L*d************B*p*****>*,*.*:*B*D*F** * h126 h)f6 hZL6 hx#6 hAl6h 1hAl6X*@*B*X*Z*************,*.*D*F* * *"*$***$ ^ `a$gd12$a$gd12 **V********* * *2 * * * * *`!*!*!*!*"*"* "*0"*"*"*"*"*"*"#*^#*`#*b#*D$*X$*Z$*^$*p$*t$*$*$*$*$*$*%*%*H%*P%*R%*X%*&*&*ǽǽǸǽǽǸǽǮǽǧǝLJdzdzǽdzdz h126h 1hAk56 hAk56h 1h{U?56 h{U?56 hUk6 h;6 hEZ6 h{U?6 h~6h 1h{U?6h-h{U?CJ hx#CJh-h@SCJ h12CJ hx#6h 1hAl6 hAl65** * *!*"*`#*$*$*$*$*v&*l(*)*)*)*)*+*+*+*+*-*n.**0*,0*L0*N0*1* $ ha$gd12$a$gd12&*&*&*&*T'*f'*'*'*t(*(*)*)*******+*T+*d+*+*+*,**,*,,*,*,*,*,*-*-*P-*X-*.*.*P.*X.*.*.*,0*80*N0*P0*R0*b0*F1*H1*1*1*1*1*$3*b3*d3*f3*r3*3*3*3*3*4*4*4*4*5*5*5*5*6*6*T6*~6*6*6*6*6*7*"7*7*8*8*9*9**9*:*:*:*:*|;*h 1h126 hz6 h126 h;6 h{U?6h 1h{U?6V1*2*d3*f3*3*3*5*5*5*5*6*6*7*7*8*9*:*:*(:**:*p<*?*?*?*?*X*\X*X*X*Y*$Y*PY*`Y*lY*tY*vY*Y*4Z*6Z*8Z*PZ*ZZ*nZ*Z*Z*Z*^[*j[*t[*x[*$\*&\*D\*hnhUM56hFhUM56 hUM56h&hUM56 h\6 h%i6 hUM6h 1hUM6MD\*F\*L\*V\*z\*\*d]*]*]*]*^*t^*z^*^*0_*Z_*l_*`*`*`*`*$a*.a*a*a*a*a*Fb*Lb*~b*b*b*b* c* c*`c*bc*c*c*c*d*Nd*ld*d*d*^e*te*e*e*e*e* f*Ff*`f*lf*vf*f*g*g*h*h*h*h*i*~i*i*i*i*i*j* j*0j*Lj*j*j*j*j*j*j*k* k*tk*k*k*k*ll*nl*l*l*:n*Jn*^n*dn*n*n*h 1hUM6 hUM6 h%i6^c*e*^f*`f*tf*vf*h*h*h*h*j*j*l*l*l*m*rn*n*po*Np*q*q*r*`t*t*t*u* $ ha$gdUM $ ha$gdUMn*o*o*Bo*lo* p*Jp*vp*p*p*fq*xq*q*q*q*q*q* r*r*r*r*0r*r*r*r*r*,s*t*t*u* u*u*u*>v*@v*Dv*Pv*Vv*Xv*Zv*v*v*v*v*w*>w*Fw*w*w*w*w*w*w*w*w*w*x* x* x*x*\x*^x*dx*hx*x*x*y*y*&y*(y*@y*fy*$z*&z*.z*Dz*Xz*\z*xz*zz*z*z*z*z*z*{* {*{*{* h-6h 1h126 h%i6 hUM6h 1hUM6Xu*u*@v*Bv*Dv*Xv*Zv*w*w* x*x*:y*jy*y*y*~z*z*z*z*{*{*{*{*(}**}*@}*B}* $ ha$gdUM $ ha$gdUM{*{*{*{*{*{*{*{*t|*|*|*|*|*$}**}*6}*>}*@}*B}*T}*p}*}*}*}*.~*4~*@~*J~*Z~*`~*v~*~*~*~**R*h*j*****4*\*h*|*Ā******^*~****΁*Ё*^*r*z***Ђ*ă****8*:***D*F*2*>*B*V*Z******؈**** hAk6 h%i6h 1h126 hUM6h 1hUM6XB}*2~*4~*J~*>*T*b*`*^*t*ڄ*B*X*؈**"*8*0*F*\*Ə******$a$gdUM$a$gdUM $ ha$gdUM $ ha$gdUM***d*f*****"*6*8*F***(*D**Ќ*ތ****0*D*T*f***** *(*6*:*P*R*~****Ҏ*Ԏ*܎*ގ**** *N*`***@*\***Ȑ****x***(*`*|******$*&*B*D* hRo6 h~6h 1h{U?6h-h{U?CJ h{U?5\h7hUMCJaJ hUM6h 1hUM6K***$*&*********,*.*B*D**j**N**Z* $ ha$gdRo $ ha$gdRo $ ha$gd{U?gd-$gd{U?$^`a$gdUMD****ԓ******&*P****Е***R*j*l*n****.*:*@*B*D*l**ȗ*֗**L**0*>*T*p**** * *2*8*H*J*f*j**̚*ښ*$*`*؛****l*n**Ȝ****֝***`************,*<*J*****h 1hRo56 h\6 h%i6 hRo6h 1hRo6X***N*T*b*d**ȡ*t******2*@****"*$*&*,*.*D*`*****¤*̤*Ԥ*֤*ؤ*p*|****ȥ*إ****$*0*@*L*********,*<*J*****ƪ*Ȫ**,*.*6*L*x**ƫ*ث***** *6*b*l*n*****Ь*ެ**hf]hRo56 h%i6 hRo6h 1hRo6ZZ****j***ҥ***:*V**֫*ث***$**@**f**ܱ***4* $ ha$gdRo $ ha$gdRo*****R*^*h*j*ʮ*֮***R*`***Z*\*x*****°****&*R*j**ڱ*****J******$*N*X*Z***ȳ*ܳ*6*B*H*J*L*~********Ķ**z**з*N****R*T*`*j*̺*غ* h126h hRo56 hRo56 hRo6h 1hRo6 h%i56hf]hRo56N4*6*J*L******N*^*`*b*d*f*h*j*z*|*ʺ*̺**Ƽ*ڼ*ܼ*ƽ* $ ha$gd)Bv $ ha$gdRo $ ha$gdRoغ*޺*****p*¼*ļ*Ҽ*ؼ*ڼ*ܼ****V*******b*d*z**j*v*****J*V*****F*H*********"****4*6*R*T***2*f*h*****&*,*h*********^************.**** h(a'6 hAk6h 1hRo6 hRo6 h)Bv6Zƽ*F**z* * ** *h*j*~****&**x*****:**F*D*D** $ ha$gdRo $ ha$gdRo***N*b*t*x*~***,*:*^*`*******V*X*n*p*******&*(***2*f*h*******2*4*B*D*t*|*******6*v***********<*>*** ***6*j*l**8*:*B************ hAk6h 1hAk6 h(a'6h 1hRo6 hRo6X****B*F*N***D*L*\*|*****D*T***\*^*t*********$*>*F*H*N*l****D*L****** *`*h*********b*p**********p******* **f*v***J*\*p*x*"***@*F***`*l* h(a'6 hRo6h 1hRo6^*t****l*********J*@*^*`*t*v**z*8* **** $ ha$gdRo $ ha$gdRol*r*t*v*|***j*l*x*** *,*0*>*J*V*^*`*f***&*4*****8*^*******6*>*X*Z*b*d*f*j*l*v*z****8*>***** **"*$*&*(*@*B*J************z******2*4*l*n**h 1h126h@hRo6 h(a'6 hRo6h 1hRo6W**:****^*******++&++++H+&++++, + + + ++ $ ha$gdRo**:*@***:*<*x*z** ***~*** *H*T**********$*p*r**"*z****+++"++++++++ ++++++++H+N+v++++++4+P+++++,+.+++D++++++++++++B +J +^ +` +f +h + + + h(a'6h 1hRo6 hRo6^ +, +6 +V +^ + + + + + + + + + + + + + + +++++8+@+l+t++++++++++ +(+++++++4+v+++2+|+~+++++"+$+*++++"+&+.+R+T+++(+4+v++++++++++++++&+(+++++D+N++++ h(a'6 hRo6h 1hRo6^+l+++++&+++++^+P+++++ + +d!+f!+B"+f#+#+$%+ &+'+ $ ha$gdRo $ ha$gdRo++ + +2+:+^+f+|++P+X+++++++<+>+++++++N+\+`+h+~++ ++++ + + + + +!+f!+l!+!+!+!+!+B"+H"+T"+l"+f#+#+#+#+#+#+D$+`$+n$+v$+$%+*%+b%+j%+%+&+&+ &+&+<&+T&+V&+h&+ '+'+'+ '+"'+N'+X'+Z'+\'+f'+x'+|'+'+'+'+'+h 1h)Bv6 h q6h 1hRo6 hRo6Z'+ '+ '+"'+ (+)+)+J*+*+++.+/+0+.2+4+r5+6+7+h8+:+:+;+<+v?+A+A+(A+ $ ha$gdRo $ ha$gdRo'+'+(+ (+(+D(+F(+p(+(+(+(+h)+j)+r)+)+\*+p*+\++^++++++n,+v,+,+,+0-+2-+-+-+B.+D.+l.+t.+.+.+.+.+.+.+/+/+/+/+/+/+H0+L0+0+0+1+1+:1+B1+,2+R2+V2+Z2+2+2+2+2+3+N3+f3+h3+3+3+3+3+4+ 4+4+X4+^4+x4+4+4+"5+*5+25+n5+5+5+5+5+5+5+6+6+ hAk6 h q6h 1hAk6 hRo6h 1hRo6X6+6+&6+(6+86+d6+p6+6+6+6+6+6+Z7+r7+z7+7+7+7+7+x8+8+8+8+8+8+29+@9+:+:+:+:+:+:+^;+f;+;+;+ <+(<+Z<+l<+|<+<+<+<+ =+H=+=+=+H>+J>+P>+>+>+>+>+>+v?+~?+?+?+ @+$@+*@+6@+A+A+&A+(A+*A+0A+\A+dA+A+A+B+xB+B+B+B+B+C+C+C+ C+d+@d+|d+~d+d+d+d+d+d+d+d+d+d+be+te+ve+xe+~e+e+e+f+rf+f+Jg+Lg+Xg+dg+ng+g+h+Hh+Rh+Xh+Zh+\h+h+h+h+h+h+h+h+h+h+i+i+j+Vj+j+j+>k+Dk+k+l+:l+++4+H+++r++V+X++++++++΍+++++++Z+j+ȗ+ʗ+N+^++Ƙ++++*+++++T+|+Ģ+آ+v+x+++t+v+++^+`+ +"+F+Z++οο hZL6 hb66 h66h 1h{U?6 h{U?6 h\6hzh{U?6 hUk6 h4(6 hAk6h$ h{U?6K {+J|+}+T~+++؁++^++Z+܄+ +D+X+̈+++++؏++Ƒ+++ +$a$gd{U?$a$gd{U?$a$gdAl$a$gdAlgdAl ++++p+\+p+~++Ю++++2++D+B+&+ƹ++Ժ+ܻ+2+B+V++$+$a$gdz$a$gd{U?$a$gd{U?++4+H+x++θ+и+n+p+ƹ++>+f+++++Ļ+ֻ+h++,+.+X+l++@+B+>+R++ο+++8+>+b+++0+T++++$+2+4+J+++B++$+2+6++++,+V+j+++"+8+++++㸳 h{U?5hzh{U?6 hY$6 h 1h{U? h)f6hY$h{U?6 hz6 hZL6 hb66 hAk6 h{U?6h 1h{U?6 h126E$+8++++2+4+J+,+B+X+++"+8+++++>+@+++ $ ha$gdAlgdx&$a$gd{U?gd{U?$a$gd{U?$a$gdY$gdx&gdY$$a$gd{U?+++&+<+>+@+\++++++ ++~+++++++++++8+:+<++++X+z+|++++X+`+++++++++t+|+++++ +(+4+++8+:+ ++P+b+f+$+㵭㨽 hAk6h12hP^6h12hAl6h 1hAk6h 1hAl56 hUk6 hb66 hAl6 h~6h 1hAl6hx&hAlCJ hb6CJ hAl5B++:+|++++++++++++++++++++++++ hgdY$ $ ha$gdAl$+,+l+~++++++++++\+b+n+++*+B+R+++T+\+p+r+f+x++++++:+<+X+++++++v+z++++++++ ,",,,,<,`,b,<,Ļ hUk6 h126 h%6 h~6 h%CJ h4(CJhx&hAlCJ h CJ hY$5\ hg#B6 hLc6 h 6 hb66h 1hAk6 hAk6h 1hAl6 hAl6<++*+F+++++++4+`++++>++++\+++b+++++ $ ha$gdAl$ & F ha$gdAl++2+4+d++++++H+|+++B+D+b++++++F+H++++$ & F ha$gdAl $ ha$gdAl++|++ + +"+f+h+++t+++++(++2++++<+v++$ hh^ha$gdAl $ ha$gdAl$ & F ha$gdAl+++&+8+++++:+t++t++++++ +>+^+`+b+d+f+h+$gdY$ $ ha$gdAl$ & F ha$gdAlh+j+l+n+p+r+t+v+x+:+<+++,`,,X,,J,,, ,B ,D ,F ,H , $ ha$gdAl $ a$gdAlgdx&$gdY$<,N,P,j,z,,,,,,,,,,,,,,,,r,,,,,,,,*,8,,, , , , , , , ,B ,D ,F ,H ,J ,d ,j ,l ,n ,p ,t , , , , , ,h 1h6 h4(CJ hftCJh&hQCJh&hCJh&h5aCJh&5CJ\hY$5CJ\hAl5CJ\ h26 h4(6 hft6 hAl6 h4(56h 1hAl6h 1hAl566H ,J , , ,j,,,,,t,,,,^, ,n,B,,,!,",R#,$,&,&,&,&,&, $ & Fa$gd$a$gdgd&$gdY$ ,$ ,R , , , , , ,,,h,j,r,t,,,T,X,`,,,,,,, ,,,L,b,d,f,|,,,, ,,,,|,,,,^,d,,,,,,,,,,,,,,*,N,f,,,, ,j,r,,,x,z,,,,,6,J,L,`,n,,,,,,, , hB6 h4(6 h\6 hft6 h6h 1h6 h~6U ,,.,0,8,H,T,V,n,p,,,,,v,,,,,@,,,,,,,,",2,@,B,,,,",$,H,l,v,,,,, ,!,:!,J!,f",n",#,#,$,$,$,%,&,&,"&,6&,8&,<&,&,&,&,&,&,&,hfth6t h.|ch6t hk.56hhzhJhOJQJ\^JaJ hLc6h 1hAk6 h4(6 hft6 h6h 1h6 h126B&, &,"&,$&,&&,(&,*&,,&,.&,0&,2&,4&,6&,&,&,&,&,<',),,,-,j/,/, $dha$gd|$a$gdgd.|c$a$gdv$gd $ ha$gd$a$gd&,&,&,&,:',<',(,(,),),,,,,-,-,h/,j/,/,/,/,/,v1,x1,1,1,1,2,x2,z2,3,3,3,3,4,85,5,5,6,6,p7,r7,8,8,H:,J:,T>,V>,R?,T?,jA,lA,B,B,C,C,D,D,(F,*F,0F,H,H,2H,6H,H,H,XI,ZI,RJ,J,J,J,K,NK,4L,6L,,T?,lA,B,C, $dha$gd $ dha$gd $ Ldh^`La$gd $ & F& Ldh^`La$gd] $dha$gd|C,C,D,*F,4H,6H,H,ZI,J,J,NK,6L,zM,|M,N,TO,$ & F* d8ldh^`la$gd]dhgdnVs & F Tdh^gd]$8dh^8a$gdMiW $dha$gd $8dh^8a$gd||M,M,M,N,N,RO,TO,O,O,P,P,P,Q,Q,Q,Q,R,R,zS,|S,.T,0T,T,T,.U,nU,nV,vV,tW,W,W,W,\,\,],],],], ^,`^,`,\`,Pa,Ra,ha,ja,a, b,b,b,b,b,Pc,Rc,"d,$d,e,e,f,f,g,g,zh,h,h,h,h,i,i,i,j,k,k,k,l,l,n,n,:n,t,lu,nu,u,y,|z,|,},~,$ & F.dha$gdMiW $dha$gdMiW $dha$gdnVs$ & F dha$gdnVs$dh^a$gdnVs$ & F-dha$gdMiW$dh^a$gdMiW$ & F,dha$gdMiW$dh^a$gdfts,s,s,t,t,t,.u,nu,u,u,y,y,zz,|z,|,|,},},~,~,~,~,,,n,p,ր,؀,H,J,>,@,ʃ,,Z,\,$,&,,,t,v,,,,X,Z,",$,,,,<,,ʋ,,,6,8,ʐ,̐,ΐ,2,4, ,,X,Z,4,6,,,,,,,,j,l,,,,Ҝ,Ԝ, h126 h(@v6 h 6h|hAk6h|h|6 hnVs6 hMiW6T~,,p,؀,J,@,,\,&,,v,,,Z,$,,<,ʋ,,$ & F0dha$gdMiW$ & F/ dh^a$gd] $dha$gd $ & F% 8dh^`a$gd]$ & F.dha$gdMiW,8,̐,ΐ,4,,Z,6,,,,,l,,Ԝ,֜,N,,ܝ,ޝ,V, $dha$gd12dhgd $ & F2 88dh^8a$gd] $dha$gd $8dh^8a$gd12$ & F1dha$gd(@vԜ,֜,L,P,,,ڝ,ܝ,ޝ,T,V,,,`,b,d,:,H,ҥ,ԥ,֥,,,8,:,V,X,,,&,f,,,,,,,¬,ʬ,0,p,,,,T,V,,,,, ,L,,@, , ,d,f,ʷ, ,,&,(,j,l,h,j,,,,,,,,,,(,*,P,R,,,,,,,d, h~6 hQxm6 hP^6 h(@v6 h126h|h|6 h 6VV,,b,d,ԥ,֥,,:,X,,,,,,V,,$ dh^`a$gd $ 0dh^`0a$gd $ & F% $ 0dh^`0a$gd]$ & F% $ Tdh^T`a$gd] $dha$gd $ & F3dha$gd(@v,,L,@, ,f, ,(,l,j,,,,,,*,R,$hdh^h`a$gd.8 $dha$gd.8$ & F0dha$gd~$dh^a$gd $ & F4 p88Ldh^8`La$gd]$ & F0 p88dh^8`a$gd]R,,,,,p,r,,,,V,X,,,|||qqqqq $dha$gd $dha$gd.8 & F5hdh^h`gd]$ & F6 hdh^h`a$gd]$ & F6 hdh^h`a$gd]$ & F6 hdh^h`a$gd]$ & F5hdh^h`a$gd] d,,,0,n,p,r,,,,,,T,V,X,,,,,,,,.,0,D,,,,,,,R,,,,,,,,, ,",$,,,,,l,,,, ,,,,,,,,B,D,,,,,,,,,,,n,p,l,n,,,,,,,n,p,t,X,Z,,,, h6 h 6 h %6 h.86h|h|6 h~6W,,.,,,,,@,,,,,",$,,,, ,$ & F4 @ dh^a$gd]dhgd $dh^a$gd~$ & F6 p88Ldh^8`La$gd] $dha$gd  ,,,,,D,,,,,,,p,n,,,,p,Z,$ dha$gd $dha$gddhgd12 $dha$gd $dha$gd $ $ dha$gd $ & F-  88dh^8a$gd]Z,,,,,,,, --D--- - -d - ------$ & F7 8dh^8a$gd]$ Tdha$gd $dha$gddhgd $dha$gd ,,~,,,,,,,,,,,,",- ----B-D------ - - - -$ -d - - -h------,-.---t-~---<->--P-V-|-~---F - - - - - - -&!-(!-$-$-'-'-'-'-'-ǻh~56CJ\aJh|h|56CJ\aJh|hAk6 hZL6 h 6 h6 h~6h|h|6 hB6I-->-N-P-R-T-V-~-- - -(!-$-'-'-'-(-p)-r)-)- $dha$gd$8Ldh^8`La$gd 8Ldh^8`Lgd $dha$gd $ & F8 8dh^8a$gd]'-'-(-(-n)-p)-r)-)-)-)-)-)-*-*-*-*-Z+-\+-+-+-----.-(/-/-/-b1-d1-3-3-5-5-5-5-6-6-8-8-8-8-8-8-8-8-9-9-2:-4:-:-:-8<-:<-<-<-<-<-H?-J?-?-?-@-@-@-@-A-"A-$A-A-A-B-B-D-D-zF-F-F-F-H-H-J-J-J- K-"K- M-"M-DO- h 6 h6 hl6 h6 h~6h|h|6 h %6V)-)-*-*-\+-+---(/-/-d1-3-5-5-6-8-8-8-8-9-4:-:-<-<-J?-?-$Ldh^`La$gddhgddhgd $dha$gd ?-@-A-A-$A-A-B-D-|F-F-H-J-J-"K-"M-$ & F9<dh`-@-`-b-<->-B-D-V-X-b-d-j-l---------n-p-Ÿ-ğ-z-|-x-z->- h6 hG 6 hAk6 h 6 hl6 h56h|h|6 h|6P-B-D-x-h-----‘-đ--@-b-----p-|-z- -n-p- $dha$gd"dhgd"dhgd $dha$gd5dhgd5 $dha$gd >-N-- -l-n-p---0-2-`-b- -^-`-r-t-----`-b---"-$-6-8-----.-0-2--------F-H---D-F---6-8----- -"-r-t-2-p-r---------@-H----R-T-V-h-j- h V6 h+6 h"6 h56 h 6 hl6h|h|6h|hAk6Rp--2-b-`-t---b--$-8---0-----H--F--8-$dh^a$gdl $dha$gd5dhgd" $dha$gd $dha$gd58---"-t-r------T-V-j---0-J-L-`-----$dh^a$gdldhgd5dhgd" $dha$gd5 $dha$gd j-----.-0-H-L-^-`-----------T-V---- - -T-V-X-j-l------------j-l-----R-T-V-h-j-z-|-t-v----z-|-------------- h"6h|hAk6h+56CJ\aJh|h|56CJ\aJ h56 h 6 h+6h|h|6L--V--- -V-X-l---------l--T-V-j-|-v-- $dha$gd" $dha$gd" $dha$gd5 $dha$gd --|--------|-->-@-T--......p.dhgd5 $dha$gd5dhgd" $dha$gd5 $dha$gd $dha$gd"--z-|---<->-@-R-T---.........n.p. . . . .0.2.....`.b.v.x.F.H...\........X.Z...<.>.b.d.,...B.D.........0.2.F.H.....v .x . . .V!.!.$.$.h|h6 h56 h 6h|h|6 h+6Up. . .2...b.x.H.....Z..>.d...D....2.H.$dh^a$gdldhgd5 $dha$gd5 $dha$gd" $dha$gd H...x . .!.$.$.$.$.$.$.$.$.$.$.$.$.$.$.$.$.$.%.%.$a$gdnVs $$a$gdg$dh^a$gdl $dha$gd $.$. %.%.%.%.%.%.%.&.&.'.'.r(.t(. *. *.*.*. +."+.,.2,.,.,.,.,.-...0.0. 0.&0.D0.F0.0.0.0.0.1.1.2.2. 3. 3.3.3.v4.4.4.4.P5.^5.5.5.5.5.5.J6.7.7.r8.t8.8.8.8.8.>9.@9.9.9.9.9.\:.d:.r:.v:.x:. h,6 hnVs6hl=hnVs6hn9[hnVs6CJaJhn9[h6t6CJaJh6t6CJaJhg6CJaJM%.%.%.&.'.r(. *. +.,.,.,.,.,.-.-.@..0.2.2.2.2.2.2.5.7.9.9.9.$a$gdnVs$a$gdnVs9.9. ;.";.6;.8;.=.=.=.=.`@.b@.dB.fB.xB.zB.B.B.>D.&G.(G.G.8H.H.2J.J. $ & F a$gdnVs$a$gdnVs$a$gdnVsx:.:.F;.\;.f;.h;.\<.^<.4=.6=.=.l>.@.@.nA.A.A.A.A.A.PB.RB.B.B.B.B.nD.D.D.D.D.E.LG.`G.lG.nG.|G.G.G.G.G.G. H. H.~I.I.K.L.vM.M.M.M.BN.XN.N.N.O.&O.NO.PO.R.R.*S.2S.BS.FS.@T.JT.XT.lT.T.T.T.T.U.U.U.U.fV.tV.V.V.V.V.FW.JW.W.W.W.W.W.W.X.X.X. hAk6hl=hnVs6 hnVs6^J.K.^L.JM.LM.`M.bM.M.Q.@R.R.T.xV.zV.V.V.vW.xW.W.W.W.Z.[._._._._._.$a$gdnVs$a$gdnVsX.X.(Y.*Y.Y.Y. Z.Z.Z.Z.Z.Z.[.[.[.[.2\.4\.j\.\.\.\.\.\.\.\.p^.r^.t^.^.^.^.^.^.^.^.^.^.J_.R_._._._._.`. `.L`.l`.a.a.a.a.`b.lb.b.b.,c.0c.c.c.d.d.d.d.Fe.Pe.Re. f..f.g.g.h.0h.>h.@h.Lh.|h.h.h.h.h.h.h.h.h.*i.>i.i.i.hl=hAk6 h,6 hAk6hl=hnVs6 hnVs6X_.b.zd.f.g.g.h.h.h.j.j.Vk. l.l.l.l.l."q.q.Vr.s.8u.Fv.`w.vz.|.|.|.$a$gdnVs$a$gdnVsi.l.m.o.$o.6q.Jq. r.r.r.r.r. s.(s.8t.@t.fu.nu.Lv.Tv.v.v.tw.w.}.}.X.l..Ђ..(....2.....4.D.6.J.".2.`.p.B.D.F.T.V..6.b.v.......(.,.8.B.r...*.ʗ.̗......ș... h)f6 hQ6hl=hAk6 hAk6hQhnVs6hQhQ6 hnVs6hl=hnVs6P|.|.*.,.B.D...l.... .@.B.R.T.j.l.(.f.4.6.L.N..|.l.$a$gdnVs$a$gdnVsl.n... . .".$.ʗ.̗...\.^.t.v.......Ƞ.ʠ.....$a$gdnVs$a$gdnVs..(...r......p.|.ؠ...$.z.....&...³.Գ...D.V...$.@... . .........P.T.V.Z.h.....r.t. .³ h|36hk.hk.6hhk.CJhh6tCJjhh|30JCJUh.|ch6tCJ h6tCJ h12CJ h>CJ hgCJ h)f6 h~6 hQ6 hnVs6hl=hnVs69..¥.إ.ڥ.. ...0.F.H.d.f.T..ī...2.4.....°....$a$gdnVs$a$gdnVs..ж.8.¹.Ĺ.ڹ.ܹ.@.»......ؾ.,...0.2.4.6.8.:.<.>.@.B.$a$gdnVs$a$gdnVsB.D.F.H.J.L.N.P.R.T.V.X.Z....Z. ..v.l..<.$.r...gdk.$a$gdk. $$a$gdg$a$gdnVs ....Z.h.D.F.0.2...n.p.....`.r. .0.......v.x.h.j...//&/*/./>/@/D///////"/$/·h h7hh_ hIh_hIhCJaJhIhCJaJhIhICJaJhJCJaJ h5h+hk.h+6 h6 h6t6 hQ6hk.hk.6 hAk6hk.hAk61...X.....8.^..|..z..8....X.....r...z.4.$a$gdk.gdk.4.......,...P.>..~.....8/R///////8///gdk.$a$gdk.// / /6/$/&/(/*/,/./0/2/4/6/8/:/</>////(/~//$hdh^ha$gd_gdIgdI $dha$gdgdk.$a$gdk.$/&/(/,/4/@/D/x/z/|/~///////&/:////////////8/:/</>/@/B/V///"/6///4/H///////|/~/////$/ļĸļĨğļļļļļĒļĒļjh7h0JUhYh0Jh'h_hu5CJaJhuhBhCq h7hh_h";5CJaJh";hh_ h_h_h5CJaJh_h_5CJaJ9////B//"//4///$/////V/8//z/d//L///$ & Fdha$gd$8dh^8a$gdCq$hdh^ha$gd_$/8///////z/|/~///////// ///////V/j/0/2/4/6/8/L///////r/t/v/x/z//Z/\/`/b/d/x///L/`///////////////////////h4(h_hu5CJaJhuh_h";5CJaJh";jh7h0JU h7hhBM//n// /T!/!/N"/"/#/$/$/%/&/'/(/)/|*/*/R+/,/,/^-/-/p./p//0/0/L1/$ & Fdha$gd/f/h/j/l/n/// / / / / /T!/h!/!/!/!/!/!/!/N"/b"/"/"/z#/|#/~#/#/#/$/,$/$/$/%/&/&/&/'/'/(/(/)/)/*/*/|*/*/*/*/R+/f+/,/,/V,/^,/`,/,/,/V-/X-/Z-/\-/^-/r-/-/hhhCqjh7h'0JUh'h'0Jh_h";5CJaJh";hBh_hu5CJaJhujh7h0JU h7hA-/-/p././h//j//l//n//p////0/.0/0/0/0/0/L1/`1/1/1/h2/z2/2/2/2/2/2/2/2/2/2/3/3/3/3/3/3/3/(4/*4/,4/@4/4/4/r5/5/6/,6/6/6/B7/V7/7/7/9/9/~9/9/9/9/.:/B:/:/:/:/:/h;/|;/;//>/?/?/@/A/tB/$ & Fdha$gd =/(=/8=/H=/\=/=/=/=/=/=/=/>/>/>/ >/ >/ >/>/>/>/>/>/>/>/>/?/*?/?/?/@/@/A/A/tB/B/B/B/B/B/B/C/dC/fC/hC/|C/C/D/D/D/ZE/nE/E/E/nF/F/F/F/F/G/G/G/G/G/G/G/G/G/G/H/h_h";5CJaJh";jh'0JUhjh0JUh_hu5CJaJhujh7h0JUhBh4( h7hDtB/B/hC/C/D/ZE/E/nF/G/G/H/H/I/hI/J/J/J/lK/K/L/.M/M/FN/N/O/O/8P/$ & Fdha$gdH/.H/H/H/H/H/H/H/H/I/I/I/I/I/ I/2I/`I/bI/dI/fI/hI/|I/ J/J/J/$J/J/J/J/J/>K/@K/lK/K/K/K/K/K/K/K/6L/PL/L/L/L/L/L/L/*M/,M/.M/BM/M/M/M/M/M/M/>N/@N/BN/DN/FN/ZN/N/N/N/N/N/N/O/O/O/jh:0JUhjhF0JU h7hAkh_h";5CJaJh";h4(jh0JU h7hhBHO/O/O/0O/O/O/.P/0P/4P/6P/8P/LP/P/P/P/P/P/Q/Q/ R/R/(R/*R/,R/@R/R/R/R/R/BS/DS/FS/ZS/S/S/S/S/S/S/FT/ZT/T/T/T/T/T/T/T/T/U/U/U/U/.U/U/U/U/U/U/V/̾̾ӺӰhA` h7hAkjhA`0JUjh0JUh0jh00JUh4( h7h0 h7hh";jh0JUhB h7hh_h";5CJaJ;8P/P/Q/,R/R/FS/S/FT/T/U/U/W/8X/Y/^Y/Y/g/@g/Bg/Dg/Xg/h/"h/$h/&h/:h/jh/zh/h/h/h/h4(h"=Cjh0JUh~'jh`g0JUh_h";5CJaJh";hB h7hN^/_/_/`/~`/`/a/b/b/8c/d/d/`e/8f/Dg/&h/h/h/i/j/j/pk/Tl/l/hm/m/zn/xo/:p/$ & Fdha$gdh/h/h/ i/|i/~i/i/i/i/i/|j/~j/j/j/j/j/j/j/jk/lk/nk/pk/k/k/k/Nl/Pl/Rl/Tl/hl/l/l/hm/|m/m/m/m/m/m/vn/xn/zn/n/po/ro/to/vo/xo/o/4p/6p/8p/:p/Np/p/p/p/p/p/ q/Hq/rq/tq/vq/xq/zq/q/q/q/q/r/r/r/r/r/h$IhAahjhf0JUh_h";5CJaJh";jh0JUhB h7hh4(J:p/p/zq/q/r/r/s/s/t/zt/u/u/.v/v/v/w/Rx/x/:y/y/y/Zz/z/J{/{/|/|/^}/$ & Fdha$gdr/r/2r/r/r/r/r/r/r/r/r/s/s/fs/vs/s/s/s/s/t/t/>t/Nt/zt/t/u/u/u/u/.v/Bv/v/v/v/v/v/v/w/w/w/Rx/fx/x/x/4y/6y/8y/:y/Ny/y/y/y/y/y/Jz/Lz/^z/rz/z/z/z/z/z/z/J{/^{/{/{/{/{/{/||/~|/hh0Jjhj0JUhAah4(h_h";5CJaJh";jh~'0JU h7hhBh~'H~|/|/|/|/|/|/|/|/|/|/|/t}/}/}/}/ ~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/0/2/|/~////////////yhAkCJOJ QJ aJhFCJaJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJhzhCJaJhzhzCJaJhfvCJaJh$ICJaJ h5h4(hB h7hh_h";5CJaJh";jh0JU/^}/~/~/ ~/ ~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/~/ $$Ifa$gdFgdz$a$gd$hdh`ha$gd$8dh^8a$gd$dh`a$gd~/~/~/2/~//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdN$$If\bs #63%4a////////"/0/2/B/D/F/H/J/x/z////ƀ/ڀ/܀/ހ////////////,/./@/N/P/Z/\/^/`/b/// /"/(/:/x/z/|/~///////////ʂ/̂/܂////////./h8CJOJ QJ aJhAkCJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJL////2/D/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aD/F/J/z//܀/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdX$$If\bs #63%4a܀/ހ/////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///./P/\/|||| $$Ifa$gdFvkdb$$If\bs #63%4a\/^/b//"/z/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4az/|/////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdl$$If\bs #63%4a///̂///|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///0/^//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdv$$If\bs #63%4a./0/\/^/d/v//////////ă/ƃ/ȃ/΃/Ѓ////*/,/N/P/R/T/V///// /////&/(/>/L/N/`/b/d/f/h///ą/ƅ/̅/ޅ////// /// /2/4/6/8/:/H/J/\/j/l/|/~///////hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFQ/////ƃ/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aƃ/ȃ/Ѓ//,/P/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aP/R/V////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///(/N/b/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4ab/d/h//ƅ//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//// /4/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a4/6/:/J/l/~/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a~//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a/////////*/,//L/N/P/R/T/f/h/~//////////ԇ/և//////////2/4/6/8/:/H/J/^/l/n/~////////////////./0/D/F/X/Z/\/^/`/t/v/////hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFQ///,/>/N/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd#$$If\bs #63%4aN/P/T/h///|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a////և//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd-$$If\bs #63%4a/////4/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a4/6/:/J/n//|||| $$Ifa$gdFvkd7$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///0/F/Z/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdA$$If\bs #63%4aZ/\/`/v///|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///////,/./4/F/b/d/f/h/j/////////Š/؊/ڊ//// /////R/T///ȋ/ʋ/̋/΋/Ћ//////// ////,//L/N/P/R/T/////Ԍ/֌/،/ڌ/܌////////"/$/8/hF0JCJOJ QJ aJh8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhFQ////./d/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdK$$If\bs #63%4ad/f/j////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//Š/ڊ///|||| $$Ifa$gdFvkdU$$If\bs #63%4a///T//ʋ/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aʋ/̋/Ћ////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd_$$If\bs #63%4a////>/N/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aN/P/T///֌/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdi$$If\bs #63%4a֌/،/܌////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//$/:/V/j/|||| $$Ifa$gdFvkds$$If\bs #63%4a8/:/T/V/h/j/l/n/p///// //J/L/N/P/R//////Ž/Ď/ʎ/̎/܎/ގ////// / // /2/4/H/J/L/R/T/b/d/x/z//////Ə/ȏ/////(/*/,/./0/D/F/\/^/n/p/r/t/v///////h8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhF0JCJOJ QJ aJhFQj/l/p///L/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aL/N/R///Ž/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd}$$If\bs #63%4aŽ/Ď/̎/ގ///|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a// / /4/J/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aJ/L/T/d/z//|||| $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a///ȏ//*/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a*/,/0/F/^/p/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4ap/r/v////|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a/////8/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a////////6/8/://L/N/X/Z/d/f/h/n/p/|/~//////////ȑ/ʑ/ڑ/ܑ/ޑ////////////@/B/n/p/v/////////Ē/ƒ/Ԓ/֒/ؒ/ڒ/ܒ//////////H/J/z/|/h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJhFCJaJQ8/:/>/N/Z/f/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4af/h/p/~///|||| $$Ifa$gdFvkd* $$If\bs #63%4a////ʑ/ܑ/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4aܑ/ޑ/////|||| $$Ifa$gdFvkd4 $$If\bs #63%4a///B/p//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a////ƒ/֒/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd> $$If\bs #63%4a֒/ؒ/ܒ////|||| $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a///J/|//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdH $$If\bs #63%4a|////////“/ē/ԓ/֓////// /"/L/N/t/v/x/z/|//////////Ɣ/Ȕ// /8/://R/T/f/h/j/l/n/z/|////////hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFh8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJQ///ē/֓//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a///"/N/v/|||| $$Ifa$gdFvkdR $$If\bs #63%4av/x/|////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a///Ȕ/ /:/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd\$$If\bs #63%4a://T/h/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4ah/j/n/|///|||| $$Ifa$gdFvkdp$$If\bs #63%4a////./t/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///,/./4/F/r/t/v/x/z//////////Η/З////////0/2/d/f/l/~/////////˜/И/Ҙ/Ԙ/ژ/ܘ/////./0/2/4/6/X/Z////////Ι/Й////////*/,/\/^/d/hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQt/v/z////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdz$$If\bs #63%4a///З///|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///2/f//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a////˜/Ҙ/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4aҘ/Ԙ/ܘ///0/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a0/2/6/Z///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///Й///|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///,/^//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4ad/v//////š/Ě/֚/ؚ/////// / /"/4/6/8/://L/N/X/Z/\/`/b/r/t////////h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJQ///$/6/H/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdw$$If\bs #63%4aH/J/P/\/n/x/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4ax/z/~//ء//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a// //*/:/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a://N/Z/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd!$$If\bs #63%4aZ/\/b/t///|||| $$Ifa$gdFvkd"$$If\bs #63%4a///أ/ />/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd"$$If\bs #63%4a/֣/أ/ / //$//@/B/D/V/X/j/l/////////Ȥ/ʤ/֤/ؤ/ڤ/ܤ/ޤ/4/6//////////////$/&/(/./0/B/D/T/V/t/v/x/z/|///ܦ/ަ/// / ////$/&/8/:/L/N/P/T/V/j/l/hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQ>/@/D/X/l//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$#$$If\bs #63%4a////ʤ/ؤ/|||| $$Ifa$gdFvkd#$$If\bs #63%4aؤ/ڤ/ޤ/6///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd.$$$If\bs #63%4a/////&/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$$If\bs #63%4a&/(/0/D/V/v/|||| $$Ifa$gdFvkd8%$$If\bs #63%4av/x/|//ަ/ /|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd%$$If\bs #63%4a ///&/:/N/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdB&$$If\bs #63%4aN/P/V/l///|||| $$Ifa$gdFvkd&$$If\bs #63%4al////////ا/ڧ////*/F/H/J/L/N/d/f/~////////¨////// / /F/H//////©/ĩ/Ʃ/ȩ/֩/ة/// / ////$/&/://L/N/d/f/r/t/v/x/z///԰/ְ//////$/&/2/4/X/Z/\/b/hF0JCJOJ QJ aJh8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhFQ4/6/:/`///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd/$$If\bs #63%4a///ĭ/ԭ//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd/$$If\bs #63%4a/////&/|||| $$Ifa$gdFvkd!0$$If\bs #63%4a&/(/,/v///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd0$$If\bs #63%4a// /p/ԯ/6/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd+1$$If\bs #63%4a6/8/>/N/f/t/|||| $$Ifa$gdFvkd1$$If\bs #63%4at/v/z//ְ//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd52$$If\bs #63%4a///&/4/Z/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd2$$If\bs #63%4aZ/\/d/v///|||| $$Ifa$gdFvkd?3$$If\bs #63%4ab/d/t/v/////////ޱ/////,/D/F/H/J/L//////////̲/β////////8/:/x/z//////ҳ/Գ////// / /////// /"/$/P/R///////hF5CJOJ QJ \aJh8CJOJ QJ aJhFCJaJhFCJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFK/////F/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd3$$If\bs #63%4aF/H/L////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdI4$$If\bs #63%4a///β///|||| $$Ifa$gdFvkd4$$If\bs #63%4a///:/z//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdS5$$If\bs #63%4a///Գ///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd5$$If\bs #63%4a// ////|||| $$Ifa$gdFvkd]6$$If\bs #63%4a/ /$/R///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd6$$If\bs #63%4a///д///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdg7$$If\bs #63%4a////δ/д//////////(/8/:/H/J/L/N/P/~/////е//////////2/4/6/://N/P/^/`/b/f/h/~/////////h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJhFCJaJQ////:/J/|||| $$Ifa$gdFvkd7$$If\bs #63%4aJ/L/P////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdq8$$If\bs #63%4a/////4/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd8$$If\bs #63%4a4/6//P/`/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd:$$If\bs #63%4a`/b/h////|||| $$Ifa$gdFvkd ;$$If\bs #63%4a////0/h/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd;$$If\bs #63%4a////./0/6/H/f/h/j/l/n///θ/и////////@/B/f/h/j/l/n////////@/B/D/p/r//////////к/޺//////// ///,/./0/4/6/D/F/X/f/h/x/z/|/~////hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFQh/j/n//и//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd<$$If\bs #63%4a////B/h/|||| $$Ifa$gdFvkd<$$If\bs #63%4ah/j/n///>/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd=$$If\bs #63%4a>/@/D/r///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd=$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkd(>$$If\bs #63%4a/// //./|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd>$$If\bs #63%4a./0/6/F/h/z/|||| $$Ifa$gdFvkd2?$$If\bs #63%4az/|/////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd?$$If\bs #63%4a/޻/////////&/(/8/:/H/J/L/P/R/b/d/x//////////L/N/T/f////////ҽ/Խ///////////"/$/&/(/*/j/l////////////B/D/R/T/V/Z/\/j/l//hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQ///(/:/J/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd<@$$If\bs #63%4aJ/L/R/d///|||| $$Ifa$gdFvkd@$$If\bs #63%4a////N//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdFA$$If\bs #63%4a////Խ//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdA$$If\bs #63%4a/////$/|||| $$Ifa$gdFvkdPB$$If\bs #63%4a$/&/*/l///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdB$$If\bs #63%4a////D/T/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdZC$$If\bs #63%4aT/V/\/l///|||| $$Ifa$gdFvkdC$$If\bs #63%4a///////ƿ/ȿ/////./0/2/4/6/T/V/j/l/~//////////////////"/4/F/H/J/L/N/////////////////////D/F/L/^/p/r/t/v/x///////h8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhF0JCJOJ QJ aJhFQ///ȿ//0/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkddD$$If\bs #63%4a0/2/6/V/l//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdD$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkdnE$$If\bs #63%4a/////H/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdE$$If\bs #63%4aH/J/N////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdxF$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkdF$$If\bs #63%4a////F/r/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdG$$If\bs #63%4ar/t/x////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdH$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkdH$$If\bs #63%4a/////////////*/,/Z/\/b/t//////////////////////////(/*//@/D/F/T/V/l/z/|////////// /2/Z/\/^/`/b/n/p/////////h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJhFCJaJQ///,/\//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdI$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdI$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkdJ$$If\bs #63%4a////*/>/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdJ$$If\bs #63%4a>/@/F/V/|//|||| $$Ifa$gdFvkd%K$$If\bs #63%4a/////\/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdK$$If\bs #63%4a\/^/b/p///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd/L$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkdL$$If\bs #63%4a/////////// /"/(/:/L/N/P/R/T/d/f/t/v///////////////////"/4/F/H/J/L/N/X/Z/t/v////////////////////// // /"/://@/l/n///////////////// ////$/4/6/@/B/D/F/H/r/t///////////////// / ///4/6/F/H/J/L/N/~/////////////h8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhFhF0JCJOJ QJ aJQ://R/T/f/h/j/l/n//////////////*/,/://B/D/R/T/f/t/v/////////////// /"/P/R/d/f/v/x/z/~//////////ڼ"h(hF5CJOJ QJ \aJh8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJJ&/(/./>/T/h/|||| $$Ifa$gdFvkd6Z$$If\bs #63%4ah/j/n////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdZ$$If\bs #63%4a////,//D/T/v//|||| $$Ifa$gdFvkd[$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdJ\$$If\bs #63%4a//"/R/f/x/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd\$$If\bs #63%4ax/z/////|||| $$Ifa$gdFvkdT]$$If\bs #63%4a/////J/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd]$$If\bs #63%4a////////0/H/J/L/N/P/\/^/j/l/v/x/z/~///////////// //D/V/p/r/t/v/x////////////2/4/@/R/n/p/r/t/v///////*/,/./0/2/@/B/P/R/\/^/`/hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQJ/L/P/^/l/x/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd^^$$If\bs #63%4ax/z/////|||| $$Ifa$gdFvkd^$$If\bs #63%4a/// />/r/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdh_$$If\bs #63%4ar/t/x////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd_$$If\bs #63%4a////4/p/|||| $$Ifa$gdFvkdr`$$If\bs #63%4ap/r/v///,/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd`$$If\bs #63%4a,/./2/B/R/^/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd|a$$If\bs #63%4a^/`/f/p///|||| $$Ifa$gdFvkdb$$If\bs #63%4a`/d/f/n/p/|///////////// /// /"/$/./0/@/B/N/P/R/V/X/f/h/z/////////////////// /0/2/>/@/B/D/F/l/n///////////////////h8CJOJ QJ aJhFCJaJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQ//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdb$$If\bs #63%4a/ /$/0/B/P/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd c$$If\bs #63%4aP/R/X/h///|||| $$Ifa$gdFvkdc$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdd$$If\bs #63%4a////2/@/|||| $$Ifa$gdFvkdd$$If\bs #63%4a@/B/F/n///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkde$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkde$$If\bs #63%4a////$/4/|||| $$Ifa$gdFvkd)f$$If\bs #63%4a//"/$/2/4/6/8/:/b/d/////////////////////(/*/8/://@/P/R/d/f/z/|/~/////////////////////////$/&/(/*/,/j/l///////h8CJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJQ4/6/:/d///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdf$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd3g$$If\bs #63%4a////*/:/|||| $$Ifa$gdFvkdg$$If\bs #63%4a://X/Z/n/p/////////////////// //./0/2/4/6/f/h//////////////// / //4/6/V/X/~///////////////hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQ8/:/>/Z/p//|||| $$Ifa$gdFvkdo$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkdp$$If\bs #63%4a/////0/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdp$$If\bs #63%4a0/2/6/h///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdq$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkdq$$If\bs #63%4a/ //6/X//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdr$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdr$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkd&s$$If\bs #63%4a//// /////H/J////////////////////////// / /T/V/////////// /H/J/r/t/v/z/|////////// / //$/://@/B/P/R/^/`/j/l/h8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhF0JCJOJ QJ aJhFQ///J///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkds$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd0t$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkdt$$If\bs #63%4a// /V///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd:u$$If\bs #63%4a/// /J/t/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdu$$If\bs #63%4at/v/|////|||| $$Ifa$gdFvkdDv$$If\bs #63%4a//// //B/R/`/l/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdNw$$If\bs #63%4al/n/v////|||| $$Ifa$gdFvkdw$$If\bs #63%4al/n/t/v///////////// //"/4/6/8/://@/B/P/R/b/d/t/v/x/~//////////////h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJhFCJaJQ&/(/0/D/b/v/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4av/x/|////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///./B/X/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4aX/Z/`/n///|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//////B/R/d/v/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4av/x/////|||| $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a/////*/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a////(/*/,/./0/@/B/P/R/`/b/d/j/l/|/~//////////////////// //////J/L/r/t///////////////////&/(/*/,/./b/d/////////hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFQ*/,/0/B/R/b/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd*$$If\bs #63%4ab/d/l/~///|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd4$$If\bs #63%4a//// //|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a///L/t//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd>$$If\bs #63%4a//////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdÐ$$If\bs #63%4a/////(/|||| $$Ifa$gdFvkdH$$If\bs #63%4a(/*/./d///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd͑$$If\bs #63%4a///// /|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdR$$If\bs #63%4a/////// /"/(/*/8/:/N/P/\/^/`/b/d//////////////&/(/*/0/2/@/B/V/X/h/j/l/n/p//////////////*/,/>/@/B/H/J/T/V/f/h/r/t/v/x/z///////h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFCJOJ QJ aJhFQ /"/*/:/P/^/|||| $$Ifa$gdFvkdג$$If\bs #63%4a^/`/d////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd\$$If\bs #63%4a/////(/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a(/*/2/B/X/j/|||| $$Ifa$gdFvkdf$$If\bs #63%4aj/l/p////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a////,/@/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdp$$If\bs #63%4a@/B/J/V/h/t/|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4at/v/z////|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdz$$If\bs #63%4a/////*/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a////////(/*/,/0/2/P/R/j/l/////////////4/6/8/://t/v//////////////// /L/N/h/j/////////////////hFCJH*OJ QJ aJ)jh~0J5CJOJ QJ U\aJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJhFCJaJH*/,/2/R/l//|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a/////8/|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a8/:/>/v///|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a// /N/j//|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//////|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a//// 0l 0n 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0( 0* 0: 0< 0F 0H 0J 0L 0N 0r 0t 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000(0*0<0>0@0B0D0T0V0d0f0r0t0v0z0|00000000h8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhFhF0JCJOJ QJ aJQ8 0: 0> 0n 0 0 0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdѬ$$If\bs #63%4a 0 0 0 0 0 0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdV$$If\bs #63%4a 0 0 0* 0< 0H 0|||| $$Ifa$gdFvkdۭ$$If\bs #63%4aH 0J 0N 0t 0 0 0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd`$$If\bs #63%4a 0 0 0 0 0 0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a 0 000*0>0|||| $$Ifa$gdFvkdj$$If\bs #63%4a>0@0D0V0f0t0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4at0v0|0000|||| $$Ifa$gdFvkdt$$If\bs #63%4a00040x00|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a0002040v0x000000000000000"0$0R0T0Z0l0~00000000000000000(0*0T0V0X0Z0\000000000000*080:0R0T0V0X0Z0r0t00000000F0H00h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJQ000000|||| $$Ifa$gdFvkd~$$If\bs #63%4a000$0T00|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a000000|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a0000*0V0|||| $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4aV0X0\0000|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a0000:0T0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aT0V0Z0t000|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a000H000|||| $$Ifa$gdFvkd!$$If\bs #63%4a000000000^0`00000000000000000N0P00000000000000000 00020406080:0n0p000000000000z0|000000000ڿh8CJOJ QJ aJhF5CJOJ QJ \aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhF0JCJOJ QJ aJhFK0000`00|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a000000|||| $$Ifa$gdFvkd+$$If\bs #63%4a0000P00|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a000000|||| $$Ifa$gdFvkd5$$If\bs #63%4a0000040|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a4060:0p000|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd?$$If\bs #63%4a0000|00|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdĸ$$If\bs #63%4a00000&0|||| $$Ifa$gdFvkdI$$If\bs #63%4a000$0&0(0*0,0000000N0P0R0T0V0000000000 0"0D0R0T0v0x0z0|0~00000$0&0(0*0,0F0H0X0Z0t0v0x0~000000000000000$060N0P0R0T0V0j0l00000h8CJOJ QJ aJhFCJaJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQ&0(0,000P0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdԹ$$If\bs #63%4aP0R0V0000|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdY$$If\bs #63%4a000"0T0x0|||| $$Ifa$gdFvkd޺$$If\bs #63%4ax0z0~000&0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdi$$If\bs #63%4a&0(0,0H0Z0v0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4av0x00000|||| $$Ifa$gdFvkds$$If\bs #63%4a00000P0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aP0R0V0l000|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd}$$If\bs #63%4a000000|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a000000000000 0P0R0000000000000 0 0000F0H00000000000000.0002080:0R0T0r0t00000000 0 0 0" 0B 0D 0F 0H 0J 0f 0h 0 0 0h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhF5CJOJ QJ \aJhFhFCJOJ QJ aJhFCJaJK00 0R000|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a00000 0|||| $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a 000H000|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a0000000|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a0020:0T0t00|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a0000 0D 0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4aD 0F 0J 0h 0 0 0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0*!0,!0`!0b!0h!0z!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0"0"0"0"0,"0."00"02"04"0Z"0\"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0#0 #0 #0"#04#06#08#0:#0<#0l#0n#0#0#0#0#0#0#0h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJQ 0 0 0 0 0 0|||| $$Ifa$gdFvkd*$$If\bs #63%4a 0 0 0,!0b!0!0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a!0!0!0!0!0!0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd4$$If\bs #63%4a!0!0!0"0"0."0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a."00"04"0\"0"0"0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd>$$If\bs #63%4a"0"0"0"0"0"0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a"0"0"0 #0"#06#0|||| $$Ifa$gdFvkdH$$If\bs #63%4a6#08#0<#0n#0#0#0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a#0#0#0#0#0$0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdR$$If\bs #63%4a#0#0#0#0#0#0#0#0 $0$0$0$0$06$08$0X$0Z$0z$0|$0~$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0%0%0%0%0,%0.%00%02%04%0Z%0\%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0&0&0"&00&02&0J&0L&0N&0P&0R&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0'0h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJhFCJaJQ$0$0$08$0Z$0|$0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a|$0~$0$0$0$0$0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd\$$If\bs #63%4a$0$0$0%0%0.%0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a.%00%04%0\%0%0%0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdf$$If\bs #63%4a%0%0%0%0%0%0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a%0%0%0&02&0L&0|||| $$Ifa$gdFvkdp$$If\bs #63%4aL&0N&0R&0&0&0&0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a&0&0&0'04'0L'0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdz$$If\bs #63%4a'0'02'04'0J'0L'0N'0R'0T'0^'0`'0r'0'0'0'0'0'0'0'0'0'0'0'0(0(0(0(0(0D(0F(0V(0X(0f(0h(0j(0p(0r(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0)0 )0)0)0)0)0)0)0)0)0)0"*0$*0:*0<*0T*0V*0X*0^*0`*0r*0t*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0+0+0h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFCJOJ QJ aJhFQL'0N'0T'0`'0'0'0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a'0'0'0'0'0(0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a(0(0(0F(0X(0h(0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4ah(0j(0r(0(0(0(0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a(0(0(0 )0)0)0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a)0)0)0$*0<*0V*0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aV*0X*0`*0t*0*0*0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a*0*0*0*0*0,+0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a+0*+0,+0.+00+02+0B+0D+0V+0X+0f+0h+0j+0p+0r+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0,0,0,00,0H,0J,0L,0N,0P,0d,0f,0z,0|,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0-0-00-02-0`-0b-0d-0f-0h-0r-0t-0~-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0.0.0h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJQ,+0.+02+0D+0X+0h+0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd'$$If\bs #63%4ah+0j+0r+0+0+0+0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a+0+0+0+0,0J,0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd1$$If\bs #63%4aJ,0L,0P,0f,0|,0,0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a,0,0,0,0,0,0|||| $$Ifa$gdFvkd;$$If\bs #63%4a,0,0,0-02-0b-0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4ab-0d-0h-0t-0-0-0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdE$$If\bs #63%4a-0-0-0-0-0-0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a-0-0-0-0.0D.0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdO$$If\bs #63%4a.0B.0D.0F.0H.0J.0j.0l.0z.0|.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0/0/04/06/0b/0d/0f/0h/0j/0t/0v/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/00000"00400L00N00P00R00T00`00b00n00p00z00|00~000000000000000000000000 1010h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJQD.0F.0J.0l.0|.0.0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a.0.0.0.0.0.0|||| $$Ifa$gdFvkdY$$If\bs #63%4a.0.0.0/06/0d/0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4ad/0f/0j/0v/0/0/0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdc$$If\bs #63%4a/0/0/0/0/0/0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a/0/0/0/000N00|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdm$$If\bs #63%4aN00P00T00b00p00|00|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a|00~0000000000|||| $$Ifa$gdFvkdw$$If\bs #63%4a00000010H10~10|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a10F10H10N10`10|10~101010101010101010101010101010101010101010102020N20P20V20h202020202020202020202020202020202030303030303030J30L30z30|30303030303030303030303030303030303030304040hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQ~101010101010|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a101010101010|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a10101020P2020|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a202020202020|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a202020203030|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a303030L30|3030|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a303030303030|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a303030303040|||| $$Ifa$gdFvkd$$$If\bs #63%4a404040Z404040|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a404040X40Z40404040404040404040V50X5050505050606060 60 60"60$60:60<60V60X60Z60\60^606060606070"70@70B70D70F70H70J70L70707070707070707070707070707070708080@80B80H80Z80l80n80p80r80t808080hF0JCJOJ QJ aJhF5CJOJ QJ \aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJK404040X505060|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd.$$If\bs #63%4a6060 60$60<60X60|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aX60Z60^606060B70|||| $$Ifa$gdFvkd8$$If\bs #63%4aB70D70H70L707070|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a707070707070|||| $$Ifa$gdFvkdB$$If\bs #63%4a70707080B80n80|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4an80p80t80808080|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdL$$If\bs #63%4a808080808080808080809090&90(90*90,90.90t90v909090909090:0:0:0:02:04:0b:0d:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0.;00;06;0H;0Z;0\;0^;0`;0b;0r;0t;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0<0<0.<00<06<0H<0^<0h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJaJhFhFCJOJ QJ aJQ8080808090(90|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a(90*90.90v9090:0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdV$$If\bs #63%4a:0:0:04:0d:0:0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a:0:0:0:0:0:0|||| $$Ifa$gdFvkd`$$If\bs #63%4a:0:0:0:00;0\;0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a\;0^;0b;0t;0;0;0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdj$$If\bs #63%4a;0;0;0;0;0;0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a;0;0;0<00<0`<0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkdt$$If\bs #63%4a^<0`<0b<0d<0f<0<0<0<0<0<0<0<0<0<0<0<0<0<0=0 =0 =0=0=0=0 =00=02=0D=0F=0H=0N=0P=0\=0^=0p=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0>0>0&>0(>0*>0,>0.>0<>0>>0P>0R>0`>0b>0d>0h>0j>0x>0z>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0h8CJOJ QJ aJhF0JCJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhFQ`<0b<0f<0<0<0<0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a<0<0<0<0<0 =0|||| $$Ifa$gdFvkd~$$If\bs #63%4a =0 =0=0 =02=0F=0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aF=0H=0P=0^=0=0=0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a=0=0=0=0=0(>0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4a(>0*>0.>0>>0R>0b>0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4ab>0d>0j>0z>0>0>0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a>0>0>0>0>0>0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a>0>0>0>0?0:?0|||| $$Ifa$gdFvkd!$$If\bs #63%4a>0>0?0?06?08?0:?0?0@?0p?0r?0t?0?0?0?0L@0P@0R@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@02A04A06A0:A0O0LO0NO0PO0RO0TO0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0P0P0P0P0P0 P0"P02P04P0JP0LP0\P0hF0JCJOJ QJ aJhFCJaJh8CJOJ QJ aJhFhFCJOJ QJ aJQM0M0M0M0M0N0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aN0N0 N0N0(N04N0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a4N06N0:N0fN0N0N0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4aN0N0N0N0O0O0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aO0O0O0*O0>O0NO0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aNO0PO0TO0O0O0O0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aO0O0O0O0P0P0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd $$If\bs #63%4aP0P0"P04P0LP0^P0|||| $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4a\P0^P0`P0bP0dP0P0P0P0P0P0P0P0P0P0Q0Q0Q0Q0,Q0.Q0DQ0FQ0HQ0JQ0LQ0\Q0^Q0`Q0bQ0hQ0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0R0R0S0S0ZT0nT0ĹȁuhH4hl)5CJaJhs,hl)5hBhl)5hZhl)CJaJhl)5CJaJhZhl)5CJaJh12CJaJ hvhvhfvhzhl)hCJaJjhFUh8CJOJ QJ aJhFCJOJ QJ aJhFCJaJhF+^P0`P0dP0P0P0P0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd*$$If\bs #63%4aP0P0Q0Q0.Q0FQ0|ppp $$Ifa$gdF $$Ifa$gdFvkd$$If\bs #63%4aFQ0HQ0LQ0NQ0PQ0RQ0TQ0VQ0XQ0ZQ0\Q0^Q0Q0Q0xxxxxxxxssqgdz$a$gd$a$gdFvkd4$$If\bs #63%4a Q0R0S0ZT0U0"V0V0W0X0Y0Y0H[0\0"]0]0^0^`0 a0a0.c0c0^d0e0e0$ & F(da$gd1$d^a$gd1$ & F(da$gdl)$ & F(da$gdl)nT0U0U0U0U0U0U0U0 V0V0"V02V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0W0W0X0X0X0X0X0X0X0X0X0Y0Y0Y0Y0Y0Y0B[0D[0H[0Ҿʳʳvkkh3hl)CJaJh3hl)5CJaJhd`hl)5h)hl)5hoKHhl)5hFhl)5hl)hb+hl)5 hl)5hvhl)CJaJhvhl)5CJaJhl)CJaJhrhl)CJaJhrhl)5CJaJhH4hl)5CJaJhH4hl)CJaJ*H[0\[0\0\0\0\0"]0:]0]0]0]0]0]0]0]0^0_0J_0Z_0@`0B`0Z`0^`0r`0 a0a0a0a0a0a0*c0,c0.c0󱬱~sj^S^hJ*hl)CJaJhJ*hl)5CJaJhl)5CJaJhi_hl)CJaJhvhl)5CJaJh Yhl)CJaJh3hl)CJaJh3hl)5CJaJ hl)5hhl)5hl)CJaJhv}xhl)CJaJhv}xhl)5CJaJhvehl)CJaJhvehl)5CJaJh4=hl)hgFhl)5 .c0Fc0c0c0^d0d0e0e0"e0$e0e0.f0jf0lf0tf0xf0f0f0Pg0Zg0\g0^g0jg0ng0pg0rg0vg0zg0g0g0g0g0bh0lh0nh0h0h0h0h0h0h0h0i0i0i0i0Jj0dj0k0k0k0k0k0vk0k0k0l0l0l0Zl0þþþþþþþþ󢾚h5h$[hl)5h'6hl)5hx0hl)5hthl)5h A? hl)5hj<hl)5h.Rhl)5h|hl)5hhl)5hlxhl)5hBhl)5hl)h'uhl)5;e0jf0\g0nh0h0i0Jj0k0vk0l0Zl0m0m0Fn0o0o0p0r0r0t0u0|v0v0w0xy08z0z0$ & F(da$gd1$ & F(da$gd1Zl0bl0fl0hl0m0m0m0"m0m0m0Fn0Hn0Pn0Tn0Xn0\n0o0o0$o0(o02o04o06o0o0p0p0p0p0p0p0p0p0p0r0r0r0r0"r0&r04r08r0000000&0(0*0F00؀0}uuqh5h'6hl)5hthl)5hi$hoKHhl)5hhShl)5h4?hl)CJaJh4?hl)5CJaJ hl)5h hl)5hl)h=Nhl)5hl)CJaJhSMWhl)CJaJhSMWhl)5CJaJhhl)CJaJhhl)5CJaJ,z0{0|08~0"00*00`00j00L0Ѕ0Ɔ0|0·0̈0^00@00000@0 0$ & F(da$gd1$ & F(da$gd1؀0`0j0n0p000j0|000"0&0*0L0p0Ѕ0օ0؅0ޅ000Ɔ0Ά0چ0Z0z0|00·0Ї0ڇ0އ000̈0ڈ0ވ000^0l000@0X000000h)hl)5hrxhl)5h+hl)5hNchl)5hR hl)5hj<hl)5h'uhl)5h5h'6hl)5h: hl)5 hl)5hThl)5h~Uhl)5h hl)5h|hl)5hhl)5hl)20 00(0,020000000>0@0J0N0R0V0 0r0b0r0000080f0<0^0000`0b0n0z000000󻰨󌁌yqqqhj<hl)5hthl)5hrlVhl)CJaJhrlVhl)5CJaJhhhl)5hohl)5hs,hl)5hv}xhl)CJaJhv}xhl)5CJaJh>-hl)5 hl)5 hXT hl)hXT hl)5hKz8hl)5hnhl)5hl)hd`hl)5) 0b0080<00`00~0400H00f0H0Z00&000$ & F(d^`a$gdl)$ & F(d^`a$gd]$ & F)da$gd1$ & F(da$gd1$ & F(da$gd100~0040F0J000H0X00000f0080<0H0J0^0b0f0j0Z0n0000000&04080ܷܿܧzzrjjjb[ hXT hl)hXT hl)5h9hl)5hhhl)5hj<hl)5hhl)CJaJhhl)6CJaJhhl)0J!6CJaJhhl)0J!56CJaJhd`hl)5hghl)5h)hl)5 hl)5h(hl)5hl)hhl)5hSMWhl)CJaJhSMWhl)5CJaJ#80<0>0@000000000$0(040000*00֡0Ԣ00000Ҥ00000 0瓈{k]Qh<hl)6CJaJh<hl)0J!6CJaJh<hl)0J!56CJaJhl)0J!56CJaJh*hl)CJaJh*hl)5CJaJh'Ahl)5h)hl)5hKhl)5hlDhl)5h?hl)5hKz8hl)5hnhl)5h$[hl)5h'6hl)5hl) hXT hl) hl)5hXT hl)50000Ԣ0000 0000|0`080\0*000`0j0^00gd\k$a$gd\kgdE$d^a$gdl)$ & F)da$gd1$ & F(da$gd1 00"00000000ܨ0|0~0`0h0l0n0b000000`0b0ֲ0000`0j0n0t00080:000\0^0h0|000*0,080D0H0}hd`h*85h)h*85hch*85hnh*85h'Ah*85hKz8h*85hZh*85hlxh*85h*8jh*80JUh7CJaJhl)h .qhl)5hH4hl)CJaJhH4hl)5CJaJhl)5CJaJ1H0J000000000F0R0V0\000`0b0d0r0j0l0^0`0t00000N0P0L0N00000006080R0b0f0p00000L0N0v000000.0>0󲭲󝭝hVh*85h9h*85hgh*85 h*85hFh*85h4h*85h/rh*85jh/rh*80J5Uhoh*85h)h*85jh*80JUh*8hd`h*85:0N0L0600L0&000000B00n1 11F18I1O1O1,Q1R1R1U1>W1$a$gd/i$a$gd vs$dd[$\$a$gd\k$a$gd\k>0@0D0H0&0(040B0F0J0N00000H0n00000000000000000000000000Z0\0^00000B0D0L0^000p0000000P0R0|0~000͹ hh*8hkhh*85h h*80Jj[h*8Ujh*8UhoKHh*85hR h*85jh*80JU h*85hVh*85h*8C01 1X1Z1*1,111.101111111$1&111(1*11111L1N1R1T1111111n1p1 1 1 1 1. 10 1 1 11111~1111416111111111111111111$1ļh*8CJaJhh*8CJaJ!jhh*80JCJUaJhh*85jhh*80JUh*8 hh*8J$1H1J111&1@1*1,11111111181:1<1>1@1v1.101N1P111T1111p 1v 1 1 1!1!1b"1d"1~"1"1"1#1<$1>$1X$1Z$1`$1$1$1$1%1%1%1%1&1`&10'12'1J'1L'1R'1'1)1)1 *1@*1*1*1h+1t+1+1+1+1+1\,1l,1@.1B.1^.1`.1.1.1"01$01>01@0101hh*85CJaJh*8CJaJhh*8CJaJY0101,11111111h21j2121212121T41V41r41t41515151 51x5151R61T61n61p61v616161618181"81$81|81819191919191(:1<1<1<1<1 <1"<1<1<1<1<1,=1b=1>1>1>1>1>1 ?1?1?1@1@1A1A1A1RA1xA1zA1rB1tB1B1B1B1B1C1C1>D1@D1ZD1\D1D1D1jF1lF1F1F1h*8hh*85CJaJhh*8CJaJh*8CJaJWF1F18I1:I1ZO1O1O1O1O1O1O1 P1P1P1P1P1,Q1.Q1Q1Q1Q1Q1Q1R1R1R1R1R1R1S1S1S1S1T1T1@T1TT1U1U1V1V1V1V1W1W1>W1@W1Z1Z1R[1b[1[1[1[1[1[1\1$\1.\1\1\1t]1v]1x]1]1^1 ^1a1a1h=d}h*85hx0h*85h+eh*85h-cWh*85h`h*85hgFh*85h>-h*85hb+h*85 h*85h*8jh*80JUD>W1Z1t]1^1b1j1k14m1jm1m1p1.s1t1{1ԙ11F1^1111N111̬1F1ڱ1<1$a$gd/igd/i$a$gd/ia1b1b1i1i1j1j1@j1Lj1xj1j1j1j1k1k1&k16k1^k1jk1k1k1k1k1k1k1Zl1dl14m16m18m1Fm1jm1lm1m1m1p1p1.q1>q1`q1lq1q1q1q1q1q1q1Tr1^r1.s10s1t1t1{1{1.|1b|1d|111܆1111"1\1Ē11111h1j11ȹ hm$h*8hm$h*86 h*86hh*86h,h*85hhvh*85h)uh*85 h*85jh*80JUh*8I11̕1ԙ1֙1111&1F1H1^1`11111Z1r1H1X1111&1*1,1N1P1111141:1111111t1v1^1b1v1B1F1L1\1b1f1111111j1n1|1111111181<1X1沺ֺ沺hXT h*85 hXT h*8jhXT h*80JUh8xrh*85h-cWh*85hBh*85 h*85jh*80JU hm$h*8h*8FX1\1n1̬1ά1Ь1111F1H1ڱ1ܱ1ޱ1111<1>1@1`11111 1"1<1>1V1X1r1t1v111111γ1г111 1 1(1*1F1H1d1f1111111ܴ1޴1@1B11&11ѿh~Uh*85jhXT h*80JUh_Jh*85jh*80JUh*8CJaJhXT h*8CJaJ!jhXT h*80JCJUaJ hXT h*8hXT h*85h*8?<11 1<1V1r11γ11 1(1F1d1111ܴ1@11"2"2$2&2'2)2`+2-2gd$a$gd$a$gdgd/i1111 1J1P1ȸ1̸1"1(111,121º1Ⱥ1h1n1 1111`1f111r1x11 1п1ֿ111T1Z11111$1*1111111N1^1j1p161<111L1R111111 11111(1.111x1~1 11R1X111F1L111<1B1hOh*8CJaJh*8CJaJ!jhOh*80JCJUaJVB1111141:111z11"1(111R1X11161:1111181>1111"11111V1f1r1x11 1,121b1r11101611111016111B1H1111111`1f111111$1j1z11111111(141:1~1111 101<1B111h*8CJaJhOh*8CJaJ^1J1P1L1R1P1V11 1111111016111z1111|11111181>111@1F111111111(1.1n1t11 1z1111*10111b1h111J1P111T1Z111$1*11"11111L1R111L1R1111$1111 1f1l111h*8CJaJhOh*8CJaJ^111111111J1P1111122`2f222N2T222>2D222r2x22262<222L2R22222p2v222l222222: 2@ 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2* 20 2~ 2 2 2 2"2(22$2x2~2 22L2f222z222 2t2|2222222h*8CJaJhOh*8CJaJ^2X2^222 22T2Z222*202b2r22222*202H2222222$22262<222V2\222>2D2222222f2l2222222 22J2Z2f2l22 2r 2x 20!26!2!2!2"2 "24"2r"2"2"2"2"2"2$2$2$2$2R%2hNch*85h*8jh*80JU hOh*8h*8CJaJhOh*8CJaJRR%2v%2%2%2&2&26&2&2&2'2'2 (2 (2(2(2)2)2`+2b+2-2-2.-20-2-2-2-2-2.2".2v.2z.2.2.2.2.2/2/2|02020212@22D22B32F32F42J424242V52Z525252"62$626262F72J727272п hDvh*8jhDvh*80JUh*8CJaJhDvh*8CJaJ!jhDvh*80JCJUaJ hY(h*8jhY(h*80JUjh*80JU h*85h*8hh*85<-2.26272 929292:2;2";2=2F>2>2>2,?2j?2?24A2B2C2E2F2@F2ZG2G2$a$gdjgdj$a$gd2gd2$a$gd$a$gdgd7272x82~8292 929292929292:2.:2T:2`:2:2:2:2:2:2:2;2;2";2$;2=2=2B=2Z=2=2=2=2>2F>2H>2V>2j>2>2>2>2>2>2>2>2 ?2,?2.?2:?2H?2j?2l?2x?2?2?2?2?2?2Z@2l@24A26A2DA2hA2h .qh*85h(h*85hs,h*85h"h*85h?uh*85h!4 h*85h=60h*85h6tzh*85h^{%h*85 h*85jh*80JU h7h*8h*8>hA2B2B2$B24B28B2BB2DB2B2B2C2C2C2C2C2C2C2E2E2F2F2@F2BF2DF2^F2ZG2\G2^G2rG2G2G2G2G2G2H2(H2*H26H2\H2H2H2H2H2I2I22J2>J2dJ2fJ2K2K2L2"L2h*8CJaJhkUh*8CJaJ!jhkUh*80JCJUaJh+h*85h h*85 hY(h*8jhY(h*80JUhTh*85h=Nh*85 h(h*8 h*85hs,h*85jh*80JUh*84G2(H2H2I2dJ2K2S2S2.T2T2T2T2T2 U2JU2U2X2Y20Y2hY2Y2Z2HZ2Z2[2&[2N[2gdPH$a$gdPH$a$gdPH$a$gdj"L2M2M2M2M2N2TN2N2N2rO2tO2vO2xO2O2O24P28P2P2P2Q2Q2R2 R2R2R2S2S2BS2hS2S2S2S2S2S2S2S2S2S2S2S2S2S2S2S2 T2.T20T2>T2dT2T2T2T2T2T2T2T2T2 U2"U2JU2LU2ZU2U2U2U2X2X2X2پжооооооооЮhlDh*85h#h*85jh*80JUhkUh*85h*8 h*85 hkUh*8jhkUh*80JUh*8CJaJhkUh*8CJaJCX2X2X2X2Y2Y20Y22Y2hY2jY2Y2Y2Z2Z2HZ2JZ2Z2Z2[2[2&[2([2N[2P[2[2$\2&\2J\2\\2\2\22]2@]2b]2n]2]2]2^2^2`2`2`2$`2H`2J`2a2a2a2a2b2b2d20d2Td2Vd2$e2*h$h*80J!6h*8 h<& h*8jh<& h*80JUh9h*86 h*80J!6h9h*80J!6A222 2D2F2\2^2j2n2v2z22222Ҁ22222 2 22222(2L2`222 2 2,222ƒ2222؅2څ2 2 2t2v22222,2.2H2P2пh*80J!6CJaJh%ih*86CJaJh%ih*80J!6CJaJh*8CJaJh%ih*8CJaJ!jh%ih*80JCJUaJhn<h*86 h*80J!6hn<h*80J!6h*8jh*80JUh<& h*865P2^2b2t2v2226282F2H2J2|2~222̊2222222n2p2r2(2*22222.202F2X2222222ڗ2222r2t2v22֚2ؚ2ۺhhSh*85h$c3h*85hKh*85h*8jh*80JUh%ih*80J!6 h%ih*8jh%ih*80JUh%ih*86CJaJh*8CJaJh%ih*8CJaJh*80J!6CJaJh%ih*80J!6CJaJ322r2֚22Т2ܣ2X2&22ڬ2x2H2 2222 222f2223$a$gd?$a$gd7Ggd7G$a$gd7G$a$gdJm$a$gdJmgdJmؚ22ҡ222F2H2V2X2222ʢ2Т2Ң2ܣ2ޣ2X2Z2&2(22222ڬ2ܬ2"2N2x2z222ή2ޮ2H2J2ί222ܰ2 2"202@2F2V22222222ƿh j1h*85hWh*85hBh*85ho6h*85hc h*86jh*80JU h(h*8jh(h*80JUh*8CJaJh(h*8CJaJ!jh(h*80JCJUaJ h*85h*852>2@2z2|2 2"2222222ܴ2޴222µ2ĵ2~22Ҷ2Զ2x2z2`2b2f2h222|2~222:2<222B2D2222f2h222^2`222v2x2(2*22۽۽۽۽۽۽۩͚۽hU&h*8CJaJjhU&h*8CJUaJ&hU&h*85>*B*CJ\aJphhU&h*80J5CJ\aJhU&h*85CJ\aJ#jhU&h*85CJU\aJh*8CJaJhth*8CJaJ822ȿ2ʿ2j2l22222f2h22222D2F2J2L22222426222~22.22222^2`222N2P2 2 2&2(222(2*2T2V222Z2\2^2`2z2|222J2L2P2j2l2 2 222ееŭееh*8CJaJhU&h*80J5CJ\aJhU&h*8CJaJjhU&h*8CJUaJhU&h*85CJ\aJ#jhU&h*85CJU\aJD2222l2n2L2N2R2h2j2222222\2^222222V2X2b2d2h222P2R22222^2`2222222222222222 2 22,2.2222222222ȶȶȶȶh*85CJ\aJ#jhU&h*85CJU\aJhU&h*80J5CJ\aJjhU&h*8CJUaJhU&h*85CJ\aJhU&h*8CJaJC2:2<2@2B222d2f2j2l222222V2X222`2b2d2f22 2n2p2t222.2022222Z2\222222R2T222222222222J2L2222222жжжжжh*8CJaJhU&h*8CJaJjhU&h*8CJUaJh*85CJ\aJhU&h*85CJ\aJ#jhU&h*85CJU\aJhU&h*80J5CJ\aJ@2222222@2B2j2l222d2f222l2n222222222,2.222222222222222(2*2.2F2H2222222V2X2222 2"2$2ޫh*8jh*80JUh*85CJ\aJhU&h*8CJaJjhU&h*8CJUaJhU&h*85CJ\aJ#jhU&h*85CJU\aJhU&h*80J5CJ\aJ=$2<2222222f2h2j222222223333 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3r 3t 3v 3 3 3 333x3z333R3~3x33 3"33333333!3!3!3!3!3!3d"3f"3 &3.&3&3&3F*3H*3+3+3n13p13h h*85h'uh*86h'uh*85 h*85h: h*85h.Rh*85jh*80JUh*8hrxh*85J3 3r 3 3x33 333!3d"3&3F*3+3n13 63Z83D93;3N<3:?3@@33>3>3>3>3:?3D3@D3HD3TD3D3E3VF3XF3K3K3pW3rW3Y3Y3[3[3 ]3"]3^3^3^3^3^3^3^3^3j_3l_3`3`3ha3ja3vc3xc3i3i3pi3ri3i3i3:j3j3Pj3j3j3n3h$[h*85 h*85h'6h*85hth*85jh*80JUh h*85h*8P[3 ]3^3j_3`3ha3vc3i3pi3i3:j3j3.|30|3|3P}3t}3}33P33̊3z3333333gd?$a$gd?n3o3w3w3w3{3{30|32|3|3|3P}3R}3t}3v}3}3}333P3R33333̊3Ί3z3|3~33333333,3<3@3P3333•333333333^3`3<3>333234333333 3|3~333ɱh73ah*85h +Bh*85h4h*85 h*85jh*80JUhTh*85h*8B*phh*h*8B*phh*8hh*85F333^3<3323333|33l33333323X3~333 383$a$gd14$a$gd14gd14$a$gd"Ggd"G$a$gd?3l3n333333333332343X3Z3~33 3 3T3333333333 3 383:3h3j333333 3:3<3333333333 333@3R3.30333v3hh*80J!6hh*80J!56hH4h*85hP{?h*85 h*85h*8CJaJhh*8CJaJ!jhh*80JCJUaJjh*80JUh*8?83h333:33333.333H3h36333z33 3$3333633$a$gdY<gdY<$a$gdY<$a$gd14gd14v3z3333333333H3J333h3j333"3036383333 3z3|3~3333333&3*34363 3"3$3&333333Ƽ좚⚏|h&h*85h.h*8B*phh.5ih*8CJaJh*8CJaJh| h*8CJaJh!h*86 h*80J!6h!h*80J!6h<h*80J!56hd h*85hJ*h*85jh*80JUh*8 hh*8hh*8603333363833333 3 333333333L3N3\33333 3,3R3v3x3333333f3h333336383333333L3N3V3X333x3z344D4F4446 48 4 4 4 4 4H 4J 44444x4h5qh*85 h*85hEh*8CJaJ!jhEh*80JCJUaJjh*80JUh*8O33 33333L333v333f33363333L3V33x34D446 4gdY<$a$gdY<$a$gdY<6 4 4H 444x44t444~"4"4#4$4&4&4(4f)4+4,-4.40/4^04z242434v64084$a$gdY<$a$gd}ex4z444t4v4444444444~"4"4"4"4"4"4"4"4"4#4#4#4#4#4#4#4#4#4$4$4$4$4$4$4$4$4&4&4&4'4 '4'4'4'4"'4(4 (4B(4T(4X(4\(4`(4f)4h)4t)4~)4)4)4)4)4^*4r*4v*4z*4~*4+4+4+4+4+4+4+4+4+4,-4.-4:-4D-4H-4L-4P-4.4 .4,.46.4:.4 h*85hj<h*85h*8jh*80JUZ:.4D.4H.40/42/4>/4P/4R/4T/4Z/4f/4j/4n/4r/4^04`04l04040404040404z24|2424243434v64x6464646464747408428484848484:4:4?4?4@4@4C4C4I4I40K42K4N4N4P4P4R4R44V46V4VW4XW4Y4Y4p[4r[4]4]4]4]4\`4^`4:c44@4B44 444p4244`444b4`4֪4&4x44gdfU$a$gdfU$a$gdfUgdY<$a$gdY<%gdY<gdY<r4r4r4r4r4r4r4r4r4r4s4s4s4s4"s4$s42s44s4Js4Ls4Ns4Ps4Xs4\s4^s4`s4hs4js4ts4vs4|s4s4s4s4s4s4s4\w4`w4y4y4~4~4B4F444 444444p4r4t44H4R4V4X42444@4J4N4X4\4^4444ƕ4ʕ4̕4ɼ h*85h|h*85hh*85hvh*85jh*80JU h*80Jh*8mHsHh*8h~h*8mHsHJ̕4`4b444444444b4d4`4b4֪4ت4&4(4x4z444444444 4444*4,444گ4444D4T4d4h44 44444β4Ҳ44.4>4B44444n4~4444 464:4h*8CJaJh?h*8CJaJ!jh?h*80JCJUaJ h*8CJjh*80JCJUh|h*85hh*85jh*80JUh*8D:4 444464:444444444d4t444޸44444444246444N4^44444v44444 4f4j4&4*444444444P4T4t4|44444444444x444484<4444(4R4V4 44f4v444:4>444H4X4h4l4h*8CJaJh?h*8CJaJ^l444444444L4X4~4444B4D4z4~444\4l444044444444444R4V4~44N4R44444444444B4D44444p4444444484H4X4\4444 44424B4T4X444444,4r4v44 4P4`4p4t44h*8CJaJh?h*8CJaJ]44&4(4444J444444\4^44444$4&4r4444444444 4444r4t455552545V5X5\5^5h5|555b 5Ž͸ͱ͒hh*85CJ h*8CJjh*80JCJUh*8B*phhN`h*8B*ph h5>5>5>5>5?52?5D?5r?5t?5PC5RC56E58E5I5˾hVh*85 h*85hh*85hBh*8B*CJph h*8CJjh*80JCJU hx]h*8 h*86hh*85h*8jh*80JU?75$7575(85p85t;5>5r?5PC56E5I5 J5~L5Q5VQ5R5R5S5Y5VZ5|Z5Z5Z5Z5[5 ^5N^5`5$a$gd =Ygd =YgdfUI5I5I5I5I5J5 J5"J54L5ZL5~L5L5P5P5Q5 Q5VQ5XQ5Q5Q5TR5fR5R5R5R5R5S5S5S5S5Y5Y5Y5Y5VZ5XZ5|Z5~Z5Z5Z5Z5Z5Z5Z5[5[5]5]5 ^5"^5N^5P^5,_5B_5`5`5`5`5a5*a5Xa5Za5b5c58c5:c5Hd5nd5d5d5tj5j5heh*85hmqh*85hKh*85hzh*85h Sh*85 h*85h0h*85jh*80JUh*8h-h*85G`5Xa58c5d5j5\m5m5Lp5p5p5r5 s5:t5u5v5w5x5z5{5|5N~5B5.55555$a$gd$a$gd =Yj5j5j5\m5^m5m5m5n5n5Lp5Np5p5p5p5p5p5p5p5p5p5p5r5r5 s5"s5:t5Ph*8CJaJh*8CJOJ QJ aJh*8h~h*8CJaJh*8CJaJI5԰5555 55&5^kd$$IfF 6    34a $$Ifa$gd~&5(545B5N5P5b55^kd$$IfF 6    34a $$Ifa$gd~^kd<$$IfF 6    34ab5t5555ı55^kd4$$IfF 6    34a $$Ifa$gd~555555455^kd,$$IfF 6    34a $$Ifa$gd~^kd$$IfF 6    34a45P5l5n5p5r5t5x5z5~555555$a$gd~^kd$$IfF 6    34a $$Ifa$gd~555555555h]hgde &`#$gdss5555555h7CJaJh>Ph*8 h*80Jjh*80JUh*80JmHnHu901hP:pss. A!"#$% 901hP:pss. A!"#$% }DyK _Toc140551806}DyK _Toc140551806}DyK _Toc140551807}DyK _Toc140551807}DyK _Toc140551808}DyK _Toc140551808}DyK _Toc140551809}DyK _Toc140551809}DyK _Toc140551810}DyK _Toc140551810}DyK _Toc140551811}DyK _Toc140551811}DyK _Toc140551812}DyK _Toc140551812}DyK _Toc140551813}DyK _Toc140551813}DyK _Toc140551814}DyK _Toc140551814}DyK _Toc140551815}DyK _Toc140551815}DyK _Toc140551816}DyK _Toc140551816}DyK _Toc140551817}DyK _Toc140551817}DyK _Toc140551818}DyK _Toc140551818}DyK _Toc140551819}DyK _Toc140551819}DyK _Toc140551820}DyK _Toc140551820}DyK _Toc140551821}DyK _Toc140551821}DyK _Toc140551822}DyK _Toc140551822}DyK _Toc140551823}DyK _Toc140551823}DyK _Toc140551824}DyK _Toc140551824}DyK _Toc140551825}DyK _Toc140551825}DyK _Toc140551826}DyK _Toc140551826}DyK _Toc140551827}DyK _Toc140551827}DyK _Toc140551828}DyK _Toc140551828}DyK _Toc140551829}DyK _Toc140551829}DyK _Toc140551830}DyK _Toc140551830}DyK _Toc140551831}DyK _Toc140551831}DyK _Toc140551832}DyK _Toc140551832}DyK _Toc140551833}DyK _Toc140551833}DyK _Toc140551834}DyK _Toc140551834}DyK _Toc140551835}DyK _Toc140551835}DyK _Toc140551836}DyK _Toc140551836}DyK _Toc140551837}DyK _Toc140551837}DyK _Toc140551838}DyK _Toc140551838}DyK _Toc140551839}DyK _Toc140551839}DyK _Toc140551840}DyK _Toc140551840}DyK _Toc140551841}DyK _Toc140551841}DyK _Toc140551842}DyK _Toc140551842}DyK _Toc140551843}DyK _Toc140551843}DyK _Toc140551844}DyK _Toc140551844}DyK _Toc140551845}DyK _Toc140551845}DyK _Toc140551846}DyK _Toc140551846}DyK _Toc140551847}DyK _Toc140551847}DyK _Toc140551848}DyK _Toc140551848}DyK _Toc140551849}DyK _Toc140551849}DyK _Toc140551850}DyK _Toc140551850}DyK _Toc140551851}DyK _Toc140551851}DyK _Toc140551852}DyK _Toc140551852}DyK _Toc140551853}DyK _Toc140551853}DyK _Toc140551854}DyK _Toc140551854}DyK _Toc140551855}DyK _Toc140551855}DyK _Toc140551856}DyK _Toc140551856}DyK _Toc140551857}DyK _Toc140551857}DyK _Toc140551858}DyK _Toc140551858}DyK _Toc140551859}DyK _Toc140551859}DyK _Toc140551860}DyK _Toc140551860}DyK _Toc140551861}DyK _Toc140551861}DyK _Toc140551862}DyK _Toc140551862}DyK _Toc140551863}DyK _Toc140551863}DyK _Toc140551864}DyK _Toc140551864}DyK _Toc140551865}DyK _Toc140551865}DyK _Toc140551866}DyK _Toc140551866}DyK _Toc140551867}DyK _Toc140551867}DyK _Toc140551868}DyK _Toc140551868}DyK _Toc140551869}DyK _Toc140551869}DyK _Toc140551870}DyK _Toc140551870}DyK _Toc140551871}DyK _Toc140551871}DyK _Toc140551872}DyK _Toc140551872}DyK _Toc140551873}DyK _Toc140551873}DyK _Toc140551874}DyK _Toc140551874}DyK _Toc140551875}DyK _Toc140551875}DyK _Toc140551876}DyK _Toc140551876}DyK _Toc140551877}DyK _Toc140551877}DyK _Toc140551878}DyK _Toc140551878}DyK _Toc140551879}DyK _Toc140551879}DyK _Toc140551880}DyK _Toc140551880}DyK _Toc140551881}DyK _Toc140551881}DyK _Toc140551882}DyK _Toc140551882}DyK _Toc140551883}DyK _Toc140551883}DyK _Toc140551884}DyK _Toc140551884}DyK _Toc140551885}DyK _Toc140551885}DyK _Toc140551886}DyK _Toc140551886}DyK _Toc140551887}DyK _Toc140551887}DyK _Toc140551888}DyK _Toc140551888}DyK _Toc140551889}DyK _Toc140551889}DyK _Toc140551890}DyK _Toc140551890}DyK _Toc140551891}DyK _Toc140551891}DyK _Toc140551892}DyK _Toc140551892}DyK _Toc140551893}DyK _Toc140551893}DyK _Toc140551894}DyK _Toc140551894}DyK _Toc140551895}DyK _Toc140551895}DyK _Toc140551896}DyK _Toc140551896}DyK _Toc140551897}DyK _Toc140551897}DyK _Toc140551898}DyK _Toc140551898}DyK _Toc140551899}DyK _Toc140551899}DyK _Toc140551900}DyK _Toc140551900}DyK _Toc140551901}DyK _Toc140551901}DyK _Toc140551902}DyK _Toc140551902}DyK _Toc140551903}DyK _Toc140551903}DyK _Toc140551904}DyK _Toc140551904}DyK _Toc140551905}DyK _Toc140551905}DyK _Toc140551906}DyK _Toc140551906}DyK _Toc140551907}DyK _Toc140551907}DyK _Toc140551908}DyK _Toc140551908}DyK _Toc140551909}DyK _Toc140551909}DyK _Toc140551910}DyK _Toc140551910}DyK _Toc140551911}DyK _Toc140551911}DyK _Toc140551912}DyK _Toc140551912}DyK _Toc140551913}DyK _Toc140551913}DyK _Toc140551914}DyK _Toc140551914}DyK _Toc140551915}DyK _Toc140551915}DyK _Toc140551916}DyK _Toc140551916}DyK _Toc140551917}DyK _Toc140551917}DyK _Toc140551918}DyK _Toc140551918}DyK _Toc140551919}DyK _Toc140551919}DyK _Toc140551920}DyK _Toc140551920}DyK _Toc140551921}DyK _Toc140551921}DyK _Toc140551922}DyK _Toc140551922}DyK _Toc140551923}DyK _Toc140551923}DyK _Toc140551924}DyK _Toc140551924}DyK _Toc140551925}DyK _Toc140551925}DyK _Toc140551926}DyK _Toc140551926}DyK _Toc140551927}DyK _Toc140551927}DyK _Toc140551928}DyK _Toc140551928}DyK _Toc140551929}DyK _Toc140551929}DyK _Toc140551930}DyK _Toc140551930}DyK _Toc140551931}DyK _Toc140551931}DyK _Toc140551932}DyK _Toc140551932}DyK _Toc140551933}DyK _Toc140551933}DyK _Toc140551934}DyK _Toc140551934}DyK _Toc140551935}DyK _Toc140551935}DyK _Toc140551936}DyK _Toc140551936}DyK _Toc140551937}DyK _Toc140551937}DyK _Toc140551938}DyK _Toc140551938}DyK _Toc140551939}DyK _Toc140551939}DyK _Toc140551940}DyK _Toc140551940}DyK _Toc140551941}DyK _Toc140551941-*Dd "B  S "lA R")w7±NZ|xHs)@=k)w7±NZ|xHlgc'@9)x[UƛҪyaY,QHj r 2 d A&.Xr):LLe ÔR3eY<̃Zk&_wgeu;U:{ݷmuDQW戢xWM^Gz ?x/->k<\|1{],[?)z 'Fʾ?u^~_8G0v|sK⽥]a>{zj]YO#ݯ?mSRm:Z_ۛt>:s}T\vu_Gk}/>==^s!=~<딷g~rر69ܲ/X~.Hױ&ƭJ?rm'-KSIo;ˢhi#wl|PrKDU{J~cm0Pv<"}nX}a!C1}?=6Ǫ㌺6f`u_=c;\5,w<͡4Տx99Y Dzvl;&m&oRCҗk?.ul ?s[3 ă@N慞M:k7,֦N,kcͻcq~^p7nܷKUՑ4Zu1Um[z:>[*I׽t;kIZ#ۭ;ڦEPzUc]^I#WckŹ$Grnۍ}^OMR&9k;g6uƤk^&贎Oی9/|kӿEzibԝĪ{Eչ6J's:U^ס4R{%JUE~d-OGیvMZ+}"=h+9\u>|k{~u7~䮭U;w:I[oYuks[?yhp>CgdMZe#ry~4}R,Kjϵ~mms91[~uW>u:C|UgTa#wkyU׼~뤿Pg'6=jU?ו?7u]";XmjEu@];uAH/]?6چ*T?rGD㨊x͛8CԏW?)ȗL}_DN*:+o=>?kwZ }mc6)RW>-Nj<@m6YNC̳'a7)̎~~~~ ;&e裏uXI~tL?6h4Gn|G'|6~jݟzK.-_K_{ｯ\&:_ve-t߀~ڪ?}R[%\m#KXW҄,O5 }1R{CoҋK:S.O[jc^G{$Տ=b):~?r@?"WvA?hcѭm 0)WHE~:!;$]\6S;u?1).:ѝ1yMiQ[VNsq}s>J/~tO?@?@?c+tyѶt]b/xxu_~Z./sߔNI/~ O?zkA13?G9ylU\M@?ƣ7b]kR>Hl1Z2@?҄S !~ 8mSVrO~ 7[q scN ԏ~~~ǰԇs#5{cLZ>673Џ1,ϥnj2K:]%1CS\[i_@?Џی$q7uw:9?\^_+ox~=vLcv8ִx=瞃Tsu7:yN8`zЎՏ>6j3su}7G<θNs0~;kOi=Vu)i;r;ww1xf#wmb>w>&5QU>li\^~K?xuuoھڲan::ֵ7|G]+CIƯmkDW~ӎޯgj=I?qCmݶ}tQ?\VEGWuqGyk#~Lzh˧}&}5Y'֍4v/zۀ4!r}'8@Tu>QU;ѯsitm/ѿ}cOϋsno皬m5n[]^?U~t-iibGܗ$8nfZ6S?`4q_E;?}QHspqKwխ^Eǰ?M11L5M~ ku_@?@?@?g@}TvЏ!G>#5~,ަƾ<~M?~ӧfFܗN*V] 94/q+~~ Q?oqcƎH}S#jLͪu9q^u~^?R6U9={۫ϥ%m8Ѯ~X~}#~?7^ur:Q@?Џv8PU|BlqNiC?hiU㨻8flNj_ұN@?&s阽q|?u]F̍׉6Mjy~^?p(q;tt-7v,:7t:W'7=ylcEϥ鼵yt-ܷC_y} ҽ?iճ֏8wUM50Y~m{iFΦu@?u8vN빪&F;Xds~Ĺi㪊zQr#~~tI?R{YmIhp1s8tgF?Џ.a!6i3m,j ~~~~83G1_'6+ަ9wmMľUrxLjT_f92es}n_-gdxD8YN7'U<$@?ЏG/x:^MdZX~뇞U߳>xߜRמ̭Ӊ~TKEb%]!~,.~9llIS~T% ގ|M2YNqݫWi!|c91;uicH&zO8&~=~e4vE֊NW&iBj]я1~0 ~~~~~p(?tO?YW_O3\[LŶ 7G8=k7;mgMmf?W-MOh}aX'ܷ0:w=7l)yKߵ}^vUiḳf mѷ!w} .G!~DlO8tf#ܷp/_C|ڊ:nSG5<#ܷE7gu=ԏP ټ/ o89F`־*Q .ȧ/ՌꙤ*i\qrlUL]""E7}@]n5"kV[ڤh WD怪[ejh7 \ϡ:r+0gW>^Auȟ!?3>OX_3tW|X+R1 t)? D;\4 g;qakc"⪺hwȱ(FNV;.z!fTzǭ7ew A;!hJ!hHwQ_<&ywh(ۥN;hJ&O } VJoe֮>~-XW4ƼcvG׵-ri5>w!0-Z\csPS37 !S?f)Rr! 6ȴ񔲟!5s瞤 ꓮvsZfj; jOU;V=X/Q>sȣ|}[)rkv,~.8ėReyO]OrUs=_u*?楗^ =^>K.)zꩬfܹ3]ܔ-R(jW[|-(xg%񁈛˜㡲快o:=2fDG۪wa.(Z'C_zԶFQԛ =+]!ﮌ.^xa.L)fsi].]!l>?MGgk6|+?p}}Cx纵+]`h5ǽ{nẑ0C(7MZ1xrٿb-{[3}и=7޲[4#%;'N?4VsaC}؇m5O h 峸'/5jUm0S-b}a淊^wb{Pq޽Qq}̷fcV}غ %9ԇK5⋷");<>l]BC XAЅ>l]٘nټysS2)Y>l]᷿ $;΍;<CxNb}cEa{

9;.;z!l ACx8mv/ G+WWqe4r}yW+9 /A?|IyK_ϡC|~ǯϡy+G,G?r~%[2 H]0~~w~D~/?ac<?ǘvؾ"?`a.m~|5e+e}.~8a.]q?'cBuԠw~ vݼ3p{Y?v,րhLh?}wk oe1?G۾~;%ce 1T?Ϲ9yqӞ.cӏ9νh>Y?9/BCe^k1.Gs?g;wA뻠svU/r>C ??Gb?NjٰT֩C~c@廠sIC}N^C~{I1@廠svRmΦwA?fJGn<+/@~yφ?:իF~BIy\j㻠s+8Ajl0=]Џua0]Џ~Cl!|3|.G?~Ϟ Z;W }_\NCͻ0ԒwA?8iIͻ8;Π]wwA?ϖwh0.8}jc|.}zTArވ~ 4nkQמl@?vOmwwA?˝w|x'R;̙Oþ ]C_Frleln.G7ٴqS;nvը>1 ]Џnc2Mln.6 1tDNwwA?ȹ-C=Hw|[\y6Q!XO<^CjhtwA?D#꫘# >A=Ї}s}0Q]~,.W-?w~kMs]Џs7X0mP2_Xxbc1S ~/޻6VM۾ːC9Y*8笳Zi|`4m.C[n@vA'㢊o`o@_uD3|MӼoW|>jF=& %ClU{{UeZoߥ![C>juWϜ 0˷MU850n1&k68Dctw~X3q|l &9h(N͝ҍCI\׊@^Knb+Gæm_ڿ 4`q?S7u`CEN/4X_3MzPWk+ l W/nsӔiayUua{(gt;?YK+73Q?9%"}~K `86ms}ÕmW~Oݺذ~}ٷv/6E3\xS?^hIC6WWt|_`bo@Gtp-ok>vlQ=a?F˟xK䶫]mO4齶9Zб3lyjkl>{o^ixSWڱ|1Lzm= v{֘ܽmr| QӴM-vVz=\%]c\{xmڛFvaچeS񉦿ax/_o;|]_uI{$&^'gUe˧mjR;c9ߙd?D6gKL:݇Bi~æG&Γ_OYꪮr#;TWm,oK!]-e֏\nLٯކeD?_3 >O)nin۝迸mi6_:CjZctz=1{Q6w/~O'{?|6m];}m~,BuCNWMkۮ񇒣/p~?u^]_OI;;._o|׎1_ǎb?bknx=Odo_VF<" m( gM/#ސA'!x'!xB{ B B௎?}tX0wR׿+&i'˖ݒj]g}'D#>d>)6qƤ2 OIuW\m~J+!Oq qB ϱXTˡI\?&N<pyb~J? <'x< '|$~ngq8o%bql7>ccxs}NY,xf!O牱B<1?DK?<'/6ĿgcN 'ưyƯy|?a1I<#뵏xmX?x,'q$k ߯3O<'_W?I۲≊'gC^B O Om:|)ϱ)A$l]v}^G]Yn8(xI<\MQM<|!x&O$to# $o[G1qy'~>'a<'!5<'9x < O5G|[ݤWE_%l.ձE>'kX<سC5=^g)nWki/XOBoˮe~#>6-'y)k|ngm޳kݫ?^l1Evo^˖m|"vg/t“{(<ϻ{Ox1|<尿` < 'fS6N'lOO[<[ǠhQ_dL_ n~HOWSj/Z&[?ja3XTgxOW?H,!m~ uR<'Ƃl's,E;ϓl=EmV/8da'xI<<|L1Yɾl۳ZI<9gt76:;֧<B$lүg8,'qU+E'' xOWx-jsnE{ݯM>~}OrGc[S3,6l-_ ٯjmLNQb~T._ΙiWփkluX̾۵_s6e_{;xb>l_w}WZ_ˏ˱.Y"dߪm@^N~q$w}"1 dy<ڌɻ٠1E<1.Xt-kGkSYPNص۵M'̛OOI7a>?{;1#)l1-^ۖcۏ7Uݼx3~86joq(ekz6\d+;淋/6uOdݔ&qmwNOU< 5B2'!O B O B zݔx-y]LXpCdG! ]B!yXL-)?3ObEzͷ/OcʭؗeHAUX.> :qzq@.KLON<yfxRYD3isO $HKN:l޼%Yh1I}?/h v[_dڔ)ɟxb:yd[{ݝI}X46c?+d@C+ه'I3!c.oՇ~xW)UI}6͐ /_lR,*Cs7^6O&,+#Ny '˧zzIugJhcCc>N5 U/x>U^R9CsuO'5Mb^,rEL 'fM}ӦVZ_ %O,Ú^RcSB#7'G^G Hj>|8HXGy&g|:[[ɬ3PY㳪XJyɬ FfԲ&A?}m'%Y#fOMKw,etdDkݱt>F }5.D<Ԯt O녎9O?gqH&$Ǹ{wÓ>s 3)!7'Z[x蒋5%'sPT5 zёi O4oK|ڏskO~{to?ydR}M֨lΠ~_^R5 z5GR_<8ldI5 zk-:d2w8š&uA+OV䇩56f&M/:/Xqyb `MgL]h- |UC$GOMԍ'MX+zI(uI:dLr:&"IЋ\O] ։'G|$_Q4'.vF$41""Io[:uqx1_U`тka@rU2'ò6W\SIǸlɆ]S5!NbD'uD>ۄ'yO?+H,YmTO'd 3[O%OPK*xb'N$hK?qYx7_<,)<ՂMVĩ&5e yyG[“hBymy|׌/K/&kV'0DET5u) [TC/#?KRPE> UŖ2yb ~Ӫ 64O'os=gڭ 'y(?$Vޮ-ֳvo|aOo_w ~w~O?MO|߮(ҪbO&?i;Dz;Qr2<1;fϲ+#v=C7yVt?4~w/':#>zkӉOķcl|8;^UO}Ogm\j];xbr}(||mzf{Y|r3>y7o1#/c}:KگN޽l1 /[u߱2ۦy9;;O.cߵno]Ծ;־oc=fozdߣ;탵;ƾD׶6~Y6mw¼Wq^f=zvR[I,{;vcz区9{B*I^IoUU20't/! OB!OB! Bm$_I>^?j $$If!vh5555#v#v#v#v:V l @ t3ff0"65555p3ff$$If!vh5555#v#v#v#v:V l  t 0"65555p $$If!vh5555#v#v#v#v:V l  t0"65555p$$If!vh5555#v#v#v#v:V lw  t 0"65555p $$If!vh5#5##v#:V l  t065#p$$If!vh5#5##v#:V l t065#p$$If!vh5#5##v#:V l  t065#p$$If!vh5#5##v#:V l t065#p$$If!vh5#5##v#:V l  t065#p$$If!vh5#5##v#:V l t065#p$$If!vh5#5##v#:V l  t065#p$$If!vh5#5##v#:V l t065#p$$If!vh55#v:V 9065 / 34$$If!vh55#v:V 4906+5 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+5 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+5 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh55#v:V 4906+,55 / 34$$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :V+l t6,5 5 5 5 $$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4}$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 653%4}$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 653%4}$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 653%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4$$If!vh55 5~ 5 #v#v #v~ #v :V 6,53%4DdV  3 C"d88eDyK <http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/amend/1997.htmyK xhttp://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/amend/1997.htmz$$If!vh5&55&#v&#v#v&:V 6,534az$$If!vh5&55&#v&#v#v&:V 6,534az$$If!vh5&55&#v&#v#v&:V 6,534az$$If!vh5&55&#v&#v#v&:V 6,534az$$If!vh5&55&#v&#v#v&:V 6,534az$$If!vh5&55&#v&#v#v&:V 6,534az$$If!vh5&55&#v&#v#v&:V 6,534a3@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z }e Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ @ Heading 2,Heading 2 Char Char$<@& 56CJOJQJ\]^JaJV@V 2 Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJJJ  Heading 4$<@&5CJ\aJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No ListO D'Heading 2 Char Char Char Char056CJOJQJ\]^J_HaJmHsHtH4 @4 Footer  p#.)@.  Page NumberB^@"B  Normal (Web)dd[$\$4U@14  Hyperlink >*ph<OB<  t-129fettdd[$\$6OR6 t-98-2dd[$\$6Ob6 clanakdd[$\$8r8 tb-na18dd[$\$2O2 t-98dd[$\$<O<  t-129sreddd[$\$2O2 mn-3dd[$\$4O4 t-109dd[$\$>O>  t-98-2engldd[$\$>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH**W@* Strong5\j@j  Table Grid7:V#0 .X@. }eEmphasis6]4"4 }eHeader " p#TC@2T }eBody Text Indent#$d`a$aJ\R@B\ }eBody Text Indent 2$$d`a$5aJDB@RD }e Body Text%$a$CJaJmH sH FVaF }eFollowedHyperlink >*B* ph6r6 }eyellow'dd[$\$44 }egreen(dd[$\$.@. D'TOC 3 )^.@. D'TOC 2 *^<@<!8KTOC 1 + d# 5mHnHu.. 5+TOC 4 ,^.. 5+TOC 5 -^.. 5+TOC 6 .^.. 5+TOC 7 /^.. 5+TOC 8 0^.. 5+TOC 9 1^VO!V A Char Char*5CJOJQJ\^J_HaJmHsHtH F`{d=hjDl`oprrVuvwy|m~e +`AMVaԳP/*66U{&;? iwjZt j ^ |FUe)**|00258::<<=|>@@#BCDKL4PzUV#W4WWW?XAXZ1[o\\dPe(f4ffgkiiowPxx{| ~yÀvʇ^XƎ6bl٫e6ܶUܽ&sCG'{Nz(XB46 4  g  I jG !!%"Q####$$)n3_CCdDDDSE_GcH[IITJLM5NO[PShWjXg\^a`ddgQh&lAlYmn p qq,vjvw{|y}_CՈYiX4gg  *1C_"­. .]P^kv@1Tq*SE/Z"AIY $(3*3CfD2F^FFpHQ|WZZ[^^3__Gbbfghno6o1r0suu}0v֍Ɠ%LGZޠN֣C Ҩ8a"$w#v&r lwd"m#$%)*+.-k-8/ 080i012N2223C334!55 67d889:;<<Q==w@@BqCrDDDIIyTe  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmopqrstuvwxyz{|}~h X  ZYPE= $"&&*/0 6NFP}SS@TTUVIWYdZZ\`6aDb_b~b%dAe%fix(yMyyzz{{|(MȄ+:HUcwͅ܅ J|Z50~3;!@_~D~7Wy-&:O{ +B^*=Qm@q2u0|Apc7N:l:&o&&](()"0y1124689;y<<>@AaDFGLHlIIGKKM)NNQbWyXoY:Z [_[[^\e],`b`z```ijRjdjsj*kRmoqgqrwr-uvww&xxYzH{}~7+`-3CVi/F^nnj jAΐ^Ex:<ŘrН9eݞŢЧUf{LvŰNw]l@B 6l5BUqblG3QbstXy|3bZ=fXt< "!+""m&(-..X/0[00367:@C?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~hhh  $"***:FP^R}STYdZ6aAejz|(:Jڌ-;_7-^=2pcl#:&x/8dBMbW^\`i*kgqwg+++VnjA^<{Ű5bGt3bb:ZX< (X/3=:?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcd>efghijklmno pqrstuv4wxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrystuvwxyczv{|}~vDe?;? !"&!"&!"&!"&!"&!"& !"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&! "&! "&! "&! "&! "&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"& !"&$!"&!"&! "&!!"&!""&!#"&!$"&!%"&!&"&!'"&!("&!)"&!*"&!+"&!,"&!-"&!."&!/"&!0"&!1"&!2"&!3"&!4"&!5"&!6"&!7"&!8"&!9"&!:"&!;"&!<"&!="&!>"&!?"&!@"&!A"&!B"&!C"&!D"&!E"&!F"&!G"&!H"&!I"&!J"&!K"&!L"&!M"&!N"&!O"&!P"&!Q"&!R"&!S"&!T"&!U"&!V"&!W"&!X"&!Y"&!Z"&!["&!\"&!]"&!^"&!_"&!`"&!a"&!b"&!c"&!d"&!e"&!f"&!g"&!h"&!i"&!j"&!k"&!l"&!m"&!n"&!o"&!p"&!q"&!r"&!s"&!t"&!u"&!v"&!w"&!x"&!y"&!z"&!{"&!|"&!}"&!~"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&! "&! "&! "&! "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& !"& ""& #"& $"& %"& &"& '"& ("& )"& *"& +"& ,"& -"& ."& /"& 0"& 1"& 2"& 3"& 4"& 5"& 6"& 7"& 8"& 9"& :"& ;"& <"& ="& >"& ?"& @"& A"& B"& C"& D"& E"& F"& G"& H"& I"& J"& K"& L"& M"& N"& O"& P"& Q"& R"& S"& T"& U"& V"& W"& X"& Y"& Z"& ["& \"& ]"& ^"& _"& `"& a"& b"& c"& d"& e"& f"& g"& h"& i"& j"& k"& l"& m"& n"& o"& p"& q"& r"& s"& t"& u"& v"& w"& x"& y"& z"& {"& |"& }"& ~"& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& !"& ""& #"& $"& %"& &"& '"& ("& )"& *"& +"& ,"& -"& ."& /"& 0"& 1"& 2"& 3"& 4"& 5"& 6"& 7"& 8"& 9"& :"& ;"& <"& ="&!>"&!?"&!@"&!A"&!B"&!C"&!D"&!E"&!F"&!G"&!H"&!I"&!J"&!K"&!L"&!M"&!N"&!O"&!P"&!Q"&!R"&!S"&!T"&!U"&!V"&!W"&!X"&!Y"&!Z"&!["&!\"&!]"&!^"&!_"&!`"&!a"&!b"&!c"&!d"&!e"&!f"&!g"&!h"&!i"&!j"&!k"&!l"&!m"&!n"&!o"&!p"&!q"&!r"&!s"&!t"&!u"&!v"&!w"&!x"&!y"&!z"&!{"&!|"&!}"&!~"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&D(>vD N'YA^dmv|ރɆHyҵRYqle R!*3<D MVI^g4owyZ%pű7ueI$n%H.K7>@HPmX/bjOr{gi>'#kW` d#;*2<5FFKPY_fn2sx|ٍ/٣FZȴxtY?s - (3>CC-NUVeHrb~9diM; Q )D117BKS'W_hcrV{ ͮYз1# 3#+46v<DLMPG[kdnx5ݑ%6VD0 Q"+3;.DpL%V]fpC{>ެO/<x c$s.{8MB8MX`is|&v Ѻ7)pI ?  " - 5 = F 6Q \ f p |z  ] a ܼ L o   ' # , 7 j@ IF P Z b j Qr { Y Q ̧ J F # p   ! ' - n5 < BE L U .^ be mm |v r y U ^ = m     5* U5 *= EF R 5[ e p | Ԛ  ) *   1  & - 5 = `F O R V -^ Yg q ez Y t  z I R n$t,3;F6PZAfpvbޯR5jX "1/C8hBKU^hqz(gH l<lA]>lDHC%*6?H^SZ~ckuV !v, \"!G< LE$K%.6>FqPX^fow}Q3H;U^)N32p 0!-C;F^Rm_kku{}&{)s Q'2<EHR]gp)z$Ӟn~G$4Kq dg!'-5<CMT]Ke#nvG}lJ(|>8Xb!&,2F6;@FJ_SL[cm"u3}f͌`MggYyei&    w e",9 z!"z#k$%B&'*(<)_*+*,m-=./W0%1b2M3+425+67389:;j<v=> ?@ABCD;E=FG>HLIJrKLM+NZOZPQRSTf UPVWXYFZt[c\]^3_k`la bc1def[gv hi0jklmnopnqr stu?vwx>yzK{|}6~hh iyh/Io #| gy (uw`| 9 @i |s  7 {- z ;v 35+{y@cu" { ]   5    ' !M",#d$%&'f()m*-+,+-.T/h012345k6789 :;<A=>?@AzBC DEFGHIJiKLMNO,PQRoSTUVWtX YZO[\]^_`a bcde@fgh"iwjklmnopqrstuvwxyzl{|}c~e 2t \ G   )  1-oVz tQ:Yd&  1XLqgt`  Q+ / )g-p u    ~g Z)1 v!"#$%~&'()*+,-./012(3o4H567896:;<=h>?@bABCD EhFG&HIJKmLMNOPQsRSTUdVWX{YZ[m\]^_`sa=bcde fghijklImnop q@rvstuvmwxySzr{|h}~ru+#$%&'()*+CDz{|}~vDDDFZGJL1OO-R`S\]]]1^2^3^4^5^6^7^8^9^:^;^<^=^>^?^@^A^z^{^``a=cg@hHlmrZuv†ÆĆņƆdžȆɆڊ2I0xWۚ0Kq89]$%;!5ΰϰ.f,-O89HX*G#Ylc*>12-xWKk!l+8STUVWXYZ[\]^_`abcde1+j l  a LMNOPQRl K&L'**++++C.0257=%@%BCDDDDmGHKN6PR3T|UEXcXdX4[?]defgiii lmmnn4ooq[rrsWstSxyyyzz|{Nyv߅ovƊZ9ϐАm“I"6ݫiЬQ0 8&߶YZ߽.DEWE@IOII^  jJ $W%X%Y%Z%[%\%]%^%_%`%a%b%c%d%e%f%g%h%i%j%k%l%m%n%%2((( )<,H./13=6=======>>>K>[>\>]>>>>>>>>???M?N?]?^?_????????@@#@-@.@H@R@S@g@o@p@@@@@@@@@@@@@@BDcGIOPPQQQRbRSlXmXXXi\]#aYceThjnquyz^ >kZ6ii"#,TMҝs 25'=M`bTklV45s ]^,VWjkSTGout      @AcB!%&(;***+,.0R2222456489K;<s=N@jD5FFNJKMOKPQRW6ZZ^`8adegKjlno8o}ooo+pippQq3rr2swssbt\uuuqvwy6zJzqzzW{{||||||||||||| }}C~2xyHٍ$ȓ•N7\Pأ٣)nT´ôĴŴƴǴȴɴʴ˴̴ʹδϴдѴҴFLMWX׸ظwxɻnoyz CDNOt'(\lm|}> )QR\]~  56YZDEST34,_`aA}12=>PQijuv9TE!"#$QR34=>IJ|}L'(34LMS*+,de=>IJtuklwx#$S;<$Au9:;ef   s  8Mhi676 !,-\];<GHlm  efqr[\ghj%C  !" " "*"+"##)#*#D#E#$$$$$$u%u&v&&&&&((!("(B(C(((((1)2)=)>){)|)r*s*~****,,,,,,,,,--+/0133I4 567::#:$:.:/:Z;[;f;g;;;T<>>>>>>>k?@@@@@@ @+@,@G@H@@@@AAAA&A'AAB8C9C:C;CC?C@CACBCCCfCgCCCD E EiEEGGGGGHIJJKKKKALvL4M,N-NOOPPPCQ~QQQQQTTTTHVIVJVKVLVMVNVOVPVQVRVSVTVUVVVV0W1W@XYZ ^_befffffffKgg3hik|l|mLnhnunoApqqrHrs:t#uuvwwwxxxx-yX{|||A}S}b~~~p'm{i9()~݌uv/C#$bcmnTU_`ޒ(ȕɕƖǖіҖ  NOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcd`ǛOÞCM!hisˢբLV>HLW%#.FѫM k&H)(^i/ xXY gor MP;Kv$/p6it,$._V`fis"]7 !+,^_ijPm n x y       l m w x      s&'23DOP/0;<CKLMNOPQp^k  c d n o  !!!!!!!!!\""(####H$$9&:&;&<&p&q&{&|&F'' (!(_(`(j(k())))))++4+5+?+@+,,,5,6,A,B,,,,A-->.?.J.K.r/0000D11122333 34444566666%7&7*7+7,7-7.7/70717q7r7&89`;h< ==|>}>>>>>>?@@#@$@&AaAABBB>C{D|D}D~DDDDDEEEEEEEE F_FFnGGH I III"J#J-J.JKKKKKKKKKKKKBLCLNLOLLLLLOMMENFNQNRNyOPPPHQQQRRSSSTTTTUVVVVVWWWWWWWWWWW W!W"W#W$W%W&W'W9W:WlWXXXYYZg[\\]^^^`abbocycdaekeyf@gJg6h@hhFiDjNjjllmTnnyop!ppqcrrss[tft|uvvZ[efw=34?@"bh[eWa75>JT:DJMW      y ;  ep23 _3iCBGQ'   t"~"##%%/%y&&&& (()**E+P+++W,,[-f-.0001122334S55666666666666666666666666@77}88999:s;0==???@AAA>BHBCCCDDDEGFQFFGHHII#JJK"KeLpLLMWM;NFNOOPPPPPPPPPPPPPPPPPP+Q,QZQQR4S5S?S@SSSSST UcUVWWWWXXXXZE[F[G[Q[R[[{\\]^^^^____`abbbbc cccccccidjdkdvdwdffffffff-gg#h$h/h0hhƖJr}+69,7kٝTU`a}~|%w"-qrstuϤФp{|^56 +56ծ&'12+.l|}EFPQ-.89+ٸ[\gh#  {q=;zVXYcd^'23;!"%&12F&'23,()45ljkvwyz"m !,-g][\:[\fgbcmn$%J&EPQ&BCDOP%&vw@   # $ / 0    !   2     EFGHIklv5E, 5eQ~M) S!!\"l"""}##%%%['(((((D(()*;,, -v---E..;/\//50i0l1u11235 55;6Y6667799>:R:k:::;;;;(<<===>b?k?A@[@@ABNCXC-D.D8DEE FFFGGGHHHHHHHZJUK LoLpLLLLnMM$NNOPPPPQQ Q!QRRRRS1TTU>URUUUUVV$V%VVVWWWWWWXXXXXYYYY>ZZZZZo[p[[[[[[\ \\]]]]]^ ` ````aaaabbbbccccQdee3f4fDfEfffffffzghhiijklmn-ppppppqq&q'qqZrss*34>?C|xy ҬӬݬެʳ˳ֳ׳ !"ef ɵCDNOҷ pB>+h8R i? KgN YK|"UPZ[huT7NOZ[  |D?<=>PQ/0FGH\]C#$;<DFGHwx@7}"g~vwxyz{|9$b       p q { |       T U _ ` HIST",-O#$%[\fg  p[>?JK0'()BCNOcklwx     !!!!{"Z##m$x$$$ %%@&(m))**O+Y+,-s.z/e0000124457q8{8c9P:<u<=U>_>@}@@nAxA BMB+CCDE9FCFGHHHRIJJ8MNWPPxQJRSTrVWXXY&Z1ZZZ6[[7\B\}]^__``aabbzcAddmexeeeeee"fmmInSnoohoro*qUr_r uuuupv_wiw]xx*yyzs{}{||}}}~~~XcĂςPІ{ʇˇ͇̇·:;i։Z[ŋX$%&CDghF:;EF?@JKCŕƕjkuvwxab34Лڛۛ23=>:;FGPQ\͠Πq¤֧QSx۪    udeopǯȯ<=GHʰH±ñͱα  дŶƶO0klwxźƺǺȺɺʺ˺̺ͺκϺкѺ@ATU_`8c۾ۿ*4501;<;3=>xM !67BC"#./6CDEFGHA)*45!"^ !?@Lpq{|12<=}klIJV|}~q34@LWXmnz ./WXY  BC56)IJUV       = > I J  E           S 9 : E F V W X c d W X c d ~  9 : E F   ?   N  \  6  G     Q Z      1  h k D E F P ! ! ! " " $ % % % & ' #' ' ( ) ) , - - - - . . / / / / &0 b0 {0 0 0 /1 1 1 q2 2 2 2 2 #3 <3 _3 3 3 A4 L4 g5 5 5 [6 \6 .7 7 7 Z8 e8 -9 9 5: @: ; ; ; ; @< K< L< < M= = = = = ? >@ ?@ J@ K@ A A A A B B B B C C C C pD /E E VF WF bF cF F F F F #G G \H H #I $I kI 6J K K K K K K K K IM M M %N ġ š g h  a   f & ' n o  m ˴ ̴ 1 2  ) * : ; ^ * + ۼ ܼ   2 3 D E i j q r ) *     q r   9 : n o F G 7 L % &     = > L M 5   & ' > ?  : .    | } 0 1 2 < = E F I J B h H I N O  o p t u          n         Q    + , i j u v H S T P Q \ ] ! " P   x y   ,        !    :   g h r s p q           k l & '   N O       k    `! " " " " ?" @" # # # # # $ $ %$ &$ :% ;& & & & & & ( ( ( #( $( ( ( ( ( ( ;* <* m+ n+ y+ z+ l- m- - 4. . . . ^/ _/ 0 0 1 1 (1 )1 2 2 3 q3 94 :4 5 i6 7 7 7 7 (8 )8 48 58 8 !9 9 9 9 9 9 : : q< r< }< ~< G= > > > > 5? 6? A? B? i@ j@ u@ v@ A A A A uB vB "C #C .C /C C C C C C C C C C C ^D E GE E E E E E E E HF IF G G H H H H H H H H H H J J :L ;L qM rM O O O O )P P zQ {Q S !S T T T T !V "V ,V -V zV W W VX WX iX jX tX uX Z Z Z Z Z Z Z Z Z [ [ \ \ \ \ ] ] ,^ -^ ^ ^ ^ ^ _ _ ` ` ` ` qa Bb Cb Nb Ob b b b b c c c c Id Jd Kd bd cd nd od e e e e f f f f f f f f f f f g g g g h i @j Aj j j j j j j j jk uk vk k k fl gl l l l l =n >n o o o mp np ;q C D N O Շ T 5 Ê & ' 2 3 L M X Y ! , - [ \   , - 8 9 = > 9 : E F    ֖ ז ʘ ˘ [ \ D E Λ ϛ ٜ ڜ ۜ ܜ P Q  q + , 6 7 , - ΢ Ϣ ƣ ǣ ѣ ң G H ۥ ܥ ɦ ʦ ̧ ͧ ק ا   & ' U e      & ' = > I J        ׶ ض 4 5 6 [ \  [ \ ̻ ͻ ǿ ҿ ^ _ i j * M N O d e o p v w    * + / 0 : ; 3 4 > ?   B C M N O P [ \ v w ) * 5 6 ^ _   7 8 , - 8 9 ( ) L M l m 9 : E F M N Y Z 0 1 < = > ?   V W X Y Z [ #  ! E Q J q { * = G D U    d     p I T '  ! ,  z {   | h X c      m       ] h    7 B   E  D O  ! ! ! " " # # # $ $ % R& & ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ?( ( ) * s, - J. . (/ )/ G/ Q/ H0 T1 1 2 2 2 2 _3 i3 W4 a4 6 6 7 7 +8 58 9 9 9 : : w; ; < < < < = %= = %> > > ? nA yA 3B C )C DD OD BE ME E F 9G G G 3H 4H 5H 6H 7H 8H eH fH I I DK K L }L ~L L L L L L L M M N N N O O O O $P %P /P 0P iQ jQ LR MR {S |S S S 8T 9T :T KT LT VT WT U U V V ~W W X X X (Y Y Y Z Z Z .Z /Z 9Z :Z mZ nZ Z Z Z [ [ [ [ >\ ?\ \ \ \ \ ] <] `] a] k] l] -^ .^ L^ M^ W^ X^ _ _ x_ y_ O` P` [` \` a a a !a a a a a a b b b b b b b b c c c c Ke Le Me be ce ne oe f *f +f f f f f 5g 6g g g ,h -h 8h 9h [i \i j j j j k k Kl Vl Wl mm nm ym zm gn hn sn tn o o o ip jp $q %q 0q 1q q q q q q br u u u u Jv Kv Lv qv rv |v }v v v x x `y ay ky ly y z x{ | | } !~ ~ ~ ~ ~ ~       q r p q $ % / 0 { | D E F P Q ˅ ̅ P Q R S y z < = \ ] m n     a b Ɏ ʎ   r s ~  T U ` a - . 7 8 × ė M N Y Z " T ߙ J U V ] ^ < = I J Ý ĝ ŝ Н ѝ ۞ ܞ ̟ ͟ Π Ϡ T U ǡ ȡ V W b c ` a     v w x y ѩ ҩ ө x y  } o z { :    + 6 7 $ % 0 1 ! " ۴ ܴ ; < = } ~ 2 Ӷ  ͷ η   ӹ .  j <  ھ    p  w   1 2 v ! - . W X q r ( S t ` a ^ _ - . l m = > u v O  T U i   C D i K i  S T p q   v w x    W X  _ ` n o - / 0 L C D V W   K C 4 m n { | ~  J 9 = + x  E F # $     ! 5 6     ? @ . f     n 0         ! "                             < w      $ %      / 0 : ; p #  9      y     J  @ A K L      4     5 6 @ A ! Q" R" ]" ^" " -# z# # # >$ $ $ $ $ $ $ t% % & & & & & @' ' 6( ( ) 5* '+ + + + + , - ~. . / / / / B0 0 1 2 2 2 2 H3 I3 T3 U3 4 U5 V5 a5 b5 G6 H6 S6 T6 7 $8 %8 08 18 8 89 9 9 9 9 : : ; ~; ; ; < O< P< Q< R< S< v< w< < < = = )= *= > > > > > > > > > > > k? ? A A "A #A B B %B &B B B C C C C C C D DE F G G G G I I HJ J J yK CL xM yM M M N N ]O O P Q Q R S T T T T T *T +T T T T T .U U &V 'V (V )V 4V 5V uW {X |X X X CY Z Z !Z "Z 5[ 6[ A[ B[ 0\ 1\ <\ =\ \ ] ] D^ ^ ^ ^ ^ M_ N_ _ _ qd d d d d d d e of f f f g g h 3h h i j k 0l l l l l m n n n /n 0n :n ;n Fo o o p Cp p p q q .r ~r r s t t t t v v v v v v v v v v w x -y .y 8y 9y vz { | | | W} I~ J~ U~ V~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~  À 7  # g q r $ . / % & 0 1 S ] ^ Α v ؕ J Ė  U V ` a И ј ۘ ܘ ǚ Ț Ӛ Ԛ כ ؛ Y d ٜ i j u " - ΢ ٢ ߤ N Ϧ { ˧ ̧  ݩ O ֪   Q ï ͯ O Y 9 C 3  g  ӵ ݵ   x U * : u   % j @ K   E P ) s ~ ; F  J # h 1 , d o * ' 2 '  ] h  L w  c  ~  a b m p o p { 2 =    y         ] ^ a 1 c d n    5 6 7 8 B C               ` Z    ' p     1 2 < = f g r s ^     [ f g  g      - + , 7 8              @ [ ! ! ! ! ! ! " " Z" [" " # # $ $ $ % % & & & & & & & & a' b' ' ' I( J( T( U( ) ) ) ) ~* * * * a+ b+ l+ m+ , , , , - - - - . . e. / / / 0 0 1 2 2 3 3 3 4 q4 4 4 4 5 `5 5 5 6 6 7 7 8 8 `9 j9 9 9 9 ; ; (= = > R? ]? @ @ @ A A A B C D !D E E `F kF GG RG G G G H I UI NJ XJ K M M O O O O O O /P 0P P P P P P P P Q Q .Q /Q 1Q OQ PQ RQ Q Q Q Q Q Q R R R R R R R R R R R R S S S ?S @S BS hS iS kS }S ~S S S S S S S S S T /T 0T 2T T T T T T T T T U U CV V 9W CW X X |Y Y kZ uZ [ [ \ \ ] ] l] m] ] ] ,^ -^ ^ ^ A_ B_ +` ,` 6` 7` a a a a a a 8b 9b c cc c c Vd vd wd ae e e e f f f f Xg Yg g g h i j j j j j k k l m m m m n n n n o p p p p ^q q q q q gr hr rr sr r r r /t u u u u v v v v %w rw x x x x Fy Gy Ry Sy Yz Zz ez fz q{ r{ }{ ~{ | | | | } } } } .~ /~ 0~ 1~ |~ }~ ~       r  ?  %     k  F   N O Y Z Œ ƒ  k ŕ ƕ 2 * + 6 7     L M N ޞ Y w Ơ [ \ ] E F t u  g h Ť ) q r  6 Z g h g /  J K U V s t ~  1 2 \ ] g h   ͹ ι ٹ ڹ ~  ͺ   » û ݼ ޼ w x e f q r     y z m n y z _   0 1 < = S T _ ` \ ]  % & i j   ! "     H I v w r s t u  # H I S T * ` q r Z [ x     7 8 F G Q R _ ` -     0 1   ) * K ` % I o p      E F Q R   y z a b m n # $ / 0 0 +,`almvw12rs~U; <     8 _ ` -.:;FGR]wx&nN6  $ % j!k!"":#i#####$$$$%%%%&&&&&&&&''&'' (l(F)G)R)S)l)m))*Q*R*]*^*k+l+w+x+++t,,,,,,,M-N-O-v-w---$.%.0.1......./0:2;2F2G22233v333y4z45557777z8{8|8}888999999 : :::::;;;;;F<<-=>>>P>Q>>x?y?????@AAWBB+D,DEEFFFFtGuGGGlHwHxHII K KKK8K9KKLOM]N^NiNjNNNEOOOOO5P6PP?R@RRRxSTTAVBVWWAXBXMXNXXXXXXXXZZ\\I]J]]]f^g^^^#_t_9```ccccdd5f6fAfBf,h-hhhiiXiYiiiillmmnnoooo6p7ppqrZs[s\ssssssssssssstt=t>t?tCtTtdtftgtltsttttttttttttttu,u-u.u/u0uDu^uaubucuouuuuuuuuuuuuuuuuvvvv!v8v;vv?vuvvvvvwwyyyyygzhzz{|3}}}~H:;:;FG67BC./:;ab֊ȋӋԋ&'23`aΏ `12klwx͕qr}~)*ӘԘUPÚĚJK`a$%ĥťХѥۧܧcdթ֩ijuvǫ ɬʬ)DOAޯ3  3R;<bnoyzKL  R:QR8CD*=`#$56AB  _Lw:;ijbc     $%n=>mnyz  |},{|/0cdrs~V,:W/0;<78CDEFQR'(z    c d o p s t     LMXY~$%jkvwvw9:jk@ABCDOPabmnYZef:;FGf g U!V!""X"Y"""""1#;#<#O#P## $$%%@&a())2*Q+v,w,,-0/1/;/>?_@AgBhBaCbC D DDDo?ooooo_p`ppp^r_r`rvrwrxr1s2sLtMtatbt*u+uGuu=v>v?vLvMvXvYvwwxxyyzz{{||/}0}}}O~~܀5ہ !ƅDž()`aˇ(`_`)*ӋԋՋ̌͌78؍ٍef&'͑ΑΓϓГJKЗїHInxyўҞӞ !ŤƤJK5678RS:;:;[\{|}~ѵ`akl"#klmwxUV`aBC*+56ǻȻ^_ijfvwfg01;<()"#\]hiNOtYZef\]NO{YZkl/0=>CD]^ij4545@A"#./78hiVW !*+RS]^xy4~()KL)*BmnNOYZ >?IJ67ABFGQR$`fablm    g  ` a 1 }   s  tuuvEF !DEOPcdefpqLq&'lm l^&'12=>HI/01<=q r } ~ " """""##$$$$?%@%A%B%C%D%E%F%G%H%I%J%K%L%M%N%O%P%Q%R%%%I&&&=(q)*+./(012p3|45555s6t6u6v6}6~66666&7'71727889999::i:;;;;;;;;<<<<====??@@&@'@4A5A?A@AyBzB^C_CiCjCDEEE#F$FFFFFFFFFFHHHHIIIIJkJwJJKKKKILJLMMMN+OPQQRRRR^S_SSSSSSSUUrVsVVVVVVVWWWWW>X?XXXZZZZZZZZ3[4[[[=\>\I\J\]]&_'_2_3___````aaaabbbb}c~cmdndddeeeefffffffff}f~ff1gghhhhhhhDjkkllmmooppdqeqqqqrTrUrsst tt`uauuuvgwhwxxxx.yyyyd{e{||l}m}~~RSN1uvވ߈;<‹ !]̐͐`aKL9: !"`arsvwϝНT:-.!"XY12ʥ˥,-uvrs\]o\]^wx'( !ab !ùĹ"#89pqͼμbc!nH !`a^gh'({|5YZZfg~     ST1[\fgRS&'12]^hi9:;<fgNVWab  *+qr#$!"=>HI !RS]^cd !bcnoBCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVoUlmnxy0 1 ; < g h r s         +,67 nzKLVW=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRS)$Sg j (!)!3! ""#$$A%K%;&&&q'''(()j))) ***%++++T,,-F....W/a/0012&313333 4p4{444555788-9:':::H;S;;E<<<>*>Q?\?:@E@AABBBBCCXCCcDD7E8EBECEEFF+F]FFFFF HHHHVHHJJKKLKVKWKLGMN'O(O2O3OwOOOPePfPpPqPRQQQQQRRRRiSjStSuSS[TTTTT$V%V0V1VWW W!WWWWX(Y)Y4Y5Y4Z?Z@ZZZZZZZZZZZZZZZZ[[\]]]]]^^^^A_B_____``R`S```aa%a&abbbbbb:c;ccchdidddeefffQggggg)h*hhh?@ABCDMNCDCDNO78lmwx&'GH34>?\]tu,-  34lmABUV`a'(hist$%/0'(cno^_'23pq|}'(@gr  ;#UEg*+56Yt p   n o y z = S     OPZ[dM,t L M W X  0!Y"Y#H$I$S$T$%%&&'(((() +U,,--"-#--.//%0001l22 3^33455f66J77"8?999i:C;<<<r=?>?r?@@iAABB@CACLCMCCCD)DDDDDDEFG2HHIIJKK'K(KKLLLLuMMM9NrNOODPvPPPeQ^RS|TTxUUdVWWW0YY4Zd[3\4\F\G\']]A^x^_m_____`ba[bgchcyczc7eefhhhiiijjjj k kkkkmnnpqsrssszs{sssss]t^titjtttttkuw~xxxxyS{T{_{`{#| } }}}=~>~I~J~pq|}01<=<CքGHRSrsч҇܇݇މ߉6no΋ϋablmablm()45#ڒےm!"-.ٕڕ*+  OP[\>?JKÛě"i)*yΣϣߣkl|}*+;<§=ͨΨ{|W:;LMdevwqr$67HI²}G?@JKghrsh}ܼ !6q./@AVnMNYZXci&Ze%0JUQ\KL{{9:ABOPZ[|:`En*Y4B;)&')v V\[B;=)*452^Yhist7v?F h (   G    %     DAo 7)4hkllK=>IJ|   !!##)$$ &r&'''2)3))/*t+A,B,M,N,-...i/t/u/,0-08090012E3V4444455 5 55577j8{:|:<<<<<<<<<<<<<====>>u>>_?p?@AB B BBnCyCzCDDDEEEEEFF>GGGGG8H9H:H;HH?H@HAHBHCHDHEHFHGHHHIHJHHH>IIJJKKL)MhMMM'N>OOOPPQFQ:SSDTTU/W>WX[\]^^`a!c9ddHeRee[ffghi#iiRjjjlKmUmnnnoooppeq#rrJsUsssssssttuVuu8v9vww:x;x#y$y(z)z{{||||||||| } }"}N}\}}}}}}}}} ~~<~X~~~~~~8j}"F݀DZ[jz܁݁8ǂ?IJlms†͆R‡ׇ#2LULjֈs؉VW6iޏ',ڑۑܑݑޑ<=B$8Ohڙ;Ȝb.ĞŞƞǞȞɞʞ˞̞͞ΞϞОўҞӞԞ"#WánuĤ:Ur ިcoήӯԯf'`Աvw'c Dwѵ,=n35b˽GF,lop*%^tKWGU STEF}#$`dVY?lo4DENb/)Y6JK>67[0 qqfyz     [Ak  "7X`abcdx0Mq r z   !g!{!"M##k$%z&&%''!(((3((()**^++ ,B,C,K,,"-)..*/7011J1J2\3 4445O66Q77738)99 :s:5;;;<<<<<==>S@T@\@]@@0A1A8A9A_AA"BHBiB:C;Clwop{|>?JK:;FG~HIPQ\]kl8FGRS !Y  %%/At9W7e0UhwFv<-6v('78aXx| B U b  % "AKLMNOPQRSTUVWX8G}J({'zd*v_$pcy   !b!!"h"""q##$_$$%8%%%&r&&'Z'':(x((")m))*5*]***+D++,,,0-m--.f...=/// 0<0m001%1o112P2223G333444#5\5556F6677@8h8889Z99 :C::::@;;;;*<<<=U==>i>>[???5@{@@'AqAA)BmBBBuCCDvDDDD:E|EEE9FFFG0GGG!HVHHHHI^III&JhJJJJJJJJJJJJ K K+K,K.KRKxKKKKKKKKKKKKKKKL'L(L*L3LVVVWV[VdVpVxVyV{VVVVVVVVVVVVWW W W-WPWsWtWvWWWWWWWWWWWWWXXXXX"X#X'X4XDXQXRXTXfXXXXXXXXXXXXYYYY%Y0Y1Y5Y>YJYTYUYWYoYYYYYYYYYYYYYYYYZ-Z.Z0Z[B[E[H[K[L[N[k[[[[[[[[[[[[[[[\*\@\A\C\K\T\]\^\a\g\p\u\v\x\\\\\\\\\\\\\\\\]2]M]N]P]X]`]f]g]j]s]]]]]]]]]]]]]]] ^^%^&^(^T^^^^^^^^^^^^^^^_(_?_@_B_L_V_`_a_d_o_}___________`` ``+`<`=`?`]`|```````````````a,a-a/a8a?aFaGaJaOa[a`aaacaxaaaaaaaaaaaaaaaa b#b$b&b.b8bBbCbGbJbMbSbTbVbibbbbbbbbbbbbbbbbc;ccqcccccccccc d$d:d;d=dLdSdfdgdkdtdddddddddddeeee e-e6e7e9eVeveeeeeeeeeeeeeeeefff!f,f7f8f;fCfVf^f_fafyfffffffffffffffg/gLgMgOgXgagigjgmgyggggggggggg!h-h.h2hDhZhmhnhphhhhhhhi i iii)i2i3i5i>iHiPiQiTi\imiviwiyiiiiiiiiiiiiijj j1j`jjjjjjjjjjjjjjj k+k,k.kHk[kckdkgkok{kkkkkkkkkkkkkklllll/lGl]l^l`lllllllllllllllllmmmmm)m1m2m4mOmgm~mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnn#nFngnhnjnqnznnnnnnnnnnnnnnnnnnnooooo.oGo]o^o`ofoto{o|oooooooooooooooooop3p4p6pApOp\p]paphprpzp{p}ppppppppppppqqqq0qOqmqnqpqqqqqqqqqqqqrr r"r+r4ruXurusuuuuuuuuuuuuuv0vOvPvRvZvbvhvivlvqvvvvvvvvvvvvvvvvvwww%w/w8w9w~T~U~W~`~i~q~r~v~~~~~~~~~~~~~~~~~4Mefhqz.]^`gntuxˀ!,-/MjŁׁ78:CLUVZakrsuǂЂڂۂނ  %-235J`uvxƃ݃ +78:]„̄̈́фۄ*CDFPZefip{ׅ؅څ6NOQZbjkoxņƆȆ߆   '(+6DMNPkɇʇ·և'(*7BMNRZenoqƈψوڈވ 124=FNORbo{|~Չ։؉  /;<>`nz{~׊ (178:TkNjȋʋ ,-/8AKLOVajkmČ̌͌ь֌*+-3;ABFO[degύЍҍ "9QhikvΎώюH^_bkwЏяӏޏ   "9OPR[dlmpÐ(),3>FGI`y̑Ց֑ؑ !"$/9CDHNW]^`s’Βْؒے&-.0Su˓1Ndeg”֔*78<]ƕ  #$&EaȖӖԖ֖)*,<w̗͗ϗ/abd{ʘ1LMO]ftuyș3FGIbzšݚ7CQRVcsۛܛޛ  )235OjǜМќӜ'015>JTUWpŝ՝/04<GPQSg}Ҟߞ568FS_`cizşƟȟܟ I|ˠנ 8OPR[emnr{šޡߡ!:RjkmsyȢۢܢޢ !"$<Tklnt{ǣ"#%@]xy{¤ "#&/<DEG_w568e˦צ 4Z[]_§ڧ &;MNPtӨ  8Qghjs|ѩ !1>?AIR\]ahzͪΪЪت'/047:VWYs5STWjy̬679ȭ   .235Rl&'*2DLMOoïͯ֯ׯۯ $@[\^d{Ӱ8_ijl߱&')LqIJͲӲԲֲ09BCGNX`aczųƳʳӳ߳78:EP\]_`abcdefgh{|=ʶ |]J8?PCg:tBF-)8u,Ji_whYHI U.i*]lfL F#y? een#n#n#n#n#n#n#n#n#n#tn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#"n#O n#E(n#n# n#n#n#O n#'Opn#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#$4n#n#!0n#{ n#;-@n# n#O n#݄n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#,n#n#n#n#n#n#n#n#E(n#q$n#E(n#n#q$n#n#n#n#n#n#n#8Pn#n#n#n#n#$4n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#;-@n#O n#E(n#n#O n#q$n#n#n#n#{ n#n#{ n#n#n#n#n#q$n#n#n#!0n# n#n#n#n# n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#O n#O n#{ n#n#n#"n#n# n#n#n#n#n#>n#>n#>n#>n#>n#>n#>n#>n#>n#Yn#n#n#q$n#"n#n#{ n#O n# n#O n#q$n#n#n#O n#n#{ n#{ n#n#O n#{ n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#Yn#Yn#Yn#n#n#E(n#-n#-n#b0n#"n#{ n#E(n#n#n# n#n#n#O n#"n#0Dn#n#{ n#n#n#n#n#n#n#sn#n#q$n#,n#"n#n#2Hn#{ n#q$n#n#{ n#n#sn#n# n# n#n#n# n#5Ln#n#n#{ n#"n#n#n#n# n#n#,n#n#n#n#n#O n#q$n#sn#n#q$n#n#];Tn#O n#{ n#O n#n#sn#n#n#"n#n#{ n#n#n#{ n#"n#{ n#n#n#n#O n#,n#"n#n#n#sn#n#q$n# n#"n#O n#n#"n#n#n#n# n#n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#O n#"n#n#n#n#"n#n#q$n#,n#"n#n#"n#n#n#E(n#n#n#n# n#{ n#O n#"n#n#n# n#"n#"n#n#n#n#E(n#n#q$n#n#"n#n#n#2Hn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#;-@n#!0n#,n# n#g*<n#E(n# n#,n#n#5Ln#!0n#"n#n#$4n#n#n#n#n#n#!0n#n#0Dn#!0n#n#n#,n#{ n#,n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#$n#/ n#n#\n#&n#~n#n#n#~n#&n#Zn#\n#\n#\n#\n#\n#\n#\n#\n#\n#\n#%n#dW@9 @9v:@9j @9ōW@9 @9W@9 n# n#\KKKKKKKKKKKKKKKKn#v:n#_xn#%"n#%"n#%"n#>n#n#/ n#{ n#n#n#n#\n#n#'8n#n#n#n#,n#O n#E(n#n# n# n# n#,n#q$n#!0n#E(n#"n#I]n#"n# n#n#E(n#"n#'8n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#{ n#n#n#n#n#n#q$n#{ n#n#n#n#O n#O n#n#"n#n#{ n# n#n#g*<n# n#E(n# n#n#O n#"n#"n#{ n#O n#"n#n#n#n#"n#n#n#O n#{ n#n#{ n#n#n#O n#n#n#"n#O n#n#n#n#n#n#n#n#!0n#n#n#q$n#n#n#"n#n#n#'8n#n#n#O n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#"n#n#{ n#n#n#n#n#n#O n#n#n#"n#'8n#O n#n#n#{ n#5Ln#n#Wn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#O n#"n#{ n# n#SLln#n#,n#"n#n#"n#n#n#{ n#n#q$n#O n#n#n#n#n#"n#O n#{ n#O n#"n#"n#O n#{ n#q$n#!0n#n#n#E(n#O n#n#"n#O n#"n#{ n#!0n#E(n#n#,n#n#O n#,n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#O n#n#n#{ n#n#q$n#n#n#n#n#n#n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#O n#q$n#E(n#"n#{ n#"n#n#"n#n#O n#n# n#n#n#n#$4n# n#"n#"n#"n#n#{ n#n#n#E(n# n#O n#n#n#n#n#!0n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#Dln#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#Wn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{{c{{{{h {{{{/ {{{{{{/ {{/ {{/ {{{h {{{{{{{{{{{{{{/ {{{{{{{{h {{n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#8<:88<:8Y8<:8Y8<:88<:84 8<:8Y8<:8Y8<:88<:88<:8Y8<:8n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#Ճn#Hn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#Hn#Hn#Hn#Hn#Hn#Hn# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#Ճn#Hn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#sn#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#sn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#Ճn# n#b0n#Ճn#Ճn#b0n#Ճn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#O n#O n#{ n#{ n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#O n#O n#n#n#n#{ n#O n#n#n#n#En#qn#qn#En#En#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#O n#n#{ n#n#n#n#{ n#n#n#{ n#n#{ n#n#n#n#n#"n#n#{ n#n#n#n#n#n#n# n#n#O n#n#n#{ n#n#n#n#n#O n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#{ n#O n#{ n#n#n#n#O n#n#{ n#O n#n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#{ n#{ n#{ n#n#n#n#"n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#O n#O n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#!0n#n#n#n#n#{ n#n#n#"n#n#n#O n#n#n#n#n#{ n#O n#{ n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#{ n#n#n#"n#"n#n#n#n#"n#"n#n#{ n#n#n#{ n#n#O n#n#{ n#n#n#n#n#{ n#n#n#O n#n#n#n#{ n#n#n#O n#n#n#n#n#n#n#en#n#n#n#"n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#"n#n#{ n#n#O n#O n#n#n#n#n#n#n#O n#n#"n#n#n#n#n#n#n#n#O n#{ n#n#O n#{ n#n#n#O n#O n#{ n#{ n#n#n#O n#n#n#{ n#n#n#{ n#n#n#n#{ n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#{ n#"n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#O n#n#{ n#n#n#n#"n#n#n#n#n#"n#{ n#"n#n#n#n#n#n#O n#n#"n#n#n#n#{ n#,n#n#n#"n#"n#n#n#n#n#n#n#{ n#"n#n#n#O n#n#O n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#O n#{ n#"n#{ n#n#n#n#E(n#n#n#n#{ n#,n#{ n#n#n#n#n#O n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#an#"n#{ n#n#n#n#"n#n#n#"n#n#n#n#O n#n#O n#n#{ n#n#{ n#n#n#"n#E(n#n#n#n#n#{ n#{ n#{ n#n#E(n#{ n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#"n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#˰n#˰n#n#˰n#˰n#n#˰n#n#˰n#˰n#n#˰n#n#n#n#n#˰n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#{ n#n#{ n#n#n#n#n#n#˰n#n#n#˰n#n#n#n#n#˰n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#n#n#n#n#˰n#n#n#n#n#˰n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#˰n#n#˰n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#˰n#n#n#n#n#O n#n#˰n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#˰n#n#n#n#˰n#n#n#n#˰n#n#n#˰n#˰n#˰n#n#n#˰n#˰n#n#n#˰n#n#n#n#n#˰n#˰n#n#˰n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#˰n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#0 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0L0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0L0 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 0L0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0L0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 0`0 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 000 0 0: 00n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#4 n#4 n#4 n#4 n#4 n#Yn#4 n#Yn#4 n#Yn#O n#O n#Yn#Yn#O n#O n#4 n#4 n#O n#Yn#4 n#4 n#4 n#Yn#4 n#4 n#Yn#4 n#Yn#4 n#Yn#Yn#Yn#4 n#Yn#Yn#4 n#4 n#4 n#O n#4 n#idn#4 n#Yn#Yn#Yn#O n#4 n#Yn#4 n#4 n#O n#4 n#Yn#Yn#Yn#Yn#Yn#Yn#O n#4 n#Yn#4 n#4 n#Yn#4 n#Yn#Yn#4 n#Yn#Yn#4 n#Yn#4 n#4 n#4 n#Yn#Yn#4 n#4 n#Yn#O n#O n#O n#Yn#Yn#4 n#O n#4 n#4 n#4 n#Yn#Yn#Yn#Yn#Yn#Yn#4 n#Yn#4 n#4 n#O n#4 n#4 n#n##$%&'()*+CDz{|}~R2jh;xv: Y L F L @q^9'Bt$z& lKma]z +!!!m" ##*$$<%%&& ''D((D))S**Q++,,,:--,.. //H00122833Q44"55266Q77Q88d99w:;y;<<==>q>>u??@0AABBCCDtDvDDDFZGJL1OO-R`S\]]]1^2^3^4^5^6^7^8^9^:^;^<^=^>^?^@^A^z^{^``a=cg@hHlmrZuv†ÆĆņƆdžȆɆڊ2I0xWۚ0Kq89]$%;!5ΰϰ.f,-O89HX*G#Ylc*>12-xWKk!l+8STUVWXYZ[\]^_`abcde1+j l  a LMNOPQRl K&L'**++++C.0257=%@%BCDDDDmGHKN6PR3T|UEXcXdX4[?]defgiii lmmnn4ooq[rrsWstSxyyyzz|{Nyv߅ovƊZ9ϐАm“I"6ݫiЬQ0 8&߶YZ߽.DEWE@IOII^  jJ $W%X%Y%Z%[%\%]%^%_%`%a%b%c%d%e%f%g%h%i%j%k%l%m%n%%2((( )<,H./13=6=======>>>K>[>\>]>>>>>>>>???M?N?]?^?_????????@@#@-@.@H@R@S@g@o@p@@@@@@@@@@@@@@BDcGIOPPQQQRbRSlXmXXXi\]#aYceThjnquyz^ >kZ6ii"#,TMҝs 25'=M`bTklV45s ]^,VWjkSTGout      @AcB!%&(;***+,.0R2222456489K;<s=N@jD5FFNJKMOKPQRW6ZZ^`8adegKjlno8o}ooo+pippQq3rr2swssbt\uuuqvwy6zJzqzzW{{||||||||||||| }}C~2xyHٍ$ȓ•N7\Pأ٣)nT´ôĴŴƴǴȴɴʴ˴̴ʹδϴдѴҴFLMWX׸ظwxɻnoyz CDNOt'(\lm|}> )QR\]~  56YZDEST34,_`aA}12=>PQijuv9TE!"#$QR34=>IJ|}L'(34LMS*+,de=>IJtuklwx#$S;<$Au9:;ef   s  8Mhi676 !,-\];<GHlm  efqr[\ghj%C  !" " "*"+"##)#*#D#E#$$$$$$u%u&v&&&&&((!("(B(C(((((1)2)=)>){)|)r*s*~****,,,,,,,,,--+/0133I4 567::#:$:.:/:Z;[;f;g;;;T<>>>>>>>k?@@@@@@ @+@,@G@H@@@@AAAA&A'AAB8C9C:C;CC?C@CACBCCCfCgCCCD E EiEEGGGGGHIJJKKKKALvL4M,N-NOOPPPCQ~QQQQQTTTTHVIVJVKVLVMVNVOVPVQVRVSVTVUVVVV0W1W@XYZ ^_befffffffKgg3hik|l|mLnhnunoApqqrHrs:t#uuvwwwxxxx-yX{|||A}S}b~~~p'm{i9()~݌uv/C#$bcmnTU_`ޒ(ȕɕƖǖіҖ  NOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcd`ǛOÞCM!hisˢբLV>HLW%#.FѫM k&H)(^i/ xXY gor MP;Kv$/p6it,$._V`fis"]7 !+,^_ijPm n x y       l m w x      s&'23DOP/0;<CKLMNOPQp^k  c d n o  !!!!!!!!!\""(####H$$9&:&;&<&p&q&{&|&F'' (!(_(`(j(k())))))++4+5+?+@+,,,5,6,A,B,,,,A-->.?.J.K.r/0000D11122333 34444566666%7&7*7+7,7-7.7/70717q7r7&89`;h< ==|>}>>>>>>?@@#@$@&AaAABBB>C{D|D}D~DDDDDEEEEEEEE F_FFnGGH I III"J#J-J.JKKKKKKKKKKKKBLCLNLOLLLLLOMMENFNQNRNyOPPPHQQQRRSSSTTTTUVVVVVWWWWWWWWWWW W!W"W#W$W%W&W'W9W:WlWXXXYYZg[\\]^^^`abbocycdaekeyf@gJg6h@hhFiDjNjjllmTnnyop!ppqcrrss[tft|uvvZ[efw=34?@"bh[eWa75>JT:DJMW      y ;  ep23 _3iCBGQ'   t"~"##%%/%y&&&& (()**E+P+++W,,[-f-.0001122334S55666666666666666666666666@77}88999:s;0==???@AAA>BHBCCCDDDEGFQFFGHHII#JJK"KeLpLLMWM;NFNOOPPPPPPPPPPPPPPPPPP+Q,QZQQR4S5S?S@SSSSST UcUVWWWWXXXXZE[F[G[Q[R[[{\\]^^^^____`abbbbc cccccccidjdkdvdwdffffffff-gg#h$h/h0hhƖJr}+69,7kٝTU`a}~|%w"-qrstuϤФp{|^56 +56ծ&'12+.l|}EFPQ-.89+ٸ[\gh#  {q=;zVXYcd^'23;!"%&12F&'23,()45ljkvwyz"m !,-g][\:[\fgbcmn$%J&EPQ&BCDOP%&vw@   # $ / 0    !   2     EFGHIklv5E, 5eQ~M) S!!\"l"""}##%%%['(((((D(()*;,, -v---E..;/\//50i0l1u11235 55;6Y6667799>:R:k:::;;;;(<<===>b?k?A@[@@ABNCXC-D.D8DEE FFFGGGHHHHHHHZJUK LoLpLLLLnMM$NNOPPPPQQ Q!QRRRRS1TTU>URUUUUVV$V%VVVWWWWWWXXXXXYYYY>ZZZZZo[p[[[[[[\ \\]]]]]^ ` ````aaaabbbbccccQdee3f4fDfEfffffffzghhiijklmn-ppppppqq&q'qqZrss*34>?C|xy ҬӬݬެʳ˳ֳ׳ !"ef ɵCDNOҷ pB>+h8R i? KgN YK|"UPZ[huT7NOZ[  |D?<=>PQ/0FGH\]C#$;<DFGHwx@7}"g~vwxyz{|9$b       p q { |       T U _ ` HIST",-O#$%[\fg  p[>?JK0'()BCNOcklwx     !!!!{"Z##m$x$$$ %%@&(m))**O+Y+,-s.z/e0000124457q8{8c9P:<u<=U>_>@}@@nAxA BMB+CCDE9FCFGHHHRIJJ8MNWPPxQJRSTrVWXXY&Z1ZZZ6[[7\B\}]^__``aabbzcAddmexeeeeee"fmmInSnoohoro*qUr_r uuuupv_wiw]xx*yyzs{}{||}}}~~~XcĂςPІ{ʇˇ͇̇·:;i։Z[ŋX$%&CDghF:;EF?@JKCŕƕjkuvwxab34Лڛۛ23=>:;FGPQ\͠Πq¤֧QSx۪    udeopǯȯ<=GHʰH±ñͱα  дŶƶO0klwxźƺǺȺɺʺ˺̺ͺκϺкѺ@ATU_`8c۾ۿ*4501;<;3=>xM !67BC"#./6CDEFGHA)*45!"^ !?@Lpq{|12<=}klIJV|}~q34@LWXmnz ./WXY  BC56)IJUV       = > I J  E           S 9 : E F V W X c d W X c d ~  9 : E F   ?   N  \  6  G     Q Z      1  h k D E F P ! ! ! " " $ % % % & ' #' ' ( ) ) , - - - - . . / / / / &0 b0 {0 0 0 /1 1 1 q2 2 2 2 2 #3 <3 _3 3 3 A4 L4 g5 5 5 [6 \6 .7 7 7 Z8 e8 -9 9 5: @: ; ; ; ; @< K< L< < M= = = = = ? >@ ?@ J@ K@ A A A A B B B B C C C C pD /E E VF WF bF cF F F F F #G G \H H #I $I kI 6J K K K K K K K K IM M M %N ġ š g h  a   f & ' n o  m ˴ ̴ 1 2  ) * : ; ^ * + ۼ ܼ   2 3 D E i j q r ) *     q r   9 : n o F G 7 L % &     = > L M 5   & ' > ?  : .    | } 0 1 2 < = E F I J B h H I N O  o p t u          n         Q    + , i j u v H S T P Q \ ] ! " P   x y   ,        !    :   g h r s p q           k l & '   N O       k    `! " " " " ?" @" # # # # # $ $ %$ &$ :% ;& & & & & & ( ( ( #( $( ( ( ( ( ( ;* <* m+ n+ y+ z+ l- m- - 4. . . . ^/ _/ 0 0 1 1 (1 )1 2 2 3 q3 94 :4 5 i6 7 7 7 7 (8 )8 48 58 8 !9 9 9 9 9 9 : : q< r< }< ~< G= > > > > 5? 6? A? B? i@ j@ u@ v@ A A A A uB vB "C #C .C /C C C C C C C C C C C ^D E GE E E E E E E E HF IF G G H H H H H H H H H H J J :L ;L qM rM O O O O )P P zQ {Q S !S T T T T !V "V ,V -V zV W W VX WX iX jX tX uX Z Z Z Z Z Z Z Z Z [ [ \ \ \ \ ] ] ,^ -^ ^ ^ ^ ^ _ _ ` ` ` ` qa Bb Cb Nb Ob b b b b c c c c Id Jd Kd bd cd nd od e e e e f f f f f f f f f f f g g g g h i @j Aj j j j j j j j jk uk vk k k fl gl l l l l =n >n o o o mp np ;q C D N O Շ T 5 Ê & ' 2 3 L M X Y ! , - [ \   , - 8 9 = > 9 : E F    ֖ ז ʘ ˘ [ \ D E Λ ϛ ٜ ڜ ۜ ܜ P Q  q + , 6 7 , - ΢ Ϣ ƣ ǣ ѣ ң G H ۥ ܥ ɦ ʦ ̧ ͧ ק ا   & ' U e      & ' = > I J        ׶ ض 4 5 6 [ \  [ \ ̻ ͻ ǿ ҿ ^ _ i j * M N O d e o p v w    * + / 0 : ; 3 4 > ?   B C M N O P [ \ v w ) * 5 6 ^ _   7 8 , - 8 9 ( ) L M l m 9 : E F M N Y Z 0 1 < = > ?   V W X Y Z [ #  ! E Q J q { * = G D U    d     p I T '  ! ,  z {   | h X c      m       ] h    7 B   E  D O  ! ! ! " " # # # $ $ % R& & ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ?( ( ) * s, - J. . (/ )/ G/ Q/ H0 T1 1 2 2 2 2 _3 i3 W4 a4 6 6 7 7 +8 58 9 9 9 : : w; ; < < < < = %= = %> > > ? nA yA 3B C )C DD OD BE ME E F 9G G G 3H 4H 5H 6H 7H 8H eH fH I I DK K L }L ~L L L L L L L M M N N N O O O O $P %P /P 0P iQ jQ LR MR {S |S S S 8T 9T :T KT LT VT WT U U V V ~W W X X X (Y Y Y Z Z Z .Z /Z 9Z :Z mZ nZ Z Z Z [ [ [ [ >\ ?\ \ \ \ \ ] <] `] a] k] l] -^ .^ L^ M^ W^ X^ _ _ x_ y_ O` P` [` \` a a a !a a a a a a b b b b b b b b c c c c Ke Le Me be ce ne oe f *f +f f f f f 5g 6g g g ,h -h 8h 9h [i \i j j j j k k Kl Vl Wl mm nm ym zm gn hn sn tn o o o ip jp $q %q 0q 1q q q q q q br u u u u Jv Kv Lv qv rv |v }v v v x x `y ay ky ly y z x{ | | } !~ ~ ~ ~ ~ ~       q r p q $ % / 0 { | D E F P Q ˅ ̅ P Q R S y z < = \ ] m n     a b Ɏ ʎ   r s ~  T U ` a - . 7 8 × ė M N Y Z " T ߙ J U V ] ^ < = I J Ý ĝ ŝ Н ѝ ۞ ܞ ̟ ͟ Π Ϡ T U ǡ ȡ V W b c ` a     v w x y ѩ ҩ ө x y  } o z { :    + 6 7 $ % 0 1 ! " ۴ ܴ ; < = } ~ 2 Ӷ  ͷ η   ӹ .  j <  ھ    p  w   1 2 v ! - . W X q r ( S t ` a ^ _ - . l m = > u v O  T U i   C D i K i  S T p q   v w x    W X  _ ` n o - / 0 L C D V W   K C 4 m n { | ~  J 9 = + x  E F # $     ! 5 6     ? @ . f     n 0         ! "                             < w      $ %      / 0 : ; p #  9      y     J  @ A K L      4     5 6 @ A ! Q" R" ]" ^" " -# z# # # >$ $ $ $ $ $ $ t% % & & & & & @' ' 6( ( ) 5* '+ + + + + , - ~. . / / / / B0 0 1 2 2 2 2 H3 I3 T3 U3 4 U5 V5 a5 b5 G6 H6 S6 T6 7 $8 %8 08 18 8 89 9 9 9 9 : : ; ~; ; ; < O< P< Q< R< S< v< w< < < = = )= *= > > > > > > > > > > > k? ? A A "A #A B B %B &B B B C C C C C C D DE F G G G G I I HJ J J yK CL xM yM M M N N ]O O P Q Q R S T T T T T *T +T T T T T .U U &V 'V (V )V 4V 5V uW {X |X X X CY Z Z !Z "Z 5[ 6[ A[ B[ 0\ 1\ <\ =\ \ ] ] D^ ^ ^ ^ ^ M_ N_ _ _ qd d d d d d d e of f f f g g h 3h h i j k 0l l l l l m n n n /n 0n :n ;n Fo o o p Cp p p q q .r ~r r s t t t t v v v v v v v v v v w x -y .y 8y 9y vz { | | | W} I~ J~ U~ V~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~  À 7  # g q r $ . / % & 0 1 S ] ^ Α v ؕ J Ė  U V ` a И ј ۘ ܘ ǚ Ț Ӛ Ԛ כ ؛ Y d ٜ i j u " - ΢ ٢ ߤ N Ϧ { ˧ ̧  ݩ O ֪   Q ï ͯ O Y 9 C 3  g  ӵ ݵ   x U * : u   % j @ K   E P ) s ~ ; F  J # h 1 , d o * ' 2 '  ] h  L w  c  ~  a b m p o p { 2 =    y         ] ^ a 1 c d n    5 6 7 8 B C               ` Z    ' p     1 2 < = f g r s ^     [ f g  g      - + , 7 8              @ [ ! ! ! ! ! ! " " Z" [" " # # $ $ $ % % & & & & & & & & a' b' ' ' I( J( T( U( ) ) ) ) ~* * * * a+ b+ l+ m+ , , , , - - - - . . e. / / / 0 0 1 2 2 3 3 3 4 q4 4 4 4 5 `5 5 5 6 6 7 7 8 8 `9 j9 9 9 9 ; ; (= = > R? ]? @ @ @ A A A B C D !D E E `F kF GG RG G G G H I UI NJ XJ K M M O O O O O O /P 0P P P P P P P P P P Q Q Q .Q /Q 0Q 1Q OQ PQ QQ RQ Q Q Q Q Q Q Q Q R R R R R R R R R R R R R S S S S ?S @S AS BS hS iS jS kS }S ~S S S S S S S S S S T /T 0T 1T 2T T T T T T T T T T U U CV V 9W CW X X |Y Y kZ uZ [ [ \ \ ] ] l] m] ] ] ,^ -^ ^ ^ A_ B_ +` ,` 6` 7` a a a a a a 8b 9b c cc c c Vd vd wd ae e e e f f f f Xg Yg g g h i j j j j j k k l m m m m n n n n o p p p p ^q q q q q gr hr rr sr r r r /t u u u u v v v v %w rw x x x x Fy Gy Ry Sy Yz Zz ez fz q{ r{ }{ ~{ | | | | } } } } .~ /~ 0~ 1~ |~ }~ ~       r  ?  %     k  F   N O Y Z Œ ƒ  k ŕ ƕ 2 * + 6 7     L M N ޞ Y w Ơ [ \ ] E F t u  g h Ť ) q r  6 Z g h g /  J K U V s t ~  1 2 \ ] g h   ͹ ι ٹ ڹ ~  ͺ   » û ݼ ޼ w x e f q r     y z m n y z _   0 1 < = S T _ ` \ ]  % & i j   ! "     H I v w r s t u  # H I S T * ` q r Z [ x     7 8 F G Q R _ ` -     0 1   ) * K ` % I o p      E F Q R   y z a b m n # $ / 0 0 +,`almvw12rs~U; <     8 _ ` -.:;FGR]wx&nN6  $ % j!k!"":#i#####$$$$%%%%&&&&&&&&''&'' (l(F)G)R)S)l)m))*Q*R*]*^*k+l+w+x+++t,,,,,,,M-N-O-v-w---$.%.0.1......./0:2;2F2G22233v333y4z45557777z8{8|8}888999999 : :::::;;;;;F<<-=>>>P>Q>>x?y?????@AAWBB+D,DEEFFFFtGuGGGlHwHxHII K KKK8K9KKLOM]N^NiNjNNNEOOOOO5P6PP?R@RRRxSTTAVBVWWAXBXMXNXXXXXXXXZZ\\I]J]]]f^g^^^#_t_9```ccccdd5f6fAfBf,h-hhhiiXiYiiiillmmnnoooo6p7ppqrZs[s\ssssssssssssstt=t>t?tCtTtdtftgtltsttttttttttttttu,u-u.u/u0uDu^uaubucuouuuuuuuuuuuuuuuuvvvv!v8v;vv?vuvvvvvwwyyyyygzhzz{|3}}}~H:;:;FG67BC./:;ab֊ȋӋԋ&'23`aΏ `12klwx͕qr}~)*ӘԘUPÚĚJK`a$%ĥťХѥۧܧcdթ֩ijuvǫ ɬʬ)DOAޯ3  3R;<bnoyzKL  R:QR8CD*=`#$56AB  _Lw:;ijbc     $%n=>mnyz  |},{|/0cdrs~V,:W/0;<78CDEFQR'(z    c d o p s t     LMXY~$%jkvwvw9:jk@ABCDOPabmnYZef:;FGf g U!V!""X"Y"""""1#;#<#O#P## $$%%@&a())2*Q+v,w,,-0/1/;/>?_@AgBhBaCbC D DDDo?ooooo_p`ppp^r_r`rvrwrxr1s2sLtMtatbt*u+uGuu=v>v?vLvMvXvYvwwxxyyzz{{||/}0}}}O~~܀5ہ !ƅDž()`aˇ(`_`)*ӋԋՋ̌͌78؍ٍef&'͑ΑΓϓГJKЗїHInxyўҞӞ !ŤƤJK5678RS:;:;[\{|}~ѵ`akl"#klmwxUV`aBC*+56ǻȻ^_ijfvwfg01;<()"#\]hiNOtYZef\]NO{YZkl/0=>CD]^ij4545@A"#./78hiVW !*+RS]^xy4~()KL)*BmnNOYZ >?IJ67ABFGQR$`fablm    g  ` a 1 }   s  tuuvEF !DEOPcdefpqLq&'lm l^&'12=>HI/01<=q r } ~ " """""##$$$$?%@%A%B%C%D%E%F%G%H%I%J%K%L%M%N%O%P%Q%R%%%I&&&=(q)*+./(012p3|45555s6t6u6v6}6~66666&7'71727889999::i:;;;;;;;;<<<<====??@@&@'@4A5A?A@AyBzB^C_CiCjCDEEE#F$FFFFFFFFFFHHHHIIIIJkJwJJKKKKILJLMMMN+OPQQRRRR^S_SSSSSSSUUrVsVVVVVVVWWWWW>X?XXXZZZZZZZZ3[4[[[=\>\I\J\]]&_'_2_3___````aaaabbbb}c~cmdndddeeeefffffffff}f~ff1gghhhhhhhDjkkllmmooppdqeqqqqrTrUrsst tt`uauuuvgwhwxxxx.yyyyd{e{||l}m}~~RSN1uvވ߈;<‹ !]̐͐`aKL9: !"`arsvwϝНT:-.!"XY12ʥ˥,-uvrs\]o\]^wx'( !ab !ùĹ"#89pqͼμbc!nH !`a^gh'({|5YZZfg~     ST1[\fgRS&'12]^hi9:;<fgNVWab  *+qr#$!"=>HI !RS]^cd !bcnoBCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVoUlmnxy0 1 ; < g h r s         +,67 nzKLVW=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRS)$Sg j (!)!3! ""#$$A%K%;&&&q'''(()j))) ***%++++T,,-F....W/a/0012&313333 4p4{444555788-9:':::H;S;;E<<<>*>Q?\?:@E@AABBBBCCXCCcDD7E8EBECEEFF+F]FFFFF HHHHVHHJJKKLKVKWKLGMN'O(O2O3OwOOOPePfPpPqPRQQQQQRRRRiSjStSuSS[TTTTT$V%V0V1VWW W!WWWWX(Y)Y4Y5Y4Z?Z@ZZZZZZZZZZZZZZZZ[[\]]]]]^^^^A_B_____``R`S```aa%a&abbbbbb:c;ccchdidddeefffQggggg)h*hhh?@ABCDMNCDCDNO78lmwx&'GH34>?\]tu,-  34lmABUV`a'(hist$%/0'(cno^_'23pq|}'(@gr  ;#UEg*+56Yt p   n o y z = S     OPZ[dM,t L M W X  0!Y"Y#H$I$S$T$%%&&'(((() +U,,--"-#--.//%0001l22 3^33455f66J77"8?999i:C;<<<r=?>?r?@@iAABB@CACLCMCCCD)DDDDDDEFG2HHIIJKK'K(KKLLLLuMMM9NrNOODPvPPPeQ^RS|TTxUUdVWWW0YY4Zd[3\4\F\G\']]A^x^_m_____`ba[bgchcyczc7eefhhhiiijjjj k kkkkmnnpqsrssszs{sssss]t^titjtttttkuw~xxxxyS{T{_{`{#| } }}}=~>~I~J~pq|}01<=<CքGHRSrsч҇܇݇މ߉6no΋ϋablmablm()45#ڒےm!"-.ٕڕ*+  OP[\>?JKÛě"i)*yΣϣߣkl|}*+;<§=ͨΨ{|W:;LMdevwqr$67HI²}G?@JKghrsh}ܼ !6q./@AVnMNYZXci&Ze%0JUQ\KL{{9:ABOPZ[|:`En*Y4B;)&')v V\[B;=)*452^Yhist7v?F h (   G    %     DAo 7)4hkllK=>IJ|   !!##)$$ &r&'''2)3))/*t+A,B,M,N,-...i/t/u/,0-08090012E3V4444455 5 55577j8{:|:<<<<<<<<<<<<<====>>u>>_?p?@AB B BBnCyCzCDDDEEEEEFF>GGGGG8H9H:H;HH?H@HAHBHCHDHEHFHGHHHIHJHHH>IIJJKKL)MhMMM'N>OOOPPQFQ:SSDTTU/W>WX[\]^^`a!c9ddHeRee[ffghi#iiRjjjlKmUmnnnoooppeq#rrJsUsssssssttuVuu8v9vww:x;x#y$y(z)z{{||||||||| } }"}N}\}}}}}}}}} ~~<~X~~~~~~8j}"F݀DZ[jz܁݁8ǂ?IJlms†͆R‡ׇ#2LULjֈs؉VW6iޏ',ڑۑܑݑޑ<=B$8Ohڙ;Ȝb.ĞŞƞǞȞɞʞ˞̞͞ΞϞОўҞӞԞ"#WánuĤ:Ur ިcoήӯԯf'`Աvw'c Dwѵ,=n35b˽GF,lop*%^tKWGU STEF}#$`dVY?lo4DENb/)Y6JK>67[0 qqfyz     [Ak  "7X`abcdx0Mq r z   !g!{!"M##k$%z&&%''!(((3((()**^++ ,B,C,K,,"-)..*/7011J1J2\3 4445O66Q77738)99 :s:5;;;<<<<<==>S@T@\@]@@0A1A8A9A_AA"BHBiB:C;Clwop{|>?JK:;FG~HIPQ\]kl8FGRS !Y  %%/At9W7e0UhwFv<-6v('78aXx| B U b  % "AKLMNOPQRSTUVWX8G}J({'zd*v_$pcy   !b!!"h"""q##$_$$%8%%%&r&&'Z'':(x((")m))*5*]***+D++,,,0-m--.f...=/// 0<0m001%1o112P2223G333444#5\5556F6677@8h8889Z99 :C::::@;;;;*<<<=U==>i>>[???5@{@@'AqAA)BmBBBuCCDvDDDD:E|EEE9FFFG0GGG!HVHHHHI^III&JhJJJJJJJJJJJJ K K+K,K.KRKxKKKKKKKKKKKKKKKL'L(L*L3LVVVWV[VdVpVxVyV{VVVVVVVVVVVVWW W W-WPWsWtWvWWWWWWWWWWWWWXXXXX"X#X'X4XDXQXRXTXfXXXXXXXXXXXXYYYY%Y0Y1Y5Y>YJYTYUYWYoYYYYYYYYYYYYYYYYZ-Z.Z0Z[B[E[H[K[L[N[k[[[[[[[[[[[[[[[\*\@\A\C\K\T\]\^\a\g\p\u\v\x\\\\\\\\\\\\\\\\]2]M]N]P]X]`]f]g]j]s]]]]]]]]]]]]]]] ^^%^&^(^T^^^^^^^^^^^^^^^_(_?_@_B_L_V_`_a_d_o_}___________`` ``+`<`=`?`]`|```````````````a,a-a/a8a?aFaGaJaOa[a`aaacaxaaaaaaaaaaaaaaaa b#b$b&b.b8bBbCbGbJbMbSbTbVbibbbbbbbbbbbbbbbbc;ccqcccccccccc d$d:d;d=dLdSdfdgdkdtdddddddddddeeee e-e6e7e9eVeveeeeeeeeeeeeeeeefff!f,f7f8f;fCfVf^f_fafyfffffffffffffffg/gLgMgOgXgagigjgmgyggggggggggg!h-h.h2hDhZhmhnhphhhhhhhi i iii)i2i3i5i>iHiPiQiTi\imiviwiyiiiiiiiiiiiiijj j1j`jjjjjjjjjjjjjjj k+k,k.kHk[kckdkgkok{kkkkkkkkkkkkkklllll/lGl]l^l`lllllllllllllllllmmmmm)m1m2m4mOmgm~mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnn#nFngnhnjnqnznnnnnnnnnnnnnnnnnnnooooo.oGo]o^o`ofoto{o|oooooooooooooooooop3p4p6pApOp\p]paphprpzp{p}ppppppppppppqqqq0qOqmqnqpqqqqqqqqqqqqrr r"r+r4ruXurusuuuuuuuuuuuuuv0vOvPvRvZvbvhvivlvqvvvvvvvvvvvvvvvvvwww%w/w8w9w~T~U~W~`~i~q~r~v~~~~~~~~~~~~~~~~~4Mefhqz.]^`gntuxˀ!,-/MjŁׁ78:CLUVZakrsuǂЂڂۂނ  %-235J`uvxƃ݃ +78:]„̄̈́фۄ*CDFPZefip{ׅ؅څ6NOQZbjkoxņƆȆ߆   '(+6DMNPkɇʇ·և'(*7BMNRZenoqƈψوڈވ 124=FNORbo{|~Չ։؉  /;<>`nz{~׊ (178:TkNjȋʋ ,-/8AKLOVajkmČ̌͌ь֌*+-3;ABFO[degύЍҍ "9QhikvΎώюH^_bkwЏяӏޏ   "9OPR[dlmpÐ(),3>FGI`y̑Ց֑ؑ !"$/9CDHNW]^`s’Βْؒے&-.0Su˓1Ndeg”֔*78<]ƕ  #$&EaȖӖԖ֖)*,<w̗͗ϗ/abd{ʘ1LMO]ftuyș3FGIbzšݚ7CQRVcsۛܛޛ  )235OjǜМќӜ'015>JTUWpŝ՝/04<GPQSg}Ҟߞ568FS_`cizşƟȟܟ I|ˠנ 8OPR[emnr{šޡߡ!:RjkmsyȢۢܢޢ !"$<Tklnt{ǣ"#%@]xy{¤ "#&/<DEG_w568e˦צ 4Z[]_§ڧ &;MNPtӨ  8Qghjs|ѩ !1>?AIR\]ahzͪΪЪت'/047:VWYs5STWjy̬679ȭ   .235Rl&'*2DLMOoïͯ֯ׯۯ $@[\^d{Ӱ8_ijl߱&')LqIJͲӲԲֲ09BCGNX`aczųƳʳӳ߳78:EP\]_`abcdefgh{|=ʶ |]J8?PCg:tBF-)8u,Ji_whYHI U.i*]lfL F#y?wgih_TL3 /U033O45*56X7*9s::< AEASBnBB4DPE4FIX7Y\YYZZ[[\7_b\ddd:eIeWedereeeeeeeee ff'fYfg iD(?BJܪ0OnSĬF®ٮfͯ<е#5I^:Qmݸ 9L`ݻ| (ѿOA?Pr$!F&]I{HI~l 1,  !p$&'[({))V++-8..1q78~9I:;n;<m<t=;@q@@@AIIJaJsJJ9KaMOQvQ-RRkUkmk}kllmymnnPoo!ppmqTrrrrtIuKvvxxxy{{}}}}} ~H~t~~~~Ԃ))߇du[Ԑ]*ȟl{OȢQѧ /E {DQӶdq{VB "`qgBq i$LugK1:|g+j# #F'G'K''''s)'+r+a-T.001H4d4555888 99,9A9::<e<U=>AgBBCC#DDIEEFG~GGHGI JJZKK;LLEMM2NOOsPPeQQfRR/SS>TTfUU.VuVV>WW+XX@YAYYZZ\\z\\L]]^^!__`k``Faabbbcicccd#d.d8d9d?dFdLdMdSdZd`dadjdsd|d}dddddddddddddddddddddddde e eeeee0000$0$0$0$00000C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C+0C+0C+0C)0C)0C)0C+0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C+0C)0C)0C)0C)0C)0C+0C+0C*0C)0C*0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C+0C*0C*0C*0C+0C+0C+0C0C00vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD0vD00A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^0A^00Ɇ0Ɇ0Ɇ0Ɇ0Ɇ0Ɇ0Ɇ(0Ɇ00000000000000(0Ɇ0000(0Ɇ00' 0' 0' 0' 0' 0' 0000000000(000000000000000 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000(0000 0 0 000000000000000000000000000000000000000000(00e0e 0e 0e 0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e(00R0R0R0R0R0R0R0R0R0R(0(00+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+(00D0D0D0D0D0D0D0D0D0D(00EX0EX0EX0EX0EX0EX0EX0EX(00i0i0i0i 0i 0i 0i 0i0i0i 0i 0i 0 i0i0i0i0i0i(00y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y(0000000000000000000 000000 0 000000Z0Z0Z0Z0Z0Z000000#0#00(00000000000000000 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000(00n%0n% 0n% 0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n%0n%0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n% 0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n%0n% 0 n% 0 n% 0 n% 0 n% 0 n%0n%0n%0n%(00mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX 0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX#0mX#0mX" #0mX" #0mX" #0mX" #0mX" #0mX" #0mX0mX0mX#0mX0mX0mX! 0mX! 0mX! 0mX0mX$0mX$0mX$0mX$0mX$0mX$0mX$0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX #0mX #0mX #0mX #0mX#0mX#0mX #0mX #0mX #0mX #0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX#0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX0mX(0#0#0$0%000000000$ 0$ 0%0%0%0%0# 0# 0# 000%000000000$000%0%0%00%00000000000000% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0 % 0 % 0 % 02s% 02s% 02s% 0 % 0 % 0%000& 0& 0& 0& 0& 0& 000000000|0|0|0|000|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0| 0| 0| 0| 0|0|0|0000000000000000000(0Ҵ0Ҵ0000000000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0(0(0(00fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC0fC(00Ҵ0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV0UV(0UV0000000000000000000000000000000(0UV(0UV0Ҵ00(00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0(0(0(0(00d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d(0(0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0(0(0(0(0(0(0(000000000000000000000000000000000000000000000000(0(0(0(00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(00Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q(0(0(00170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170170Ҵ0'W(0'W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W0:W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W(0'W0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0Ҵ0000Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ(0(0000000000000000000000000000000000(00#0#0#(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101010101(0(00000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ0Ҵ(06(0606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606(06(06(06(06(06(06(06(06(06(06(06(06(06(06(06(060P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P(060z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z(06(060u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u 0u 0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u(060{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{(06(06(06(06(06(06(060000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(06(06(06(060I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I 0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I(06(06(060(0(0(0(0(0(0(0(0( 0( 0( 0(0(0(0(0(0(0(0(0( 0( 0(0(0( 0( 0( 0(0(0(0(0(0(0( 0( 0( 0( 0(0(0(0(0( 0( 0(0( 0(0( 0(0(0( 0( 0( 0( 0( 0( 0(0(0(0(0(0(0(0(0( 0A( 0A( 0A(0(0(0((06(06(06(060H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H(060f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f(06(06(06(06(06(06(060q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0Ҵ(0K(0K0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~(0K0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&(0K(0K0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"(0K0000000000000000000000000000000000000000000000000(0K(0K(0K(0K(0K(0K(0K(0K00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000Ҵ(0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$0$(0$(0$(0$0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e 0e 0e 0e 0e 0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e> 0e> 0e0e 0e 0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e(0$0·0·0·0·0·0·0·0·0·0·0·0·0Ҵ0Ҵ(0&(0&0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D(0&000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0&(0&(0&(0&(0&(0&(0&(0&(0&(0&(0&0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ= 0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ0Ѻ(0&0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H00H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H? 0H? 0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H(0&(0&0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (0&0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F (0&0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ҵ0+ (0+ 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C (0+ (0+ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C 0C (0+ 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v 04v (0+ (0+ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (0+ 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: 0: (0+ (0+ 0\ 0\ (0+ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ (0+ 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' (0+ (0+ (0+ 0s 0?s 0@s 0As 0Bs 0Cs 0Ds 0Es 0Fs 0Gs 0Hs 0Is0s0s0s0s(00(00(00(00(00(00(00(00(00(000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (00(00(00(000000000000000 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000& 0{& 0{00000000000000000000 0@T 0@T 0@T 0@T 0@T00* 0* 0* 0000 0(  0(  0(  0(  0( 00000+ 0+ 0+ 00000, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 00, 0 0- 0- 0- 00 0( 0000. 0. 0. 0. 0. 0% 0u% 0u% 0u% 0u00/ 0/ 0/ 00000 00 00 00 01 01 00002 02 02 02 0000000000003 03 0000000% 0% 0% 000000 00 00 00 04 04 000 00 00 00 00 00 0 0005 06 06 06 05 000000000006 06 000004 04 04 04 000000- 0- 0- 000000000000000000000000000007 07 07 07 000008 08 08 000000000000000000000000000000000000000000000000@ 00000009 0: 0: 09 0000000000: 0q3; 0; 0: 0q3< 0< 0: 0q30000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M 0M 0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000m0m0m0m0m0m0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0 m 0 m 0 m 0 m 0 m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0 m 0!m 0"m 0#m 0$m 0%m 0&m 0'm 0(m 0)m 0*m 0+m 0,m 0-m 0.m 0/m 00m 01m 02m 03m 04m 05m 06m 07m 08m 09m 0:m 0;m 0<m 0=m 0>m 0?m 0@m 0Am 0Bm 0Cm 0Dm 0Em 0Fm 0Gm 0Hm 0Im 0Jm 0Km 0Lm 0Mm 0Nm 0Om 0Pm 0Qm 0Rm 0Sm 0Tm 0Um 0Vm 0Wm 0Xm 0Ym 0Zm 0[m 0\m 0]m 0^m 0_m 0`m 0am 0bm 0cm 0dm 0em 0fm 0gm 0hm 0im 0jm 0km 0lm 0mm 0nm 0om 0pm 0qm 0rm 0sm 0tm 0um 0vm 0wm 0xm 0ym 0zm 0{m 0|m 0}m 0~m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 000( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0) 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0( 0) 000( 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000%000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000I0B#$%&'()*+CDz{|}~R2jh;xv: Y L F L @q^9'Bt$z& lKma]z +!!!m" ##*$$<%%&& ''D((D))S**Q++,,,:--,.. //H00122833Q44"55266Q77Q88d99w:;y;<<==>q>>u??@0AABBCCDtDvDDDFZGJL1OO-R`S\]]]1^2^3^4^5^6^7^8^9^:^;^<^=^>^?^@^A^z^{^``a=cg@hHlmrZuv†ÆĆņƆdžȆɆڊ2I0xWۚ0Kq89]$%;!5ΰϰ.f,-O89HX*G#Ylc*>12-xWKk!l+8STUVWXYZ[\]^_`abcde1+j l  a LMNOPQRl K&L'**++++C.0257=%@%BCDDDDmGHKN6PR3T|UEXcXdX4[?]defgiii lmmnn4ooq[rrsWstSxyyyzz|{Nyv߅ovƊZ9ϐАm“I"6ݫiЬQ0 8&߶YZ߽.DEWE@IOII^  jJ $W%X%Y%Z%[%\%]%^%_%`%a%b%c%d%e%f%g%h%i%j%k%l%m%n%%2((( )<,H./13=6=======>>>K>[>\>]>>>>>>>>???M?N?]?^?_????????@@#@-@.@H@R@S@g@o@p@@@@@@@@@@@@@@BDcGIOPPQQQRbRSlXmXXXi\]#aYceThjnquyz^ >kZ6ii"#,TMҝs 25'=M`bTklV45s ]^,VWjkSTGout      @AcB!%&(;***+,.0R2222456489K;<s=N@jD5FFNJKMOKPQRW6ZZ^`8adegKjlno8o}ooo+pippQq3rr2swssbt\uuuqvwy6zJzqzzW{{|||||||||||| }}C~2xyHٍ$ȓ•N7\Pأ٣)nT´ôĴŴƴǴȴɴʴ˴̴FLMWX׸ظwxɻnoyz CDNOt'(\lm|}> )QR\]  56YDET4,_`aA}12=>Qijuv9TE!"#$R4=>IJ}L'(34MS*+,e=>IJuklwx$S<$Au9:;f   s  8Mhi76 !,-];<GHm  efqr[\ghj%C  !" " "+"#)#*#E#$$$$$u%u&v&&&&((!("(C(((((1)2)=)>)|)r*s*~***,,,,,,,,,-+/0133I4 567::#:$:/:Z;[;f;g;;T<>>>>>>k?@@@@@@ @+@,@H@@@@AAAA'AAB8C9C:C;CC?C@CACBCCCfCgCCCD E EiEEGGGGGHIJJKKKKALvL4M,N-NOOPPPCQ~QQQQQTTTTHVIVJVKVLVMVNVOVPVQVRVSVTVUVVVV0W1W@XYZ ^_beffffffKgg3hik|l|mLnhnunoApqqrHrs:t#uuvwwwxxxx-yX{|||A}S}b~~~p'm{i9()~݌uv/C#$bcmnTU_`ޒ(ȕɕƖǖіҖ  NOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcd`ǛOÞCM!hisˢբLV>HLW%#.FѫM k&H)(^i/ xXY gor MP;Kv$/p6it,$._V`fis"]7 !+,^_ijPm n y       l m w x      s&'23DOP/0;<CKLMNOPQp^k  c d n o  !!!!!!!!!\""(####H$$9&:&;&<&p&q&{&|&F'' (!(_(`(k())))))++4+5+?+@+,,,5,6,A,B,,,,A-->.?.J.K.r/0000D11122333 34444566666%7&7*7+7,7-7.7/70717q7r7&89`;h< ==|>}>>>>>>?@@#@$@&AaAABBB>C{D|D}D~DDDDDEEEEEEEE F_FFnGGH I III"J#J.JKKKKKKKKKKKBLCLNLOLLLLLOMMENFNQNRNyOPPPHQQQRRSSSTTTTUVVVVVWWWWWWWWWWW W!W"W#W$W%W&W'W9W:WlWXXXYYZg[\\]^^^`abbocycdaekeyf@gJg6h@hhFiDjNjjllmTnnyop!ppqcrrss[tft|uvvZ[efw=34?@"bh[eWa75>JT:DJMW      y ;  ep23 _3iCBGQ'   t"~"##%%/%y&&&& (()**E+P+++W,,[-f-.0001122334S55666666666666666@77}88999:s;0==???@AAA>BHBCCCDDEGFQFFGHHII#JJK"KeLpLLMWM;NFNOOPPPPPPPPPPPPPPPPPP+Q,QZQQR4S5S@SSSSST UcUVWWWWXXXXZE[F[G[Q[R[[{\\]^^^^____`abbbc cccccidjdwdffffffff-gg#h$h/h0hhƖJr}+69,7kٝTU`a~|%w"-qrstϤФp{|^56 +56ծ&'12+.l|}EFPQ-.89+ٸ[\gh#  {q=;zVXYcd^'23;!"%&12F&'23,()45ljkvwyz"m !,-g][\:[\fgbcmn$%J&EPQ&BOP%&vw@   # / 0    !   2     EFGkv5E, 5eQ~M) S!!\"l"""}##%%%['(((D(()*;,, -v---E..;/\//50i0l1u11235 55;6Y6667799>:R:k:::;;;(<<===>b?k?A@[@@ABNCXC-D8DEE FFFGGGHHHHHHZJUK LoLpLLLLnMM$NNOPPPPQQ Q!QRRRRS1TTU>URUUUUVV$V%VVVWWWWWWXXXXYYYY>ZZZZZo[p[[[[[[\ \\]]]]]^ ` ````aaaabbbbccccQdee3f4fDfEfffffffzghhiijklmn-pppppp&q'qqZrss*34>?C|xy ҬӬݬެʳ˳ֳ׳ !"ef ɵCDNOҷ pB>+h8R i? KgN YK|"UPZ[huT7NOZ[  |D?<=>PQ/0FGH\]C#$;<DFGHwx@7}"g~vwxyz9$b       p q { |       T U _ ` HIST",-O#$%[\fg  p[>?JK0'()BCNOcklwx     !!!!{"Z##x$$$ %%@&(m))**O+Y+,-s.z/e0000124457q8{8c9P:<u<=U>_>@}@@nAxA BMB+CCDE9FCFGHHHRIJJ8MNWPPxQJRSTrVWXXY&Z1ZZZ6[[7\B\}]^__``aabbzcAddmexeeeeee"fmmInSnoohoro*qUr_r uuuupv_wiw]xx*yyzs{}{||}}}~~~XcĂςPІ{ʇˇ͇̇·:;i։Z[ŋX$%&CDghF:;EF?@JKCŕƕjuvwxab34Лڛۛ23=>:;FGPQ\͠Πq¤֧QSx۪    udeopǯȯ<=GHʰH±ñͱα  дŶƶO0klwxźƺǺȺɺʺ˺̺ͺκϺкѺ@ATU_`8c۾ۿ*4501;<;3=>xM !67BC"#./6CDEFGHA)*45!"^ !?@Lpq{|12<=}klIJV|}~q34@LWXmnz ./WXY  BC56)IJUV       = > I J  E           S 9 : E F V W X c d W X c d ~  9 : E F   ?   N  \  6  G     Q Z      1  h k D E F P ! ! ! " " $ % % % & ' #' ' ( ) ) , - - - - . . / / / / &0 b0 {0 0 0 /1 1 1 q2 2 2 2 2 #3 <3 _3 3 3 A4 L4 g5 5 5 [6 \6 .7 7 7 Z8 e8 -9 9 5: @: ; ; ; ; @< K< L< < M= = = = = ? >@ ?@ J@ K@ A A A A B B B B C C C C pD /E E VF WF bF cF F F F F #G G \H H #I $I kI 6J K K K K K K K K IM M M %N ġ š g h  a   f & ' n o  m ˴ ̴ 1 2  ) * : ; ^ * + ۼ ܼ   2 3 D E i j q r ) *     q r   9 : n o F G 7 L % &     = > L M 5   & ' > ?  : .    | } 0 1 2 < = E F I J B h H I N O  o p t u          n         Q    + , i j u v H S T P Q \ ] ! " P   x y   ,        !    :   g h r s p q           k l & '   N O       k    `! " " " " ?" @" # # # # # $ $ %$ &$ :% ;& & & & & & ( ( ( #( $( ( ( ( ( ( ;* <* m+ n+ y+ z+ l- m- - 4. . . . ^/ _/ 0 0 1 1 (1 )1 2 2 3 q3 94 :4 5 i6 7 7 7 7 (8 )8 48 58 8 !9 9 9 9 9 9 : : q< r< }< ~< G= > > > > 5? 6? A? B? i@ j@ u@ v@ A A A A uB vB "C #C .C /C C C C C C C C C C C ^D E GE E E E E E E E HF IF G G H H H H H H H H H H J J :L ;L qM rM O O O O )P P zQ {Q S !S T T T T !V "V ,V -V zV W W VX WX iX jX tX uX Z Z Z Z Z Z Z Z Z [ [ \ \ \ \ ] ] ,^ -^ ^ ^ ^ ^ _ _ ` ` ` ` qa Bb Cb Nb Ob b b b b c c c c Id Jd Kd bd cd nd od e e e e f f f f f f f f f f f g g g g h i @j Aj j j j j j j j jk uk vk k k fl gl l l l l =n >n o o o mp np ;q C D N O Շ T 5 Ê & ' 2 3 L M X Y ! , - [ \   , - 8 9 = > 9 : E F    ֖ ז ʘ ˘ [ \ D E Λ ϛ ٜ ڜ ۜ ܜ P Q  q + , 6 7 , - ΢ Ϣ ƣ ǣ ѣ ң G H ۥ ܥ ɦ ʦ ̧ ͧ ק ا   & ' U e      & ' = > I J        ׶ ض 4 5 6 [ \  [ \ ̻ ͻ ǿ ҿ ^ _ i j * M N O d e o p v w    * + / 0 : ; 3 4 > ?   B C M N O P [ \ v w ) * 5 6 ^ _   7 8 , - 8 9 ( ) L M l m 9 : E F M N Y Z 0 1 < = > ?   V W X Y Z [ #  ! E Q J q { * = G D U    d     p I T '  ! ,  z {   | h X c      m       ] h    7 B   E  D O  ! ! ! " " # # # $ $ % R& & ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ?( ( ) * s, - J. . (/ )/ G/ Q/ H0 T1 1 2 2 2 2 _3 i3 W4 a4 6 6 7 7 +8 58 9 9 9 : : w; ; < < < < = %= = %> > > ? nA yA 3B C )C DD OD BE ME E F 9G G G 3H 4H 5H 6H 7H 8H eH fH I I DK K L }L ~L L L L L L L M M N N N O O O O $P %P /P 0P iQ jQ LR MR {S |S S S 8T 9T :T KT LT VT WT U U V V ~W W X X X (Y Y Y Z Z Z .Z /Z 9Z :Z mZ nZ Z Z Z [ [ [ [ >\ ?\ \ \ \ \ ] <] `] a] k] l] -^ .^ L^ M^ W^ X^ _ _ x_ y_ O` P` [` \` a a a !a a a a a a b b b b b b b b c c c c Ke Le Me be ce ne oe f *f +f f f f f 5g 6g g g ,h -h 8h 9h [i \i j j j j k k Kl Vl Wl mm nm ym zm gn hn sn tn o o o ip jp $q %q 0q 1q q q q q q br u u u u Jv Kv Lv qv rv |v }v v v x x `y ay ky ly y z x{ | | } !~ ~ ~ ~ ~ ~       q r p q $ % / 0 { | D E F P Q ˅ ̅ P Q R S y z < = \ ] m n     a b Ɏ ʎ   r s ~  T U ` a - . 7 8 × ė M N Y Z " T ߙ J U V ] ^ < = I J Ý ĝ ŝ Н ѝ ۞ ܞ ̟ ͟ Π Ϡ T U ǡ ȡ V W b c ` a     v w x y ѩ ҩ ө x y  } o z { :    + 6 7 $ % 0 1 ! " ۴ ܴ ; < = } ~ 2 Ӷ  ͷ η   ӹ .  j <  ھ    p  w   1 2 v ! - . W X q r ( S t ` a ^ _ - . l m = > u v O  T U i   C D i K i  S T p q   v w x    W X  _ ` n o - / 0 L C D V W   K C 4 m n { | ~  J 9 = + x  E F # $     ! 5 6     ? @ . f     n 0         ! "                             < w      $ %      / 0 : ; p #  9      y     J  @ A K L      4     5 6 @ A ! Q" R" ]" ^" " -# z# # # >$ $ $ $ $ $ $ t% % & & & & & @' ' 6( ( ) 5* '+ + + + + , - ~. . / / / / B0 0 1 2 2 2 2 H3 I3 T3 U3 4 U5 V5 a5 b5 G6 H6 S6 T6 7 $8 %8 08 18 8 89 9 9 9 9 : : ; ~; ; ; < O< P< Q< R< S< v< w< < < = = )= *= > > > > > > > > > > > k? ? A A "A #A B B %B &B B B C C C C C C D DE F G G G G I I HJ J J yK CL xM yM M M N N ]O O P Q Q R S T T T T T *T +T T T T T .U U &V 'V (V )V 4V 5V uW {X |X X X CY Z Z !Z "Z 5[ 6[ A[ B[ 0\ 1\ <\ =\ \ ] ] D^ ^ ^ ^ ^ M_ N_ _ _ qd d d d d d d e of f f f g g h 3h h i j k 0l l l l l m n n n /n 0n :n ;n Fo o o p Cp p p q q .r ~r r s t t t t v v v v v v v v v v w x -y .y 8y 9y vz { | | | W} I~ J~ U~ V~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~  À 7  # g q r $ . / % & 0 1 S ] ^ Α v ؕ J Ė  U V ` a И ј ۘ ܘ ǚ Ț Ӛ Ԛ כ ؛ Y d ٜ i j u " - ΢ ٢ ߤ N Ϧ { ˧ ̧  ݩ O ֪   Q ï ͯ O Y 9 C 3  g  ӵ ݵ   x U * : u   % j @ K   E P ) s ~ ; F  J # h 1 , d o * ' 2 '  ] h  L w  c  ~  a b m p o p { 2 =    y         ] ^ a 1 c d n    5 6 7 8 B C               ` Z    ' p     1 2 < = f g r s ^     [ f g  g      - + , 7 8              @ [ ! ! ! ! ! ! " " Z" [" " # # $ $ $ % % & & & & & & & & a' b' ' ' I( J( T( U( ) ) ) ) ~* * * * a+ b+ l+ m+ , , , , - - - - . . e. / / / 0 0 1 2 2 3 3 3 4 q4 4 4 4 5 `5 5 5 6 6 7 7 8 8 `9 j9 9 9 9 ; ; (= = > R? ]? @ @ @ A A A B C D !D E E `F kF GG RG G G G H I UI NJ XJ K M M O O O O O O /P 0P P P P P P P P P P Q Q Q .Q /Q 0Q 1Q OQ PQ QQ RQ Q Q Q Q Q Q Q Q R R R R R R R R R R R R R S S S S ?S @S AS BS hS iS jS kS }S ~S S S S S S S S S S T /T 0T 1T 2T T T T T T T T T T U U CV V 9W CW X X |Y Y kZ uZ [ [ \ \ ] ] l] m] ] ] ,^ -^ ^ ^ A_ B_ +` ,` 6` 7` a a a a a a 8b 9b c cc c c Vd vd wd ae e e e f f f f Xg Yg g g h i j j j j j k k l m m m m n n n n o p p p p ^q q q q q gr hr rr sr r r r /t u u u u v v v v %w rw x x x x Fy Gy Ry Sy Yz Zz ez fz q{ r{ }{ ~{ | | | | } } } } .~ /~ 0~ 1~ |~ }~ ~       r  ?  %     k  F   N O Y Z Œ ƒ  k ŕ ƕ 2 * + 6 7     L M N ޞ Y w Ơ [ \ ] E F t u  g h Ť ) q r  6 Z g h g /  J K U V s t ~  1 2 \ ] g h   ͹ ι ٹ ڹ ~  ͺ   » û ݼ ޼ w x e f q r     y z m n y z _   0 1 < = S T _ ` \ ]  % & i j   ! "     H I v w r s t u  # H I S T * ` q r Z [ x     7 8 F G Q R _ ` -     0 1   ) * K ` % I o p      E F Q R   y z a b m n # $ / 0 0 +,`almvw12rs~U; <     8 _ ` -.:;FGR]wx&nN6  $ % j!k!"":#i#####$$$$%%%%&&&&&&&&''&'' (l(F)G)R)S)l)m))*Q*R*]*^*k+l+w+x+++t,,,,,,,M-N-O-v-w---$.%.0.1......./0:2;2F2G22233v333y4z45557777z8{8|8}888999999 : :::::;;;;;F<<-=>>>P>Q>>x?y?????@AAWBB+D,DEEFFFFtGuGGGlHwHxHII K KKK8K9KKLOM]N^NiNjNNNEOOOOO5P6PP?R@RRRxSTTAVBVWWAXBXMXNXXXXXXXXZZ\\I]J]]]f^g^^^#_t_9```ccccdd5f6fAfBf,h-hhhiiXiYiiiillmmnnoooo6p7ppqrZs[s\ssssssssssssstt=t>t?tCtTtdtftgtltsttttttttttttttu,u-u.u/u0uDu^uaubucuouuuuuuuuuuuuuuuuvvvv!v8v;vv?vuvvvvvwwyyyyygzhzz{|3}}}~H:;:;FG67BC./:;ab֊ȋӋԋ&'23`aΏ `12klwx͕qr}~)*ӘԘUPÚĚJK`a$%ĥťХѥۧܧcdթ֩ijuvǫ ɬʬ)DOAޯ3  3R;<bnoyzKL  R:QR8CD*=`#$56AB  _Lw:;ijbc     $%n=>mnyz  |},{|/0cdrs~V,:W/0;<78CDEFQR'(z    c d o p s t     LMXY~$%jkvwvw9:jk@ABCDOPabmnYZef:;FGf g U!V!""X"Y"""""1#;#<#O#P## $$%%@&a())2*Q+v,w,,-0/1/;/>?_@AgBhBaCbC D DDDo?ooooo_p`ppp^r_r`rvrwrxr1s2sLtMtatbt*u+uGuu=v>v?vLvMvXvYvwwxxyyzz{{||/}0}}}O~~܀5ہ !ƅDž()`aˇ(`_`)*ӋԋՋ̌͌78؍ٍef&'͑ΑΓϓГJKЗїHInxyўҞӞ !ŤƤJK5678RS:;:;[\{|}~ѵ`akl"#klmwxUV`aBC*+56ǻȻ^_ijfvwfg01;<()"#\]hiNOtYZef\]NO{YZkl/0=>CD]^ij4545@A"#./78hiVW !*+RS]^xy4~()KL)*BmnNOYZ >?IJ67ABFGQR$`fablm    g  ` a 1 }   s  tuuvEF !DEOPcdefpqLq&'lm l^&'12=>HI/01<=q r } ~ " """""##$$$$?%@%A%B%C%D%E%F%G%H%I%J%K%L%M%N%O%P%Q%R%%%I&&&=(q)*+./(012p3|45555s6t6u6v6}6~66666&7'71727889999::i:;;;;;;;;<<<<====??@@&@'@4A5A?A@AyBzB^C_CiCjCDEEE#F$FFFFFFFFFFHHHHIIIIJkJwJJKKKKILJLMMMN+OPQQRRRR^S_SSSSSSSUUrVsVVVVVVVWWWWW>X?XXXZZZZZZZZ3[4[[[=\>\I\J\]]&_'_2_3___````aaaabbbb}c~cmdndddeeeefffffffff}f~ff1gghhhhhhhDjkkllmmooppdqeqqqqrTrUrsst tt`uauuuvgwhwxxxx.yyyyd{e{||l}m}~~RSN1uvވ߈;<‹ !]̐͐`aKL9: !"`arsvwϝНT:-.!"XY12ʥ˥,-uvrs\]o\]^wx'( !ab !ùĹ"#89pqͼμbc!nH !`a^gh'({|5YZZfg~     ST1[\fgRS&'12]^hi9:;<fgNVWab  *+qr#$!"=>HI !RS]^cd !bcnoBCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVoUlmnxy0 1 ; < g h r s         +,67 nzKLVW=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRS)$Sg j (!)!3! ""#$$A%K%;&&&q'''(()j))) ***%++++T,,-F....W/a/0012&313333 4p4{444555788-9:':::H;S;;E<<<>*>Q?\?:@E@AABBBBCCXCCcDD7E8EBECEEFF+F]FFFFF HHHHVHHJJKKLKVKWKLGMN'O(O2O3OwOOOPePfPpPqPRQQQQQRRRRiSjStSuSS[TTTTT$V%V0V1VWW W!WWWWX(Y)Y4Y5Y4Z?Z@ZZZZZZZZZZZZZZZZ[[\]]]]]^^^^A_B_____``R`S```aa%a&abbbbbb:c;ccchdidddeefffQggggg)h*hhh?@ABCDMNCDCDNO78lmwx&'GH34>?\]tu,-  34lmABUV`a'(hist$%/0'(cno^_'23pq|}'(@gr  ;#UEg*+56Yt p   n o y z = S     OPZ[dM,t L M W X  0!Y"Y#H$I$S$T$%%&&'(((() +U,,--"-#--.//%0001l22 3^33455f66J77"8?999i:C;<<<r=?>?r?@@iAABB@CACLCMCCCD)DDDDDDEFG2HHIIJKK'K(KKLLLLuMMM9NrNOODPvPPPeQ^RS|TTxUUdVWWW0YY4Zd[3\4\F\G\']]A^x^_m_____`ba[bgchcyczc7eefhhhiiijjjj k kkkkmnnpqsrssszs{sssss]t^titjtttttkuw~xxxxyS{T{_{`{#| } }}}=~>~I~J~pq|}01<=<CքGHRSrsч҇܇݇މ߉6no΋ϋablmablm()45#ڒےm!"-.ٕڕ*+  OP[\>?JKÛě"i)*yΣϣߣkl|}*+;<§=ͨΨ{|W:;LMdevwqr$67HI²}G?@JKghrsh}ܼ !6q./@AVnMNYZXci&Ze%0JUQ\KL{{9:ABOPZ[|:`En*Y4B;)&')v V\[B;=)*452^Yhist7v?F h (   G    %     DAo 7)4hkllK=>IJ|   !!##)$$ &r&'''2)3))/*t+A,B,M,N,-...i/t/u/,0-08090012E3V4444455 5 55577j8{:|:<<<<<<<<<<<<<====>>u>>_?p?@AB B BBnCyCzCDDDEEEEEFF>GGGGG8H9H:H;HH?H@HAHBHCHDHEHFHGHHHIHJHHH>IIJJKKL)MhMMM'N>OOOPPQFQ:SSDTTU/W>WX[\]^^`a!c9ddHeRee[ffghi#iiRjjjlKmUmnnnoooppeq#rrJsUsssssssttuVuu8v9vww:x;x#y$y(z)z{{||||||||| } }"}N}\}}}}}}}}} ~~<~X~~~~~~8j}"F݀DZ[jz܁݁8ǂ?IJlms†͆R‡ׇ#2LULjֈs؉VW6iޏ',ڑۑܑݑޑ<=B$8Ohڙ;Ȝb.ĞŞƞǞȞɞʞ˞̞͞ΞϞОўҞӞԞ"#WánuĤ:Ur ިcoήӯԯf'`Աvw'c Dwѵ,=n35b˽GF,lop*%^tKWGU EF}#$`yz %+K,KKKKKKK'L(LDLELgLhLLLMM7M8MMMMMMM@NANjNkNNNNNNNCODO`OaOOOOOOOOOEPFPfPgPPPPPQQ@QAQQQQQQQ$R%RFRGRnRoRRRSS[K[L[[[[[[[@\A\]\^\u\v\\\\\\\M]N]f]g]]]]]]]%^&^^^^^^^?_@_`_a_____``<`=```````,a-aFaGa`aaaaaaaaa#b$bBbCbSbTbbbbbbb;c?\]ͪΪ/0VWST67  23&'LM֯ׯ[\ij߱&'ӲԲBC`aųƳ78\]fg{=ʶ |]J8?]l#y?e 0 0 00$0$0$0$ 0 0 0 00C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C0C+0C+0C+0C)0C)0C)0C+0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C+0C)0C)0C)0C)0C)0C+0C+0C*0C)0C*0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C*0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C)0C+0C*0C*0C*0C+0C+0C+0C0C 00xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD0xD 00D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^0D^ 00̆0̆0̆0̆0̆0̆0̆*0̆00000000000000*0̆0000*0̆00' 0' 0' 0' 0' 0' 000000 0000*000000000000000 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000*0000 0 0 000000000000000000000000000000000000000000*00i0i 0i 0i 0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i*00V0V0V0V0V0V0V0V0V0V*0*00+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+*00D0D0D0D0D0D0D0D0D0D*00IX0IX0IX0IX0IX0IX0IX0IX*00i0i0i0i 0i 0i 0i 0i0i0i 0i 0i 0 i0i0i0i0i0i*00y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y*0000000000000000000 000000 0 000000^0^0^0^0^0^ 00#0#0#0#0##0##0#0#*0#0000000000000000 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000*0#0r%0r% 0r% 0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r%0r%0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r% 0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r%0r% 0 r% 0 r% 0 r% 0 r% 0 r%0r%0r%0r%*0#0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX 0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX#0qX#0qX" #0qX" #0qX" #0qX" #0qX" #0qX" #0qX0qX0qX#0qX0qX0qX! 0qX! 0qX! 0qX0qX$0qX$0qX$0qX$0qX$0qX$0qX$0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX #0qX #0qX #0qX #0qX#0qX#0qX #0qX #0qX #0qX #0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX#0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX0qX*0##0#0$0%000000000$ 0$ 0%0%0%0%0# 0# 0# 000%000000000$000%0%0%00%00000000000000% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0 % 0 % 0 % 06s% 06s% 06s% 0 % 0 % 0%000& 0& 0& 0& 0& 0& 00 0 0 0 0 0 00|0|0|0| 00|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0| 0| 0| 0| 0|0|0| 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0*0Ӵ0Ӵ0000000000000000000000000000 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0*0*0*004C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C04C*00Ӵ0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V0$V*0$V0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{*0$V*0$V0Ӵ0ӌ0ӌ*0ӌ0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0ӌ*0ӌ*0ӌ*0ӌ*0ӌ0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0ӌ*0ӌ000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0ӌ*0ӌ*0ӌ*0ӌ*0ӌ*0ӌ*0ӌ*0ӌ00000000000000000000000000000000000000000000000*0ӌ*0ӌ*0ӌ*0ӌ000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0ӌ000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0ӌ*0ӌ*0ӌ060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060Ӵ0V*0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V*0V*0V*0V*0V*0V*0V*0V*0V*0V*0V*0V*0V*0V0000000000000000000000000000000000000000000Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ*0*000000000000000000000000000000000*0000*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*00O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O0O*00|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0|0Ӵ*06*06060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606060606*06*06*06*06*06*06*06*06*06*06*06*06*06*06*06*060P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P*060xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz0xz*0600000000000000000000 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*06000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*06*06*06*060000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*06*060000000000 0000000000000000000000000000000000000*060(0(0(0(0(0(0(0(0( 0( 0( 0(0(0(0(0(0(0(0(0( 0( 0(0(0( 0( 0( 0(0(0(0(0(0(0( 0( 0( 0( 0(0(0(0( 0( 0(0( 0(0( 0(0(0( 0( 0( 0( 0( 0( 0(0(0(0(0(0(0(0( 05B( 05B( 05B(0(0(0(*06*06*060nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI0nI*060(g0(g0(g0(g0(g0(g0(g0(g0(g0(g0(g0(g0(g*06*06*06*06*060q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0q0Ӵ*0*00/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/*00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0*000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*00000000000000000000000000000000000000000000000000*0*0*0*0*0*00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000Ӵ*0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&*0&*0&*0&0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g 0g0g0g@ 0g 0g 0g 0g 0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g> 0g> 0g0g 0g 0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g*00000000000000Ӵ0Ӵ*0*00000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*00ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ0ʽ*0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000? 0? 000000000000000000000000*0*00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 *00I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I 0I *00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ӵ05 *05 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M *05 *05 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F *05 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y 0>y *05 *05 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 *05 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D *05 *05 0f 0f *05 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 *05 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0* *05 *05 *05 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK 0FK *05 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t *05 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K  0K  0K  0K 0K 0K 0K  0K  0K  0K  0K  0K  0K  0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K *05 *05 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e  0e  0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e 0e *05 *05 *05 *05 *05 0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0 *0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 *0 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b 0\b *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 *0 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ 0ڪ *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ӵ0Ӵ0$ *0$ 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% *0$ 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 *0$ 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J *0$ 0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R  0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R *0$ 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` *0$ 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? 0? *0$ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ *0$ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 *0$ *0$ 0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#0#*0$ *0$ *0$ *0$ *0$ *0$ *0$ *0$ *0$ 0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0! 0! 0! 0! 0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0! 0! 0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0! 0!0! 0! 0!0!0! 0!0! 0!0! 0!0!0!0!0!0!0!0! 0!0! 0!0! 0!0! 0! 0! 0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0! 0N!0! 0N!0! 0N!0!0!0! 0!0! 0!0! 0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!0!*0$ 02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p02p0Ӵ0*0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0*00R(*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*00`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(0`(*0*0*0*00,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0,i0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0Ӵ0)*0)0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b*0)*0)*0)0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J 0J 0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a*0)0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E 0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]*0)*0)*0)*0)*0)0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}0G}*0)*0)*0)0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0)000000000000000000000000000 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0)*0)000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0)00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*0)*0)0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"0"*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK0XK*0)0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v 0v 0v 0v 0v0v0v0v 0v 0v 0v 0v 0v 0 v 0 v 0 v 0 v 0 v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v0v0v0v0v0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v0v0v 0v 0 v 0!v0v0v0v0v0v 0"v 0#v 0$v 0%v 0&v 0'v 0(v 0)v0v0v0v 0*v 0+v 0,v 0-v0v0v0v 0.v 0/v 00v 01v 02v 03v 04v 05v 06v 07v 08v 09v 0:v 0;v0v 0<v 0=v 0>v 0?v 0@v 0Av 0Bv 0Cv 0Dv 0Ev 0Fv 0Gv 0Hv 0Iv0v0v0v0v*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)00000000000000*0)*0)*0)*0)0000000000000 0 0 0 0 0 0 00000000000000000 000000000000& 0{& 0{00000000000000000000 09W 09W 09W 09W 09W00* 0* 0* 0000 0!  0!  0!  0!  0! 00000+ 0+ 0+ 00000, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 00, 0 0- 0- 0- 00 0! 0000. 0. 0. 0. 0. 0% 0u% 0u% 0u% 0u00/ 0/ 0/ 00000 00 00 00 01 01 01 0K0p3q3(K0p30K0p300K0t30K00K00K00K00K00K00K00K0|3}3xK0|30K0|30K033̞K030K0300K033<K030K0300K00K00K00K00K00K00K00K00l3#0 K003#0 K003#0 K004#0 K00L4#0 K004#0 K004#0 K004#0 K00#0 K00 #0 K00X#0 K00#0 K00ȍ#0 K00#0 K008#0 K00p#0 K00#0 K00#0 K00#0 K00P#0 K00#0 K00#0 K00#0 K000#0 K00h#0 K00#0 K00l:#0 K00:#0 K00:#0 K00;#0 K00L;#0 K00;#0 K00;#0 K00;#0 K00,<#0 K00d<#0 K00<#0 K00<#0 K00 =#0 K00D=#0 K00|=#0 K00=#0 K00=#0 K00$>#0 K00\>#0 K00>#0 K00>#0 K00?#0 K001?(0 K0@1A(0 K0B1C)0 K0D1ET)0 K0F1G)0 K0H1I)0 K0J1K)0 K0L1M4*0 K0N1Ol*0 K0P1Q*0 K0R1S*0 K0T1U+0 K0V1WL+0 K0X1Y+0 K0Z1[+0 K0\1]+0 K0^1_,,0 K0`1ad,0 K0b1c,0 K0d1e,0 K0f1g -0 K0h1iD-0 K0j1k|-0 K0l1m /0 K0n1oX/0 K0p1q/0 K0r1s/0 K0t1u00 K0v1w800 K0x1yp00 K0z1{00 K0|1}00 K0~110 K01P10 K0110 K0110 K0110 K01020 K01h20 K0120 K0120 K0130 K01H30 K0130 K0130 K0130 K01(40 K01`40 K0140 K0140 K0150 K01@50 K01x50 K0150 K0150 K01 60 K01X60 K0160 K0160 K0170 K01870 K01p70 K0170 K0170 K0180 K01P80 K0180 K0180 K0180 K01:0 K010;0 K01h;0 K01;0 K01;0 K01<0 K01H<0 K01<0 K01<0 K01<0 K01(=0 K01`=0 K01=0 K01=0 K01>0 K01@>0 K01x>0 K01>0 K01>0 K01 ?0 K01X?0 K01?0 K01?0 K01@0 K018@0 K01p@0 K01@0 K01@0 K02A0 K02PA0 K02A0 K02A0 K02 A0 K0 2 0B0 K0 2 hB0 K02B0 K02B0 K02C0 K02HC0 K02C0 K02C0 K02C0 K02(D0 K02`D0 K0 2!D0 K0"2#D0 K0$2%E0 K0&2'@E0 K0(2)xE0 K0*2+E0 K0,2-E0 K0.2/ F0 K0021XF0 K0223F0 K0425F0 K0627G0 K08298G0 K0:2;I0 K0<2=I0 K0>2?J0 K0@2APJ0 K0B2CJ0 K0D2EJ0 K0F2GJ0 K0H2I0K0 K0J2KhK0 K0L2MK0 K0N2OK0 K0P2QL0 K0R2SHL0 K0T2UL0 K0V2WL0 K0X2YL0 K0Z2[(M0 K0\2]`M0 K0^2_M0 K0`2aM0 K0b2cN0 K0d2e@N0 K0f2gxN0 K0h2iN0 K0j2kN0 K0l2m O0 K0n2oXO0 K0p2qO0 K0r2sO0 K0t2uP0 K0v2w8P0 K0x2ypP0 K0z2{P0 K0|2}P0 K0~2Q0 K02PQ0 K02Q0 K02Q0 K02Q0 K020R0 K02hR0 K02R0 K02R0 K02S0 K02HS0 K02S0 K02S0 K02S0 K02(T0 K02`T0 K02T0 K02T0 K02U0 K02@U0 K02xU0 K02U0 K02U0 K02 V0 K02XV0 K02V0 K02V0 K02W0 K028W0 K02pW0 K02W0 K02W0 K02X0 K02PX0 K02X0 K02X0 K02X0 K02[0 K020\0 K02h\0 K02\0 K02\0 K02]0 K02H]0 K02]0 K02]0 K02]0 K02(^0 K02`^0 K02^0 K02^0 K02_0 K02@_0 K02x_0 K02_0 K02_0 K02 `0 K02X`0 K02`0 K02`0 K02a0 K028a0 K02pa0 K02a0 K02a0 K03b0 K03Pb0 K03b0 K03b0 K03 b0 K0 3 0c0 K0 3 hc0 K03c0 K03c0 K03d0 K03Hd0 K03d0 K03d0 K03d0 K03(e0 K03`e0 K0 3!e0 K0"3#e0 K0$3%f0 K0&3'@f0 K0(3)xf0 K0*3+f0 K0,3-f0 K0.3/ g0 K0031Xg0 K0233g0 K0435g0 K0637h0 K08398h0 K0:3;ph0 K0<3=h0 K0>3?h0 K0@3Ai0 K0B3CPi0 K0D3Ei0 K0F3Gi0 K0H3Ii0 K0J3K0j0 K0L3Mhj0 K0N3Oj0 K0P3Qj0 K0R3Sk0 K0T3UHk0 K0V3Wk0 K0X3Yk0 K0Z3[k0 K0\3](l0 K0^3_`l0 K0`3al0 K0b3cl0 K0d3em0 K0f3g@m0 K0h3ixm0 K0j3km0 K0l3mm0 K0n3o n0 K0p3qXn0 K0r3sn0 K0t3un0 K0v3wo0 K0x3y8o0 K0z3{r0 K0|3} s0 K0~3Xs0 K03s0 K03s0 K03t0 K038t0 K03pt0 K03t0 K03t0 K03u0 K03Pu0 K03u0 K03u0 K03u0 K030v0 K03hv0 K03v0 K03v0 K03w0 K03Hw0 K03w0 K03w0 K03w0 K03(x0 K03`x0 K03x0 K03x0 K03y0 K03@y0 K03xy0 K03y0 K03y0 K03 z0 K03Xz0 K03z0 K03z0 K03{0 K038{0 K03p{0 K03{0 K03{0 K03|0 K03P|0 K03|0 K03|0 K03|0 K030}0 K03h}0 K03}0 K03}0 K03~0 K03H~0 K03~0 K03~0 K03~0 K03(0 K03`0 K030 K030 K030 K03@0 K03x0 K030 K03耴0 K03 0 K03X0 K040 K04ȁ0 K040 K0480 K04 p0 K0 4 0 K0 4 0 K040 K04P0 K040 K040 K040 K0400 K04h0 K040 K04؄0 K0 4!0 K0"4#H0 K0$4%0 K0&4'0 K0(4)0 K0*4+(0 K0,4-`0 K0.4/0 K0041І0 K02430 K0445@0 K0647x0 K08490 K0:4;致0 K0<4= 0 K0>4?X0 K0@4A0 K0B4CȈ0 K0D4E0 K0F4G80 K0H4Ip0 K0J4K0 K0L4M0 K0N4O0 K0P4QP0 K0R4S0 K0T4U0 K0V4W0 K0X4Y0 K0Z4[0 K0\4]0 K0^4_00 K0`4ah0 K0b4c0 K0d4eؐ0 K0f4g0 K0h4iH0 K0j4k0 K0l4m0 K0n4o0 K0p4q(0 K0r4s`0 K0t4u0 K0v4wВ0 K0x4y0 K0z4{@0 K0|4}x0 K0~40 K04蓴0 K077K070K070K04K070K04K04K04K070K070K070K070K070K070K07 0K07 70K070K070K070K070K077K070K070K070K070K070K077dK070K070K070K070K070K070 $$$$$$$$$'  "LJL !#@&(8*P,.02547L9:<\>@ACE HHJLjNPRRV8XZ\\}]k^b_*brdfhj;lm>noqsRuv"xxz|~(܅zVn C|` B&H7Vrή Fd$)Knu Ф LE rX|~j(1f7PVq&80#7pUVX&[@]F_`bjzԊ2ʢJLxC8P]hLֲ"0`0GVXtڻ    ! , Q ~ @ \   r% :+ 6> ,K U ] `e lk u L Д  ` .  ` Q (a t N v h 2  H | N |& (7 TL [ lf "| ( J 6 | / RC rO \p  ^   f2VʅҎb(.dCPenrnF!b;bF~v n'~7H?Q|]\jjrw*`ƤV<h )j.M<RdF0z6`0Jh؅2D]:4_oΉB&4ARbal~‰Btv.4>!,&8OFr̒v$:"n#b*-v8CUiy 8 ! . T | < · $ P!!*!J7! H![!k!By!!t!!!!!!> " "&"6"8?"p\""" #%#^<#b#ޙ#8##b#0#$v$)$=$XN$XV$2h$$B$~$ʟ$b$ $$$4$f%)%68%R%_%>q%X%B%:%%%% %&d&,&B&S&a&x&ԑ&6&&0&&&&D&r'4'$'D:'R'e'q' }'&' ''''$''''''@ (((((2(|>(M(T(:a(Rj(v((("(>((&((J("(t(/)d_)z))()))** *&*|;*bP*D\*n*{**D***غ***l** ++'+6+C+"P+a+m+y+++$+<, , ,&,|M,s,Ԝ,d,,'-DO-o->-j--$.x:.X.i.. .$/$//-/ =/H/O/V/^/h/r/~|//.///8//|//d////l//2/b///////P////`/////l/p////////`000 00000 0#0'0+0.0104080^<0>0D0I0&M0\P0nT0H[0.c0Zl0|v0؀00080 0H0>00$101F1a11X11B1112R%272hA2"L2X2f2z22P2ؚ222222$2p13n33v33x4:.4i4r4̕4:4l44b 5I5j55`5557 ; < = > ? @ A B D E F G H I J K L M N O P Q S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a c d e f g h i j k l m n o p r s t u v w x y z { | } ~               " $ ' ) , / 0 1 3 4 6 7 8 : < > @ D F I K M O P R T U W X Z \ ^ ` a c d f h j k m o q t w y { }    "&)+-0358;>ACFKNQSVY\`bdgjoqtwz}   )/13579<>@CFIKNPRTWY\^`befhjlnt|~  !#$'(*,./13568:;=?ACEGIJLNPTVY[^`bdfhjloprtvxy{}"+5>HQ[dmu &/9BLV^gq{ )./0235689;<>?@ABDEFHIJKLMOPRSUVWXZ[\]^_`bdfhilmoqrstuwy{} ,nHb_:yz C^֞jB-m%fV:bI8[|||b}f}}~~~~ &9ܢ*3p68];knBgs8N"0b<KStr~   * / @ xU v \ N V  T / @ M ZY tj y   R( xK ~] j ~ ( j 0 ^   (G b j , 6 l h " n Z) ; E ,] l ~~ V д < 6 X (B(BzZlx.F(jX3B^LD\|i0 j^N"0EhDV*+R;Rx`qwTd®v ^nj 9W*dtu<ֻ^h>: 3:Mid(4!1BhUjx{LRprj",p;L"[o`XFp-CtJv&\&&6&ص&&p&J&l&&&&j 'x''0'C'S'k'x'2'x'j'Ī'''x'6''(f((,($=(dO(lY(m(R(*(((Ʈ((p(((B(D )<))B)a)u))x))))F)***1*&C*O*c*u*B}**Z*4*ƽ***+'+(A+@T+xe+tx+ {+ +$++++++h+H ,&,/,C,TO,W,n,~,,V,,R,, ,Z,-)-?-"M-\-j--p-8---p.H.%.9.J._.|.l...B..4.///L1/tB/8P/^/:p/^}/~///D/܀//\/z////ƃ/P//b//4/~//N///4///Z//d///ʋ//N/֌//j/L/Ž//J//*/p//8/f//ܑ///֒////v//:/~//h//t////Ҙ/0/////6/›//J//2/j/////$/֟/V///H/x//:/l/(/Z//>//ؤ//&/v/ /N//H///©/ /N///N/ԫ//B/Ԭ//4///&//6/t//Z//F////////J//4/v/&/`//h//h/>///./z//J////$//T//0///H///r//////>//\///N///H////P//F///H//h//:///B///H//&/h//0t000000V00T00000004000&0P00x0&0v00P0000 00000D 0 0 0!0!0."0"0"06#0#0$0|$0$0.%0%0%0L&0&0L'0'0(0h(0(0)0V*0*0,+0h+0+0J,0,0,0b-0-0-0D.0.0.0d/0/0/0N00|0000~1010102020303030404060X60B707070n8080(90:0:0:0\;0;0;0`<0<0 =0F=0=0(>0b>0>0>0:?0@04A0A0B0D0D0E0F0&G0G0:H0H0DI0I0I0dJ0J0`K0LL0L0L0M0N04N0N0O0NO0O0P0^P0P0FQ0Q0e0z0 000>W1<1-2G2N[223[338336 4084i4475`5555&5b5545558 : C R b q              ! # % & ( * + - . 2 5 9 ; = ? A B C E G H J L N Q S V Y [ ] _ b e g i l n p r s u v x z | ~     !#$%'(*,./124679:<=?@BDEGHIJLMOPRTUWXZ[]^_acefhiklmnprsuvxy{|~   !"#$%&'(*+,-.02468:;=?ABDEGHJLMOQSUVXZ[]_acdgikmopqrsuvwxyz{}    "%&)+-02479<>@BDFHKMOQRSUWXZ\]_acegikmnqsuwz|~      !#$%&'()*,-./012346789:;<=?@ABCDEFGIJKLMNOPRSTUVWXYZ\]^_`abcefghijklnopqrstvwxyz{|}~     !"#$%'()*+,-.012345678:;<=>?@ACDEFGHIJKMNOPQRSTUWXYZ[\]_`abcdefhijklmnoprstuvwxyz|}~     !"#$%&'(*+,-147:=CGNQTYacegjknpvxz|~59 %a} 0LOPRr,/02RtHdghjFbefh589;[xVruvxTpstv 4 7 8 : Z m  7 S V W Y y ) E I J L l # ? C D F f ) E I J L l 9=>@`Njnoq?y;W[\^~2679Y $%'Gt;?@Bb Qmqrt!"$DWswxz%\x|}v#$&F *hIeijl(DHIKkJfjkm>Z^_a:VZ[]}W s w x z !$!(!)!+!K!i!!!!!!!!!!!"J"f"j"k"m"""### #@#######$#$'$($*$J$$$$$$$%5%9%:%<%\%t%%%%%%%&&&&;&{&&&&&&&''' '*'i''''''!(=(A(B(D(d(((((((!)=)A)B)D)d))))))*0*L*P*Q*S*s*******.+J+N+O+Q+q+++++++ ,%,),*,,,L,,,,,,,-3-7-8-:-Z------- .%.).*.,.L......../// /@///////%0A0E0F0H0h0000001h11111112222:2222222313536383X3333333.4J4N4O4Q4q4444444455 5"5B55555556+6/60626R6666666.7J7N7O7Q7q7777778.8J8N8O8Q8q8888889A9]9a9b9d99999999T:p:t:u:w::::::; ;V;r;v;w;y;;;;<<<%<s<<<<<<<====>=h==========>!>N>j>n>o>q>>>>>>> ?R?n?r?s?u??????? @k@@@@@@ A)A-A.A0APA~AAAAAAAABBB%BzBBBBBBBCCCC>CCCCCCCCDDDD=DQDmDqDrDtD߫e X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%̕X  '!! $X$$:8f6htK    Y   > y     ]    L O    DABQ>T8O_ `6vURn.@ GJ8'Z\anWq)|O  m   2!\!!!"'""""#*#-##$$'$z$$$ %m%}%%6&XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX8@3f0(  B S  ?e _Toc140411102 _Toc140412905 _Toc140415285 _Toc140418288 _Toc140419949 _Toc109011974 _Toc109012624 _Toc109012932 _Toc109016093 _Toc109016417 _Toc109016996 _Toc109017675 _Toc109022081 _Toc109022546 _Toc109023228 _Toc140433223 _Toc140440768 _Toc140457572 _Toc140457792 _Toc140458129 _Toc140458265 _Toc140460005 _Toc140460608 _Toc140461019 _Toc140461964 _Toc140463863 _Toc140551806 _Toc140411100 _Toc140411101 _Toc140411103 _Toc140412906 _Toc140415286 _Toc140418289 _Toc140419950 _Toc109011975 _Toc109012625 _Toc109012933 _Toc109016094 _Toc109016418 _Toc109016997 _Toc109017678 _Toc109022082 _Toc109022547 _Toc109023229 _Toc140433224 _Toc140440769 _Toc140457573 _Toc140457793 _Toc140458130 _Toc140458266 _Toc140460006 _Toc140460609 _Toc140461020 _Toc140461965 _Toc140463864 _Toc140551807 _Toc140411104 _Toc140412907 _Toc140415287 _Toc140418290 _Toc140419951 _Toc109011976 _Toc109012626 _Toc109012934 _Toc109016095 _Toc109016419 _Toc109016998 _Toc109017679 _Toc109022083 _Toc109022548 _Toc109023230 _Toc140433225 _Toc140440770 _Toc140457574 _Toc140457794 _Toc140458131 _Toc140458267 _Toc140460007 _Toc140460610 _Toc140461021 _Toc140461966 _Toc140463865 _Toc140551808 _Toc140411105 _Toc140412908 _Toc140415288 _Toc140418291 _Toc140419952 _Toc109011977 _Toc109012627 _Toc109012935 _Toc109016096 _Toc109016420 _Toc109016999 _Toc109017680 _Toc109022084 _Toc109022549 _Toc109023231 _Toc140433226 _Toc140440771 _Toc140457575 _Toc140457795 _Toc140458132 _Toc140458268 _Toc140460008 _Toc140460611 _Toc140461022 _Toc140461967 _Toc140463866 _Toc140551809 _Toc140411106 _Toc140412909 _Toc140415289 _Toc140418292 _Toc140419953 _Toc109011978 _Toc109012628 _Toc109012936 _Toc109016097 _Toc109016421 _Toc109017000 _Toc109017681 _Toc109022085 _Toc109022550 _Toc109023232 _Toc140433227 _Toc140440772 _Toc140457576 _Toc140457796 _Toc140458133 _Toc140458269 _Toc140460009 _Toc140460612 _Toc140461023 _Toc140461968 _Toc140463867 _Toc140551810 _Toc140411107 _Toc140412910 _Toc140415290 _Toc140418293 _Toc140419954 _Toc109011979 _Toc109012629 _Toc109012937 _Toc109016098 _Toc109016422 _Toc109017001 _Toc109017682 _Toc109022086 _Toc109022551 _Toc109023233 _Toc140433228 _Toc140440773 _Toc140457577 _Toc140457797 _Toc140458134 _Toc140458270 _Toc140460010 _Toc140460613 _Toc140461024 _Toc140461969 _Toc140463868 _Toc140551811 _Toc140411108 _Toc140412911 _Toc140415291 _Toc140418294 _Toc140419955 _Toc109011980 _Toc109012630 _Toc109012938 _Toc109016099 _Toc109016423 _Toc109017002 _Toc109017683 _Toc109022087 _Toc109022552 _Toc109023234 _Toc140433229 _Toc140440774 _Toc140457578 _Toc140457798 _Toc140458135 _Toc140458271 _Toc140460011 _Toc140460614 _Toc140461025 _Toc140461970 _Toc140463869 _Toc140551812 _Toc140411109 _Toc140412912 _Toc140415292 _Toc140418295 _Toc140419956 _Toc109011981 _Toc109012631 _Toc109012939 _Toc109016100 _Toc109016424 _Toc109017003 _Toc109017684 _Toc109022088 _Toc109022553 _Toc109023235 _Toc140433230 _Toc140440775 _Toc140457579 _Toc140457799 _Toc140458136 _Toc140458272 _Toc140460012 _Toc140460615 _Toc140461026 _Toc140461971 _Toc140463870 _Toc140551813 _Toc140411110 _Toc140412913 _Toc140415293 _Toc140418296 _Toc140419957 _Toc109011982 _Toc109012632 _Toc109012940 _Toc109016101 _Toc109016425 _Toc109017004 _Toc109017685 _Toc109022089 _Toc109022554 _Toc109023236 _Toc140433231 _Toc140440776 _Toc140457580 _Toc140457800 _Toc140458137 _Toc140458273 _Toc140460013 _Toc140460616 _Toc140461027 _Toc140461972 _Toc140463871 _Toc140551814 _Toc140411111 _Toc140412914 _Toc140415294 _Toc140418297 _Toc140419958 _Toc109011983 _Toc109012633 _Toc109012941 _Toc109016102 _Toc109016426 _Toc109017005 _Toc109017686 _Toc109022090 _Toc109022555 _Toc109023237 _Toc140433232 _Toc140440777 _Toc140457581 _Toc140457801 _Toc140458138 _Toc140458274 _Toc140460014 _Toc140460617 _Toc140461028 _Toc140461973 _Toc140463872 _Toc140551815 _Toc140411112 _Toc140412915 _Toc140415295 _Toc140418298 _Toc140419959 _Toc109011984 _Toc109012634 _Toc109012942 _Toc109016103 _Toc109016427 _Toc109017006 _Toc109017687 _Toc109022091 _Toc109022556 _Toc109023238 _Toc140433233 _Toc140440778 _Toc140457582 _Toc140457802 _Toc140458139 _Toc140458275 _Toc140460015 _Toc140460618 _Toc140461029 _Toc140461974 _Toc140463873 _Toc140551816 _Toc140411113 _Toc140412916 _Toc140415296 _Toc140418299 _Toc140419960 _Toc109011985 _Toc109012635 _Toc109012943 _Toc109016104 _Toc109016428 _Toc109017007 _Toc109017688 _Toc109022092 _Toc109022557 _Toc109023239 _Toc140433234 _Toc140440779 _Toc140457583 _Toc140457803 _Toc140458140 _Toc140458276 _Toc140460016 _Toc140460619 _Toc140461030 _Toc140461975 _Toc140463874 _Toc140551817 _Toc140411114 _Toc140412917 _Toc140415297 _Toc140418300 _Toc140419961 _Toc109011986 _Toc109012636 _Toc109012944 _Toc109016105 _Toc109016429 _Toc109017008 _Toc109017689 _Toc109022093 _Toc109022558 _Toc109023240 _Toc140433235 _Toc140440780 _Toc140457584 _Toc140457804 _Toc140458141 _Toc140458277 _Toc140460017 _Toc140460620 _Toc140461031 _Toc140461976 _Toc140463875 _Toc140551818 _Toc140411115 _Toc140412918 _Toc140415298 _Toc140418301 _Toc140419962 _Toc109011987 _Toc109012637 _Toc109012945 _Toc109016106 _Toc109016430 _Toc109017009 _Toc109017690 _Toc109022094 _Toc109022559 _Toc109023241 _Toc140433236 _Toc140440781 _Toc140457585 _Toc140457805 _Toc140458142 _Toc140458278 _Toc140460018 _Toc140460621 _Toc140461032 _Toc140461977 _Toc140463876 _Toc140551819 _Toc140411116 _Toc140412919 _Toc140415299 _Toc140418302 _Toc140419963 _Toc109011988 _Toc109012638 _Toc109012946 _Toc109016107 _Toc109016431 _Toc109017010 _Toc109017691 _Toc109022095 _Toc109022560 _Toc109023242 _Toc140433237 _Toc140440782 _Toc140457586 _Toc140457806 _Toc140458143 _Toc140458279 _Toc140460019 _Toc140460622 _Toc140461033 _Toc140461978 _Toc140463877 _Toc140551820 _Toc140411117 _Toc140412920 _Toc140415300 _Toc140418303 _Toc140419964 _Toc109011989 _Toc109012639 _Toc109012947 _Toc109016108 _Toc109016432 _Toc109017011 _Toc109017692 _Toc109022096 _Toc109022561 _Toc109023243 _Toc140433238 _Toc140440783 _Toc140457587 _Toc140457807 _Toc140458144 _Toc140458280 _Toc140460020 _Toc140460623 _Toc140461034 _Toc140461979 _Toc140463878 _Toc140551821 _Toc140411118 _Toc140412921 _Toc140415301 _Toc140418304 _Toc140419965 _Toc109011990 _Toc109012640 _Toc109012948 _Toc109016109 _Toc109016433 _Toc109017012 _Toc109017693 _Toc109022097 _Toc109022562 _Toc109023244 _Toc140433239 _Toc140440784 _Toc140457588 _Toc140457808 _Toc140458145 _Toc140458281 _Toc140460021 _Toc140460624 _Toc140461035 _Toc140461980 _Toc140463879 _Toc140551822 _Toc140411119 _Toc140412922 _Toc140415302 _Toc140418305 _Toc140419966 _Toc109011991 _Toc109012641 _Toc109012949 _Toc109016110 _Toc109016434 _Toc109017013 _Toc109017694 _Toc109022098 _Toc109022563 _Toc109023245 _Toc140433240 _Toc140440785 _Toc140457589 _Toc140457809 _Toc140458146 _Toc140458282 _Toc140460022 _Toc140460625 _Toc140461036 _Toc140461981 _Toc140463880 _Toc140551823 _Toc140411120 _Toc140412923 _Toc140415303 _Toc140418306 _Toc140419967 _Toc109011992 _Toc109012642 _Toc109012950 _Toc109016111 _Toc109016435 _Toc109017014 _Toc109017695 _Toc109022099 _Toc109022564 _Toc109023246 _Toc140433241 _Toc140440786 _Toc140457590 _Toc140457810 _Toc140458147 _Toc140458283 _Toc140460023 _Toc140460626 _Toc140461037 _Toc140461982 _Toc140463881 _Toc140551824 _Toc140411121 _Toc140412924 _Toc140415304 _Toc140418307 _Toc140419968 _Toc109011993 _Toc109012643 _Toc109012951 _Toc109016112 _Toc109016436 _Toc109017015 _Toc109017696 _Toc109022100 _Toc109022565 _Toc109023247 _Toc140433242 _Toc140440787 _Toc140457591 _Toc140457811 _Toc140458148 _Toc140458284 _Toc140460024 _Toc140460627 _Toc140461038 _Toc140461983 _Toc140463882 _Toc140551825 _Toc140411122 _Toc140412925 _Toc140415305 _Toc140418308 _Toc140419969 _Toc109011994 _Toc109012644 _Toc109012952 _Toc109016113 _Toc109016437 _Toc109017016 _Toc109017697 _Toc109022101 _Toc109022566 _Toc109023248 _Toc140433243 _Toc140440788 _Toc140457592 _Toc140457812 _Toc140458149 _Toc140458285 _Toc140460025 _Toc140460628 _Toc140461039 _Toc140461984 _Toc140463883 _Toc140551826 _Toc140411123 _Toc140412926 _Toc140415306 _Toc140418309 _Toc140419970 _Toc109011995 _Toc109012645 _Toc109012953 _Toc109016114 _Toc109016438 _Toc109017017 _Toc109017698 _Toc109022102 _Toc109022567 _Toc109023249 _Toc140433244 _Toc140440789 _Toc140457593 _Toc140457813 _Toc140458150 _Toc140458286 _Toc140460026 _Toc140460629 _Toc140461040 _Toc140461985 _Toc140463884 _Toc140551827 _Toc140457594 _Toc140457814 _Toc140458151 _Toc140458287 _Toc140460027 _Toc140460630 _Toc140461041 _Toc140461986 _Toc140463885 _Toc140551828 _Toc109022568 _Toc109023250 _Toc140433245 _Toc140440790 _Toc140457595 _Toc140457815 _Toc140458152 _Toc140458288 _Toc140460028 _Toc140460631 _Toc140461042 _Toc140461987 _Toc140463886 _Toc140551829 _Toc140411124 _Toc140412927 _Toc140415307 _Toc140418310 _Toc140419971 _Toc109011996 _Toc109012646 _Toc109012954 _Toc109016115 _Toc109016439 _Toc109017018 _Toc109017699 _Toc109022103 _Toc109022569 _Toc109023251 _Toc140433246 _Toc140440791 _Toc140457596 _Toc140457816 _Toc140458153 _Toc140458289 _Toc140460029 _Toc140460632 _Toc140461043 _Toc140461988 _Toc140463887 _Toc140551830 _Toc140021685 _Toc140031780 _Toc140291036 _Toc140291332 _Toc140292125 _Toc140292534 _Toc140292654 _Toc140370782 _Toc140411125 _Toc140412928 _Toc140415308 _Toc140418311 _Toc140419972 _Toc109011997 _Toc109012647 _Toc109012955 _Toc109016116 _Toc109016440 _Toc109017019 _Toc109017700 _Toc109022104 _Toc109022570 _Toc109023252 _Toc140433247 _Toc140440792 _Toc140457597 _Toc140457817 _Toc140458154 _Toc140458290 _Toc140460030 _Toc140460633 _Toc140461044 _Toc140461989 _Toc140463888 _Toc140551831 _Toc140411126 _Toc140412929 _Toc140415309 _Toc140418312 _Toc140419973 _Toc109011998 _Toc109012648 _Toc109012956 _Toc109016117 _Toc109016441 _Toc109017020 _Toc109017701 _Toc109022105 _Toc109022571 _Toc109023253 _Toc140433248 _Toc140440793 _Toc140457598 _Toc140457818 _Toc140458155 _Toc140458291 _Toc140460031 _Toc140460634 _Toc140461045 _Toc140461990 _Toc140463889 _Toc140551832 _Toc140411127 _Toc140412930 _Toc140415310 _Toc140418313 _Toc140419974 _Toc109011999 _Toc109012649 _Toc109012957 _Toc109016118 _Toc109016442 _Toc109017021 _Toc109017702 _Toc109022106 _Toc109022572 _Toc109023254 _Toc140433249 _Toc140031783 _Toc140291039 _Toc140291335 _Toc140292128 _Toc140292537 _Toc140292657 _Toc140370785 _Toc140411130 _Toc140412933 _Toc140415313 _Toc140418316 _Toc140419977 _Toc109012002 _Toc109012652 _Toc109012960 _Toc109016121 _Toc109016445 _Toc109017024 _Toc109017705 _Toc109022109 _Toc109022575 _Toc109023257 _Toc140021686 _Toc140031781 _Toc140291037 _Toc140291333 _Toc140292126 _Toc140292535 _Toc140292655 _Toc140370783 _Toc140433250 _Toc140021687 _Toc140031782 _Toc140291038 _Toc140291334 _Toc140292127 _Toc140292536 _Toc140292656 _Toc140370784 _Toc140433251 _Toc140433252 _Toc140440794 _Toc140457599 _Toc140457819 _Toc140458156 _Toc140458292 _Toc140460032 _Toc140460635 _Toc140461046 _Toc140461991 _Toc140463890 _Toc140551833 _Toc140031784 _Toc140291040 _Toc140291336 _Toc140292129 _Toc140292538 _Toc140292658 _Toc140370786 _Toc140411131 _Toc140412934 _Toc140415314 _Toc140418317 _Toc140419978 _Toc109012003 _Toc109012653 _Toc109012961 _Toc109016122 _Toc109016446 _Toc109017025 _Toc109017706 _Toc109022110 _Toc109022576 _Toc109023258 _Toc140433253 _Toc140440795 _Toc140457600 _Toc140457820 _Toc140031785 _Toc140291041 _Toc140291337 _Toc140292130 _Toc140292539 _Toc140292659 _Toc140370787 _Toc140411132 _Toc140412935 _Toc140415315 _Toc140418318 _Toc140419979 _Toc109012004 _Toc109012654 _Toc109012962 _Toc109016123 _Toc109016447 _Toc109017026 _Toc109017707 _Toc109022111 _Toc109022577 _Toc109023259 _Toc140433254 _Toc140440796 _Toc140457601 _Toc140457821 _Toc140458157 _Toc140458293 _Toc140460033 _Toc140460636 _Toc140461047 _Toc140461992 _Toc140463891 _Toc140551834 _Toc140031790 _Toc140291046 _Toc140291342 _Toc140292136 _Toc140411138 _Toc140412941 _Toc140415321 _Toc140418324 _Toc140419985 _Toc109012010 _Toc109012660 _Toc109012968 _Toc109016129 _Toc109016453 _Toc109017032 _Toc109017713 _Toc109022117 _Toc109022583 _Toc109023265 _Hlt144532259 _Toc140031786 _Toc140291042 _Toc140291338 _Toc140292131 _Toc140292540 _Toc140292660 _Toc140370788 _Toc140433255 _Toc140440797 _Toc140457602 _Toc140457822 _Toc140458158 _Toc140458294 _Toc140031787 _Toc140291043 _Toc140291339 _Toc140292132 _Toc140292541 _Toc140292661 _Toc140370789 _Toc140433256 _Toc140440798 _Toc140457603 _Toc140031788 _Toc140291044 _Toc140291340 _Toc140292133 _Toc140292542 _Toc140292662 _Toc140370790 _Toc140433257 _Toc140440799 _Toc140457604 _Toc140031789 _Toc140291045 _Toc140291341 _Toc140292134 _Toc140292543 _Toc140292663 _Toc140370791 _Toc140433258 _Toc140440800 _Toc140457605 _Toc140292135 _Toc140292544 _Toc140292664 _Toc140370792 _Toc140433259 _Toc140440801 _Toc140457606 _Toc140433260 _Toc140440802 _Toc140457607 _Toc140457823 _Toc140458159 _Toc140458295 _Toc140460034 _Toc140460637 _Toc140461048 _Toc140461993 _Toc140463892 _Toc140551835 _Toc140031791 _Toc140291047 _Toc140291343 _Toc140292137 _Toc140292545 _Toc140292665 _Toc140370793 _Toc140411139 _Toc140412942 _Toc140415322 _Toc140418325 _Toc140419986 _Toc109012011 _Toc109012661 _Toc109012969 _Toc109016130 _Toc109016454 _Toc109017033 _Toc109017714 _Toc109022118 _Toc109022584 _Toc109023266 _Toc140433261 _Toc140440803 _Toc140457608 _Toc140457824 _Toc140458160 _Toc140458296 _Toc140460035 _Toc140460638 _Toc140461049 _Toc140461994 _Toc140463893 _Toc140551836 _Toc140031792 _Toc140020582 _Toc140021688 _Toc140031793 _Toc140291048 _Toc140291344 _Toc140292138 _Toc140292546 _Toc140292666 _Toc140370794 _Toc140411140 _Toc140412943 _Toc140415323 _Toc140418326 _Toc140419987 _Toc109012012 _Toc109012662 _Toc109012970 _Toc109016131 _Toc109016455 _Toc109017034 _Toc109017715 _Toc109022119 _Toc109022585 _Toc109023267 _Toc140411141 _Toc140412944 _Toc140415324 _Toc140418327 _Toc140419988 _Toc109012013 _Toc109012663 _Toc109012971 _Toc109016132 _Toc109016456 _Toc109017035 _Toc109017716 _Toc109022120 _Toc109022586 _Toc109023268 _Toc140433262 _Toc140440804 _Toc140457609 _Toc140457825 _Toc140458161 _Toc140458297 _Toc140460036 _Toc140460639 _Toc140461050 _Toc140461995 _Toc140463894 _Toc140551837 _Toc140020586 _Toc140021692 _Toc140031797 _Toc140433263 _Toc140440805 _Toc140457610 _Toc140457826 _Toc140458162 _Toc140458298 _Toc140460037 _Toc140460640 _Toc140461051 _Toc140461996 _Toc140463895 _Toc140551838 _Toc140020583 _Toc140021689 _Toc140031794 _Toc140020587 _Toc140021693 _Toc140031798 _Toc140291051 _Toc140291346 _Toc140292140 _Toc140292548 _Toc140292668 _Toc140370796 _Toc140411142 _Toc140412945 _Toc140415325 _Toc140418328 _Toc140419989 _Toc109012014 _Toc109012664 _Toc109012972 _Toc109016133 _Toc109016457 _Toc109017036 _Toc109017717 _Toc109022121 _Toc109022587 _Toc109023269 _Toc140020584 _Toc140021690 _Toc140031795 _Toc140291049 _Toc140433264 _Toc140440806 _Toc140457611 _Toc140457827 _Toc140458163 _Toc140458299 _Toc140460038 _Toc140460641 _Toc140461052 _Toc140461997 _Toc140463896 _Toc140551839 _Toc140020588 _Toc140021694 _Toc140031799 _Toc140031800 _Toc140291052 _Toc140291347 _Toc140292141 _Toc140292549 _Toc140292669 _Toc140370797 _Toc140411143 _Toc140412946 _Toc140415326 _Toc140418329 _Toc140419990 _Toc109012015 _Toc109012665 _Toc109012973 _Toc109016134 _Toc109016458 _Toc109017037 _Toc109017718 _Toc109022122 _Toc109022588 _Toc109023270 _Toc140433265 _Toc140440807 _Toc140457612 _Toc140457828 _Toc140458164 _Toc140458300 _Toc140460039 _Toc140460642 _Toc140461053 _Toc140461998 _Toc140463897 _Toc140551840 _Toc140031801 _Toc140291053 _Toc140291348 _Toc140292142 _Toc140292550 _Toc140292670 _Toc140370798 _Toc140411144 _Toc140412947 _Toc140415327 _Toc140418330 _Toc140419991 _Toc109012016 _Toc109012666 _Toc109012974 _Toc109016135 _Toc109016459 _Toc109017038 _Toc109017719 _Toc109022123 _Toc109022589 _Toc109023271 _Toc140433266 _Toc140440808 _Toc140457613 _Toc140457829 _Toc140458165 _Toc140458301 _Toc140460040 _Toc140460643 _Toc140461054 _Toc140461999 _Toc140463898 _Toc140551841 _Toc140031802 _Toc140291054 _Toc140291349 _Toc140292143 _Toc140292551 _Toc140292671 _Toc140370799 _Toc140411145 _Toc140412948 _Toc140415328 _Toc140418331 _Toc140419992 _Toc109012017 _Toc109012667 _Toc109012975 _Toc109016136 _Toc109016460 _Toc109017039 _Toc109017720 _Toc109022124 _Toc109022590 _Toc109023272 _Toc140433267 _Toc140440809 _Toc140457614 _Toc140457830 _Toc140458166 _Toc140458302 _Toc140460041 _Toc140460644 _Toc140461055 _Toc140462000 _Toc140463899 _Toc140551842 _Toc140370800 _Toc140411146 _Toc140412949 _Toc140415329 _Toc140418332 _Toc140419993 _Toc109012018 _Toc109012668 _Toc109012976 _Toc109016137 _Toc109016461 _Toc109017040 _Toc109017721 _Toc109022125 _Toc109022591 _Toc109023273 _Toc140433268 _Toc140440810 _Toc140457615 _Toc140457831 _Toc140458167 _Toc140458303 _Toc140460042 _Toc140460645 _Toc140461056 _Toc140462001 _Toc140463900 _Toc140551843 _Toc140020589 _Toc140021695 _Toc140031803 _Toc140291055 _Toc140291350 _Toc140292144 _Toc140292552 _Toc140292672 _Toc140370801 _Toc140411147 _Toc140412950 _Toc140415330 _Toc140418333 _Toc140419994 _Toc109012019 _Toc109012669 _Toc109012977 _Toc109016138 _Toc109016462 _Toc109017041 _Toc109017722 _Toc109022126 _Toc109022592 _Toc109023274 _Toc140433269 _Toc140440811 _Toc140457616 _Toc140457832 _Toc140458168 _Toc140458304 _Toc140460043 _Toc140460646 _Toc140461057 _Toc140462002 _Toc140463901 _Toc140551844 _Toc140020590 _Toc140021696 _Toc140031804 _Toc140031805 _Toc140291056 _Toc140291351 _Toc140292145 _Toc140292553 _Toc140292673 _Toc140370802 _Toc140411148 _Toc140412951 _Toc140415331 _Toc140418334 _Toc140419995 _Toc109012020 _Toc109012670 _Toc109012978 _Toc109016139 _Toc109016463 _Toc109017042 _Toc109017723 _Toc109022127 _Toc109022593 _Toc109023275 _Toc140433270 _Toc140440812 _Toc140457617 _Toc140457833 _Toc140458169 _Toc140458305 _Toc140460044 _Toc140460647 _Toc140461058 _Toc140462003 _Toc140463902 _Toc140551845 _Toc140370803 _Toc140411149 _Toc140412952 _Toc140415332 _Toc140418335 _Toc140419996 _Toc109012021 _Toc109012671 _Toc109012979 _Toc109016140 _Toc109016464 _Toc109017043 _Toc109017724 _Toc109022128 _Toc109022594 _Toc109023276 _Toc140433271 _Toc140440813 _Toc140457618 _Toc140457834 _Toc140458170 _Toc140458306 _Toc140460045 _Toc140460648 _Toc140461059 _Toc140462004 _Toc140463903 _Toc140551846 _Toc140031806 _Toc140291057 _Toc140291352 _Toc140292146 _Toc140292554 _Toc140292674 _Toc140370804 _Toc140411150 _Toc140412953 _Toc140415333 _Toc140418336 _Toc140419997 _Toc109012022 _Toc109012672 _Toc109012980 _Toc109016141 _Toc109016465 _Toc109017044 _Toc109017725 _Toc109022129 _Toc109022595 _Toc109023277 _Toc140433272 _Toc140440814 _Toc140457619 _Toc140457835 _Toc140458171 _Toc140458307 _Toc140460046 _Toc140460649 _Toc140461060 _Toc140462005 _Toc140463904 _Toc140551847 _Toc140020591 _Toc140021697 _Toc140031810 _Toc140291060 _Toc140291355 _Toc140292149 _Toc140292557 _Toc140292677 _Toc140370807 _Toc140411153 _Toc140412955 _Toc140415335 _Toc140418338 _Toc140419999 _Toc109012024 _Toc109012674 _Toc109012982 _Toc109016143 _Toc109016467 _Toc109017046 _Toc109017727 _Toc109022131 _Toc109022597 _Toc109023279 _Toc140433273 _Toc140440815 _Toc140457620 _Toc140457836 _Toc140458172 _Toc140458308 _Toc140460047 _Toc140460650 _Toc140461061 _Toc140462006 _Toc140463905 _Toc140551848 _Toc140031811 _Toc140291061 _Toc140291356 _Toc140292150 _Toc140292558 _Toc140292678 _Toc140370808 _Toc140411154 _Toc140412956 _Toc140415336 _Toc140418339 _Toc140420000 _Toc109012025 _Toc109012675 _Toc109012983 _Toc109016144 _Toc109016468 _Toc109017047 _Toc109017728 _Toc109022132 _Toc109022598 _Toc109023280 _Toc140031807 _Toc140291058 _Toc140291353 _Toc140292147 _Toc140292555 _Toc140292675 _Toc140370805 _Toc140411151 _Toc140412954 _Toc140415334 _Toc140418337 _Toc140419998 _Toc109012023 _Toc109012673 _Toc109012981 _Toc109016142 _Toc109016466 _Toc109017045 _Toc109017726 _Toc109022130 _Toc109022596 _Toc109023278 _Toc140433274 _Toc140440816 _Toc140457621 _Toc140457837 _Toc140458173 _Toc140458309 _Toc140460048 _Toc140460651 _Toc140461062 _Toc140462007 _Toc140463906 _Toc140551849 _Toc140020592 _Toc140021698 _Toc140031808 _Toc140433275 _Toc140440817 _Toc140457622 _Toc140457838 _Toc140458174 _Toc140458310 _Toc140460049 _Toc140460652 _Toc140461063 _Toc140462008 _Toc140463907 _Toc140551850 _Toc140370809 _Toc140411155 _Toc140412957 _Toc140415337 _Toc140418340 _Toc140420001 _Toc109012026 _Toc109012676 _Toc109012984 _Toc109016145 _Toc109016469 _Toc109017048 _Toc109017729 _Toc109022133 _Toc109022599 _Toc109023281 _Toc140370812 _Toc140411158 _Toc140412960 _Toc140415340 _Toc140418343 _Toc140420004 _Toc109012029 _Toc109012679 _Toc109012987 _Toc109016148 _Toc109016472 _Toc109017051 _Toc109017732 _Toc109022136 _Toc109022602 _Toc109023284 _Toc140433279 _Toc140440818 _Toc140457623 _Toc140457839 _Toc140458175 _Toc140458311 _Toc140460050 _Toc140460653 _Toc140461064 _Toc140462009 _Toc140463908 _Toc140551851 _Toc140031814 _Toc140291064 _Toc140291359 _Toc140292153 _Toc140292561 _Toc140292681 _Toc140370813 _Toc140411159 _Toc140412961 _Toc140415341 _Toc140418344 _Toc140420005 _Toc109012030 _Toc109012680 _Toc109012988 _Toc109016149 _Toc109016473 _Toc109017052 _Toc109017733 _Toc109022137 _Toc109022603 _Toc109023285 _Toc140433280 _Toc140031817 _Toc140291067 _Toc140291362 _Toc140292156 _Toc140292564 _Toc140292684 _Toc140370816 _Toc140411162 _Toc140412964 _Toc140415344 _Toc140418347 _Toc140420008 _Toc109012033 _Toc109012683 _Toc109012991 _Toc109016152 _Toc109016476 _Toc109017055 _Toc109017736 _Toc109022140 _Toc109022606 _Toc109023288 _Toc140433283 _Toc140440819 _Toc140457624 _Toc140457840 _Toc140458176 _Toc140458312 _Toc140460051 _Toc140460654 _Toc140461065 _Toc140462010 _Toc140463909 _Toc140551852 _Toc140031818 _Toc140291068 _Toc140291363 _Toc140292157 _Toc140292565 _Toc140292685 _Toc140370817 _Toc140411163 _Toc140412965 _Toc140415345 _Toc140418348 _Toc140420009 _Toc109012034 _Toc109012684 _Toc109012992 _Toc109016153 _Toc109016477 _Toc109017056 _Toc109017737 _Toc109022141 _Toc109022607 _Toc109023289 _Toc140433284 _Toc140031821 _Toc140291071 _Toc140291366 _Toc140292160 _Toc140292568 _Toc140292688 _Toc140370820 _Toc140411166 _Toc140412968 _Toc140415348 _Toc140418349 _Toc140420010 _Toc109012035 _Toc109012685 _Toc109012993 _Toc109016154 _Toc109016478 _Toc109017057 _Toc109017738 _Toc109022142 _Toc109022608 _Toc109023290 _Toc140433285 _Toc140440820 _Toc140457625 _Toc140457841 _Toc140458177 _Toc140458313 _Toc140460052 _Toc140460655 _Toc140461066 _Toc140462011 _Toc140463910 _Toc140551853 _Toc140031815 _Toc140291065 _Toc140291360 _Toc140292154 _Toc140292562 _Toc140292682 _Toc140370814 _Toc140411160 _Toc140412962 _Toc140415342 _Toc140418345 _Toc140420006 _Toc109012031 _Toc109012681 _Toc109012989 _Toc109016150 _Toc109016474 _Toc109017053 _Toc109017734 _Toc109022138 _Toc109022604 _Toc109023286 _Toc140433281 _Toc140440821 _Toc140457626 _Toc140457842 _Toc140458178 _Toc140458314 _Toc140460053 _Toc140460656 _Toc140461067 _Toc140462012 _Toc140463911 _Toc140551854 _Toc140031822 _Toc140291072 _Toc140291367 _Toc140292161 _Toc140292569 _Toc140292689 _Toc140370824 _Toc140411169 _Toc140412971 _Toc140415351 _Toc140418352 _Toc140420013 _Toc109012038 _Toc109012688 _Toc109012996 _Toc109016157 _Toc109016481 _Toc109017060 _Toc109017741 _Toc109022145 _Toc109022611 _Toc109023293 _Toc140433288 _Toc140440823 _Toc140457627 _Toc140457843 _Toc140458179 _Toc140458315 _Toc140460054 _Toc140460657 _Toc140461068 _Toc140462013 _Toc140463912 _Toc140551855 _Toc140440824 _Toc140457628 _Toc140457844 _Toc140458180 _Toc140458316 _Toc140460055 _Toc140460658 _Toc140461069 _Toc140462014 _Toc140463913 _Toc140551856 _Toc140031823 _Toc140291073 _Toc140291368 _Toc140292162 _Toc140292570 _Toc140292690 _Toc140370825 _Toc140411170 _Toc140412972 _Toc140415352 _Toc140418353 _Toc140420014 _Toc109012039 _Toc109012689 _Toc109012997 _Toc109016158 _Toc109016482 _Toc109017061 _Toc109017742 _Toc109022146 _Toc109022612 _Toc109023294 _Toc140433289 _Toc140440825 _Toc140457629 _Toc140457845 _Toc140458181 _Toc140458317 _Toc140460056 _Toc140460659 _Toc140461070 _Toc140462015 _Toc140463914 _Toc140551857 _Toc140411171 _Toc140412973 _Toc140415353 _Toc140418354 _Toc140420015 _Toc109012040 _Toc109012690 _Toc109012998 _Toc109016159 _Toc109016483 _Toc109017062 _Toc109017743 _Toc109022147 _Toc109022613 _Toc109023295 _Toc140433290 _Toc140440826 _Toc140457630 _Toc140457846 _Toc140458182 _Toc140458318 _Toc140460057 _Toc140460660 _Toc140461071 _Toc140462016 _Toc140463915 _Toc140551858 _Toc140031824 _Toc140291074 _Toc140291369 _Toc140292163 _Toc140292571 _Toc140292691 _Toc140370826 _Toc140031825 _Toc140291075 _Toc140291370 _Toc140292164 _Toc140292572 _Toc140292692 _Toc140370827 _Toc140411172 _Toc140412974 _Toc140415354 _Toc140418355 _Toc140420016 _Toc109012041 _Toc109012691 _Toc109012999 _Toc109016160 _Toc109016484 _Toc109017063 _Toc109017744 _Toc109022148 _Toc109022614 _Toc109023296 _Toc140433291 _Toc140031816 _Toc140291066 _Toc140291361 _Toc140292155 _Toc140292563 _Toc140292683 _Toc140370815 _Toc140411161 _Toc140412963 _Toc140415343 _Toc140418346 _Toc140420007 _Toc109012032 _Toc109012682 _Toc109012990 _Toc109016151 _Toc109016475 _Toc109017054 _Toc109017735 _Toc109022139 _Toc109022605 _Toc109023287 _Toc140433282 _Toc140440827 _Toc140457631 _Toc140457847 _Toc140458183 _Toc140458319 _Toc140460058 _Toc140460661 _Toc140461072 _Toc140462017 _Toc140463916 _Toc140551859 _Toc140440828 _Toc140457632 _Toc140457848 _Toc140458184 _Toc140458320 _Toc140460059 _Toc140460662 _Toc140461073 _Toc140462018 _Toc140463917 _Toc140551860 _Toc140440829 _Toc140457633 _Toc140457849 _Toc140458185 _Toc140458321 _Toc140460060 _Toc140460663 _Toc140461074 _Toc140462019 _Toc140463918 _Toc140551861 _Toc140370828 _Toc140411173 _Toc140412975 _Toc140415355 _Toc140418356 _Toc140420017 _Toc109012042 _Toc109012692 _Toc109013000 _Toc109016161 _Toc109016485 _Toc109017064 _Toc109017745 _Toc109022149 _Toc109022615 _Toc109023297 _Toc140433292 _Toc140370822 _Toc140411168 _Toc140412970 _Toc140415350 _Toc140418351 _Toc140420012 _Toc109012037 _Toc109012687 _Toc109012995 _Toc109016156 _Toc109016480 _Toc109017059 _Toc109017740 _Toc109022144 _Toc109022610 _Toc109023292 _Toc140433287 _Toc140440830 _Toc140457634 _Toc140457850 _Toc140458186 _Toc140458322 _Toc140460061 _Toc140460664 _Toc140461075 _Toc140462020 _Toc140463919 _Toc140551862 _Toc140370823 _Toc140440831 _Toc140457635 _Toc140457851 _Toc140458187 _Toc140458323 _Toc140460062 _Toc140460665 _Toc140461076 _Toc140462021 _Toc140463920 _Toc140551863 _Toc140031826 _Toc140291076 _Toc140291371 _Toc140292165 _Toc140292573 _Toc140292693 _Toc140370829 _Toc140411174 _Toc140412976 _Toc140415356 _Toc140418357 _Toc140420018 _Toc109012043 _Toc109012693 _Toc109013001 _Toc109016162 _Toc109016486 _Toc109017065 _Toc109017746 _Toc109022150 _Toc109022616 _Toc109023298 _Toc140433293 _Toc140440832 _Toc140457636 _Toc140457852 _Toc140458188 _Toc140458324 _Toc140460063 _Toc140460666 _Toc140461077 _Toc140462022 _Toc140463921 _Toc140551864 _Toc140031827 _Toc140291077 _Toc140291372 _Toc140292166 _Toc140292574 _Toc140292694 _Toc140370830 _Toc140411175 _Toc140412977 _Toc140415357 _Toc140418358 _Toc140420019 _Toc109012044 _Toc109012694 _Toc109013002 _Toc109016163 _Toc109016487 _Toc109017066 _Toc109017747 _Toc109022151 _Toc109022617 _Toc109023299 _Toc140031829 _Toc140291079 _Toc140291374 _Toc140292168 _Toc140292576 _Toc140292696 _Toc140370832 _Toc140411178 _Toc140412980 _Toc140415360 _Toc140418361 _Toc140420022 _Toc109012047 _Toc109012697 _Toc109013005 _Toc109016166 _Toc109016490 _Toc109017069 _Toc109017750 _Toc109022154 _Toc109022620 _Toc109023302 _Toc140433294 _Toc140440833 _Toc140457637 _Toc140457853 _Toc140458189 _Toc140458325 _Toc140460064 _Toc140460667 _Toc140461078 _Toc140462023 _Toc140463922 _Toc140551865 _Toc140433295 _Toc140440834 _Toc140457638 _Toc140457854 _Toc140458190 _Toc140458326 _Toc140460065 _Toc140460668 _Toc140461079 _Toc140462024 _Toc140463923 _Toc140551866 _Toc140411176 _Toc140412978 _Toc140415358 _Toc140418359 _Toc140420020 _Toc109012045 _Toc109012695 _Toc109013003 _Toc109016164 _Toc109016488 _Toc109017067 _Toc109017748 _Toc109022152 _Toc109022618 _Toc109023300 _Toc140433296 _Toc140440835 _Toc140457639 _Toc140457855 _Toc140458191 _Toc140458327 _Toc140460066 _Toc140460669 _Toc140461080 _Toc140462025 _Toc140463924 _Toc140551867 _Toc140031828 _Toc140291078 _Toc140291373 _Toc140292167 _Toc140292575 _Toc140292695 _Toc140370831 _Toc140411177 _Toc140412979 _Toc140415359 _Toc140418360 _Toc140420021 _Toc109012046 _Toc109012696 _Toc109013004 _Toc109016165 _Toc109016489 _Toc109017068 _Toc109017749 _Toc109022153 _Toc109022619 _Toc109023301 _Toc140433297 _Toc140440836 _Toc140457640 _Toc140457856 _Toc140458192 _Toc140458328 _Toc140460067 _Toc140460670 _Toc140461081 _Toc140462026 _Toc140463925 _Toc140551868 _Toc140415361 _Toc140418362 _Toc140420023 _Toc109012048 _Toc109012698 _Toc109013006 _Toc109016167 _Toc109016491 _Toc109017070 _Toc109017751 _Toc109022155 _Toc109022621 _Toc109023303 _Toc140433298 _Toc140440837 _Toc140457641 _Toc140457857 _Toc140458193 _Toc140458329 _Toc140460068 _Toc140460671 _Toc140461082 _Toc140462027 _Toc140463926 _Toc140551869 _Toc140370833 _Toc140411179 _Toc140412981 _Toc140370834 _Toc140411180 _Toc140412982 _Toc140415362 _Toc140418363 _Toc140420024 _Toc109012049 _Toc109012699 _Toc109013007 _Toc109016168 _Toc109016492 _Toc109017071 _Toc109017752 _Toc109022156 _Toc109022622 _Toc109023304 _Toc140433299 _Toc140411181 _Toc140412983 _Toc140415363 _Toc140418364 _Toc140420025 _Toc109012050 _Toc109012700 _Toc109013008 _Toc109016169 _Toc109016493 _Toc109017072 _Toc109017753 _Toc109022157 _Toc109022623 _Toc109023305 _Toc140433300 _Toc140440838 _Toc140457642 _Toc140457858 _Toc140458194 _Toc140458330 _Toc140460069 _Toc140460672 _Toc140461083 _Toc140462028 _Toc140463927 _Toc140551870 _Toc140031831 _Toc140291081 _Toc140291376 _Toc140292170 _Toc140292578 _Toc140292698 _Toc140370836 _Toc140411182 _Toc140412984 _Toc140415364 _Toc140418365 _Toc140420026 _Toc109012051 _Toc109012701 _Toc109013009 _Toc109016170 _Toc109016494 _Toc109017073 _Toc109017754 _Toc109022158 _Toc109022624 _Toc109023306 _Toc140433301 _Toc140440839 _Toc140457643 _Toc140457859 _Toc140458195 _Toc140458331 _Toc140460070 _Toc140460673 _Toc140461084 _Toc140462029 _Toc140463928 _Toc140551871 _Toc140440840 _Toc140457644 _Toc140457860 _Toc140458196 _Toc140458332 _Toc140460071 _Toc140460674 _Toc140461085 _Toc140462030 _Toc140463929 _Toc140551872 _Toc140370837 _Toc140411183 _Toc140412985 _Toc140415365 _Toc140418366 _Toc140420027 _Toc109012052 _Toc109012702 _Toc109013010 _Toc109016171 _Toc109016495 _Toc109017074 _Toc109017755 _Toc109022159 _Toc109022625 _Toc109023307 _Toc140433302 _Toc140440841 _Toc140457645 _Toc140457861 _Toc140458197 _Toc140458333 _Toc140460072 _Toc140460675 _Toc140461086 _Toc140462031 _Toc140463930 _Toc140551873 _Toc140031833 _Toc140291083 _Toc140291378 _Toc140292172 _Toc140292580 _Toc140292700 _Toc140370839 _Toc140411184 _Toc140412986 _Toc140415366 _Toc140418367 _Toc140420028 _Toc109012053 _Toc109012703 _Toc109013011 _Toc109016172 _Toc109016496 _Toc109017075 _Toc109017756 _Toc109022160 _Toc109022626 _Toc109023308 _Toc140433303 _Toc140411188 _Toc140412990 _Toc140415370 _Toc140418371 _Toc140420032 _Toc109012057 _Toc109012707 _Toc109013015 _Toc109016176 _Toc109016500 _Toc109017079 _Toc109017760 _Toc109022164 _Toc109022630 _Toc109023312 _Toc140433307 _Toc140440842 _Toc140457646 _Toc140457862 _Toc140458198 _Toc140458334 _Toc140460073 _Toc140460676 _Toc140461087 _Toc140462032 _Toc140463931 _Toc140551874 _Toc140031834 _Toc140291084 _Toc140291379 _Toc140292173 _Toc140292581 _Toc140292701 _Toc140370840 _Toc140411185 _Toc140412987 _Toc140415367 _Toc140418368 _Toc140420029 _Toc109012054 _Toc109012704 _Toc109013012 _Toc109016173 _Toc109016497 _Toc109017076 _Toc109017757 _Toc109022161 _Toc109022627 _Toc109023309 _Toc140433304 _Toc140440843 _Toc140457647 _Toc140457863 _Toc140458199 _Toc140458335 _Toc140460074 _Toc140460677 _Toc140461088 _Toc140462033 _Toc140463932 _Toc140551875 _Toc140031835 _Toc140291085 _Toc140291380 _Toc140292174 _Toc140292582 _Toc140292702 _Toc140370841 _Toc140411186 _Toc140412988 _Toc140415368 _Toc140418369 _Toc140420030 _Toc109012055 _Toc109012705 _Toc109013013 _Toc109016174 _Toc109016498 _Toc109017077 _Toc109017758 _Toc109022162 _Toc109022628 _Toc109023310 _Toc140433305 _Toc140440844 _Toc140457648 _Toc140457864 _Toc140458200 _Toc140458336 _Toc140460075 _Toc140460678 _Toc140461089 _Toc140462034 _Toc140463933 _Toc140551876 _Toc140031836 _Toc140291087 _Toc140291382 _Toc140292176 _Toc140292584 _Toc140292704 _Toc140370843 _Toc140411187 _Toc140412989 _Toc140415369 _Toc140418370 _Toc140420031 _Toc109012056 _Toc109012706 _Toc109013014 _Toc109016175 _Toc109016499 _Toc109017078 _Toc109017759 _Toc109022163 _Toc109022629 _Toc109023311 _Toc140433306 _Toc140440845 _Toc140457649 _Toc140457865 _Toc140458201 _Toc140458337 _Toc140460076 _Toc140460679 _Toc140461090 _Toc140462035 _Toc140463934 _Toc140551877 _Toc140370850 _Toc140411192 _Toc140412994 _Toc140415374 _Toc140418375 _Toc140420036 _Toc109012061 _Toc109012711 _Toc109013019 _Toc109016180 _Toc109016504 _Toc109017083 _Toc109017764 _Toc109022168 _Toc109022634 _Toc109023316 _Toc140433311 _Toc140370851 _Toc140411193 _Toc140412995 _Toc140415375 _Toc140418376 _Toc140420037 _Toc109012062 _Toc109012712 _Toc109013020 _Toc109016181 _Toc109016505 _Toc109017084 _Toc109017765 _Toc109022169 _Toc109022635 _Toc109023317 _Toc140433312 _Toc140440846 _Toc140457650 _Toc140457866 _Toc140458202 _Toc140458338 _Toc140460077 _Toc140460680 _Toc140461091 _Toc140462036 _Toc140463935 _Toc140551878 _Toc140551879 _Toc140440847 _Toc140457651 _Toc140457867 _Toc140458203 _Toc140458339 _Toc140460078 _Toc140460681 _Toc140461092 _Toc140462037 _Toc140463936 _Toc140551880 _Toc140370852 _Toc140411194 _Toc140412996 _Toc140415376 _Toc140418377 _Toc140420038 _Toc109012063 _Toc109012713 _Toc109013021 _Toc109016182 _Toc109016506 _Toc109017085 _Toc109017766 _Toc109022170 _Toc109022636 _Toc109023318 _Toc140433313 _Toc140440848 _Toc140457652 _Toc140457868 _Toc140458204 _Toc140458340 _Toc140460079 _Toc140460682 _Toc140461093 _Toc140462038 _Toc140463937 _Toc140551881 _Toc140411195 _Toc140412997 _Toc140415377 _Toc140418378 _Toc140420039 _Toc109012064 _Toc109012714 _Toc109013022 _Toc109016183 _Toc109016507 _Toc109017086 _Toc109017767 _Toc109022171 _Toc109022637 _Toc109023319 _Toc140433314 _Toc140031846 _Toc140291097 _Toc140291392 _Toc140292186 _Toc140292594 _Toc140292714 _Toc140370858 _Toc140411200 _Toc140413002 _Toc140415382 _Toc140418383 _Toc140420044 _Toc109012069 _Toc109012719 _Toc109013027 _Toc109016188 _Toc109016512 _Toc109017091 _Toc109017772 _Toc109022176 _Toc109022642 _Toc109023324 _Toc140433319 _Toc140440849 _Toc140457653 _Toc140457869 _Toc140458205 _Toc140458341 _Toc140460080 _Toc140460683 _Toc140461094 _Toc140462039 _Toc140463938 _Toc140551882 _Toc140440850 _Toc140457654 _Toc140457870 _Toc140458206 _Toc140458342 _Toc140460081 _Toc140460684 _Toc140461095 _Toc140462040 _Toc140463939 _Toc140551883 _Toc140031850 _Toc140291101 _Toc140291396 _Toc140292190 _Toc140292598 _Toc140292718 _Toc140370862 _Toc140411204 _Toc140413006 _Toc140415386 _Toc140418387 _Toc140420048 _Toc109012073 _Toc109012723 _Toc109013031 _Toc109016192 _Toc109016516 _Toc109017095 _Toc109017776 _Toc109022180 _Toc109022646 _Toc109023328 _Toc140433323 _Toc140440851 _Toc140457655 _Toc140457871 _Toc140458207 _Toc140458343 _Toc140460082 _Toc140460685 _Toc140461096 _Toc140462041 _Toc140463940 _Toc140551884 _Toc140031847 _Toc140291098 _Toc140291393 _Toc140292187 _Toc140292595 _Toc140292715 _Toc140370859 _Toc140411201 _Toc140413003 _Toc140415383 _Toc140418384 _Toc140420045 _Toc109012070 _Toc109012720 _Toc109013028 _Toc109016189 _Toc109016513 _Toc109017092 _Toc109017773 _Toc109022177 _Toc109022643 _Toc109023325 _Toc140433320 _Toc140440852 _Toc140457656 _Toc140457872 _Toc140458208 _Toc140458344 _Toc140460083 _Toc140460686 _Toc140461097 _Toc140462042 _Toc140463941 _Toc140551885 _Toc140031848 _Toc140291099 _Toc140291394 _Toc140292188 _Toc140292596 _Toc140292716 _Toc140370860 _Toc140411202 _Toc140413004 _Toc140415384 _Toc140418385 _Toc140420046 _Toc109012071 _Toc109012721 _Toc109013029 _Toc109016190 _Toc109016514 _Toc109017093 _Toc109017774 _Toc109022178 _Toc109022644 _Toc109023326 _Toc140433321 _Toc140440853 _Toc140457657 _Toc140457873 _Toc140458209 _Toc140458345 _Toc140460084 _Toc140460687 _Toc140461098 _Toc140462043 _Toc140463942 _Toc140551886 _Toc140031851 _Toc140291102 _Toc140291397 _Toc140292191 _Toc140292599 _Toc140292719 _Toc140370863 _Toc140411205 _Toc140413007 _Toc140415387 _Toc140418388 _Toc140420049 _Toc109012074 _Toc109012724 _Toc109013032 _Toc109016193 _Toc109016517 _Toc109017096 _Toc109017777 _Toc109022181 _Toc109022647 _Toc109023329 _Toc140433324 _Toc140440854 _Toc140457658 _Toc140457874 _Toc140458210 _Toc140458346 _Toc140460085 _Toc140460688 _Toc140461099 _Toc140462044 _Toc140463943 _Toc140551887 _Toc140440855 _Toc140457659 _Toc140457875 _Toc140458211 _Toc140458347 _Toc140460086 _Toc140460689 _Toc140461100 _Toc140462045 _Toc140463944 _Toc140551888 _Toc140031844 _Toc140291095 _Toc140291390 _Toc140292184 _Toc140292592 _Toc140292712 _Toc140370854 _Toc140411196 _Toc140412998 _Toc140415378 _Toc140418379 _Toc140420040 _Toc109012065 _Toc109012715 _Toc109013023 _Toc109016184 _Toc109016508 _Toc109017087 _Toc109017768 _Toc109022172 _Toc109022638 _Toc109023320 _Toc140433315 _Toc140440856 _Toc140457660 _Toc140457876 _Toc140458212 _Toc140458348 _Toc140460087 _Toc140460690 _Toc140461101 _Toc140462046 _Toc140463945 _Toc140551889 _Toc140031845 _Toc140291096 _Toc140291391 _Toc140292185 _Toc140292593 _Toc140292713 _Toc140370857 _Toc140411199 _Toc140413001 _Toc140415381 _Toc140418382 _Toc140420043 _Toc109012068 _Toc109012718 _Toc109013026 _Toc109016187 _Toc109016511 _Toc109017090 _Toc109017771 _Toc109022175 _Toc109022641 _Toc109023323 _Toc140433318 _Toc140440857 _Toc140457661 _Toc140457877 _Toc140458213 _Toc140458349 _Toc140460088 _Toc140460691 _Toc140461102 _Toc140462047 _Toc140463946 _Toc140551890 _Toc140031849 _Toc140291100 _Toc140291395 _Toc140292189 _Toc140292597 _Toc140292717 _Toc140370861 _Toc140411203 _Toc140413005 _Toc140415385 _Toc140418386 _Toc140420047 _Toc109012072 _Toc109012722 _Toc109013030 _Toc109016191 _Toc109016515 _Toc109017094 _Toc109017775 _Toc109022179 _Toc109022645 _Toc109023327 _Toc140433322 _Toc140440859 _Toc140457663 _Toc140457879 _Toc140458214 _Toc140458350 _Toc140460089 _Toc140460692 _Toc140461103 _Toc140462048 _Toc140463947 _Toc140551891 _Toc140370864 _Toc140411206 _Toc140413008 _Toc140415388 _Toc140418389 _Toc140420050 _Toc109012075 _Toc109012725 _Toc109013033 _Toc109016194 _Toc109016518 _Toc109017097 _Toc109017778 _Toc109022182 _Toc109022648 _Toc109023330 _Toc140433325 _Toc140370855 _Toc140411197 _Toc140412999 _Toc140415379 _Toc140418380 _Toc140420041 _Toc109012066 _Toc109012716 _Toc109013024 _Toc109016185 _Toc109016509 _Toc109017088 _Toc109017769 _Toc109022173 _Toc109022639 _Toc109023321 _Toc140433316 _Toc140440860 _Toc140457664 _Toc140457880 _Toc140458215 _Toc140458351 _Toc140460090 _Toc140460693 _Toc140461104 _Toc140462049 _Toc140463948 _Toc140551892 _Toc140370856 _Toc140411198 _Toc140413000 _Toc140415380 _Toc140418381 _Toc140420042 _Toc109012067 _Toc109012717 _Toc109013025 _Toc109016186 _Toc109016510 _Toc109017089 _Toc109017770 _Toc109022174 _Toc109022640 _Toc109023322 _Toc140433317 _Toc140440861 _Toc140457665 _Toc140457881 _Toc140458216 _Toc140458352 _Toc140460091 _Toc140460694 _Toc140461105 _Toc140462050 _Toc140463949 _Toc140551893 _Toc140440862 _Toc140457666 _Toc140457882 _Toc140458217 _Toc140458353 _Toc140460092 _Toc140460695 _Toc140461106 _Toc140462051 _Toc140463950 _Toc140551894 _Toc140031852 _Toc140291103 _Toc140291398 _Toc140292192 _Toc140292600 _Toc140292720 _Toc140370865 _Toc140411207 _Toc140413009 _Toc140415389 _Toc140418390 _Toc140420051 _Toc109012076 _Toc109012726 _Toc109013034 _Toc109016195 _Toc109016519 _Toc109017098 _Toc109017779 _Toc109022183 _Toc109022649 _Toc109023331 _Toc140433326 _Toc140031855 _Toc140291106 _Toc140291401 _Toc140292195 _Toc140292603 _Toc140292723 _Toc140370868 _Toc140411210 _Toc140413012 _Toc140415392 _Toc140418393 _Toc140420054 _Toc109012079 _Toc109012729 _Toc109013037 _Toc109016198 _Toc109016522 _Toc109017101 _Toc109017782 _Toc109022186 _Toc109022652 _Toc109023334 _Toc140433329 _Toc140440863 _Toc140457667 _Toc140457883 _Toc140458218 _Toc140458354 _Toc140460093 _Toc140460696 _Toc140461107 _Toc140462052 _Toc140463951 _Toc140551895 _Toc140370869 _Toc140411211 _Toc140413013 _Toc140415393 _Toc140418394 _Toc140420055 _Toc109012080 _Toc109012730 _Toc109013038 _Toc109016199 _Toc109016523 _Toc109017102 _Toc109017783 _Toc109022187 _Toc109022653 _Toc109023335 _Toc140433330 _Toc140440864 _Toc140457668 _Toc140457884 _Toc140458219 _Toc140458355 _Toc140460094 _Toc140460697 _Toc140461108 _Toc140462053 _Toc140463952 _Toc140551896 _Toc140440865 _Toc140457669 _Toc140457885 _Toc140458220 _Toc140458356 _Toc140460095 _Toc140460698 _Toc140461109 _Toc140462054 _Toc140463953 _Toc140551897 _Toc109016197 _Toc109016521 _Toc109017100 _Toc109017781 _Toc109022185 _Toc109022651 _Toc109023333 _Toc140433328 _Toc140440866 _Toc140457670 _Toc140457886 _Toc140458221 _Toc140458357 _Toc140460096 _Toc140460699 _Toc140461110 _Toc140462055 _Toc140463954 _Toc140551898 _Toc140031853 _Toc140291104 _Toc140291399 _Toc140292193 _Toc140292601 _Toc140292721 _Toc140370866 _Toc140411208 _Toc140413010 _Toc140415390 _Toc140418391 _Toc140420052 _Toc109012077 _Toc109012727 _Toc109013035 _Toc109016196 _Toc109016520 _Toc109017099 _Toc109017780 _Toc109022184 _Toc109022650 _Toc109023332 _Toc140433327 _Toc140440867 _Toc140457671 _Toc140457887 _Toc140458222 _Toc140458358 _Toc140460097 _Toc140460700 _Toc140461111 _Toc140462056 _Toc140463955 _Toc140551899 _Toc140370870 _Toc140411212 _Toc140413014 _Toc140415394 _Toc140418395 _Toc140420056 _Toc109012081 _Toc109012731 _Toc109013039 _Toc109016200 _Toc109016524 _Toc109017103 _Toc109017784 _Toc109022188 _Toc109022654 _Toc109023336 _Toc140433331 _Toc140440868 _Toc140457672 _Toc140457888 _Toc140458223 _Toc140458359 _Toc140460098 _Toc140460701 _Toc140461112 _Toc140462057 _Toc140463956 _Toc140551900 _Toc140370871 _Toc140411213 _Toc140413015 _Toc140415395 _Toc140418396 _Toc140420057 _Toc109012082 _Toc109012732 _Toc109013040 _Toc109016201 _Toc109016525 _Toc109017104 _Toc109017785 _Toc109022189 _Toc109022655 _Toc109023337 _Toc140433332 _Toc109016208 _Toc109016532 _Toc109017111 _Toc109017792 _Toc109022196 _Toc109022662 _Toc109023344 _Toc140433339 _Toc140440869 _Toc140457673 _Toc140457889 _Toc140458224 _Toc140458360 _Toc140460099 _Toc140460702 _Toc140461113 _Toc140462058 _Toc140463957 _Toc140551901 _Toc140020593 _Toc140021699 _Toc140031857 _Toc140291108 _Toc140291403 _Toc140292197 _Toc140292605 _Toc140292725 _Toc140370873 _Toc140411215 _Toc140413017 _Toc140415397 _Toc140418398 _Toc140420059 _Toc109012084 _Toc109012734 _Toc109013042 _Toc109016203 _Toc109016527 _Toc109017106 _Toc109017787 _Toc109022191 _Toc109022657 _Toc109023339 _Toc140433334 _Toc140440870 _Toc140457674 _Toc140457890 _Toc140458225 _Toc140458361 _Toc140460100 _Toc140460703 _Toc140461114 _Toc140462059 _Toc140463958 _Toc140551902 _Toc140020594 _Toc140021700 _Toc140031858 _Toc140031859 _Toc140291109 _Toc140291404 _Toc140292198 _Toc140292606 _Toc140292726 _Toc140370874 _Toc140411216 _Toc140413018 _Toc140415398 _Toc140418399 _Toc140420060 _Toc109012085 _Toc109012735 _Toc109013043 _Toc109016204 _Toc109016528 _Toc109017107 _Toc109017788 _Toc109022192 _Toc109022658 _Toc109023340 _Toc140433335 _Toc140440871 _Toc140457675 _Toc140457891 _Toc140458226 _Toc140458362 _Toc140460101 _Toc140460704 _Toc140461115 _Toc140462060 _Toc140463959 _Toc140551903 _Toc140031860 _Toc140291110 _Toc140291405 _Toc140292199 _Toc140292607 _Toc140292727 _Toc140370875 _Toc140411217 _Toc140413019 _Toc140415399 _Toc140418400 _Toc140420061 _Toc109012086 _Toc109012736 _Toc109013044 _Toc109016205 _Toc109016529 _Toc109017108 _Toc109017789 _Toc109022193 _Toc109022659 _Toc109023341 _Toc140433336 _Toc140440872 _Toc140457676 _Toc140457892 _Toc140458227 _Toc140458363 _Toc140460102 _Toc140460705 _Toc140461116 _Toc140462061 _Toc140463960 _Toc140551904 _Toc140031861 _Toc140291111 _Toc140291406 _Toc140292200 _Toc140292608 _Toc140292728 _Toc140370876 _Toc140411218 _Toc140413020 _Toc140415400 _Toc140418401 _Toc140420062 _Toc109012087 _Toc109012737 _Toc109013045 _Toc109016206 _Toc109016530 _Toc109017109 _Toc109017790 _Toc109022194 _Toc109022660 _Toc109023342 _Toc140433337 _Toc140440873 _Toc140457677 _Toc140457893 _Toc140458228 _Toc140458364 _Toc140460103 _Toc140460706 _Toc140461117 _Toc140462062 _Toc140463961 _Toc140551905 _Toc140031862 _Toc140291112 _Toc140291407 _Toc140292201 _Toc140292609 _Toc140292729 _Toc140370877 _Toc140411219 _Toc140413021 _Toc140415401 _Toc140418402 _Toc140420063 _Toc109012088 _Toc109012738 _Toc109013046 _Toc109016207 _Toc109016531 _Toc109017110 _Toc109017791 _Toc109022195 _Toc109022661 _Toc109023343 _Toc140433338 _Toc140440874 _Toc140457678 _Toc140457894 _Toc140458229 _Toc140458365 _Toc140460104 _Toc140460707 _Toc140461118 _Toc140462063 _Toc140463962 _Toc140551906 _Toc140411214 _Toc140413016 _Toc140415396 _Toc140418397 _Toc140420058 _Toc109012083 _Toc109012733 _Toc109013041 _Toc109016202 _Toc109016526 _Toc109017105 _Toc109017786 _Toc109022190 _Toc109022656 _Toc109023338 _Toc140433333 _Toc140440876 _Toc140457680 _Toc140457896 _Toc140458230 _Toc140458366 _Toc140460105 _Toc140460708 _Toc140461119 _Toc140462064 _Toc140463963 _Toc140551907 _Toc140031864 _Toc140291114 _Toc140291409 _Toc140292203 _Toc140292611 _Toc140292731 _Toc140370879 _Toc140411221 _Toc140413023 _Toc140415403 _Toc140418404 _Toc140420065 _Toc109012090 _Toc109012740 _Toc109013048 _Toc109016209 _Toc109016533 _Toc109017112 _Toc109017793 _Toc109022197 _Toc109022663 _Toc109023345 _Toc140433340 _Toc140440877 _Toc140457681 _Toc140457897 _Toc140458231 _Toc140458367 _Toc140460106 _Toc140460709 _Toc140461120 _Toc140462065 _Toc140463964 _Toc140551908 _Toc140031865 _Toc140291115 _Toc140291410 _Toc140292204 _Toc140292612 _Toc140292732 _Toc140370880 _Toc140411222 _Toc140413024 _Toc140415404 _Toc140418405 _Toc140420066 _Toc109012091 _Toc109012741 _Toc109013049 _Toc109016210 _Toc109016534 _Toc109017113 _Toc109017794 _Toc109022198 _Toc109022664 _Toc109023346 _Toc140433341 _Toc140440878 _Toc140457682 _Toc140457898 _Toc140458232 _Toc140458368 _Toc140460107 _Toc140460710 _Toc140461121 _Toc140462066 _Toc140463965 _Toc140551909 _Toc140440879 _Toc140457683 _Toc140457899 _Toc140458233 _Toc140458369 _Toc140460108 _Toc140460711 _Toc140461122 _Toc140462067 _Toc140463966 _Toc140551910 _Toc140370882 _Toc140411224 _Toc140413026 _Toc140415406 _Toc140418407 _Toc140420068 _Toc109012093 _Toc109012743 _Toc109013051 _Toc109016212 _Toc109016536 _Toc109017115 _Toc109017796 _Toc109022200 _Toc109022666 _Toc109023348 _Toc140433343 _Toc140440880 _Toc140457684 _Toc140457900 _Toc140458234 _Toc140458370 _Toc140460109 _Toc140460712 _Toc140461123 _Toc140462068 _Toc140463967 _Toc140551911 _Toc140031867 _Toc140291117 _Toc140291412 _Toc140292206 _Toc140292614 _Toc140292734 _Toc140370884 _Toc140411226 _Toc140413028 _Toc140415408 _Toc140418409 _Toc140420070 _Toc109012095 _Toc109012745 _Toc109013053 _Toc109016214 _Toc109016538 _Toc109017117 _Toc109017798 _Toc109022202 _Toc109022668 _Toc109023350 _Toc140433345 _Toc140440881 _Toc140457685 _Toc140457901 _Toc140458235 _Toc140458371 _Toc140460110 _Toc140460713 _Toc140461124 _Toc140462069 _Toc140463968 _Toc140551912 _Toc140031868 _Toc140291118 _Toc140291413 _Toc140292207 _Toc140292615 _Toc140292735 _Toc140370885 _Toc140411227 _Toc140413029 _Toc140415409 _Toc140418410 _Toc140420071 _Toc109012096 _Toc109012746 _Toc109013054 _Toc109016215 _Toc109016539 _Toc109017118 _Toc109017799 _Toc109022203 _Toc109022669 _Toc109023351 _Toc140433346 _Toc140440882 _Toc140457686 _Toc140457902 _Toc140458236 _Toc140458372 _Toc140460111 _Toc140460714 _Toc140461125 _Toc140462070 _Toc140463969 _Toc140551913 _Toc140370883 _Toc140411225 _Toc140413027 _Toc140415407 _Toc140418408 _Toc140420069 _Toc109012094 _Toc109012744 _Toc109013052 _Toc109016213 _Toc109016537 _Toc109017116 _Toc109017797 _Toc109022201 _Toc109022667 _Toc109023349 _Toc140433344 _Toc140440883 _Toc140457687 _Toc140457903 _Toc140458237 _Toc140458373 _Toc140460112 _Toc140460715 _Toc140461126 _Toc140462071 _Toc140463970 _Toc140551914 _Toc140411228 _Toc140413030 _Toc140415410 _Toc140418411 _Toc140420072 _Toc109012097 _Toc109012747 _Toc109013055 _Toc109016216 _Toc109016540 _Toc109017119 _Toc109017800 _Toc109022204 _Toc109022670 _Toc109023352 _Toc140433347 _Toc140440884 _Toc140457688 _Toc140457904 _Toc140458238 _Toc140458374 _Toc140460113 _Toc140460716 _Toc140461127 _Toc140462072 _Toc140463971 _Toc140551915 _Toc140031869 _Toc140291119 _Toc140291414 _Toc140292208 _Toc140292616 _Toc140292736 _Toc140370887 _Toc140411229 _Toc140413031 _Toc140415411 _Toc140418412 _Toc140420073 _Toc109012098 _Toc109012748 _Toc109013056 _Toc109016217 _Toc109016541 _Toc109017120 _Toc109017801 _Toc109022205 _Toc109022671 _Toc109023353 _Toc140433348 _Toc140411261 _Toc140413063 _Toc140415443 _Toc140418444 _Toc140420105 _Toc109012130 _Toc109012780 _Toc109013088 _Toc109016249 _Toc109016573 _Toc109017152 _Toc109017833 _Toc109022237 _Toc109022703 _Toc109023385 _Toc140433380 _Toc140440885 _Toc140457689 _Toc140457905 _Toc140458239 _Toc140458375 _Toc140460114 _Toc140460717 _Toc140461128 _Toc140462073 _Toc140463972 _Toc140551916 _Toc140411249 _Toc140413051 _Toc140415431 _Toc140418432 _Toc140420093 _Toc109012118 _Toc109012768 _Toc109013076 _Toc109016237 _Toc109016561 _Toc109017140 _Toc109017821 _Toc109022225 _Toc109022691 _Toc109023373 _Toc140433368 _Toc140440886 _Toc140457690 _Toc140457906 _Toc140458240 _Toc140458376 _Toc140460115 _Toc140460718 _Toc140461129 _Toc140462074 _Toc140463973 _Toc140551917 _Toc140411250 _Toc140413052 _Toc140415432 _Toc140418433 _Toc140420094 _Toc109012119 _Toc109012769 _Toc109013077 _Toc109016238 _Toc109016562 _Toc109017141 _Toc109017822 _Toc109022226 _Toc109022692 _Toc109023374 _Toc140433369 _Toc140440887 _Toc140457691 _Toc140457907 _Toc140458241 _Toc140458377 _Toc140460116 _Toc140460719 _Toc140461130 _Toc140462075 _Toc140463974 _Toc140551918 _Toc140411243 _Toc140413045 _Toc140415425 _Toc140418426 _Toc140420087 _Toc109012112 _Toc109012762 _Toc109013070 _Toc109016231 _Toc109016555 _Toc109017134 _Toc109017815 _Toc109022219 _Toc109022685 _Toc109023367 _Toc140433362 _Toc140440888 _Toc140457692 _Toc140457908 _Toc140458242 _Toc140458378 _Toc140460117 _Toc140460720 _Toc140461131 _Toc140462076 _Toc140463975 _Toc140551919 _Toc140411236 _Toc140413038 _Toc140415418 _Toc140418419 _Toc140420080 _Toc109012105 _Toc109012755 _Toc109013063 _Toc109016224 _Toc109016548 _Toc109017127 _Toc109017808 _Toc109022212 _Toc109022678 _Toc109023360 _Toc140433355 _Toc140440889 _Toc140457693 _Toc140457909 _Toc140458243 _Toc140458379 _Toc140460118 _Toc140460721 _Toc140461132 _Toc140462077 _Toc140463976 _Toc140551920 _Toc140411233 _Toc140413035 _Toc140415415 _Toc140418416 _Toc140420077 _Toc109012102 _Toc109012752 _Toc109013060 _Toc109016221 _Toc109016545 _Toc109017124 _Toc109017805 _Toc109022209 _Toc109022675 _Toc109023357 _Toc140433352 _Toc140440890 _Toc140457694 _Toc140457910 _Toc140458244 _Toc140458380 _Toc140460119 _Toc140460722 _Toc140461133 _Toc140462078 _Toc140463977 _Toc140551921 _Toc140411234 _Toc140413036 _Toc140415416 _Toc140418417 _Toc140420078 _Toc109012103 _Toc109012753 _Toc109013061 _Toc109016222 _Toc109016546 _Toc109017125 _Toc109017806 _Toc109022210 _Toc109022676 _Toc109023358 _Toc140433353 _Toc140440891 _Toc140457695 _Toc140457911 _Toc140458245 _Toc140458381 _Toc140460120 _Toc140460723 _Toc140461134 _Toc140462079 _Toc140463978 _Toc140551922 _Toc140411232 _Toc140413034 _Toc140415414 _Toc140418415 _Toc140420076 _Toc109012101 _Toc109012751 _Toc109013059 _Toc109016220 _Toc109016544 _Toc109017123 _Toc109017804 _Toc109022208 _Toc109022674 _Toc109023356 _Toc140433351 _Toc140440892 _Toc140457696 _Toc140457912 _Toc140458246 _Toc140458382 _Toc140460121 _Toc140460724 _Toc140461135 _Toc140462080 _Toc140463979 _Toc140551923 _Toc140411235 _Toc140413037 _Toc140415417 _Toc140418418 _Toc140420079 _Toc109012104 _Toc109012754 _Toc109013062 _Toc109016223 _Toc109016547 _Toc109017126 _Toc109017807 _Toc109022211 _Toc109022677 _Toc109023359 _Toc140433354 _Toc140440893 _Toc140457697 _Toc140457913 _Toc140458247 _Toc140458383 _Toc140460122 _Toc140460725 _Toc140461136 _Toc140462081 _Toc140463980 _Toc140551924 _Toc140411237 _Toc140413039 _Toc140415419 _Toc140418420 _Toc140420081 _Toc109012106 _Toc109012756 _Toc109013064 _Toc109016225 _Toc109016549 _Toc109017128 _Toc109017809 _Toc109022213 _Toc109022679 _Toc109023361 _Toc140433356 _Toc140440894 _Toc140457698 _Toc140457914 _Toc140458248 _Toc140458384 _Toc140460123 _Toc140460726 _Toc140461137 _Toc140462082 _Toc140463981 _Toc140551925 _Toc109016247 _Toc109016571 _Toc109017150 _Toc109017831 _Toc109022235 _Toc109022701 _Toc109023383 _Toc140433378 _Toc140440895 _Toc140457699 _Toc140457915 _Toc140458249 _Toc140458385 _Toc140460124 _Toc140460727 _Toc140461138 _Toc140462083 _Toc140463982 _Toc140551926 _Toc140411264 _Toc140413066 _Toc140415446 _Toc140418447 _Toc140420108 _Toc109012133 _Toc109012783 _Toc109013091 _Toc109016252 _Toc109016576 _Toc109017155 _Toc109017836 _Toc109022240 _Toc109022706 _Toc109023387 _Toc140433382 _Toc140031870 _Toc140291120 _Toc140291415 _Toc140292209 _Toc140292617 _Toc140292737 _Toc140370888 _Toc140411230 _Toc140413032 _Toc140415412 _Toc140418413 _Toc140420074 _Toc109012099 _Toc109012749 _Toc109013057 _Toc109016218 _Toc109016542 _Toc109017121 _Toc109017802 _Toc109022206 _Toc109022672 _Toc109023354 _Toc140433349 _Toc140440896 _Toc140457700 _Toc140457916 _Toc140458250 _Toc140458386 _Toc140460125 _Toc140460728 _Toc140461139 _Toc140462084 _Toc140463983 _Toc140551927 _Toc140440897 _Toc140457701 _Toc140457917 _Toc140458251 _Toc140458387 _Toc140460126 _Toc140460729 _Toc140461140 _Toc140462085 _Toc140463984 _Toc140551928 _Toc140411265 _Toc140413067 _Toc140415447 _Toc140418448 _Toc140420109 _Toc109012134 _Toc109012784 _Toc109013092 _Toc109016253 _Toc109016577 _Toc109017156 _Toc109017837 _Toc109022241 _Toc109022707 _Toc109023388 _Toc140433383 _Toc140440898 _Toc140457702 _Toc140457918 _Toc140458252 _Toc140458388 _Toc140460127 _Toc140460730 _Toc140461141 _Toc140462086 _Toc140463985 _Toc140551929 _Toc140411266 _Toc140413068 _Toc140415448 _Toc140418449 _Toc140420110 _Toc109012135 _Toc109012785 _Toc109013093 _Toc109016254 _Toc109016578 _Toc109017157 _Toc109017838 _Toc109022242 _Toc109022708 _Toc109023389 _Toc140433384 _Toc140440899 _Toc140457703 _Toc140457919 _Toc140458253 _Toc140458389 _Toc140460128 _Toc140460731 _Toc140461142 _Toc140462087 _Toc140463986 _Toc140551930 _Toc140411267 _Toc140413069 _Toc140415449 _Toc140418450 _Toc140420111 _Toc109012136 _Toc109012786 _Toc109013094 _Toc109016255 _Toc109016579 _Toc109017158 _Toc109017839 _Toc109022243 _Toc109022709 _Toc109023390 _Toc140433385 _Toc140440900 _Toc140457704 _Toc140457920 _Toc140458254 _Toc140458390 _Toc140460129 _Toc140460732 _Toc140461143 _Toc140462088 _Toc140463987 _Toc140551931 _Toc140411238 _Toc140413040 _Toc140415420 _Toc140418421 _Toc140420082 _Toc109012107 _Toc109012757 _Toc109013065 _Toc109016226 _Toc109016550 _Toc109017129 _Toc109017810 _Toc109022214 _Toc109022680 _Toc109023362 _Toc140433357 _Toc140411260 _Toc140413062 _Toc140415442 _Toc140418443 _Toc140420104 _Toc109012129 _Toc109012779 _Toc109013087 _Toc109016248 _Toc109016572 _Toc109017151 _Toc109017832 _Toc109022236 _Toc109022702 _Toc109023384 _Toc140433379 _Toc140440901 _Toc140457705 _Toc140457921 _Toc140458255 _Toc140458391 _Toc140460130 _Toc140460733 _Toc140461144 _Toc140462089 _Toc140463988 _Toc140551932 _Toc140440902 _Toc140457706 _Toc140457922 _Toc140458256 _Toc140458392 _Toc140460131 _Toc140460734 _Toc140461145 _Toc140462090 _Toc140463989 _Toc140551933 _Toc140440903 _Toc140457707 _Toc140457923 _Toc140458257 _Toc140458393 _Toc140460132 _Toc140460735 _Toc140461146 _Toc140462091 _Toc140463990 _Toc140551934 _Toc140411268 _Toc140413070 _Toc140415450 _Toc140418451 _Toc140420112 _Toc109012137 _Toc109012787 _Toc109013095 _Toc109016256 _Toc109016580 _Toc109017159 _Toc109017840 _Toc109022244 _Toc109022710 _Toc109023391 _Toc140433386 _Toc140440904 _Toc140457708 _Toc140457924 _Toc140458258 _Toc140458394 _Toc140460133 _Toc140460736 _Toc140461147 _Toc140462092 _Toc140463991 _Toc140551935 _Toc140413072 _Toc140415452 _Toc140418453 _Toc140420114 _Toc109012139 _Toc109012789 _Toc109013097 _Toc109016258 _Toc109016582 _Toc109017161 _Toc109017842 _Toc109022246 _Toc109022712 _Toc109023393 _Toc140433388 _Toc140440905 _Toc140457709 _Toc140457925 _Toc140458259 _Toc140458395 _Toc140460134 _Toc140460737 _Toc140461148 _Toc140462093 _Toc140463992 _Toc140551936 _Toc140411269 _Toc140413073 _Toc140415453 _Toc140418454 _Toc140420115 _Toc109012140 _Toc109012790 _Toc109013098 _Toc109016259 _Toc109016583 _Toc109017162 _Toc109017843 _Toc109022247 _Toc109022713 _Toc109023394 _Toc140433389 _Toc140440906 _Toc140457710 _Toc140457926 _Toc140458260 _Toc140458396 _Toc140460135 _Toc140460738 _Toc140461149 _Toc140462094 _Toc140463993 _Toc140551937 _Toc140440907 _Toc140457711 _Toc140457927 _Toc140458261 _Toc140458397 _Toc140460136 _Toc140460739 _Toc140461150 _Toc140462095 _Toc140463994 _Toc140551938 _Toc140411270 _Toc140413074 _Toc140415454 _Toc140418455 _Toc140420116 _Toc109012141 _Toc109012791 _Toc109013099 _Toc109016260 _Toc109016584 _Toc109017163 _Toc109017844 _Toc109022248 _Toc109022714 _Toc109023395 _Toc140433390 _Toc140440908 _Toc140457712 _Toc140457928 _Toc140458262 _Toc140458398 _Toc140460137 _Toc140460740 _Toc140461151 _Toc140462096 _Toc140463995 _Toc140551939 _Toc140411271 _Toc140413075 _Toc140415455 _Toc140418456 _Toc140420117 _Toc109012142 _Toc109012792 _Toc109013100 _Toc109016261 _Toc109016585 _Toc109017164 _Toc109017845 _Toc109022249 _Toc109022715 _Toc109023396 _Toc140433391 _Toc140440909 _Toc140457713 _Toc140457929 _Toc140458263 _Toc140458399 _Toc140460138 _Toc140460741 _Toc140461152 _Toc140462097 _Toc140463996 _Toc140551940N_1_771689125323456190263309191166719310483382249101052841191071113325926012265142462581510333416124343871810922671196954140210207820821222611952324196262282710212313028303132337448856772341973518533722731514527133112036165180371523940801348212813812713741333162908316710018442434420120245279170462934749845051272526428325523032121853235186101551312041693423321831996557175176213232585970339287563442001101578866340229603082561623352416394328203178 _Toc140411272 _Toc140413076 _Toc140415456 _Toc140418457 _Toc140420118 _Toc109012143 _Toc109012793 _Toc109013101 _Toc109016262 _Toc109016586 _Toc109017165 _Toc109017846 _Toc109022250 _Toc109022716 _Toc109023397 _Toc140433392 _Toc140440910 _Toc140457714 _Toc140457930 _Toc140458264 _Toc140458400 _Toc140460139 _Toc140460742 _Toc140461153 _Toc140462098 _Toc140463997 _Toc140551941b _Hlt136684576def+DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD{^{^{^{^{^{^{^{^{^{^{^{^{^{^{^ɆɆɆɆɆɆɆɆɆɆɆɆ%%%%%%%%%%%%%%%111111111111111eeeeeeeeeeeeRRRRRRRRRRRR++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEXEXEXEXEXEXEXEXEXEXEXEXcXcXcXcXcXcXcXcXcXcXcXcXcXcXcXiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiyyyyyyyyyyyyzzzzzzzzzzzzzzzϐϐϐϐϐϐϐϐϐϐϐϐϐϐϐZZZZZZZZZZZZEEEEEEEEEEEEEEEn%n%n%n%n%n%n%n%n%n%n%n%@@@@@@@@@@@@@@@mXmXmXmXmXmXmXmXmXmXmXmX""@@@@@@@@|||||||||||||||||||}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}ȴȴȴȴȴȴȴȴȴȴȴȴKKKKKKKKKKKKKKKKXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXxxxxxxxxxCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCfCgCgCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCUVUVUVUVUVUVUVUVUVUVUVUVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV0Xfffffffffffffxxxxxxxxxx||||||||||-vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvdddddddddddddddddddddddddddxxx   XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX,,,,,,,QQQQQQQQQQQQ070717171717171717171717q7q7q7q7q7q7q7q7q7q7q7q7q7q7q7q7'W'W'W'W'W'W'W'W'W'W'W'W9W9W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:W:WKWKWKWYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYXX111111111111111111111111111111111133333333333333336666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzztttttttttttttttttttttttttttttttttt{{{{{{{{{{FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((HHHHHHHHHHHfffffffffffpppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppqKKKKKKKKKKK|||||||}}}}}}}}}}}}}}}~~~~~~~~~~~~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&!!""""""""""vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvxxxxxxxxxx$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee···········%&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&CCCCCCCDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺˺ѺѺѺѺѺѺѺѺѺѺHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH F ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v 0v ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ ܜ 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 W W W W W W W W W W W ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 6H 8H 8H 8H 8H 8H 8H 8H 8H 8H 8H q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =                                                                                                 N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ N_ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ̧ ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ". ". ". G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] ] 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ 1~ N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N N $m$m$m$m$m$m$m$m$m$m$mC%C%C%C%C%C%F%H%H%H%H%H%H%H%H%H%H%H%H%H%H%H%H%H%R%R%R%R%R%R%R%R%R%R%ffffffffffffffffffffffffffff                 TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<GGGGGGGGGGGGGGGGGVVVVVVVVVVBBBBBBBBBBBBBBBBBSSSSSSSSSSBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ5z5z5z5z5z5z5z5z5z5z5z5z5z5z5z5z5z9z9z9z9z9z9z9z9z9z9zjjjjjjjjjjjjjjjjjllllllllllnnnnnnnnnnnnnnnnnwwwwwwwwww99999999999999999DDDDDDDDDDLLLLLLLLLLLLLLLL=HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHsssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssܑޑޑޑޑޑޑޑޑޑޑԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞԞ((((((((((((((((88888888888XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKELMMANNaOOgPQQGRS_SSmTT%UUWVVW#XX1YYSZZ>[[^\\g]]^a_``GaaCbbcgdee8ffjg.h iQiijdkklmmmnn|oo]ppq=rrMssvttuivv9ww6xxxxOyy`zz{||t}}r~~uVۂ̈́fk(ʇNڈO {L͌B_m)D8 uR 10`n#]0T 'ׯCƳgggggggggggggggggggggggggggPse  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDxyz{|}~E@FGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvw      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUV|}~WXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]      !"#$%&'()*+,-./ijklmnopqrstuvwxyz{|}~^_`abcdefgh     ;<=>?@ABCDEFGHIJK !"#$%&'()*+,-./0123456789:LMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     STUVWXYZ[\]^_`abc !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " @ A B C D E F G H I J K L M N O P $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > # ? Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~   @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V                          ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~  lmnopqrstuvwxyz{|}~       !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012345QRSTUVWXYZ[\]^_`6789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPabcdefghijk      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~@B~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~Dy^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^y^777777777777777777777777777########################### /////////////////0000000000+++++++++++++++++++++++++++DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`X`XiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiizzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐΐCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCC%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX>>>>>>>>>>>>>> } } } } } } } } } } } } } } } } } } } } } } } } } } }EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEVVVVVVVVVVVVVVVVXXXXXXXXeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCeCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV0Xfffffffffffffxxxxxxxxxx@}@}@}@}@}@}@}@}@}@}-------tttttttttttttttttttttttttttt         WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW++++++++++++++++++++++++++++++bbbbbbbB7B7B7B7B7B7B7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p7p78W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8W8WKWKWKWKWKWKWKWKWKWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWkWlllllllWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW11BBBBBBB111111111111111111111111111666666666666666666666666666666666666666666667777777?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7?7QQQQQQQ*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Q*Qzzzzzzz@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@z@zttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttΤΤΤΤΤΤΤΤΤΤΤZZZZZZZjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj(((((((C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(C(HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHfffffffffffq%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q%q||||||||||||||||||||||||||||6666666|||||||||||||||||||||||||||3333333ddddddddddddddddddddddddddd$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % %eeeeeee!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f!f݇999999999999999999999999999BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBfffffffffffffffffffffffffff̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠???????????????????????????YYYYYYY F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F F = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = O O O O O O O ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C C Av Av Av Av Av Av Av lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv lv O O O O O O O O O O O O O O O O O O O O O O O O O O O G G G G G G G Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z ' ' ' ' ' ' ' >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( >( dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH dH q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q q M | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | / V V V V V V V V V V V V V V V V V V V V V V V V V V V                                                               g_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~                           \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " " Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" Y" ". ". ". ". ". ". ". ". ". d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. d. G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G ] ] ] ] ] ] ] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] k] B~ B~ B~ B~ B~ B~ B~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ {~ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G ҪҪҪҪҪҪҪ4mTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmTmc%c%c%c%c%c%c%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%.f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|f|fIIIIIIIIIIIIIIRRRRRRRRRRRRReeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z|z                   ›››››››››››››››››››››››››››JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHsssssssssssssssssssssssssssUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU;;;;;;;;;;!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!###########################JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKGLMMBNNbOOhPQQJRSbSSpTT&UUZVVW&XX4YYUZZA[[`\\i]]^c_ ``IaaFbbcjdee:fflg1hiSiijfkklmmmnnoo`ppq?rrOssxttukvv;ww9xzxxRyycz{{||v}}u~~wY݂Єhn*͇Q݈Q}NЌEao+G; xU 4ĝ3bq%`3V )گFɳ_zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzPse +CDya0P0tHhFf9xVvTt 8 m 7 W ) J # D ) J >Noy;\7%t@Qr"Wx\}v$hIj(IJk>_:[W x !)!i!!!!J"k""###$($$$%:%t%%%&{&&&'i''!(B(((!)B)))0*Q***.+O+++ ,*,,,-8--- .*....///%0F000h11122236333.4O4444 55560666.7O777.8O888A9b999T:u:::V;w;;<s<<<=h====N>o>>>R?s???k@@ A.A~AAABzBBBCCCCDQDrDvDwDzDDDDDDDDDEEYE[EyEzE FFFFQFRFYGZGGGRHSH}H~HHH6I8I>J?JKKKKLLmMnMMMMMMMMM?O@OOOOOOOOOpPqPPPNQOQSSbTdTTTTT UUUUFVHVWWEYGYUYVYZZ[[(\)\\\\\\\]]]]]]]]^^1^A^B^E^N^O^V^z^{^^^^^__,`.`4`5`6`8`````bbbbcc{d}ddd.e/eff=h@hhhii(i*iFiGiiijjvjwjyj{jjjjjjjkkpkqkwkykkkkkDlHl:mIJz{{}&(TV)*56;?MNfgst02>? ikxy(*<>?A .0ik"#z|wy xy!il )+68SeZ\XZ,.IJYZtvFGMO^_rsKLce`a  % ' X Z       j l   ] a |~FI<>giUXLRel    !!r"s"O#R###$$I&K&Q&R&j&l&J'L'''(())******++++++4,6,},,..y.{.}//|0~000000000112222^3a3W4Y4d4e4u4w4~444455K7M777888899>9?9::::::::::::;;%<'<<<<<<<D=E===|>~>>>>>??@@@%@@@@@AA!B%BBBCCCCDDDDEE|E}EEEIIMJOJ(K*KpKrKKKKKLLLLLLMMNNOOPP4P6PPPzU|UUUVV^V_VVVVV#W&W4W6WWWWWXX?XEXbXdXY YYYYYZZ1[4[[[*\,\o\q\\\__x`y`5a7abbccddeePeReee(f*f4f6fffff0g2gggggkimiiiiiZj\jjjjjjjkk l lll2l3lAlClllllambmTnUnnnooppppq qGqIqqqqq&r(rrrVsWsttuu v vvv#w%wwwPxSxxxxxyyzzzzzzn{p{{{{{{{x|z|||||}}}}}}}} ~~g~i~~~y{ÀŀMNuy24kmʇ̇sv^`ÊƊ46WZƎȎ!"69bdΐА^_ȑʑ “>@EF_`Ԗ֖ޖߖlo@BpqƜǜќӜݜߜ\]CDACuw %':<13op٫ݫeiklάЬ߬EF xz58ܶ߶  ?AUZ]_|}߽ܽ&.tuDE:<cd)*@Asu JLRSCEGK')efCEXYeg%&45WXYZ{}IJXZxyMO<=NPz}@B(*XZdewxEFKLhiwxlnGHY[34ACKLbd$%02GIlnBD|}46HI_a! !PQ58;<QRpq ACz{"$.0DFAB:;36y{}~qr        1 3   g j     IL npPRmoDEjlG J   .!0!!!!!%"'"""""Q#S#########$$$$$$$$W%n%%%W&Y&A'C'''`(b((() )))++!-#-R-T-00n3p333l4n4L6N6w6y666 9 9=>&>.>J>]>u>>>>>>>>>>>>>>??????C?L?N?Q?S?\?_?h????????????@@-@.@R@S@o@p@@@@@@@@@@@@@@@AAFBHB_CaCCCCCCC D DIDJDdDfDrDsDDDDDDDEESEUEFFFF_GcGGGcHeH[I]IIITJVJLKNKKKKKLLMM5N7NOOOOPP[P_PaRbRRRSSSSQTRTfThTTTTTsUuUUUkVlVhWjWWWjXmXXXYYYY4Z6Zg\i\\\7]9]M]O]]]]]^^__d`f`"a#aaaVcYc`dbdddddeeggQhThhhiijjojqjjjTkVkdkfkkkkk l l&l)lAlClllllYm[mmmmmnno o p ppp q qqqqqqrsrrrrrgsisssuuuuv vvv,v.vjvlvvvwwyy{{{{||y}|}}}!~"~~~~~~~_aÂCEfgYZ߄+,:;/0Ո׈DEY^ VWYZ=>45ikԗ՗()XZӘԘ  46KLgigi~#QT JMНӝ<>  xy$%*+  *-vxءڡwx<>14CF_bIJUW"'AB­ĭ$%.0QSJK78VWMO}~WXHI  -0\` 23PT^`knvx  @C~&(kl|}~13lp}TV 45FGHIJKqs"]^rsGIPR*,VWijkljk}~  %&./:<?@GHMNRVX[\^ksty{^`eisuxyz~IKPW\^RTghijEG12cdruFGYZ\^$&QT@ACDx{KL    -.?A./78:;ABIJORSVY\dehkmtuwx{~)*VX45ST  opY[oqqs!    B!C!w!x!""$$%%Z%[%%%&&&&;(<((())))**+*3*<*_*`*****++++++++++++++++++++++++++++++ ,,,,,#,$,@,K,L,Z,],^,_,b,e,i,r,s,|,~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,----- -----%-&---.-5-7-=->-F-I-O-P-V-Y-b-h-l-m-p-q---------------------------------...... . .....%.&.).*./.0.=.>.E.F.M.O.U.X.[.\.a.c.f.g.i.j.k.l.p.q.~............................/ / ///// /!/&/(/-///8/>/E/F/P/Q/X/Y/]/^/d/e/k/m/s/t/x/y/////////////////////////////////////00000000%0&0.000105060=0>0L0P0\0^0_0g0i0s0u0|0}000000000000000000000000000000000000000011 11111 1!1(1-1.1113191:1?1@1C1D1J1P1S1\1]1_1a1c1d1h1i1o1s1t1w1x1111111111111111111111111111111111111222 22222$2%2'2(2*2+24262=2>2@2G2O2R222223333*4+444445555556666666666)6-6.62636=6>6F6G6M6S6Z6[6d6f6i6j6m6v6w66666666666666666666666666666f7g777"8$8%8&84858m8n888g9h999T:V:w:y:::K;L;<<<<s=t=====`>b>i>j>B?C???N@O@d@e@@@@@@@ AAPAQAAAVBXBmBnBBBCCQCSCCCDD0D1DeDkDDDDDDDvEwEEE2F5F^F`FFFGGpHrHvIxIUJVJJJ`KaKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL LLLLL L*L+L/L3L8L9L=L>LCLDLJLMLQLRLZL\L`LaLbLcLiLmLnLpLqLwLxL~LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMMMMMM M!M%M&M/M2M8M;MBMCMEMFMQMRMZM[M_McMgMhMkMlMvMwMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNN N NNNNNNNN"N%N3N4N=N>N@NANFNINUNVN\N`NaNeNkNlNnNtNxNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOO O OOOOO O|||||| }}}}}}ȴҴӴմ޴ߴ34@A )*}YZabfgRTUW2457jkstOQ]^pqsv PR]^2457{}~MOWXKMNP !cefhsuvx  "$%':<=? !*,12?ACDz|7;ABdfgiv x y z   578:[]bc;<BCEFkmnp )"+","-"##$#%#'#(#C#E#L#M#$$$$%%%%%%&&&&A(C(I(J(z)|)))****-------:/:4:6:;;;;>>>>F@H@S@T@%A'A(A*AHCJCYCZCCCCCDDDDrVsVVVVVVVVVffff !()?AIJKLUVdenoxyIJRSYZcfgi$%*+!'()*CDMN5678ABFGv y       s t }          ) * cdij  TUVW[\bc *"+"9":"h(k(l(m())))------:4;4@4A4+J.J3J4JKKKK"K#KSSSS k!k$k%kll l!l)l*l Z[eflmϷзַ׷طڷ߷"#'(BCKL;<BDjktvwy14:;=>=>GJKM-.34C D L M J,K,T,W,X,Z,,,,,,,44 4!4|4}444666666DDDDDDDEIIIIIILLLLPPPPPPQQ=S@SGSHSVVVV````aaaabbbbccccccccjdkdqdrdtdwd|d}dddddee'e(epgqgzg{gggmm&m'moopp\q]qfqgqWsZs[s]s*v-v1v2vvvvvwwwwwwwwKxMxOxPxxxyxxxyyyyyyzzzz-.79:<  [\^a{~()+-tuwxyzŨƨ  fglm¬ìͬάլ֬٬ڬ  ­ȭɭܮݮ,-121256òIJnotu4569\]fg޸߸      +,:; *+>@GH  IJNOVWIJLMrswx[\`ahi-/23ceijmotu%&23npst~qrtu ghjk  &'*+[\^`^_hj<=IJLMQRBDJKMP!"$%# $ * + - 0 3 5 6 7 GISTZ[klrstv((((((****;;;;;;; ;-D.D4D5D7D8DFFFFFFFFFFFFFGHHHHHHHHHHHHcJdJeJfJ^K_KiKjKLLLLrMsMwMxMMMMM(N*N-N.NNNNNOOOORRSSSSSSTS]S^SSSTTVV V!V"V%VXXXX?ZAZMZNZE[F[J[K[\\\\\\\\]] ]]]]]]]]'`(`0`1`````-a.a6a7a;aT ST TT WT XT jT kT rT tT T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T     ghstuv====CDDDEDKDFFFFFFGGGGGGGGJ!J&J'JJJJJJJJJKKKKKKKK M MMM-N/N1N2NNNNNOOOOQQ Q!Q"Q#Q,Q.Q2Q3Q?$%-.{|        5!6!:!;!^"_"c"d"a#b#g#h#%%%%%%%%&& &&&&&&''''))))%+&+*+++\,],f,g,,,,,------....////////00001111n2o2u2v23333334444!5"5$5%56666&8'81828I9J9N9O9s:t:v:w:F;G;I;J;'<(<1<2<<<<=w=x=}=~=C>D>F>G> ? ???{?|?~??@@@@AA A AnAoAtAuAAAAABB B BBBBB>CACGCHCJCMCUCVCZC[CCCCCCCCCDDDD+D,D5D6DDDDDDDDDDDDDDEEEEEEEFFFFGGGG7H8HDHEHHHHHIIIIIIIIJJJJKK"K#K%K&KLLLL}M~MMMMMMMMMMM;NN?NtNuNwNxN&O'O5O6OOOOOFPGPLPMPxPyP~PPPPPPPPPPhQiQoQpQdReRiRkRSSSSTTTTTTUUUUUUVVVVfVgVnVoVWW W WWWWWWWWW2Y3Y:Y;YYYYY6Z7Z=Z>Zl[m[o[p[1\;\A\B\D\G\0]1]3]4]]]]]]]E^F^N^O^^^^^__ _ _r_s_w_x_______````daeanaoa`babebfbhcnctcucwczcBeCeHeIeeeeegggghh#h$hiiiikkllmmmmnnnnnnnnppppqsssvswsxsysttttttiukunuouyuzuxxxx x xyyyyr{s{{{0|1|9|:|||||(})}5}6} !ʂ˂&'؇هڇ݇އ߇hijm$&23ؒےnpuv()+.%&(+EFHK%&'*{|ϣգۣܣݣ irxyz}(1789<ŧƧȧɧ@ACDèɨʨ˨Ψ|efnoӬԬ֬׬;AGHJM_`lmrsekqrtw rx~&'34  7=CDFI>ADEWZbc<<<<<<====s>u>v>x>>>>>5@6@:@;@G@H@ C!C'C(CCCCCCCCCCCHHJHTHUH[H\Heeeeeewwww$%-.?AEFopuwyz &'ޏߏ'(,-./56ڑޑ9;=>PRTUst{|ǘɘԘ՘ŞԞ՞מܞݞ &')*_`mnwxKMNO    ghjmz|ôĴʹδдѴ״شݴ޴  BDEH϶ѶҶն !')*,dfgj@ADFWYZ^HJKN˾̾egnpquz{!#$'@BCHz|}FHILKMNPQS+-1369=>1347=?@BCDz|}%'(+134569HJPRSUVX "#%npqtcdgh "#(/0gioquw{}~&(),oqtu`bcfrsMOPSJLTVYZ]_`c578:;=prsu}~.014eghkjlsuvynopsSUVYNPUV-178z|!"$%*./78>?BCFGJLSTWX\$5mops  &.+-35cjpr{H^!$'(-Pz}~/7;=DFILOQST  gimowyz}!"%-346<>ikrthjsu?N_a]wkxy TV)P_ku}#,35?BEFM+9v&FPSU^`bciz|~3;=@CFGLNZ\^`579;ams35'<JNO `kmo           B C L u z |    % * + K T [ n s              4 K Z          ( * , . / 4 D G I M ]         HV+WkOc$< ;q'13OotuAKQSz$%Zq,BFQ[]()EituNbhj0M ABPg &Qr{|      !!m!!!!!!!"*"+""""""#1#2#######$$#$%$$$$$$$$$$$$% %%*%+%%%%%%%:&_&&&&' ''','''''''(({(((())))*9*j*k*+)+++.,/,5,W,b,c,q,,,,,-,---------../.1.2..//1/;/>/F/T/X/q///00/000U0W00000 111!1"15161w11$2A27383y3{3333333333333;4A4M4Q444445555*5,565755555555555555555555566777!7'7)7,7.727;7A7C7F7H7N7\77888!8#8)8+8,8-8C8S88889*9,9j9l9{99999999999999999999999:: :s:u:}::::::;;;;<<<<========== >!>+>7>K>Z>c>r>}>>>>>>>>>>>>????&?'?G?Y??????????8@?@^@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAA AA#A2A9AAABAGATAVA\AhAnApAsAuAvA~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAASBUB\B^BnBoBpBuBvB{BBBBBBBBBBBBBBB,C8C=CJCRCSCCCC4D5D6D9D;DHDPDXDZD]D_DeDiDoDqDtDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDPEQERE`EaEjEEEEEEEEE4F6FFFFFFGG G GGGGG/G0GGGUGYGZG^GnGGGGGH HH2H3H}HHHHHH6IAI`IrIIIIIIIIIJ3JJJJJJJK(K7L:LNLcLfLuLMN.N0NNNDOGO-P.PP QQQQQQQQQQQQQQQ/R=R>RNRRRgSjS9TFTOTPTTT:U=UUUUUVVVVXX7Y9YLYNYTY^YhYiYyYYYYYYYY|ZZZZZZZZe[h[[[[[[[[[\ \X\e\g\h\w\\\\\\\6]@]F]H]z]]]]]]]]"^2^^^^^^^^^^^^^^!_7_9______`b`m`t`v``````````aa&a1a8a:aBaDaiapawayaza}aaaaaaaaaaaabbb!b0b1bbbbbdd\d^dddddddddd+e/e2e4e:eHJ4GդVi˥֥(`sƦ٦Xjlm=AШҨܨ02=@BCDHIJLWiөHJfgȪʪܪު!02>@FQTU]_np|}BHQUmoĬƬӬլڬ۬!#()+-7HRSĮȮɮٮۮfhrtͯϯ ذڰ023Xiklı6J۲024nϳ"5ôִ <>moz̵ҵֵ׵,/1345RU`dey{(÷ķǷ 6CEGIJKXmoǸ׸'3BDNTUZc˹͹ӹ޹5LRY[^`fjpruw} #˻λݻ߻#$pwz{|~  -?ѽԽڽ:Jkx{}۾ -̿>T134EMNPcef|*235HJKfnoq)'BY]oqr9DFPQSTOQjlw~.0ACy/8:CDJKwy  (*13;CEOP[]ghpqwxz{Z\!#-.CEY[bdhi35=A:;?@CGIOPRSUV_$/156<[\]ghs*-/568.:<DEGHPQST\^`adenoz{$%)./69368HJNPQR\ !&KST\]_`hiuv|,-.56?@KLVX #,-24569:rt$& !$&)*3#!)*,-FH &(`a (*/0=T[]^_cd')IKYZdfqstuvxy{}J '*G"vFwzZiNm[TP a MPcH^an pFeb #~=AOVH7ips}gy&)8 _(}Bkn(+6#930|EKWX~ \`cfhjkln               & N U V \ ^ c d f                 ` h j q r u  14 w{~!#*+,/ {-8:=>?&'  GJvz}*+           !! ! !!!"!P!Q!T!U!V![!!!"""""",#/#0#9#:#>######,$.$:$@$B$C$D$N$p$s$-%.%x&y&&&&&&&&&&''''#((([(](.)0){)})))))*******++++F+J+M+P+R+T+U+V+Y+++++++,,,,,,------------8.:.Z.c.e.f.g.i.............X0Z0[0]0^0_0`0d00000000000011 1 111k2m2v2w22]3d3e3m3n3u3444444"6%6'6+6,6.6/61666666666q7s77777777788~99":#:I:K:o:}:::::::::::;;$;&;,;-;[;_;b;e;g;l;n;o;p;q;;;;;;;<<m<o<<<<<<<k=l=n=r=v=;@=@q@s@@@@@@@@@@AAPAXAYA\A^AAAAAAAA|BBBBBBBBBBBBBBC C CCCC;C=CCCLCNCRCSCUCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCSD[D\DgDhDpDEEEEEEE#E%EEEEEEEEEEEEEEE"F&F(F1F2F7F8F=FGGG"G)G*G5G6GAGBGFGIGQGRGSGTG\GGGGGGGGGGGGGHH HHHHHH5H;H=H@HAHJH`HpHqH{H|HHUIWIXI^I_IfIgIoIpIyIzI{IIIIIJJJJJ J^J_JaJbJcJgJhJmJqJsJtJuJyJzJ{JJJJJJKK9K;KaMcMOOPPQQQ!QvQxQQQ$R*R-R.R/R8R:RRRRRRRRRRRSSSSSSSSSSSSSSTTTTTTUU$U(U*U/U1U:UU?UdUfUhUmUoUqUrUyUUUUUUUQVWVXV_V`VbVjVuVvVzV{V}VVVVVVVVV WWWWWWCWGWIWOWPWRWTW[W\W]WWWWWWWWW5X7XYY$Y,Y.Y7Y8Y:Y;Y#Z%ZhZjZZZZZZZ+[6[8[9[:[B[W[Y[^^^^^^^%^&^-^o^q^s^|^}^^^^^^^^^^^^^^^^^^_______________'a(aFbHbbbbbbbbbbbbb%c0c1c3c4c=ce!e:efdfhfjfsftfvfCgGgJgTgUgVgWg^g}gggggggggggggggg h h3h7h:hh?hBhChDhHhKhMhOhPhRhShThXh[h]h_hchdhehghkhnhrhshvhwhxhzhhhhhhhhhhhhhiiiiii k k kkkkkkkk k"k$k%k&k.k0k4k7kk?k@kDkGkIkKkMkNkOkSkUkVkWk[k^k`kbkdkekfkjkmknkokskvkxkzk{k}k~kkkkkkkkkkkkkkkkllllll$l=lHlJlNlOlWlXl_l}llllllllllllllllllmmmmm(m`mkmmmqmsmwmymzm{mmmmmmmmmmnnnn n*n+n>n@nnnnnnnnnnnnnnnnnn>oBoDoGoIoNoPoQoRoSooooooo p pppppppppp p!p#p.p2ppppppppppqqmqoqqqJrLrQrVrtrxr{r}rrrrrrrrrrrrrrr(s,s/s3s4s5s6s8s9stttt't(t)tGtKtNtPtRtStUtWtYtIuKuuuuuuuuuuuuuuuKvMvtvxv{v~vvvvvvvvwwwwwwxx:x@HIRt}~Ҕ֔הsuv~– !ۗʘ̘Ҙ՘ؘ֘٘ܘ   "*,;CDIJLMQTXY^țɛЛ"6;<FGN  ;<DFHJȟʟΟџԟ֟ןڟlnxzؠܠޠ{}?CEHJLMOQ[]_aâŢƢǢȢʢԢ֢ۢݢGJLOSbdfglnpr ƥʥͥإ٥,-./0:;C imort{}§ŧǧΧѧҧӧا  )MVWbco  %/1EGHJKOPYZabjEG«īƫ  )12<=>{}`ceghi;>DEFP"-.02=HIOQRS\]_`efopyz:@ACDNײ߲Ӷնdfqs{}ٻڻܻ޻IJLNPSVWXb '+-89;<BD $[^`abfioqrswz   $%')./89EFGHVW^_`alnwx{|~  $%23<=GHJKRS^aefgimnstwy{}ijDJKLMVW  $+-/02]ijnorsyz~%)+23568jmnuv}  ,029:<:@AJKPQR]_ijl<@BDEKkoqrsxy)36?AGHIMORT[]bdeh w{}  ;EFJKS*24BCEfpqz{ ]abcdiBMOQR^_egnoplyzik$&LNuw /79;<@CMNPQ(,/9:<=Cj{CGJTUWX #-.01HPQSTX[efhi PTWabdePTWabde    (01=>@AEHRSUV+/2<=?@`hiuvxy}IJhloyz|}AEHRSUV ]adnoqr 3;<>?CFPQSTu}~ ",-/0EMNZ[]^beoprs  RVYbcef 37:CDFG T[\]^frvy269BCEFgopqrx| $'0134{\`clmop   #+,./89GHIJQRZ\efhi  ()+,03<=?@U]^`aehqrtu(,/89;<RZ\^_cfoprs8<?HIKLaijlmqt}~^`FIKQSWY\]gi !.23<=FdlmopsXcdjkmKMTXZ`bijqryz&')*./14:<@BFHRSUV BKLPQX|~Zfgmopqwxz'+.89;<W_`lmoptwyz  # + , . / 8 C L M W X Z [ \         S ] ^ ` a e h r s u v             % ' . / 1 h p q s t }              1 : < D E I J              d l m o p y                   HPRUVX\hino|}~gi+-jl}W[\^_fgjkp AIKQRShqr{|!#$%&KST]^emvx|~LMTUW !)aikop}  k r s v w y   !!!!!#!$!%!!!!!!!!"" " " """"" "!"-"5"6"8"9"@"D"H"K"U"V"X"Y"^"_"`"j"k"v""""""""##R#V#Y#b#c#e#f#u#}#~#################}%%%%%%~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& '''''''4'<'='?'@'D'E'F'M'''''''''''''''''''''($(%)')A)C)F)G)R)U)W)])_)`)b)h)o)s)t)u)|)}))))))))))))))*******++'+)+<+>+A+D+[+^+r+t+++++++',1,2,3,4,;,<,D,F,K,L,V,a-c-T.V.............~////////0000000000000000001s1w1z1{1|111111A2B222222222222273@3A3B3C3F3Y3]3_3e3f3h333333333337494H4J4W4b4d4e4f4j4444444444455555555555577788L8P8Q8Y8Z8f888888888888888888888889999 9 9 999999999!9$9&9(9*9+9,9.929597999?9A9B9C9J9K9::::::::::Z;\;;;;;;;;;;;<<<<<3<5<@<C<F<L<M<N<P<[<b<e<f<g<i<<<<<<<<<<<<<@=B=H=S=U=V=W=Y===>>>>>>>>>AAAAVBZB]BdBgBhBiBsBtBBB CCCCCCCCCCC D D!D%DbDdDeDqDrDsDuDwDxDyDDDDDDDDDDDDDDDDD7E=E?EGEIEJEKEMEgEkEnEuEvE|EEEEEEEEEEE FFFFFF/FIEIGIHIIISIIIIIIIIIIIIIIIIIIJ J J JJ}JJJJJJJJJJJJKKKK"K@KNKPKXKZK[K\KhKrKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK,L9L;LT?TATJTTTTTTTTTTUU UUUUU`UdUfUgUiUrUUUUUUUUUU.V0VuVwVVVVVVVVVV>W@WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW%X)X+X,X-X7XbXfXiXnXoXqXrXXXXXXXXXXXXXX8Y>YAYBYCYOYaYeYhYjYkYlYYYYYYYYYYYYYZZ;Z?ZBZDZEZFZZZZZ[[[[[[[[[[\\ \#\%\)\,\.\/\2\r\x\z\{\|\\\\\\\\\\\\\\\\]] ] ]]]]]L]N]h]k]m]q]t]w]x]z]]]]]]]]]]]^^O^S^V^X^Y^Z^^^^^^^^^__!_"_#_-_^_b_e_g_h_i___________ ````` `M`P`R`V`Y`[`\`]`k`m``````````````````````aaa a a a a?aDaFaGaHaTabaeagakanapaqaraaaaaaaaaaaaaaabb*b-b/b3b6b8b9b:b;bGbHbQbSb\b`bsbub}b~bbbbbbbbbbbbbbbbbbc c cccPcTcWcYcZc[cickccccccccccdd dddddd"d#d-d.d7d9d>d?dEdFdKdMdRdSdYdZd_dadidjdrdsd{d}dddddddddddddddddddde eeee"+BDya0P0tHhFf9xVvTt 8 m 7 W ) J # D ) J >Noy;\7%t@Qr"Wx\}v$hIj(IJk>_:[W x !)!i!!!!J"k""###$($$$%:%t%%%&{&&&'i''!(B(((!)B)))0*Q***.+O+++ ,*,,,-8--- .*....///%0F000h11122236333.4O4444 55560666.7O777.8O888A9b999T:u:::V;w;;<s<<<=h====N>o>>>R?s???k@@ A.A~AAABzBBBCCCCDQDrDvD~DD FFYGZGJJLL0O1OOO,R-R_S`S\\]]]]]]0^A^E^y^{^``_a`a]?]ddeeffggiiii l lmmmmnnnn3o4oooqqZr[rrrssVsWsttRxSxyyzz||z{MNxyuvޅ߅nouvŊƊYZ89ΐАlm“HI!"56ܫݫhiϬЬPQ/0  78%&޶߶XZ޽߽-.CEVWDE?@HINOHIHI]^    ijI J $$V%n%%%1(2((((() );,<,G.H.//1133<6=6=>J>]>>>>>>>??L?N?\?_???????@@"@#@,@.@G@H@Q@S@f@g@n@p@@@@@@@@@@@@@@@@@@@BBdDfDDDbGcGIIOOPPPPQQQQQQRRaRbRSSkXmXXXh\i\]]"a#aXcYceeShThjjnnqquuyyzz]^ =>jkYZ56hihi!#+,STLMѝӝrs 1245&'<=LM_`abSTjlUV35rs  \^+,UWik{RTFGnotu~s t ?A8:bcA!C!%%&&((:*<*****++,,,--O.....'/(///0\0^00011R2222222445566385899J;L;~<<r=t=M@O@iDkD4F5FFFMJNJKKKMGNNNgOiO3P5PLPQQQRWW5Z7ZZZ^^_`7a8addeeggJjKjllnnoo7o8o|o}ooooo*p+phpipppPqQq2r3rrr1s2svswsssatbt[u]uuuuupvvvwyy5z6zIzJzpzqzzzV{W{{{||| }}B~C~12wxxyGH؍ٍ#$Ǔȓ•MN67[\OPף٣CE()mnSTȴʴ̴մEMVXָظvxȻɻپmoxzBDMOst&([\km{}=> ()PR[]  46XZCERT247+,^a@A|}02<>OQhjtv89STDE E $R 24<>HJ}KLO&(24KMRS),e<>HJsujlvx"$RS<,#$'@Atu8;f      r s   78LMgi756!+-[]:<FHkm   dfprZ\fhij$%B C   !" " ")"+"##(#*#C#E#$$$$$$t%u%x%t&v&&&&&(( ("(C(((((0)2)<)>)z)|)q*s*}****,,,,,,,,--*/+/00113333H4I4 5 56677::":$:-:/:Y;[;e;g;;;S<T<>>>>>>j?k?@@@@@ @*@,@F@H@@@@@@@AAAA%A'AAABB7CCCJCeCgCCCDD E EE EhEiEEEGGGGGGHHIIJJJJKKKK@LALuLvL3M4M+N-NOOOOPPPPPPBQCQ}QQQQTTTTGVUVVV/W1W?X@XYYZZ^ ^__bbeeefffffJgKggg2h3hiikk{l|l{m|mKnLngnhntnunoo@pApqqqqrrGrHrss9t:t"u#uuuvvwwxxxx,y-yW{X{||@}A}R}S}a~b~~~~~op&'lmz{hi89 ')}~܌݌tv./BC"$aclnSU^`ݒޒ'(dkǕɕŖǖЖҖ Md_`ƛǛNOžÞBCLM !girsʢˢԢբKLUV=>GHKLVW$%"#-.EFЫѫLM  jk%&)GH()'(]^hi./  wxWY  fgnoqr  LMOP:;JKuv#$./op56hist+,#$-.^_UV_`efihirs!"\]67!*,]_hjOPl n      ~     k m v x { U       rsv%'13CDNP.0:<?}BCFJQoq]^jk    b d m o    !!!!!!!!["\"""'#(#####G$H$$$8&<&o&q&z&|&E'F'''(!(^(`(k(~)))))))))++3+5+>+@+,,4,6,@,B,,,,,@-A-D---=.?.I.K.q/r/0000C1D11122333 344444T555666666$717p7r7%8&899_;`;g<h< = ==={>}>>>>>>>??@@"@$@%A&A`AaAAABBBB=C>CzD~DDDDDEEEEEEF F^F_FFFmGnGGGHHI III!J#J.JKKKKKKKKKALCLMLOLLLLLNMOMMMDNFNPNRNxOyOPPPPGQHQQQRRSSSSTTTTUUVVVVVVW'W8W:WkWlWXXXXXXYYYYZZf[g[\\\\]]^^^^^^``aabbbbncocxcycdd`eaejekexfyf?g@gIgJg5h6h?h@hhhEiFiCjDjMjNjjjjkkllllmmSnTnnnxoyopp p!pppqqbrcrrrssssZt[tetft{u|uvvvv;wY[dfvw<=24>@!"abghZ[deVW`a6745=>IJST9:CDIJMLMVW            x y : ;   deop13 ^_23hiBCABFGPQ& '     s"t"}"~"####$%%%.%/%x&y&&&&&&&( ((())****D+E+O+P++++++V,W,Z,,Z-[-e-f-..000000111122223333344R5S555666666666?7@7|8}888999999::r;s;/=0===??????@@ AAAAAA=B>BGBHBCCCCCCDDDEEFFGFPFQFFFGGHHHHIIIII"J#JJJKK!K"KKdLeLoLpLKMLMVMWM:N;NENFNOOOOPPPPPP*Q,QYQZQQQRR3S5S@SSSSSTT U UbUcUVVWWWWXXXXZZD[G[P[R[[[z\{\\\]]^^^^____```aaabbbc ccccchdjdffffffff,g-g0ggg"h$h.h0hhh;iŖƖqr|}*+5689+,67jk؝ٝSU_a{|$%vw!",-ptΤФopƥ  z|]^46߭*+46Ԯծ%'02*+-.kl{}DFOQ,.79*+ظٸZ\fh"# {pq<=\:;yzUVWYbdgvyfihkgj^aSVKN25   //T0W03333N4Q4 55)5,566W7Z7)9,9r:u:::<< AADAGARBUBmBpBBB3D6DOERE3F6FIIXX6Y9Y[Y^YYYZZZZ[[[[\\6_9_b!b[d^ddddd9eAADIL۪ު/2NQmpRUìƬEHĮخۮeh̯ϯ;>ϵҵ"%47HK]`9<PSloܸ߸"8;KN_bܻ߻{~   '*пӿNQ@C>AOR~qt#& #EH%(\_HKz} a cHnpFebO}6#0GK}kn  03+.   !!o$r$&&''Z(](z)})))U+X+++--7.:...11p7s788}99H:K:;;m;p;<<l<o<s=v=:@=@p@s@@@@@AAIIJJ`JcJrJuJJJ8K;K`McMOOQ!QvQxQ,R/RRR;U>UVVWWWW4X7XYYgZjZV[Y[ ^^^^__EbHbbbbb9ef h hAhDhQhThdhghwhzhkk-k0k=k@kTkWklkok|kkllllmmxm{mnnnnOoRooo p#ppplqoqSrVrrrrrrrttHuKuJvMvvvxxxxxxyy{{{{}}}}}}}}}} ~~G~J~s~v~~~~~~~ӂւ(+(+އcftwZ]Ӑ֐\_),ǟʟknz}NQǢʢPSЧӧ  .1DG z}CFPSҶնcfpsz}UXAD "$_bps|~fjAEps hk#&KNtwfiJM039<{~ fi*-il"%  ##E'M'''''''r)u)&+)+q+t+`-c-S.V.000011G4J4c4f4555555888888 9 999+9.9@9C9::::<<d<g<T=W=>>AAfBiBBBCCCC"D%DDDHEKEEEFFGG}GGGHHHFIII J JJJYK\KKK:L=LLLDMGMMM1N4NOOOOrPuPPPdQgQQQeRhRRR.S1SSS=TATTTeUiUUU-V0VtVwVVV=W@WWW*X-XXX?YCYYYZZ~ZZ\\y\|\\\K]N]]]^^^^ _#___``j`m```EaHaaa bbbbbbcchckcccdd"d#d-d.d7d9d>d?dEdFdKdMdRdSdYdZd_dadidjdrdsd{d}dddddddddddddddddddde eeeee::::::::::::::::::::::3a0P0tHhFf9xVvTt 8 m 7 W ) J # D ) J >Noy;\7%t@Qr"Wx\}v$hIj(IJk>_:[W x !)!i!!!!J"k""###$($$$%:%t%%%&{&&&'i''!(B(((!)B)))0*Q***.+O+++ ,*,,,-8--- .*....///%0F000h11122236333.4O4444 55560666.7O777.8O888A9b999T:u:::V;w;;<s<<<=h====N>o>>>R?s???k@@ A.A~AAABzBBBCCCCDQDrDdd%%FFCCjk;;\\13@AHH7VPDNbZZ]]ree5^:Ql+V+..k=t=1CNCaJJ__ffrrxx{{}}t~~) /0D-..00559A9::'=U=KBgBuDD.EIE/FFFGZG~GHH9KZKKK#MEMNOERfR X+X^XsX[[_`dddede@{3[X4g*Tkb/Q*"K*hZsvEP(X, ..%!u+, ~<%e v .Ax >zh l]5J*; u>H~~"N>dZ 6E!:jo~&X)V.gAO'Vh(2 E*S6f1-&|#12^^sC4j3/57\56~:o8(#r827 D=m>U|D2]DboC@Ilc=_KX$2&RZ8+T+GTεpV4"NWjN$)[)ސA\zh  b\^:$1O_Jw&0_za6TejCbX'\FDhԉi>:$o\wr2l;r Wrkk`sVuL<.1Qudx[xn&z Gl3/{><|L}JC}P6uH7ά g^`o(() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.tt^t`o() DLD^D`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. TT^T`hH. $L$^$`LhH.^`o(. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.^`o(.   ^ `hH. L^`LhH. XX^X`hH. ((^(`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. hLh^h`LhH. ^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJ QJ o(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJ QJ o(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJ QJ o(o PP^P`OJ QJ o(0^`0o(() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o() pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.^`o(.   ^ `hH. L^`LhH. XX^X`hH. ((^(`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. hLh^h`LhH.0^`0o(() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.hh^h`o(-0^`0o(()^`o()} } ^} `o(.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o()^`o(.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(() dd^d`hH. 4L4^4`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. L^`LhH. tt^t`hH. DD^D`hH. L^`LhH.^`o(. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH. ^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJ QJ o(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJ QJ o(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJ QJ o(o PP^P`OJ QJ o(h^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.pp^p`o(. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.,,^,`o(. ^`hH.  ^ `o(.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^J)^`OJ QJ ^J o(hHoP P ^P `OJ QJ o(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH``^``OJ QJ ^J o(hHo00^0`OJ QJ o(hH^`o(() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.dd^d`o(. 44^4`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ^`hH. tLt^t`LhH. DD^D`hH. ^`hH. L^`LhH.,,^,`o()^`o(.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.wMw^w`Mo(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.h808^8`0o(.8^`o()$ $ ^$ `OJPJQJ^Jo(- @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`OJPJQJ^J. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.,,^,`o()^`o(.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hH8^`OJPJQJ^J. pLp^p`LhH.h  0 ^ `0o(hH.h^`OJQJo(hH L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.pp^p`o(. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.z^`zo(()^`o(.$ $ ^$ `o(. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`5CJOJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH^`o(.tt^t`o(. DLD^D`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. TT^T`hH. $L$^$`LhH.hh^h`o(-,,^,`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o()  ^ `o(.  L ^ `LhH. ll^l`hH. <<^<`hH.  L ^ `LhH. ^`hH. ^`hH. |L|^|`LhH.pp^p`o()@ @ ^@ `o(. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. PP^P`hH.   ^ `hH. L^`LhH.))^)`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH,,^,`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.^`o() pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hH h^`OJPJQJ^Jo(hH-8 ^`o(hH.pp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH88^8`o()  ^ `o()   ^ `hH.  L ^ `LhH. ll^l`hH. <<^<`hH.  L ^ `LhH. ^`hH. ^`hH. |L|^|`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.,,^,`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o()^`o()$ $ ^$ `o(.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.z^`zo(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()^`o(. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.TT^T`OJPJQJ^J.^`o(.   ^ `hH.   ^ `hH. L^`LhH. tt^t`hH. DD^D`hH. L^`LhH. ^`OJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(hHo  ^ `OJ QJ o(hH\ \ ^\ `OJQJo(hH,,^,`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoll^l`OJ QJ o(hH@c=_K!u$o$)[4g*jCb~:o8C4 L} D= l]5(Xs>;ro~&\wr|Du>H<|V{3/5 E*+TJC}N>/QFDh>k`sA\6E!z;uH7Wr"NW\56#r8 b\f1-GTZ (, %e i_za]D2&R*.A[xC@Iu$1O_gAO'#12/{Qu@@(XA0W`zjԀ[$ Ҕd Ҕd B Z",X D^دKvrf,,DP(c E@,UҔdaDh{ Ebࢨda ҔdCjPk:JB>!&#@rEKXn`Y&Yr).KVT ~8`zjVH" G,n Llaґ @sOVO6J"'"Z)Q4*o07=^tG2N T s/[3aYep?6hcirj^+nv1y9t>~)( l':/w %%jl7PHx#O9H-'HN03$U`G @}FKVB&9M\ qo r  b & + W (b d  G K $  f q d2b6De Wv&-4_T{ A";L2P4E$Iv $:`u c#M:ZLemSGGG|+9^?NQyQ`xkG9\NM r[ i | (!-!F""y9"9Y"##C#NH$j%:!&zC&S&_&w&x& '8'~R'(a'uh'(Gz(0,)3)L)rM)l)}*5+_+a+O,6,,!?,_,Cr,s$-Vi-5.k.p./wB/ul/0 0*;0F0As0&D1Q1=\112.>2t2y2$35%5.5m65K5SO5m5K6U6h6 7.7427.8;8*8N80[9n9:~:;lJ;&#<'<+< 2<Y<d<4=)X=x=|=>'>_->}T>? A?{U?/@8C@-M@T@2}@&A*Ah@A}A^Bg#BABjB~B"=C\CkCRDE FF*F0FghFmF)tF"G,G7G]G Ho8HQZInIawI{IQJ1iJ!8K{XKL1*LMLUM?BM`MaMeMN8N3@ODO[gO{?Q`ORXRkRSS@S} TTQTKUfUoUCV_cWMiW1mWX_X Y =YqYuYtYeZd!Z#Zc5ZAZXZjZn9[<[J&\>\]]J]\_]k]^P^V^_ G_]_h_=`A`N`CU`Db`v`!a5aAaIaoua,+bk5c7coc.|cd d4d|deU8e}ef:f`ggThhM8huhi*i/i.5ili j j(j,jVKjC]j"&k4kTkUk\k]kl5mJmvomQxm %oB>P js_f8eJgr}lSgst4veMp["i&<_`"i$5K8 nHz:\"ye@)*:3IHnois~ +)1vFf7=LcVb>8?DSd#+4<NZJ*D^!|4//x1lDr $MLQOQ|3|AR?85ay}~.JP o!2A_!6*HWe6tuS!a4(c:Aq' %D'c0y8=]?LP;DFxL^a!f~3t;X| 'sovY$146]Akr~'y<(?QbgAl~,_EC)s{t"BE{~>gL$iPQB6?Oss.IJTEZib*jtWmiGWbr"b3zRoEwiuec$ mg~}Z9A3`dT 8,.B{6F)M~A1!_ m5<H%i >*T\p_n&,q>BZiX""#0z1 Vi 3Mr{(] h%)-1?yM'"  &y9pN~^+h#v2LX:1GFM)fu!!nY<'\'M[ @Oent2:Kigt{<i_",z-[N\>]>>>>>>>>???M?N?]?^?_???????@@#@-@.@H@R@S@g@o@p@@@@@@@@@@@@@O O O O O 0P P P P P P P Q Q Q /Q 0Q 1Q PQ QQ RQ Q Q Q Q Q Q R R R R R R R R R S S S @S AS BS iS jS kS ~S S S S S S S S T 0T 1T 2T T T T T T s=t>t?tCtTtdtftgtltsttttttttttttttu,u-u.u/u0uDu^uaubucuouuuuuuuuuuuuuuuuvvvv!v8v;vVVVWV[VdVpVxVyV{VVVVVVVVVVVVWW W W-WPWsWtWvWWWWWWWWWWWWWXXXXX"X#X'X4XDXQXRXTXfXXXXXXXXXXXXYYYY%Y0Y1Y5Y>YJYTYUYWYoYYYYYYYYYYYYYYYYZ-Z.Z0Z[B[E[H[K[L[N[k[[[[[[[[[[[[[[[\*\@\A\C\K\T\]\^\a\g\p\u\v\x\\\\\\\\\\\\\\\\]2]M]N]P]X]`]f]g]j]s]]]]]]]]]]]]]]] ^^%^&^(^T^^^^^^^^^^^^^^^_(_?_@_B_L_V_`_a_d_o_}___________`` ``+`<`=`?`]`|```````````````a,a-a/a8a?aFaGaJaOa[a`aaacaxaaaaaaaaaaaaaaaa b#b$b&b.b8bBbCbGbJbMbSbTbVbibbbbbbbbbbbbbbbbc;ccqcccccccccc d$d:d;d=dLdSdfdgdkdtdddddddddddeeee e-e6e7e9eVeveeeeeeeeeeeeeeeefff!f,f7f8f;fCfVf^f_fafyfffffffffffffffg/gLgMgOgXgagigjgmgyggggggggggg!h-h.h2hDhZhmhnhphhhhhhhi i iii)i2i3i5i>iHiPiQiTi\imiviwiyiiiiiiiiiiiiijj j1j`jjjjjjjjjjjjjjj k+k,k.kHk[kckdkgkok{kkkkkkkkkkkkkklllll/lGl]l^l`lllllllllllllllllmmmmm)m1m2m4mOmgm~mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnn#nFngnhnjnqnznnnnnnnnnnnnnnnnnnnooooo.oGo]o^o`ofoto{o|oooooooooooooooooop3p4p6pApOp\p]paphprpzp{p}ppppppppppppqqqq0qOqmqnqpqqqqqqqqqqqqrr r"r+r4ruXurusuuuuuuuuuuuuuv0vOvPvRvZvbvhvivlvqvvvvvvvvvvvvvvvvvwww%w/w8w9w~T~U~W~`~i~q~r~v~~~~~~~~~~~~~~~~~4Mefhqz.]^`gntuxˀ!,-/MjŁׁ78:CLUVZakrsuǂЂڂۂނ  %-235J`uvxƃ݃ +78:]„̄̈́фۄ*CDFPZefip{ׅ؅څ6NOQZbjkoxņƆȆ߆   '(+6DMNPkɇʇ·և'(*7BMNRZenoqƈψوڈވ 124=FNORbo{|~Չ։؉  /;<>`nz{~׊ (178:TkNjȋʋ ,-/8AKLOVajkmČ̌͌ь֌*+-3;ABFO[degύЍҍ "9QhikvΎώюH^_bkwЏяӏޏ   "9OPR[dlmpÐ(),3>FGI`y̑Ց֑ؑ !"$/9CDHNW]^`s’Βْؒے&-.0Su˓1Ndeg”֔*78<]ƕ  #$&EaȖӖԖ֖)*,<w̗͗ϗ/abd{ʘ1LMO]ftuyș3FGIbzšݚ7CQRVcsۛܛޛ  )235OjǜМќӜ'015>JTUWpŝ՝/04<GPQSg}Ҟߞ568FS_`cizşƟȟܟ I|ˠנ 8OPR[emnr{šޡߡ!:RjkmsyȢۢܢޢ !"$<Tklnt{ǣ"#%@]xy{¤ "#&/<DEG_w568e˦צ 4Z[]_§ڧ &;MNPtӨ  8Qghjs|ѩ !1>?AIR\]ahzͪΪЪت'/047:VWYs5STWjy̬679ȭ   .235Rl&'*2DLMOoïͯ֯ׯۯ $@[\^d{Ӱ8_ijl߱&')LqIJͲӲԲֲ09BCGNX`aczųƳʳӳ߳78:EP\]_gwnBB4D#U=BCd#d.d8d9d?dFdLdMdSdZd`dadjdsd|d}ddddddddddddde3!0@"RT@    !"#$%&'()*+Q/Q0Q3Q4Q5Q7Q8Q9Q:Q;Q<=>@ABCLMOT\]`bchlmtuvyz{|  +278:<=>?@CDLOTWY`befgijlnopqrwxy{}#)*/89>?@ADJLOQS\`hknpux|} $%'+,-./01245:?@BFKLMNOQRWZ\]^_`himoqsuvyz{|}  !,/4=>?@ACDINPRTUWX[\^_abdefhmosu~     !"$%(*,-./01236:;=>?@ABDEHJKLMNOPQRSUVXZ\]bghmprz|~     !"$%&'()*+,.012345689;?ACEFGHIJKNOPQVW[]cdfkoptvwxy{   #%&')-/25>?ACEFGILOPTUWY\]^aehjlnpqrsxyz|~   #$%(*0257:;HNOSTZ\]_`emwy|}~         # $ % - / 0 2 3 7 9 ; = > A F G H I K O P Q R S U X Z \ ] _ c f g h i bk bm bn bp br bu bx by bz b| b} b~ b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b ! % ( , - 3 6 = ? A C E F G H K O Q W Y ] ^ ` b c d g h i k l m o p r t u w x z | } ~                ! $ ' ( * + . 1 7 : B F I J K L N S T U V W X Y Z ] ^ ` a b e h k n o q t y z               ! " # $ % & ( ) * + , / 3 4 5 : e00 0 000$@000@0000"0$0&0*0,0.000204080:0>0@0D0@0J0L0N0P0@0T0V0X0Z0@0`0b0h0j0@0n0p0r0t0v0@0z0|00000000000000000000000000000 000$0&0406080B0L0N0X0Z0@0h0l0n0r0t0v0z00000000000000000000 00 020<0>0@0V0d0n0p0t0x0z0|0~00000000000000000000000000000000 0"0$0,0.0002040p@0:0>0@0B0L0P0\0h0p0v0x000000000000000000000000000 0"0.000204060>0F0R0T0^0p0r0|0@000000000000000000000000 0 0000$0*0,0.000204080:0B0F0T0V0^0r0x0z0~0000000000000000000000000000000"0(0,0006080<0H0J0N0V0X0Z0\0^0`0b0d0h0j0t0~000000000000000000000000000 @000000 0 0000&040D0F0P0R0Z0h0z0~0000000000000000000000000000 0&0(0*04060B0X0^0h0z0|0~0000008@00000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0" 0$ 0( 00 0: 0< 0> 0F 0L 0T 0` 0h 0j 0l 0t 0| 0~ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0" 0* 00 02 06 0: 0@ 0B 0F 0H 0N 0R 0V 0X 0Z 0\ 0^ 0` 0b 0d 0j 0r 0t 0x 0z 0| 0~ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0" 0( 0, 0F 0H 0J 0L 0N 0R 0T 0X 0` 0b 0f 0h 0l 0n 0p 0r 0t 0x 0z 0| 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0" 0$ 0& 0* 0, 0. 00 02 04 06 08 0: 0< 0> 0@ 0B 0F 0H 0J 0L 0N 0P 0R 0T 0V 0Z 0^ 0` 0b 0d 0f 0h 0j 0n 0p 0t 0| 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0& 00 02 04 0: 0@ 0N 0T 0\ 0` 0b 0j 0l 0n 0r 0x 0| 0~ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000 0"0$0(0*0.00060:0D0H0J0L0P0X0\0b0h0z0|00000000000000000000000000000000000*0.0004060:0B0D0F0H0J0L0P0T0V0X0Z0d0f0h0l0t00000000000000000000000000000000000 00000 0"0$0.0004060:0<0D0F0H0N0R0^0b0h0l0r0t0000000000000000000 0 0000000 0"0$0&0(0*0002080>0@0B0D0L0N0R0V0Z0`0b0h0r0v0z0|0~000000000000000000000000000000 00000 0"0(080D0F0H0X0\0^0b0d0l0p0t0x0z0000000000000000000000%@0000000000000000 00000$0(0,0B0D0F0J0P0T0X0^0b0d0j0l0r0x0z0000000000000000000000000000 00000 0"0$0&0(0*0,060t(@0<0>0F0L0T0V0b0h0v0z0~000)@0000000000000000000000000000000000 0 00000 0"0$0(0,0.00020406080<0@0F0H0J0L0N0P0R0V0X0^0`0f0h0j0n0p0t0x0000000000000000000000000000000,@000004,@00"0$0&00020406080<0B0H0J0N0P0V0\0h0n0~000000000000000000000000000-@00000 0 000(0204080@0H0L0P0R0`0b0f0h0j0.@0n0p0t0v0x0|00000000000000000000000000000000 000000 0"0$0&0(0*0.080<0>0@0B0D0F0J0L00@0P0R0X0`0b0d0^UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialuTimesNewRomanPS-BoldMTTimes New RomancTimesNewRomanTimes New RomanA& Arial NarrowyTimesNewRoman,BoldItalicTimes New RomanqTimesNewRoman,ItalicTimes New RomanmTimesNewRoman,BoldTimes New RomankTimesNewRomanPSMTTimes New RomanyTimesNewRomanPS-ItalicMTTimes New Roman7&  Verdana?5 z Courier New;Wingdings"0 FFJkC;- 'C;- '!4d( 3QHP ?2@EPRIJEVODI USTAVA, ODABRANIH KONVENCIJA, PROTOKOLA, TE PREPORUKA MOR-a Andrijana Andrijana @                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? Oh+'0(< P\ |   HPRIJEVODI USTAVA, ODABRANIH KONVENCIJA, PROTOKOLA, TE PREPORUKA MOR-a Andrijana Normal.dot Andrijana2Microsoft Office Word@F#@4l@af@afC;՜.+,D՜.+,p, hp|  PFS'-  FPRIJEVODI USTAVA, ODABRANIH KONVENCIJA, PROTOKOLA, TE PREPORUKA MOR-a TitleD 8@ _PID_HLINKSAD 3=http://www.ilo.org/public/english/standards/relm/country.htmN_2_=,_Toc140551941=&_Toc140551940= _Toc140551939=_Toc140551938=_Toc140551937=_Toc140551936=_Toc140551935=_Toc140551934=_Toc140551933=_Toc140551932=_Toc140551931=_Toc140551930=_Toc140551929=_Toc140551928=_Toc140551927=_Toc140551926=_Toc140551925=_Toc140551924=_Toc140551923=_Toc140551922=_Toc140551921=_Toc140551920=_Toc140551919=_Toc140551918=_Toc140551917=_Toc140551916=_Toc140551915=_Toc140551914=_Toc140551913=~_Toc140551912=x_Toc140551911=r_Toc140551910=l_Toc140551909=f_Toc140551908=`_Toc140551907=Z_Toc140551906=T_Toc140551905=N_Toc140551904=H_Toc140551903=B_Toc140551902=<_Toc140551901=6_Toc140551900<0_Toc140551899<*_Toc140551898<$_Toc140551897<_Toc140551896<_Toc140551895<_Toc140551894< _Toc140551893<_Toc140551892<_Toc140551891<_Toc140551890<_Toc140551889<_Toc140551888<_Toc140551887<_Toc140551886<_Toc140551885<_Toc140551884<_Toc140551883<_Toc140551882<_Toc140551881<_Toc140551880<_Toc140551879<_Toc140551878<_Toc140551877<_Toc140551876<_Toc140551875<_Toc140551874<_Toc140551873<_Toc140551872<_Toc140551871<_Toc140551870<|_Toc140551869<v_Toc140551868<p_Toc140551867<j_Toc140551866<d_Toc140551865<^_Toc140551864<X_Toc140551863<R_Toc140551862<L_Toc140551861<F_Toc140551860<@_Toc140551859<:_Toc140551858<4_Toc140551857<._Toc140551856<(_Toc140551855<"_Toc140551854<_Toc140551853<_Toc140551852<_Toc140551851< _Toc140551850<_Toc140551849<_Toc140551848<_Toc140551847<_Toc140551846<_Toc140551845<_Toc140551844<_Toc140551843<_Toc140551842<_Toc140551841<_Toc140551840<_Toc140551839<_Toc140551838<_Toc140551837<_Toc140551836<_Toc140551835<_Toc140551834<_Toc140551833<_Toc140551832<_Toc140551831<_Toc140551830<_Toc140551829<_Toc140551828<_Toc140551827<z_Toc140551826<t_Toc140551825<n_Toc140551824<h_Toc140551823<b_Toc140551822<\_Toc140551821<V_Toc140551820<P_Toc140551819<J_Toc140551818<D_Toc140551817<>_Toc140551816<8_Toc140551815<2_Toc140551814<,_Toc140551813<&_Toc140551812< _Toc140551811<_Toc140551810<_Toc140551809<_Toc140551808<_Toc140551807<_Toc140551806QR:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textoh.htmb114x]U:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textle.htmb3023GJ:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textww.htmb3868W\:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textdg.htmb7873 ~:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textem.htmnew3 {:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textem.htmnew3[Jx:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textsa.htmb2234V]u:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textem.htmb4341mfr:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textle.htmb23:;o9http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textm.htmb18][l:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textem.htmb7818i:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textww.htmnew5f:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textww.htmnew5meZ:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textle.htmb12T\W:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textem.htmb7168~pQ;http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textsub.htmb117mfK:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textle.htmb24:;H9http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textm.htmb18V]B:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textem.htmb4341do?:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textcl.htmb4dj<:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textcl.htmb11`o9:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textoh.htmb86T\6:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textem.htmb7168TS3:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textle.htmb7903QP0:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textoh.htmb1166R\-:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textoh.htmb2298^I*:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textre.htmb0339[J':http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textre.htmb3630]K$:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textre.htmb6074]I!:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textre.htmb6058ag:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textii.htmb61me:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textle.htmb15N@:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textsp.htmb8635 :http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textre.htmnew10TS :http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textle.htmb7903W^:http://www.ilo.org/public/english/support/publ/textem.htmb4276hs<http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/amend/1997.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~        !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~  !!!!!!!!! ! ! ! ! !!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!"!#!$!%!&!'!(!)!*!+!,!-!.!/!0!1!2!3!4!5!6!7!8!9!:!;!!?!@!A!B!C!D!E!F!G!H!I!J!K!L!M!N!O!P!Q!R!S!T!U!V!W!X!Y!Z![!\!]!^!_!`!a!b!c!d!e!f!g!h!i!j!k!l!m!n!o!p!q!r!s!t!u!v!w!x!y!z!{!|!}!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""""""""" " " " " """"""""""""""""""" "!"""#"$"%"&"'"(")"*"+","-"."/"0"1"2"3"4"5"6"7"8"9":";"<"=">"?"@"A"B"C"D"E"F"G"H"I"J"K"L"M"N"O"P"Q"R"S"T"U"V"W"X"Y"Z"["\"]"^"_"`"a"b"c"d"e"f"g"h"i"j"k"l"m"n"o"p"q"r"s"t"u"v"w"x"y"z"{"|"}"~""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""######### # # # # ################### #!#"###$#%#&#'#(#)#*#+#,#-#.#/#0#1#2#3#4#5#6#7#8#9#:#;#<#=#>#?#@#A#B#C#D#E#F#G#H#I#J#K#L#M#N#O#P#Q#R#S#T#U#V#W#X#Y#Z#[#\#]#^#_#`#a#b#c#d#e#f#g#h#i#j#k#l#m#n#o#p#q#r#s#t#u#v#w#x#y#z#{#|#}#~##################################################################################################################################$$$$$$$$$ $ $ $ $ $$$$$$$$$$$$$$$$$$$ $!$"$#$$$%$&$'$($)$*$+$,$-$.$/$0$1$2$3$4$5$6$7$8$9$:$;$<$=$>$?$@$A$B$C$D$E$F$G$H$I$J$K$L$M$N$O$P$Q$R$S$T$U$V$W$X$Y$Z$[$\$]$^$_$`$a$b$c$d$e$f$g$h$i$j$k$l$m$n$o$p$q$r$s$t$u$v$w$x$y$z${$|$}$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%% % % % % %%%%%%%%%%%%%%%%%%% %!%"%#%$%%%&%'%(%)%*%+%,%-%.%/%0%1%2%3%4%5%6%7%8%9%:%;%<%=%>%?%@%A%B%C%D%E%F%G%H%I%J%K%L%M%N%O%P%Q%R%S%T%U%V%W%X%Y%Z%[%\%]%^%_%`%a%b%c%d%e%f%g%h%i%j%k%l%m%n%o%p%q%r%s%t%u%v%w%x%y%z%{%|%}%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&&&& & & & & &&&&&&&&&&&&&&&&&&& &!&"&#&$&%&&&'&(&)&*&+&,&-&.&/&0&1&2&3&4&5&6&7&8&9&:&;&<&=&>&?&@&A&B&C&D&E&F&G&H&I&J&K&L&M&N&O&P&Q&R&S&T&U&V&W&X&Y&Z&[&\&]&^&_&`&a&b&c&d&e&f&g&h&i&j&k&l&m&n&o&p&q&r&s&t&u&v&w&x&y&z&{&|&}&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''''''''' ' ' ' ' ''''''''''''''''''' '!'"'#'$'%'&'''(')'*'+','-'.'/'0'1'2'3'4'5'6'7'8'9':';'<'='>'?'@'A'B'C'D'E'F'G'H'I'J'K'L'M'N'O'P'Q'R'S'T'U'V'W'X'Y'Z'['\']'^'_'`'a'b'c'd'e'f'g'h'i'j'k'l'm'n'o'p'q'r's't'u'v'w'x'y'z'{'|'}'~''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''((((((((( ( ( ( ( ((((((((((((((((((( (!("(#($(%(&('((()(*(+(,(-(.(/(0(1(2(3(4(5(6(7(8(9(:(;(<(=(>(?(@(A(B(C(D(E(F(G(H(I(J(K(L(M(N(O(P(Q(R(S(T(U(V(W(X(Y(Z([(\(](^(_(`(a(b(c(d(e(f(g(h(i(j(k(l(m(n(o(p(q(r(s(t(u(v(w(x(y(z({(|(}(~(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((())))))))) ) ) ) ) ))))))))))))))))))) )!)")#)$)%)&)')()))*)+),)-).)/)0)1)2)3)4)5)6)7)8)9):);)<)=)>)?)@)A)B)C)D)E)F)G)H)I)J)K)L)M)N)O)P)Q)R)S)T)U)V)W)X)Y)Z)[)\)])^)_)`)a)b)c)d)e)f)g)h)i)j)k)l)m)n)o)p)q)r)s)t)u)v)w)x)y)z){)|)})~))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))********* * * * * ******************* *!*"*#*$*%*&*'*(*)***+*,*-*.*/*0*1*2*3*4*5*6*7*8*9*:*;*<*=*>*?*@*A*B*C*D*E*F*G*H*I*J*K*L*M*N*O*P*Q*R*S*T*U*V*W*X*Y*Z*[*\*]*^*_*`*a*b*c*d*e*f*g*h*i*j*k*l*m*n*o*p*q*r*s*t*u*v*w*x*y*z*{*|*}*~**********************************************************************************************************************************+++++++++ + + + + +++++++++++++++++++ +!+"+#+$+%+&+'+(+)+*+++,+-+.+/+0+1+2+3+4+5+6+7+8+9+:+;+<+=+>+?+@+A+B+C+D+E+F+G+H+I+J+K+L+M+N+O+P+Q+R+S+T+U+V+W+X+Y+Z+[+\+]+^+_+`+a+b+c+d+e+f+g+h+i+j+k+l+m+n+o+p+q+r+s+t+u+v+w+x+y+z+{+|+}+~++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,, , , , , ,,,,,,,,,,,,,,,,,,, ,!,",#,$,%,&,',(,),*,+,,,-,.,/,0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,:,;,<,=,>,?,@,A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N,O,P,Q,R,S,T,U,V,W,X,Y,Z,[,\,],^,_,`,a,b,c,d,e,f,g,h,i,j,k,l,m,n,o,p,q,r,s,t,u,v,w,x,y,z,{,|,},~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--------- - - - - ------------------- -!-"-#-$-%-&-'-(-)-*-+-,---.-/-0-1-2-3-4-5-6-7-8-9-:-;-<-=->-?-@-A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-Q-R-S-T-U-V-W-X-Y-Z-[-\-]-^-_-`-a-b-c-d-e-f-g-h-i-j-k-l-m-n-o-p-q-r-s-t-u-v-w-x-y-z-{-|-}-~------------------------------------------------------------------------------,.Root Entry Fpf..Data $1Table J0WordDocumentv?SummaryInformation(-DocumentSummaryInformation8-