Naslov
Čistoća gladi - "(d)uhom umjesto ustima"
(The purity of hunger - "by ear (by spirit) instead of by mouth")

Autori
Vlašić-Anić, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
HRANA OD GLADI DO PREJEDANJA. Zbornik znanstvenih radova / Vojvodić, Jasmina - Zagreb : Disput, 2010, 109-122

ISBN
978-953-260-117-6

Skup
Meždunarodnaja naučnaja konferencija »EDA: OT GOLODA DO OBŽORSTVA« / Međunarodna znanstvena konferencija »HRANA: OD GLADI DO PREJEDANJA«

Mjesto i datum
Lovran, Hrvatska, 03.05.2008. - 05.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Čistoća gladi; Gregor Samsa; F. Kafka; D. I. Harms
(The purity of hunger; Gregor Samsa; F. Kafka; D. I. Harms)

Sažetak
Sažetak Čistoća gladi čovjekukačke čežnje Kafkina Gregora Samse »za nepoznatom hranom« (101) – gotovo idealno izraziva Harmsovom 'dijagnostičkom formulom' »uhom umjesto ustiju« (uhom vmesto rta) iz minuciozna po/etičkoga 'razmatranja' Priem A. Belogo / Postupak A. Bijeloga (1993: 9) – paradoksalno je utjelovljena u raspadajućim se ostacima, užasavajući ne/ljudske, tjelesne nakaznosti njegove samoće. U dirljivoj pozi apsolutna, Roquentinov(skog)a (Sartre, Mučnina) predanja glazbi sestrine violine, fasciniran poput mlada psa nezemaljskim plesom »sedam velikih muzičkih umjetnika« pasa u Kafkinim Istraživanjima jednog psa – kao Gretin jedini 'idealni slušatelj' – 'vilinski' je »preobražen«. Dakako, u biće s paradoksalnim identitetom tragične, bitno ljudske duhovne nenahranjivosti vlastite – gotovo božanske čežnje za »'čistoćom poretka'« (Harms: čistota porjatka!) neprolazne 'hranjivosti' ljepote Umjetnosti [»Je li on bio životinja kada ga je muzika toliko uzbuđivala? Bilo mu je kao da mu se pokazuje put do nepoznate hrane za kojom je tako čeznuo.« (Kafka, Preobražaj, 101)]. Nadaren etičkom stigmom duhovne nenahranjivosti kafkijanskoga »umjetnika u gladovanju« (Hungerkünstler), čovjekukački lik Gregora Samse »protusmisleno« (Biemel 1980) je suprotstavljen i, banalno usiljenu, karikaturalnu 'trojstvu gospode podstanara' kao minijaturnu modelu europskoga kruga građanski-potrošačke (ne)umjetničke publike. Publike koju Kafka – baš kao i Harms – p(r)okazuje na nervoznim rubovima njezine razduhovljene građanske ne/pristojnosti, disperzivno-sarkastičnom iluminacijom nekoliko lucidno izabranih gesti. To su geste samop(r)okazivanja pasivne, građanski (ne)duhovne 'konzumacije umjetnosti' kao, do krajnje sporednosti suvišna, dosadna dodatka čaroliji večernje dokolice ; dodatka koji zapravo remeti ugodu tjelesne zasićenosti i punine osjetilna zadovoljstva, 'nerastopljiva' u nezaobilaznu dimu cigara ... dodatka čija BEZ/značajnost – usporedivo Tzarinoj anti-manifestnoj dijagnostici ne/značajnosti filozofskoga »pitanja: s koje strane da se započne gledati život, bog, ideja, ili bilo što drugo« – nipošto ne nadilazi značajnost svakodnevno-građanskoga »biranja između kolača i trešanja nakon večere« (Manifest Dade 1918, Tzara 1971).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA