ࡱ> {}zq`pbjbjqPqP :v::D'^ ^ ^ F 4  8,, V,,"NNN)))KKKK)KPdU$WhCZfU9 )))))U NNUCCC)6% N NKC)KCCVJ@ IKN  |F_>JKU0VJTZYBZIKZ IKHC)))UUCv)))V))))    Prof.dr.sc.Stjenko Vranjican Zagreb, 30.sije~nja 2007 Pravni fakultet u Zagrebu OKRUGLI STOL Reforma pravnog obrazovanja Pozivu HAZU za sudjelovanje na ovom skupu odazvao sam se bez ilizija. Moja zapa`anja i kriti~ke opaske zasigurno ne}e proizvesti nikakve u~inke. Sudjelujem u raspravi zbog jedinstvene prilike da ka`em {to mislim o nacrtu Strategije. Petminutno izlaganje jedva je dostatno za povr{an osvrt na nekoliko problema koje smatram klju~nim. Zato je moje izlaganje tek sa`eti osvrt na mali dio ukupne problematike kojom se ovaj skup bavi. Prethodna uprava Fakulteta provela je Bolonjsku reformu metodom koja nije u skladu sa demokratskim standardima akademskih institucija. No to je u cijelom procesu manje bitno. Klju~ne su konstrukcijske gre{ke cijelog procesa koje }e trajno utjecati na reformske rezultate. Rigidnom primjenom bolonjske preporuke o jednosemestralnosti uni{ten je, izme|u ostalog, najbolji oblik pou~avanja - seminarska nastava. Tako|er, u novoj koncepciji zadr`an je oblik "izvanrednog studija" premda bolonjski koncept takav re`im ne poznaje i neomogu}ava. Programi predmeta reformirani su onako kako je odlu~io svaki predmetni nastavnik. Tako izmijenjeni ili "osuvremenjeni curiculum" prihva}en je na Fakultetskom vije}u bez mogu}nosti uvida u sadr`aje promjena! Zato ustrajem na tvrdnji da je "Bolonjska reforma" na PFZ negotium claudicans, "{epavi pravni posao koji protekom vremena ne }e ozdraviti". Aktualna uprava prionula je provo|enju tako "osmi{ljene" reforme otkloniv{i prijedlog preispitivanja "konstrukcijskih gre{aka" uz obrazlo`enje da su bilo kakve izmjene nemogu}e. Rezultati prve generacije bolonjaca do dana{njeg dana nisu poznati. Tvrdi se da statisti~ka obrada jo{ traje. Ne}u se osvrtati na uvjerljivost prethodne tvrdnje. Ipak, razlo`no smatram da su postignuti rezultati u skladu sa nepovoljnim ocjenama o kvaliteti reforme. Sada je pred nama nacrt novog reformskog dokumenta sa vrlo pretencioznim naslovom: "Nacrt nacionalne strategije i plan djelovanja...". Taj dokument nije pro{ao uobi~ajenu raspravu na Fakultetskom vije}u PFZ i zato iskreno `alim {to }u izvan mati~ne ku}e iznositi kriti~ke primjedbe. To je suprotno dobrim obi~ajima Fakulteta i {tetno za instituciju. Istine radi, pred dva mjeseca uspio sam na sjednici Fakultetskog vije}a izgovoriti nekoliko kriti~kih opaski i kazati da predlo`eni tekst nije na razini institucije koju reprezentira te da bi bilo dobro temeljito ga preraditi prije publiciranja. Nekoliko mojih primjedaba o uvredljivim tvrdnjama uva`eno je ali to nije dovoljno za izmjenu moje ocjene. Nacrt strategije i dalje smatram neprikladnim za svrhu kojoj je namijenjen jer: svojim konceptom i sadr`ajem negira prirodnu strukturu takvog dokumenta; ne temelji se na kvalitetnoj analizi objektivno utvr|enog stanja; sadr`i kontradiktorne tekstove neujedna~ene kvalitete; dijelom se bavi nepostoje}im problemima (spolna segregacija); zanemaruje neotklonjiva ograni~enja; obiluje floskulama, fraziranjem i neprovodivim fantazijama; u uvjetima neizvijesnosti zanemaruje pitanje provedivosti bilo kakve strategije. Obrazlaganje navedenih zamjerki zapo~injem jednim od klju~nih pitanja dana{nje rasprave. Dilemom da li je u aktualnim okolnostima uop}e mogu}e formulirati provedivu strategiju? Pitam sebe i prisutne: Kakav je smisao i svrha dokumenta koji nema ~vrstog oslonca u elementima koji determiniraju mogu}nost realizacije. U trenutku izrade ovog dokumenta brojne su nepoznanice koje nisu istra`ene ili su naprosto neutvrdive. Zato je cjelokupna zamisao reforme pravnog obrazovanja bez realnih temelja. Strategija je izvorno vojni termin. Bavi se uspje{nim ostvarenjem ratnih ciljeva. Kako }emo pobijediti neprijatelja u osvaja~kom pohodu ili obrambenom ratu? Ako raspolo`ivi resursi nisu poznati ili, jo{ gore, ako su nedostupni ili oskudni, kako o pobjedi mo`emo ~ak i ma{tati? Strategija nije zbir `elja, dobrih ideja, progresivnih nakana i misli, ili utopijskih ma{tanja. Tekstovi u kojima naj~e{}e nalazimo rije~i TREBALO BI, MORA SE, BILO BI PO@ELJNO nisu i ne mogu biti strategija. Uzgred spominjem da je rije~ TREBA-TREBALO-TREBALI u tekstu "Nacrt nacionalne strategije..." upotrebljena 110 puta a rije~ MORA-MORALO-MORALI 54 puta. Strategija u prikladnom dru{tvenom ambijentu predstavlja po`eljan, operativan i realisti~an program djelovanja organiziranog dru{tva, institucija ili dr`ave. To je nenadomjestiv i neizostavan postupovnik u aktivnosti koja otklanja improvizaciju i spontanost kao neprihvatljiv, neracionalan model djelovanja. Istinska strategija sadr`i konkretne ciljeve koji su realno ostvarivi - dosti`ni. Tako|er, sadr`i prioritete i faze ostvarivanja. Sadr`i tako|er i klju~ne mehanizme realizacije. Ostvarenje svojih ciljeva strategija temelji na neophodnim (kvantificiranim) raspolo`ivim resursima iz realnih izvora. Prirodan je element kvalitetne strategije i precizan terminski plan dosizanja utvr|enih ciljeva. Zato je strategija par excelance operativni dokument svrsishodnog djelovanja koji polaze}i od realnog stanja i raspolo`ivih ~initelja transformacije omogu}uje ostvarenje postavljenih ciljeva u preciziranom vremenskom razdoblju i uz prihvatljive tro{kove. Neprovedive `elje, nedosti`ni snovi, fantazije bez realne podloge ostvarivanja strategija nesmije sadr`avati. Vratimo se konkretnom "Nacrtu nacionalne strategije..." koja je predmet na{e rasprave. Postavimo nekoliko va`nih prethodnih pitanja. Prvo, da li se "Nacrt nacionalne strategije" temelji na znanstvenoj analizi i realisti~noj procjeni stanja, na ~injeni~no utemeljenoj, nespornoj dijagnozi stanja hrvatskog pravnog obrazovanja? Mi{ljenja sam da pouzdane i jedinstvene dijagnoze nema. Tekst "Nacrta nacionalne strategije..." rezultat je rada vi{e autora koji nisu suglasni u brojnim pitanjima. Zato su ocjene stanja kontradiktorne. Jedan autor (na str.20) potpuno to~no konstatira da "pravni fakulteti upisuje (kao redovite ili izvanredne studente) gotovo svakog tko se prijavi", te da "postoji vrlo jaka korelacija izme|u kvalitete kandidata (njihovih rezultata na klasifikacijskom ispitu i ocjena iz srednje {kole) i njihovog uspjeha na studiju prava". Pridodajmo tome i vlastitu opasku da su upisne kvote u ogromnom raskoraku sa raspolo`ivim prostorom i brojem nastavnika (realnim kapacitetom Fakulteta). Drugi pak autori nezadovoljavaju}e stanje pripisuju nedovoljnom broju nastavnika i oskudnom prostoru. Spominje se i preoptere}enost studenata, zastarjelost programa predmeta, neprikladnost metoda pou~avanja, preobimna literatura itd. ^itatelju se name}e dilema: Da li je rije~ o istom uzroku opisanom na razli~ite na~ine? Smatram da se radi o potpuno opre~nim ocjenama navedenim u istom dokumentu! Jer, jedni tvrde da je uzrok lo{ih rezultata neselektivan upis prevelikog broja studenata razli~itih sposobnosti i potencijala, dok drugi tvrde da su prostorna i kadrovska oskudica klju~ni razlozi niske prolaznosti i dvostrukog trajanja studija. Ako Fakultet upisuje preveliki broj studenata onda je prostorna i kadrovska oskudnost te nepovoljan omjer student:nastavnik posljedica pogre{ne upisne politike. Ako nema suglasja u dijagnozi, nema suglasja ni u odre|ivanju terapije. Da li }e se unapre|enje kvalitete studija i skra}ivanje njegovog prosje~nog trajanja ostvariti prikladnom selekcijom a time i smanjenjem upisnih kvota ili (a ta je opcija politika aktualne uprave Fakulteta) nastojanjem da se pove}a broj dvorana, kabineta i zapo{ljavanjem dodatnog broja nastavnog osoblja? Strategija koja sadr`i prethodno navedenu kontradikciju ne mo`e nositi takav naziv. To nije strategija ve} zb(i)rka divergentnih stajali{ta pojedinih autora. Podrazumijeva se da redukcija upisnih kvota nije panaceja za sve bolesti na{eg Fakulteta. Me|utim, interesantno je da se o takvoj mogu}nosti malo i nerado govori kako u strategiji tako i u drugim raspravama. Vrlo oprezno, bez kvantifikacija, predla`e se smanjenje kvota. Takav je pristup upisnoj politici shvatljiv, jer, pitanje kvota je i pitanje financijske stabilnosti Fakulteta, to je pitanje nastavni~kih pla}a ali i pla}a svih zaposlenika. Zato je u podsvijesti svakog djelatnika Fakulteta - ne otvarajmo Pandorinu kutiju zvanu upisne kvote jer }e nam se to obit o glavu. Smatram da takvo uvjerenje nije ~injeni~no fundirano i da je rije~ o "financijskoj paranoji". Fakultetu nedostaje kvalitetna analiza "odr`ivog opstanka" pod pretpostavkom upisa 500 studenata - bruco{a. Dosada{njom upisnom politikom fakulteti su pored financijske stabilnosti ostvarivali i profit (akumulaciju). Obnovu zgrada, tehni~ku modernizaciju pa ~ak i pro{irenje prostora fakulteti su provodili "samofinanciranjem", iz vlastitih izvora ste~enih "na tr`i{tu". Osiguravanje sredstava za modernizaciju, pro{irenje prostora i sl. nije zada}a Fakulteta ve} dr`ave. Pravni fakultet u Zagrebu trebao bi te`iti godi{njoj produkciji cca 400 diplomiranih pravnika. To je mogu}e ostvariti upisnom kvotom koja je 20% ve}a od navedenog outputa i to je normalan rezultat. Pribli`no isti rezultat PFZ ostvaruje i sada ali upisom ogromnog broja studenata. Nastavkom dosada{nje upisne politike - prihva}anjem kvota koje su trostruko ve}e od realnog prostornog i kadrovskog kapaciteta nastavit }e se sveop}a erozija i brisanje razlika izme|u posljedica i uzroka. Da li je dvostruko trajanje studija od neophodnog uzrokovano prevelikim brojem studenata ili je razlog u nedovoljnom broju nastavnika te veli~ini raspolo`ivog prostora? Ili djeluju svi navedeni ~initelji? [to je uzrok a {to posljedica? Dodatnim zapo{ljavanjem nastavnika i novim dvoranama taj se problem ne }e rije{iti. Na ovom mjestu va`no je ukazati na zna~ajan propust autora "Nacrta nacionalne strategije..." U tekstu se isti~e potreba (st.22) utvr|ivanja optimalnog kapaciteta svih pravnih fakulteta u dr`avi. Za{to kapacitet nije utvr|en prije pisanja strategije??? Svojedobno sam predlo`io izmjenu odredbi Statuta PFZ po kojoj bi se kapacitet utvr|ivao na temelju ne samo prostornih nego i kadrovskih mogu}nosti. Prijedlog je odbijen bez obrazlo`enja. Postavljam pitanje kako je uop}e mogu}e voditi upisnu politiku bez realno utvr|enog kapaciteta? Na tom pitanju inzistiram upravo iz razloga jer je najva`niji uzrok lo{ih rezultata upis prevelikog broja kandidata sa vrlo neujedna~enim potencijalima. Nemogu}e je posti}i kvalitetu studija ako Fakultet upisuje 3 puta vi{e studenata od kapaciteta, uz ogromnu razliku u kvaliteti kandidata. Zato je apsurdno nastavnicima pripisivati krivicu za nisku prolaznost i dvostruko trajanje studija, jer nastavnici ne odre|uju veli~inu upisnih kvota. Iskustveno sam ustanovio PRAVILO TRI TRE]INE koje glasi: Jedna tre}ina upisanih uop}e nisu studenti premda su upisani. Druga tre}ina "misli" da su studenti a po nedostatnim radnim navikama to nisu. Tre}a tre}ina jesu studenti, trude se i posti`u odre|ene rezultate. Kada sam postavio dilemu je li Fakultetsko okru`enje uop}e prikladno za formuliranje i provedbu strategije aludirao sam na neizvijesnosti koje nisu dopustive u organiziranom dru{tvu. Odre|ena razina neizvijesnosti normalna je u svakom procesu koji se odvija u budu}nosti. Na primjer, nemogu}e je ~ak i kratkoro~no precizno predvidjeti broj i strukturu (specijalnost) potreba dru{tva za pravni~kom profesijom. Me|utim, u Hrvatskoj su neizvjesne brojne okolnosti i oni ~initelji koji to ne bi smjeli biti. Navodim primjere: Pravni propisi koji reguliraju proces obrazovanja nisu izvjesni. Da li je pravna osobnost Fakulteta odr`iva na du`i rok od jedne godine? Koliko }e Fakultetu pripasti sredstava u novom na~inu financiranja? Da li }e sredstvima "ste~enim na tr`i{tu" raspolagati samostalno i u kojem procentu? Da li }e dr`ava prona}i novu zakonsku osnovu privilegiranog upisa branitelja? Da li }e za {kolovanje ve} upisanih branitelja Fakultet primiti dodatna sredstva? Koliki }e postotak ukupnih materijalnih tro{kova Fakulteta dr`ava refundirati? Kolike }e kvote za upis odrediti Senat Sveu~ili{ta? Kolike }e biti {kolarine u narednoj akademskoj godini? Koliko }e novih radnih mijesta odobriti Svau~ili{te? Koliko }e sredstava MZO[ odobriti za znanstvene projekte? Da li }e profunkcionirati sustav kreditiranja studenata? Da li }e se graditi Sveu~ili{ni kampus i za koje fakultete? Da li }e se osnovati privatni pravni fakulteti, kada i koliko njih? Ogroman je broj nepoznanica, otvorenih pitanja ili jednostavno neizvijesnosti koje prisiljavaju upravu fakulteta da improvizira, da vodi politiku prilago|avanja vi{oj sili - okolnostima koje su nepredvidljive i na koje nema utjecaja a trebala bi. Kako organizirati kvalitetan studij u zadatim financijskim, prostornim i kadrovskim granicama za studentsku populaciju ~iji je broj unaprijed nepoznat? Kako kratkoro~no nepromjenjiv prostorni i kadrovski kapacitet uskladiti sa neograni~eno emitiranim pravom privilegiranog upisa. Pravni fakultet u Zagrebu nalikuje na trajekt u Banglade{u koji je ukrcao 300% ve}i broj putnika od dozvoljenog. Havarije obrazovnih institucija manifestiraju se druga~ije od brodskih havarija. Nema mrtvih ali je {teta ogromna premda u druga~ijem obliku. Postavljam pitanje svima nama: Da li je u opisanim uvjetima provo|enje strategije mogu}e? Neovisno od okolnosti koje tretiram neotklonjivim, autori strategije po~inili su ozbiljne i brojne propuste. Na primjer, bave se nepostoje}im problemima. Razmotrimo Cilj 2.5 (Zalaganje za jednake mogu}nosti). Bavi se problematikom neravnopravanog polo`aja `ena. Taj problem na Fakultetu ne samo da ne postoji, nego prijeti op}a feminizacija. Nije potrebno biti vizionar da bi se iz podatka o spolnoj strukturi znanstvenih novaka zaklju~ila budu}a struktura nastavnika Fakulteta. ^emu stoga razra|ivati instrumente za rje{avanje problema koji ne postoji? Strategija ide ~ak tako daleko da predla`e uvo|enje studentske kontrole u postupku zapo{ljavanja (str.70)!!! Taj dio "Nacrta nacionalne strategije..." nepopravljivo je lo{e napisan, treba ga brisati i zaboraviti. Sadr`i neshvatljive besmislice i krnji ugled drugih autora koji su korektno obavili svoju zada}u. U strategiju ne spadaju ni re~enice poput ove: "upu}ivati nastavnike i administrativno osoblje na nu`nu ljubaznost i dostupnost"(str.57). Drugim rije~ima oni to sada nisu za razliku od studenata. ^emu slu`i dodvoravanje studentskoj populaciji. Mo`da djelatnici Fakulteta nisu u svakoj prilici ljubazni i otvoreni. No, zar je to dovoljan razlog da se nastavnici kroz cjelokupan tekst "Nacrta nacionalne strategije" posredno ili neposredno pozivaju na red jer: - pi{u zastarjele i preopse`ne ud`benike; - nisu osuvremenili programe; - pretjeruju u nametanju obveza studentima; - koriste tradicionalne metode pou~avanja itd. Navedene zamjerke ne potkrepljuju se niti jednom ~injenicom! Polo`aju nastavnika, njihovoj optere}enosti nastavom u tri turnusa, ogromnim brojem ispita, neprestanom zao{travanju kriterija napredovanja, pritisku na znanstvene novake da se od prvog dana zapo{ljavanja na Fakultetu uklju~e u nastavu "Nacrt nacionalne strategije" posve}uje vrlo ograni~en prostor ("dogovarati radno optere}enje nastavnika"(str.34). Te`i{te je na potrebi njihove edukacije zbog ovladavanja "modernim metodama" i vje{tinama komuniciranja. Nagla{ava se tehni~ka modernizacija nastave kao da je rije~ o presudnom ~initelju. Power point je simpati~no pomagalo - {alabahter profesoru ali nije ~udotvorna didakti~ka metoda. O studentskim osobinama koje bi trebalo izmijeniti u "Nacrtu nacionalne strategije" nema niti slova. Spominje se jedino me|ufakultetska mobilnost koju bi trebalo onemogu}it bilateralnim ili multilateralnim sporazumima. Taj je prijedlog nejasan i vjerovatno neprovodiv a ispu{ta iz vida razloge te nezdrave pojave. Potrebno je baviti se ujedna~avanjem ispitnih kriterija a ne stvaranjem administrativnih barijera koje }e sprije~iti prijelaz studenata u manje zahtjevne sredine. Jer, diplome ste~ene na pravnim fakultetima Hrvatske formalno su jednake vrijednosti. Ne samo zbog ravnote`e u odnosu na kriti~ka zapa`anja ve} zbog zaslu`enog priznanja pohvaljujem naro~ito dionicu "Nacrta nacionalne strategije..." koja se bavi institucionalizacijom i razvijanjem sustava ocjenjivanja kvalitete (Cilj 1.7). Taj je dio koristan, instruktivan i pisan znanstveno. Upozorava na defektnost i dugoro~nu {tetnost dominantne prakse anketiranja studenata kao prakti~ki jedine mjere koja se danas poduzima u vezi kvalitete. Ipak, valja istaknuti da je rije~ o realisti~noj ocjeni stanja a ne o strategiji jer se potpuno to~no konstatira da za unapre|enje kvalitete nisu niti }e najvjerovatnije u bliskoj budu}nosti biti izgra|eni mehanizmi koji su nu`ni. Tekst je sa`eti putokaz u izgradnu neophodne infrastrukture koja }e (ako se stvori) poslu`iti u delikatnom, zahtjevnom i izuzetno va`nom procesu podizanja kvalitete pravnog obrazovanja. I neke druge dionice odska~u od sivila i nerealnih fantazija. Me|utim, u cjelini, Strategija ne zaslu`uje prolaznu ocjenu. Potrebno je vratiti se na po~etak, znanstvenom analizom utvrditi probleme i njihova izvori{ta te tragati za mogu}im rje{enjima. Po~etni bi korak mogao biti u redukciji upisne kvote za 2/3 (sukladno pou~ku o tri tre}ine). Jednim potezom rje{io bi se problem nedostatnog prostora, deficita nastavnika, nepovoljnog omjera student-nastavnik, problem niske prolaznosti, problem preoptere}enosti nastavnika, problem udvostru~enog trajanja studija, problem opadaju}e kvalitete studija. Me|utim, upravo zbog jednostavnosti tog po~etnog koraka njegove su {anse za primjenu ravne nuli. Zainteresirane upu}ujemo na web-stranicu Pravnog fakulteta u Zagrebu (www.pravo.hr), na podstranicu katedre Politi~ka ekonomija gdje su objavljeni statisti~ki podaci o prolaznosti na ispitima iz tog predmeta. Potpuni naslov glasi: Osuvremenjivanje hrvatskog pravnog obrazovanja, Nacrt nacionalne strategije i plan djelovanja, Zagreb, studeni 2006., izra|en u sklopu Tempus projekta "Reforma hrvatskog pravnog obrazovanja". U dana{njoj raspravi prodekanica PFZ K.Turkovi} o upisnim kvotama izjavljuje: "Radi se o vrlo osjetljivom pitanju koje utje~e na financijsku stabilnost Fakulteta. Zato treba tragati za optimumom". To bi u mojoj interpretaciji zna~ilo da je potrebno upisati broj studenata dostatan za popunjenje Fakultetske kase odnosno osiguranje "financijske stabilnosti". Koliki je stvarni kapacitet (prostorna i kadrovska ograni~enja) pitanje je od drugorazredne va`nosti. Takva logika tra`enja "optimuma" primjenjuje se na pravnim fakultetima vi{e od pola vijeka. Jedinu realnu mogu}nost revidiranja opisane prakse vidim u liberalizaciji odre|ivanja {kolarina. U takvoj hipotetskoj situaciji fakultetske uprave spremne su radikalno reducirati upisne kvote jer }e financijsku stabilnost ostvariti manjim brojem upisanih bruco{a ali uz udvostru~enje {kolarina. Izglednost navedene alternative je minimalna budu}i da politika ne dopu{ta provo|enje nepopularnih mjera. Uspje{an dovr{etak studija za 80% upisane generacije smatra se u ve}ini razvijenih dr`ava prihvatljivom razinom efikasnosti studiranja. Me|u kratkoro~ne aktivnosti u cilju pove}anja broja kvalitetnih kandidata za studij prava (Cilj 1.2) autori "Nacrta nacionalne strategije..." predla`u: "svaki pravni fakultet bi morao izra~unati optimalan broj studenata vode}i ra~una o svom kapacitetu s obzirom na raspolo`ivo nastavno i administrativno osoblje te prostor, tj. izra~unati broj nastavnog i prate}eg osoblja, kao i prostor koji je potreban da bi se na pravi na~in udovoljilo broju studenata na svakom pojedinom pravnom fakultetu" Autori "Nacrta nacionalne strategije..." na str.26 tvrde: "Nizak omjer prolaznosti ukazuje na neuspjeh sveu~ili{nih nastavnika ostvariti nastavne ciljeve" U teku}oj akademskoj godini temeljem pogodnosti iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji na PFZ je upisano 213 studenata mimo upisnih kvota. To je prekora~enje od 17,9% na odobrenu upisnu kvotu koja je i ina~e u neskladu sa prostornim i kadrovskim kapacitetom Fakulteta. U "Nacrtu nacionalne strategije..." nema kvantitativnih pokazatelja na {to je prethodno ukazano i {to smatram velikim nedostatkom. Vlastitim istra`ivanjem ustanovio sam da je prolaznost prve bolonjske generacije upisane akademske godine 2005/2006 svega 29,49%. Od cjelokupnog broja upisanih u sva tri statusa (redoviti na teret dr`ave + redoviti za osobne potrebe + izvanredni studenti) a kojih je 1051, samo 310 je upisalo drugu godinu studija. Ponavljanje prve godine upisalo je 442 studenta. Budu}i da druga bolonjska generacija broji ukupno 1189 studenata uz 442 ponavlja~a ukupan broj upisanih na prvoj godini pravnog studija na Pravnom fakultetu u Zagrebu iznosi 1631 studenata. Navedeni podaci o prolaznosti potvr|uju ispravnost u tekstu navedenog "pou~ka o tri tre}ine".  Spolna struktura znanstvenih novaka na PFZ po etkom 2007. je sljedea: ~ene 70%, muakarci 30%. Skre}em pozornost na "misli" izlo`ene na str.69 koje unato~ znatnih naprezanja nisam uspio shvatiti: "Op}enito, hrvatski pravni fakulteti imaju zadovoljavaju}i omjer spolova u nastavni~kom korpusu. Me|utim, jo{ uvijek moraju razvijati koherentnu i razra|enu politiku zapo{ljavanja koja jam~i i olak{ava vrijednost jednakosti spolova. U tu svrhu treba razvijati osjetljivu statistiku glede spolova koja ispituje provedbu politike zapo{ljavanja. Ta statistika treba biti dostupna javnosti, a pogotovo studentskoj kontroli. Politika zapo{ljavanja mora se temeljiti na dru{tveno osjetljivim sustavima utemeljenim na osobnim postignu}ima." Cjelokupna dionica koja se bavi=?vv T?@34''''h(i(i+j+..11o5555񠎠sgght'@OJQJ^Jh ihK@OJQJ^JhK@OJQJ^J"ht'hfO456@OJQJ^Jht'hfO45@OJQJ^J)jh ihfO40J@OJQJU^Jht'hfO46@OJQJ^Jh=hfO45@OJQJ^Jh=@OJQJ^Jh ihfO4@OJQJ^J(XrsuP Q OP.e$ & F 0d*$a$gd? $ 0d*$a$ $ d*$a$ $d*$a$LXppUVEF $ $$&%&**--112244 $ 0d*$a$$ & F 0d*$a$gd?45I5555666 7E7z777+8p8q8;;A?B?A:AYAAAA $ 0d*$a$$ & F 0d*$a$gdt'5%7C777::::<<V=Y===??@?@@@@BBCCMDODRDTDDDLLMMoX,hh=@CJOJQJ^JaJmH sH ,hh=@CJOJQJ^JaJmH sH 9jhh=0J@CJOJQJU^JaJmH sH #jh 0J@OJQJU^Jh ihK@OJQJ^J)jh ihfO40J@OJQJU^Jht'@OJQJ^JhK@OJQJ^Jh ihfO4@OJQJ^J"AAtDuDFF JJLLLMvNP2RRTIUmV{YZWpXpZp[p]pgdfO4$ 0d*$a$ $ 0d*$a$MMuNvNwNCPPPP1R2R3RRRRTTTHUIUJUlVmVnVlWmWXXXXyY{Y|Y˴˝❆❆❆❆❆rrr])jh h=0JCJOJQJUaJ&h=@CJOJQJ^JaJmH sH ,hh=@CJOJQJ^JaJmH sH ,hh=@CJOJQJ^JaJmH sH ,hh=@CJOJQJ^JaJmH sH ,hh=@CJOJQJ^JaJmH sH 9jhh=0J@CJOJQJU^JaJmH sH  |YZZZ+\,\]pVpWpXpYp[p\p^p_p`papcpdpfpgpmpnpopqprpxp׺vrhr`rZrZrZrPJPJFPJh= h=0J"jh=0J"U hu^JjhuUjhuU^Jhu,hh=@CJOJQJ^JaJmH sH U&h=@CJOJQJ^JaJmH sH ,hh=@CJOJQJ^JaJmH sH 9jhh=0J@CJOJQJU^JaJmH sH 3hh=0J@CJH*OJQJ^JaJmH sH h h=CJOJQJaJ razradom zalaganja za jednake mogu}nosti i socijalnu dimenziju pisana je u tom stilu.   PAGE  PAGE 6 ]p^p_p`pbpcpepfpopppqp|p}p~ppp $ 0d*$a$! !&`#$gd7'gdfO4dxpypzp{p|p~ppph ihfO4@OJQJ^Jhuh= h=0J"hK0J"mHnHujh=0J"U800P:pfO4. A!"#$% #X@X Normal1$7$8$H$$CJOJQJ^J_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List 8+8  Endnote Text^J>*> Endnote ReferenceH*:@:  Footnote Text^J@&@!@ Footnote ReferenceH*\\ TOC 1/ $ 0d*$]^`0mH sH PP TOC 2# $ d*$]^mH sH PP TOC 3# $ d*$]^mH sH PP TOC 4# $ d*$]^mH sH PP TOC 5# $ d*$]^mH sH PP TOC 6# $0d*$^`0mH sH HH TOC 70d*$^`0mH sH PP TOC 8# $0d*$^`0mH sH PP TOC 9# $ 0d*$^`0mH sH T T Index 1# $ 0d*$^`0mH sH L L Index 2 $ d*$^mH sH L.L  TOA Heading $d*$mH sH .". Caption^J:O: _Equation Caption4 @4 t'Footer ! p#.)@!. t' Page Numberh i#&)225?7T e|  TvXrsuPQO P . e  U V EF  $%""%%))**,,-I---5... /E/z///+0p0q033A7B79:9Y99999t<u<>> BBDDDEvFH2JJLIMmN{QQTTTTTTTTTTTTTTTTT0000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00@0I00@!0I0 0 O@!0@!0I00L  &&&)5M|Yxpp/467:4A]pp02359p1 ")!!8@0(  B S  ? ORx!u~ 5>`ghk )-.1\ev~ ADEHMTUYsy%*&)*,-127lpP S g m n q    ! % . 2 M U V Y u ~   w { L R y|FHILrvGJ\^_bBGUY|rvw{ be#XabgHK'+CI`fgk59UYZcrt +!0!!!!!!!!!)"-"2"4"e"h"i"o"{"}"""""""""G#N#k#q#####K$P$n$r$%#%$%(%M%U%%%%%%%%%L&P&Q&W&&&&&&&&&''' 'V'['v'}'~''''''''(((!(`(h(i(m(}(())********,+:+c+f+m+p+x++++++++,,/,M,Q,,,#-&-----------B.K......//%/\/c/m/q/0000001 1 111122L2T222+3.3u3y333&4+4_4h44444444444!5#555555555555555+616467686<6\6`6a6i666a7f7s7v7w7|777778 8 8899$9+92989999999999999:::!:b:j:::::::5;;;<;@;;;;;;;;;<<<<!<(<8<A<V<_<`<g<<<<<= =!=#=m=w=x======>!>">%>e>h>>>>>>>>> ??????????+@1@2@4@@@@@AA$A)A/A4A5A8AKAMAlAtAAAAA$B)BPBTBoBtBBBBCCCPCSCTCVCvCyCCD DD$D,D-D1DlDpDDDDDDDDDDDDDDDDDDDE EEE E#E%E&E1E2E9E:ECEDEMENERESEUEVE`EaElEmEsEvEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFF FFF$F,F3F6FNHNKNUNVNaNbNkNqNwNxNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOO OOOOO'O(O,O-O6O7OAOBOIOJOSOTOZOeOjOsOuOvOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPPPPP"P#P*P,P7P8PQ?QBQCQMQPQVQWQ`QoQrQsQvQQQQQQQQQQRRRRRRRR$R%R/R0R5R6R;R> BBDDDD%F+FyF~FG;G]G`G(H*HHHaIgIII3J9JJJL LMMPMSMaPcPrQvQ}QQQQRRSSSSTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT333333333333333333333Xv <t//x44v<<DTTTTTTTTTTTTTTTTTT<<DTTTTTTTTTTTTTTTTdd,9,3CT....()()))88^8`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH88^8`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHd3C, WP List 0    ?7't'fO4= i?u KB@Lexmark T632Ne01:winspoolLexmark T632Lexmark T632 XX⤗Lexmark T632Lexmark T6322Lexmark T632 R՚>.t@@(  s9 %A>⤗@X,X ݭ⤗Lexmark T632 XX⤗Lexmark T632Lexmark T6322Lexmark T632 R՚>.t@@(  s9 %A>⤗@X,X ݭ⤗<</<<4}Q}R{TTP@PZP@P@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial=Korinna BTcCG Times 12ptTimes New Roman;Wingdings?5 z Courier New")1 u D :#|D :#|!)PxxDD2Q)P?fO42Prof Jasna Jurani Jasna Jurani   Oh+'0  < H T`hpxProfJasna Jurani Normal.dotJasna Jurani9Microsoft Office Word@xA@~=oE@ ED :՜.+,0 hp|  PF|#D Prof Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghiklmnopqstuvwxy|Root Entry FpTF~1Table<ZWordDocument:vSummaryInformation(jDocumentSummaryInformation8rCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q