Naslov
Današnja kvaliteta mora u Kaštelanskom zaljevu;prijedlozi zaštite i unapređenja
(Present Water quality of the Kaštela Bay and some proposals for its protection and improvment)

Autori
Vukadin, Ilija ; Stojanoski, Lambe

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik Kaštela kolijevka Hrvatske / Hodžić, Milan i suradnici - Dugi Rat : Ogranak Matice hrvatske u Kaštelima, 1999, 405-411

Skup
Simpozij Kaštela znanstveno-stručni i kulturološki skup

Mjesto i datum
Kaštel Stari, Hrvatska, 30.09.1998. - 03.10.1998

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zaštita i unapređenje
(protection and improvment)

Sažetak
Dosadašnja su istraživanja fizičko-kemijskih i bioloških svojstava mora u Kaštelanskom zaljevu (1952-1997)pokazala da se spomenuti zaljev može svrstati u vrlo eutrofna područja, odnosno u najugroženija područja na istočnoj obali Jadranskog mora. U nekoliko su posljednih godina vode zaljeva promaknute u najvišu kategoriju produktivnosti mora(>500mgCm2g-1). U Kaštelanski zaljev, posebno njegov istočni dio - Vranjički bazen, stalno pristižu nove količine organske tvari i hranjivih soli, što uzrokuje fitoplanktonsku cvatnju svakog ljeta. Česta anoksija u pridnenom sloju mora kao i mikrobiolško zagađenje, uzrokuje nerijetko i pomor morskih organizama u tome dijelu zaljeva. Nevolja je u tome, što otpadne vode koje dolaze u Kaštelanski zaljev, nemaju zakonom propisano prethodno pročišćavanje, nego se to obično čini samo mehanički (kruti otpad), te takve dolaze u ekosistem. Količine takvih otpadnih voda koje dolaze u zaljev iznose 474x106m3g-1. Poznati izvori, tj. gradske otpadne vode i industrijski ispusti, kao i "nepoznati" (agrikulturni donosi vodama, donosi iz septičkih jama, atmosferske ili oborinske i druge otpadne vode), morale bi imati određenu kvalitetu odnosno ne bi smjele imati koncentracije nekih zagađivala veće od MDK, zakonom dopuštenih (NN2/1984). Sve otpadne vode trebale bi sadržavati određene koncentracije kisika (O2), količinu suspendiranih tvari, broj fekalnih bakterija, sadržaj klora, sadržaj ukupnog dušika (N) i ukupnog fosfora (P) te koncentracije organskih spojeva, poliaromatskih ugljikovodika (PAH) i nekih opasnih kovina (Hg, Cu, Zn, Cr i Pb). Na žalost, do danas nismo u mogućnosti kontrolirati količinu, a kamoli kvalitetu tih otpadnih voda. Izgradnjom sustava prikupljanja skoro svih gradskih otpadnih voda, njihovo pročišćavanje (makar samo mehaničko) te njihovo odvođenje u more u Brački kanal, učinjen je krupan korak u zaštiti i očuvanju mora u okolici Splita. Kompletiranjem ovog sustava, odnosno izgradnjom novog kanalizacijskog sustava za pročišćavanje otpadnih voda u Stobreču (Stupe), cilj je i želje svih nas, za našedobro i dobro naših potomaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA