Naslov
Božidar Kunc između skladateljstva, pijanizma i operne korepeticije
(Božidar Kunc Torn between Composing, Pianism and Opera Rehearsing)

Autori
Tuksar, Stanislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Božidar Kunc (1903.-1964.). Život i djelo

Urednik/ci
Kos, Koraljka ; Majer-Bobetko, Sanja

Izdavač
Hrvatsko muzikološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
53-62

ISBN
978-953-6090-34-1

Ključne riječi
Božidar Kunc, skladanje, pijanizam, operna korepeticija, Zinka Kunc Milanov, karijera, politika, komunizam, SAD, Hrvatska, Jugoslavija
(Božidar Kunc, composing, pianism, opera rehearsing, Zinka Kunc Milanov, career, politics, Communism, USA, Croatia, Yugoslavia)

Sažetak
Možda tijek života, karijere i intimne aspiracije Božidara Kunca upućuju na to da bi za određenje teme bilo uputnije umjesto sintagme &laquo ; ; Kunc između&raquo ; ; rabiti smisleno i operativno neku drugu verbalno-idejnu jednadžbu, na primjer &laquo ; ; Kunc unutar skladateljske i pijanističko-korepeticijske dileme&raquo ; ; ili &laquo ; ; Kunc u trojednom glazbenostvaralačkom kompleksu&raquo ; ; . Svojevrsna &laquo ; ; bio-muzikografska&raquo ; ; istraga uzima za metodološko ishodište dokument sastanka aktiva Komunističke partije na Muzičkoj akademiji (tzv. karakteristika od 28. 2. 1949), kojim se B. Kunc optužuje za salonski komunizam, suradnju s okupatorom, druženje s reakcionarima, podrugljivost spram nove stvarnosti, lošu reproduktivnu djelatnost, skladateljsku dekadenciju, te indiferentnost, nepedagoški pristup, nesistematičnost, reakcionarnu subjektivnost, nemarnost, nesavjesnost, nesređenost, kaotičnost, familijarnost i neobjektivnost spram studenata – uz ipak neizbježno priznanje da je dobar pratilac i da dobro poznaje operni repertoar, da rado izvodi domaće skladbe i da povremeno pokazuje zdrave tendencije u komponiranju. Unatoč &laquo ; ; protudokumentu&raquo ; ; koji je 1950. izdala uprava Akademije te nastavku karijere profesora i javno nastupajućeg umjetnika, Kunc se očito na prijelazu iz 1940-ih na 1950-e odlučio ukloniti iz društveno-političke klime koja ga je pretežno negativistički ocijenila i pritom se dogovorno priklonio najbržem, najdostupnijem i najelegantnijem odstupu i izlazu: definitivnom odlasku u SAD uz pomoć sestre Zinke Milanov, primadone Metropolitan opere u New Yorku i &laquo ; ; persone grate&raquo ; ; ondašnjeg najvišeg jugoslavenskog političkog establishmenta. No, nakon konsolidacije u novom svijetu kao sestrinog partnera u uvježbavanju uloga i korepetitora, upravo ta potpuna financijska i egzistencijalna ovisnost umjetnika u zreloj dobi čini se da je, unatoč njihovoj nesumnjivoj međusobnoj emotivnoj povezanosti, bila katalizatorom njegove latentne osobne krize. Tu će krizu produbljivati neostvarivost ozbiljne američke karijere i kao skladatelja, koncertnog pijanista i visokoškolskog nastavnika, pokušaj emancipacije nakon 1957. od privatne i profesionalne ovisnosti o Zinki Milanov te niz nedaća privatnog karaktera (obaveze obiteljskog čovjeka i oca dvoje djece u dva braka u kasnoj zreloj dobi ; problemi oko dobivanja dozvole stalnog boravka u SAD i dr.). Unatoč teško dostupne i raštrkane dokumentacije, koju valja ekstenzivnije i intenzivnije proučiti, može se već sada ustanoviti da je B. Kunc kao čovjek i umjetnik proživio dva tipa života u kojima je podijelio svoju djelatnost između skladanja, solističkog, pratilačkog i korepeticijskog pijanizma te pedagogije. U prvom je tipu života (Hrvatska, 1927-41) prirodno, postojano i slobodno napredovao u skladu sa svojim talentima i obrazovanjem. U drugom je tipu života iskusio ekstremne političke prilike u Drugom svjetskom ratu i poraću (Hrvatska, 1941-45 ; 1945-51), te neumoljivu logiku glazbeno-umjetničkog tržišta (SAD, 1951-64), kada su razni sklopovi glazbi i umjetnosti izvanjskih čimbenika diktirali neslobodu, bijegove i kompenzacije, uzrokovavši u krajnjoj konzekvenci možda i tragediju egzistencijalnog kolapsa umjetnika. Zaključuje se da osjećaj prave tragičnosti u sudbini Božidara Kunca valja vjerojatno više tražiti u nemogućnosti ostvaraja željenog &laquo ; ; trojednog glazbenostvaralačkog kompleksa&raquo ; ; (skladanje, pijanizam, korepeticija) u uvjetima slobode kroz veći dio stvaralačkog života, nego u samom njegovu postojanju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA