Naslov
Povezanost spolnih uloga i samopoštovanja s osobinama ličnosti prema Eysencku
(Relation of sex roles and self-esteem with Eysenck personality dimensons)

Autori
Mijat, Tina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
27.06

Godina
2007

Stranica
81

Mentor
Franc, Renata

Neposredni voditelj
Glavak, Renata

Ključne riječi
spolne uloge; samopoštovanje; ličnost; Eysenck
(sex roles; self-esteem; personality; Eysenck)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati spolne razlike u stupnju samopoštovanja, u spolnim ulogama te u osobinama ličnosti prema Eysencku. U istraživanju je sudjelovalo 800 studenata oba spola (Nm=269, Nž=531) Sveučilišta u Zagrebu. Korišteni su upitnici Rosenbergova skala samopoštovanja, BSRI upitnik spolnih uloga (skraćena verzija) te Eysenckov upitnik ličnosti EPQR-A. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pokazali su da postoje statistički značajne razlike između muških i ženskih ispitanika u stupnju samopoštovanja, pri čemu muškarci pokazuju viši stupanj samopoštovanja. Također, pronađene su statistički značajne razlike na Skalama maskulinosti i femininosti, pri čemu muški ispitanici postižu više rezultate na Skali maskulinosti, a ženski ispitanici na Skali femininosti. Rezultati su pokazali da najviše ispitanika nije stereotipno spolno tipizirano, već je najviše ženskih ispitanika androgino, a najviše muških ispitanika nediferencirano. Na EPQR-A pronađene su statistički značajne razlike na Skali neuroticizma, psihoticizma i na Skali laži. Muški ispitanici imaju više izražen psihoticizam kao osobinu ličnosti te su skloniji davanju socijalno poželjnih odgovora, dok ženski ispitanici imaju više izražen neuroticizam kao osobinu ličnosti. Kao statistički značajni prediktori za predviđanje pojavnosti ekstraverzije pokazali su se: maskulinost na cijelom uzorku ispitanika te na muškom i ženskom ; femininost samo na cijelom uzorku ispitanika, a samopoštovanje i na ženskom uzorku ispitanika. Pojedinci koji imaju više maskulinih i femininih osobina, kao i viši stupanj samopoštovanja su ekstravertiraniji. Kao statistički značajan prediktor za predviđanje pojavnosti neuroticizma pokazao se stupanj samopoštovanja na cijelom te na muškom i ženskom uzorku ispitanika. Pojedinci koji imaju viši stupanj samopoštovanja imaju manje izražen neuroticizam kao osobinu ličnosti. Kao statistički značajni prediktori za predviđanje pojavnosti psihoticizma pokazali su se: maskulinost na cijelom te na muškom i ženskom uzorku ispitanika, te femininost na cijelom i na ženskom uzorku ispitanika. Pojedinci koji imaju više maskulinih osobina imaju više izražen psihoticizam, dok pojedinci koji imaju više femininih osobina imaju manje izražen psihoticizam. Kao statistički značajan prediktor za predviđanje rezultata na Skali laži pokazala se feminina spolna uloga na cijelom i na ženskom uzorku ispitanika, ali u smjeru suprotnom od očekivanog. Pojedinci koji pokazuju više feminine osobine daju i manje socijalno poželjne odgovore odnosno iskreniji su. Ograničenja ovog istraživanja vezana su uz odabir ispitanika, samoiskaz ispitanika na Skali samopoštovanja, korištenje skraćenih instrumenata (BSRI i EPQR-A) te potrebu uključivanja još nekih varijabli koje su relevantne za istraživanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA