Naslov
Pravna država i ljudska prava: Izazov kulturnog relativizma
(Rule of Law and Human Rights: The Challenge of Cultural Relativism)

Autori
Tucak, Ivana

Izvornik
Pravni život (0350-0500) 14 (2007), VI; 479-490

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, znanstveni članak, znanstveni

Ključne riječi
ljudska prava; prirodna prava; kulturni relativizam
(human rights; natural rights; cultural relativism)

Sažetak
Rad nastoji odrediti prirodu odnosa između kulturnog relativizma i univerzalnog poimanja ljudskih prava, te pokušava odgovoriti na pitanje može li se ove sukobljene zahtjeve pomiriti. Unatoč općem konsenzusu o univerzalnosti ljudskih prava izraženom u Općoj Deklaraciji o ljudskim pravima, i danas su prisutne razlike između država u pogledu domašaja i prioriteta međunarodnih ljudskih prava. Autori iz nekih istočnoazijskih zemalja i iz zemalja s islamskom tradicijom, ljudska prava označavaju kao zapadnjački koncept, koji ne ostavlja dovoljno prostora za mnoštvo ljudskih kultura. Načelo samoodređenja i nemiješanja pojavljuje se kao moguća pravna podrška takvih stajališta. Rad naglašava da puno prije no što su se pojavile „azijske vrijednosti“ zapadna intelektualna tradicija imala je slične kritike ljudskih prava. Sveobuhvatna kritika prava koju je dao Jeromy Bentham može se pronaći u djelu objavljenom poslije njegove smrti Anarchical Fallacies u kojem se osvrće na deklaracije o pravima čovjeka i građanina donesene u Francuskoj u razdoblju revolucionarnog previranja krajem 18. stoljeća. Najjače kritike liberalnog individualizma došle su od autora koji su pisali u marksističkoj tradiciji. Današnji napadi na zapadnjačke vrijednosti svojim isticanjem dominacije i eksploatacije otkrivaju utjecaj koji je socijalistička misao imala na oblikovanje ljudskih vrijednosti u zemljama u razvoju. Rješenje za integriranje kulture u univerzalizam ljudskih prava nalazi se u tzv. „pročišćenom univerzalizmu“ koji podrazumijeva dijalog između kultura. Rad ističe da koncept prava koji vidi prava kao načela, kao što je to predložio Ronald Dworkin, omogućuje upravo to. Načela, za razliku od pravila, imaju dimenziju težine ili važnosti. Kada su načela u sukobu (kao u primjeru ljudskih prava i kulture, tj. prava na kulturu) mora se uzeti u obzir relativnu težinu ili važnost svakog načela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA