ࡱ> +-$%&'()*5@bjbj22  bXXxX h555 """"""Rc"A; 5"kc\\\o \ \\j0ī >ufOV8$ y0\hYv YHīīYثH 5I\W cS555""$FSVEU ILI`TE U ZAGREBU STOMATOLO`KI FAKULTET Sanja `poljari DIJAGNOSTIKA PATOLO`KIH PROMJENA U MJE`OVITOJ DENTICIJI MAGISTARSKI RAD Zagreb, velja a, 2007.  Rad je ostvaren na Katedri za klini ku pedodonciju Stomatoloakog studija Medicinskog fakulteta Rijeka. Voditelj rada: Prof. dr. sc. Mario Legovi, Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Stomatoloaki studij, Katedra za klini ku pedodonciju, predmet Ortodoncija i Orofacijalna genetika Lektor hrvatskog jezika: Snje~ana `libar, prof. Zagreba ka 19, Rijeka 51 000 051 312 164 Lektor engleskog jezika: Gorana Tuakan, prof. Mavri 23 b, Viakovo 51 216 051 258 247 Rad sadr~i: 121 stranicu 29 tablica 31 sliku CD  Ovom prilikom zahvaljujem mentoru Prof.dr.sc. Mariu Legoviu na svesrdnoj pomoi, razumijevanju i podraci pri izradi ovoga rada, mojoj obitelji na optimizmu, ljubavi i bezuvjetnoj podraci bez ije pomoi ovaj rad ne bi bio mogu. SADR}AJ 1. UVOD 1 1.1. Razvoj zuba 3 1.2. Razvoj denticije 5 1.2.1. Mjeovita denticija 7 1.2.2. Postava prvih trajnih kutnjaka 8 1.2.3. Smjena sjekutia 11 1.2.4. Smjena o njaka i pretkutnjaka 14 1.2.5. Abnormalnosti nicanja zubi 17 1.2.6. Perzistenicija mlije nih zubi 18 1.3. Etiologija preranog gubitka mlije nih zubi zone odupiranja 20 1.3.1. Resorpcije 21 1.3.2. Karijes 22 1.3.3. Ekstrakcije mlije nih zubi 23 1.3.4. Trauma zuba 25 1.4. Posljedice preranog gubitka mlije nih zubi zone odupiranja 26 1.5. Anomalije broja i veli ine zuba 27 1.5.1. Hipodoncija 28 1.5.2. Hiperdoncija 32 1.5.3. Mikrodoncija 33 1.5.4. Makrodoncija 34 2. SVRHA ISTRA}IVANJA 36  3. ISPITANICI I POSTUPCI 38 3.1. Statisti ka obrada rezultata 40 4. REZULTATI 41 5. RASPRAVA 83 6. ZAKLJU CI 99 7. SA}ETAK 104 8. SUMMARY 106 9. LITERATURA 108 10. }IVOTOPIS 120  1.UVOD  Rast kao najslo~eniji proces kod svih ~ivih bia, sastoji se od niza procesa koji se u pravilu, skladno nadopunjuju, s time da svaki sljedei ovisi o prethodnom. Prekid u bilo kojoj karici toga zamraenog lanca dovest e do poremeaja u narednoj etapi, sa vjerojatnom posljedicom na kona an ishod. Tijekom rasta i razvoja paralelno se razvijaju i sve strukture maksilofacijalne regije, sve do uspostavljanja ravnote~e izmeu svih komponenata koje u tome sudjeluju. Rast i razvoj su velikim dijelom odreeni naslijeem, no vrlo su bitni utjecaji funkcionalnih podra~aja kao i zna aj okoline. Razvoj denticije zauzima posebno mjesto u domeni rasta. To razdoblje obuhvaa: rast, funkcionalno prilagoavanje, nicanje i gubitak mlije nih te nicanje trajnih zuba. Mlije ni zubi, uz funkciju u mehanizmu ~vakanja i govora, zna ajan su faktor u procesu rasta i razvoja alveolarnog nastavka i eljusti. Svaki mlije ni zub djelovanjem na proprioreceptore u parodontu uklju uje se u niz procesa vezanih za rast maksilofacijalne regije i dio je sistema mastikatornog aparata. Gubitkom ili poremeajem nekog od lanova tog sistema, naruaava se harmonija i ravnote~a ove regije. Od posebnog su zna aja pri tome zubi zone odupiranja i njihov prerani gubitak, ato je na naaem podru ju dosta esta pojava (1). U estalost dentofacijalnih anomalija varira po starosnim grupama. Tijekom rasta i razvoja neke se anomalije javljaju , neke pogoraavaju, a rijetke nestaju (1). Period mjeaovite denticije je posebno zanimljiv za dijagnostiku anomalija kroz analizu postave prvih trajnih kutnjaka, nicanje zuba u fronti te smjene u segmentu zone odupiranja. Naj eae zastupljene anomalije su kompresije zuba, a po lokalizaciji one u fronti . U periodu mjeaovite denticije najvei broj pacijenata se prvi put javlja u ortodontsku ambulantu . Raa lamba ortopantomograma neophodna je u postavljanju dijagnoze i planiranju terapije svakog ortodontskog pacijenta, a osobito je zna ajna njegova uloga u periodu mjeaovite denticije. U tu svrhu, u ovome e se radu valorizacijom ortopantomograma ispitanika s mjeaovitom denticijom lije enih u ortodontskim ambulantama u Istri, ispitati poremeaji koji ometaju normalnu smjenu zuba . 1.1 RAZVOJ ZUBA Poznavanje procesa razvoja zuba od velikog je zna enja za podru je ortodoncije, osobito u periodu mjeaovite denticije. On obuhvaa niz meusobno zavisnih procesa kao ato su: resorpcija korjenova mlije nih zuba, razvoj zuba nasljednika te zavrana mineralizacija njihovih korjenova . Mineralizacija zubi je proces kod kojeg se vrai precipitacija anorganskih soli u organski matriks. Istra~ivanjem ovog problema bavio se itav niz autora iji su se rezultati razlikovali ovisno o metodi koju su primijenili. Carmen Nolla (2) proces mineralizacije zuba dijeli u deset stadija. `est stadija se odnosi na formiranje krune, a etiri na formiranje korijena. Posebnu va~nost imaju: drugi stadij jer zapo inje kalcifikacija, aesti jer zapo inje erupcija i osmi stadij jer zub tada probija u usnu aupljinu. Moorrees i sur. (3) podijelili su kalcifikaciju trajnog zuba u trinaest stupnjeva. Kroz aest stupnjeva se prati razvoj krune, a kroz sedam razvoj korijena. Legovi, (1) upotrebljavajui Nollinu metodu, vrednuje u inak prerane ekstrakcije mlije nih zuba na mineralizaciju trajnog o njaka te prvog i drugog pretkutnjaka (CP2 segment). Autor upozorava na ubrzanu mineralizaciju zuba nasljednika kod preranih ekstrakcija mlije nih prethodnika . Lapter i sur. (4) bavili su se identifikacijom dentalne dobi kod blizanaca. Zaklju ak provedenog istra~ivanja je da nema zna ajne razlike izmeu monozigota i dizigota . Razvoj zuba, osim kroz fazu mineralizacije, mo~emo sagledati i kroz fazu nicanja zuba. Erupcija zuba je razvojni proces koji uklju uje sva zbivanja od trenutka nicanja zuba iz njegove kripte do dodira sa antagonistima . Vrijeme nicanja zubi ovisi o nizu faktora kao ato su: naslijee, konstitucija, stupanj razvoja zametka, polo~aj zametka, hormoni, rasna pripadnost, prisutnost anomalija, prehrana , razne bolesti , klimatski faktori itd. (5). Nicanje zubi jedan je od pokazatelja pravilnog razvoja, a povezan je s opim stanjem zdravlja i konstitucijom djeteta. Kroni ne bolesti i dugotrajne teake bolesti djeteta usporavaju nicanje mlije nih zubi. Zakaanjelo nicanje eae je kod rahitisa, teakih infekcija te dugih dispepti kih smetnji, dok ranije nicanje susreemo kod nekih sindroma i kod endokrinih smetnji. Neke akutne bolesti mogu ubrzati nicanje jer poviaena temperatura ubrzava metabolizam (6).  Ubrzano nicanje trajnih zubi mo~e biti izazvano prijevremenim ispadanjem ili preranom ekstrakcijom mlije nih prethodnika . Moyers (5) sagledava erupciju zubi kroz etiri faze: Preeruptivna faza u kojoj dominira utjecaj naslijea. Intraalveolarna faza u kojoj osim naslijea odreeno zna enje imaju: zdravstveno stanje mlije nog zuba, njegova prisutnost, prostor u alveolarnoj kosti itd. Intraoralna faza unutar koje je polo~aj odreen muskulaturom i podra~ajima od strane nekih navika. Okluzalna faza tijekom koje zub nalazi svoje mjesto ovisno o artikulacijskim impulsima i miainim podra~ajima. 1.2. RAZVOJ DENTICIJE Razvoj denticije karakteriziran je fazama intenzivne aktivnosti i fazama prividnog mirovanja. Postnatalni razvoj u prvoj godini odvija se mnogo br~e nego u bilo kojem drugom periodu ~ivota. Tijekom druge i tree godine taj razvoj je neato sporiji, ali joa uvijek vrlo intenzivan. Izmeu tree i pete godine postoji period prividnog mirovanja unutar kojeg funkcionalni podra~aji mogu modificirati genotipsku osnovu. U razdoblju od pete do sedme godine ponovo se susreemo sa poja anim rastom u kojem se treba pripremiti prostor za prve trajne kutnjake, a rastom u frontalnoj regiji osigurati dodatni prostor za pravilan smjeataj sjekutia. Od sedme do devete godine ~ivota prisutna je faza prividnog mirovanja, a u periodu od devete do dvanaeste godine opet faza rasta uz pripremu prostora za smjeataj drugih trajnih kutnjaka. Vremenski se razvoj denticije mo~e podijeliti na pet stadija (7): stadij traje od roenja do nicanja prvog mlije nog sjekutia , predstavlja period bezubih eljusti i obuhvaa razdoblje od 4. do 10. mjeseca ~ivota stadij traje od nicanja prvog mlije nog zuba do kompletiranja mlije ne denticije i traje pribli~no od 6 mjeseca do 2,5 godine stadij se mo~e nazvati razdobljem mlije ne denticije , a traje od 2,5 do 6. godine ~ivota sa moguim individualnim oscilacijama stadij po inje nicanjem prvog trajnog kutnjaka, a ponekad centralnih sjekutia i traje do ispadanja posljednjeg mlije nog zuba - to je razdoblje mjeaovite denticije koje u prosjeku traje od 6 do 12 godine. stadij traje od 12 godine pa nadalje i predstavlja razdoblje trajne denticije S obzirom da je stadij mjeaovite denticije vezan uz problematiku ovoga rada, bit e opairnije prikazan . 1.2. 1. Mjeaovita denticija  Mjeaovita denticija traje od nicanja prvog trajnog zuba pa sve do ispadanja posljednjeg mlije nog zuba. Period mjeaovite denticije, s obzirom na ritam i vrijeme nicanja zubi, zatim rast eljusti i alveolarnog nastavka, probleme prostora u zubnom luku, a time i prirodu anomalije, mo~emo podijeliti u dvije faze. U prvoj fazi ni u prvi trajni kutnjaci te dolazi do smjene zuba u fronti i ona traje od aeste do devete godine, dok u drugoj fazi koja traje od devete do dvanaeste godine, ni u o njak i pretkutnjaci. Da bismo prepoznali anomaliju u ovom stadiju denticije, va~no je poznavati simptome normalne mjeaovite denticije. Normalna mjeaovita denticija prema Kepp (8) i Rehagelu (9) ima sljedee karakteristike: prvi trajni kutnjaci su nikli, trajni sjekutii mijenjaju ili su zamijenili svoje prethodnike, odr~ane sredine eljusti, prijeklop fronte iznosi dva milimetra, interincizalni razmak nije vei od tri milimetra, anteroposteriorni polo~aj eljusti odgovara klasi I, intaktna zona odupiranja ili o uvan njezin prostor i pravilna forma zubnih lukova. Anomalije u periodu mjeaovite denticije javljaju se u razli itim klini kim slikama. Postavljena dijagnoza vrlo esto ne zna i da je i kona na; zbog nesigurnih odnosa u okluziji prvih trajnih kutnjaka, nedovraenih procesa rasta i razvoja u kojima se krije mogunost poboljaanja, pogoraanja ili iste transformacije jedne anomalije. Sve ovisi o nizu faktora kao ato su: veli ina zubi koji tek trebaju niknuti, redoslijed i vrijeme nicanja, ritam razvoja eljusti, ravnote~a unutar muskulature ~va nog sustava i drugi (1). 1. 2.2. Postava prvih trajnih kutnjaka Nicanjem prvog trajnog kutnjaka obi no zapo inje period mjeaovite denticije. Pravilan postav ovih zubi vrlo je esto od presudnog zna aja za daljnji razvoj okluzije. Nicanjem prvih trajnih kutnjaka, koje je praeno i vertikalnim rastom alveolarnog nastavka, nastavlja se podizanje zagriza, to je tzv. drugo fizioloako podizanje zagriza. Budui da prvi trajni kutnjak ni e u kontaktu s distalnom plohom drugog mlije nog kutnjaka, njegov polo~aj je od izuzetne va~nosti za uspostavljanje meziodistalnog odnosa prvog trajnog kutnjaka . Nakon nicanja drugih mlije nih kutnjaka u centralnoj okluziji postoje dvije mogunosti. Jedna od njih je da mlije ni zubni lukovi zavraavaju sa mezijalnom stepenicom, tj. distalna ploha drugog mlije nog mandibularnog kutnjaka je mezijalnije od odgovarajue povraine u maksili, a druga mogunost je da zubni lukovi zavraavaju u istoj vertikalnoj ravnini (11). Smatra se da su obje situacije povoljne za kasnije voenje prvog trajnog kutnjaka u normalnu okluziju. Po~eljno je da postoji blaga mezijalna stepenica, jer su tada u tijeku nicanja prvi trajni kutnjaci voeni izravno u normalnu okluziju. Kod pacijenata s dijastemama u mlije noj denticiji, iji zubni lukovi zavraavaju u istoj vertikalnoj ravnini, prilikom nicanja prvog donjeg trajnog kutnjaka, zatvorit e se dijasteme distalno od o njaka. Njegov mezijalni pomak e dovesti kutnjake u klasu I po Anglu, ato zna i u normalnu okluziju early mesial shift (12) .  Ukoliko zubni lukovi zavraavaju u istoj vertikalnoj ravnini, a pacijent nema dijastema, pomak u klasu I e se vjerojatno postii tek nakon eksfolijacije mlije nih kutnjaka, negdje oko 11.godine. Tada e se trajni kutnjaci pomaknuti naprijed u slobodni prostor, koji je nastao zbog razlike u veli ini mlije nih kutnjaka i trajnih pretkutnjaka koji ih zamjenjuju  leeway space (12). Leeway space u gornjoj eljusti iznosi 1,5 mm i za milimetar je krai nego u donjoj eljusti, zbog ega e se donji kutnjak pomaknuti mezijalnije i tako postii klasu I po Anglu. Ta pojava se jos naziva late mesial shift . Iz navedenoga proizlazi da svaki prerani gubitak zuba ili nesanirani distoaproksimalni karijes mo~e poremetiti ovu ravnote~u te dovesti do gubitka du~ine luka i razli itih malokluzija . Za vrijeme nicanja prvih trajnih kutnjaka, zavraava se resorpcija korijena centralnih mlije nih sjekutia, o ekuje se njihovo ispadanje te po etak nicanja trajnih nasljednika . Postoji viae teorija o nastanku pravilne okluzije prvih trajnih kutnjaka. Kako se razvijala ortodoncija, tako se pridavao razli it zna aj ovim zubima za razvoj denticije te su se mijenjala i mialjenja u vezi njihovih ekstrakcija . Fox (13) je bio pobornik ekstrakcije prvih trajnih kutnjaka u svrhu samoregulacije eljusnih anomalija. Angle (14) normalnu okluziju vidi kroz prisustvo svih zubi te je zbog toga protivnik bilo kakve ekstrakcije, pogotovo gornjeg prvog trajnog kutnjaka .  Nakon Anglea ponovo su o~ivjele diskusije za ekstrakciju ovih zuba od Arvidsona (15) i Brodtbecka (16), kao i protiv ekstrakcija od Salzmanna (17), Villarda (18) i drugih. Zielinski (19) smatra da do klase I dolazi zbog pomaka mandibule prema naprijed, koji se dogaa izmeu tree i aeste godine . Ona uzrokuje stvaranje lagane negativne stepenice u podru ju distalnih ploha drugih mlije nih kutnjaka. Promjena sagitalnog polo~aja mandibule rezultat je nejednolikog sagitalnog rasta u frontalnim partijama obje eljusti. Kako je sagitalna komponenta rasta ja e naglaaena u maksili, mandibula se pomi e prema naprijed da bi zadr~ala normalan interincizalni odnos. Paralelno dolazi i do odreene pregradnje u eljusnom zglobu. Schwarz (20) i Korkhaus (21) takoer tuma e nastanak klase I kroz pomak mandibule prema naprijed u razdoblju od etvrte do aeste godine. Prema njihovoj teoriji do pomaka dolazi radi dominacije masetera i oba pterigoideusa nad temporalisom. Primarno dolazi do abrazije kvr~ica, a sekundarno do pomaka u sagitali. Markovi (22) smatra da mezijalizacija mandibule u fazi mlije ne denticije nije dovoljna za postavu prvih trajnih kutnjaka u klasu I. Do pravilne okluzije u tom podru ju dolazi tek nakon smjene pretkutnjaka i o njaka . Baume (23) je promatrao okluziju kod 50 ispitanika kroz period mlije ne denticije. Autor zaklju uje da su dijasteme izmeu mlije nog lateralnog sjekutia i mlije nog o njaka u maksili te izmeu mlije nog o njaka i prvog mlije nog kutnjaka u mandibuli, poznate kao primarne ili primatne dijasteme, konstantne.  Baume je ustanovio da za vrijeme nicanja prvi trajni kutnjak pomi e zube ispred sebe u prostor primatne dijasteme i one se zbog toga zatvaraju. Svoju tvrdnju je potkrijepio nalazima do kojih je doaao mjerenjem udaljenosti od spojnice zavraetaka distalnih ploha drugih mlije nih kutnjaka do spojnice tubera o njaka maksile. Autor zaklju uje da se nicanjem prvih trajnih kutnjaka ova udaljenost znatno smanjuje . Veliki broj autora: Baker (24), Izard (25), Moorrees i sur. (26), Hotz (27), Stockli (28) i drugi, evoluciju klase I tuma e kroz razlike u sumi meziodistalnih dimenzija mlije nog o njaka, prvog i drugog mlije nog kutnjaka prema trajnom o njaku te prvom i drugom pretkutnjaku. 1.2.3. Smjena sjekutia Pravilan postav sjekutia vezan je uz viae faktora kao ato su: rast i razvoj eljusti, razlike u veli ini mlije nih i trajnih zuba, oblik zubnog luka, ali uz odreenu mjeru individualnosti. Za pravilan postav trajnih sjekutia bitan je prostor, a jednim dijelom i njihov polo~aj u fronti negdje oko 5. godine ~ivota. Naime, centralni trajni sjekutii le~e u eljusti oralnije od mlije nih sjekutia, a trajni lateralni sjekutii joa oralnije od centralnih, tako da se mezijalne povraine njihovih krunica nalaze iza distooralnih povraina krunica centralnih sjekutia (7). Trajni sjekutii airi su u obje eljusti od svojih prethodnika. U tom pogledu sla~u se svi autori, meutim, rezultati njihovih istra~ivanja su razli iti.  Wetzel (29) je ustanovio da prosje na razlika izmeu mlije nih i trajnih sjekutia iznosi 4,5 mm u maksili i 4,2 mm u mandibuli. Stockli (28) je ustanovio veu razliku, koja iznosi 7 mm za maksilu, a 5 mm za mandibulu. Salzman (17) kod svojih ispitanika nalazi razliku od 7,6 mm za maksilu i 6 mm za mandibulu. Prema Blacku (30) trajni sjekutii su prosje no vei od svojih prethodnika za 7,6 mm u podru ju maksile, a u mandibuli ta razlika iznosi 6 mm. Autor je to definirao kao pouzdanost sjekutia (incisor liability), a ona varira od osobe do osobe. Pouzdanost sjekutia je razlika izmeu koli ine prostora potrebnog za smjeataj sjekutia i koli ine koja je dostupna. Kontinuirani rast lukova poboljaava situaciju prostora, a rast eljusti je prete~no u posteriornom smjeru (30). Prema Baumeu (31), frontalne dijasteme javljaju se s pojavom mlije nih sjekutia. Prema ovom autoru postoje dvije vrste mlije nih denticija; jedna s dijastemama, koje se manifestiraju u vrijeme postave fronte i druga bez dijastema . Naj eae zastupljene dijasteme su one izmeu mlije nog lateralnog sjekutia i mlije nog o njaka u maksili, te izmeu mlije nog o njaka i prvog mlije nog kutnjaka u mandibuli. Te dijasteme nazivamo primarne ili primatne dijasteme. Njihova u estalost i veli ina varira; one mogu biti prisutne u obje eljusti , samo u jednoj eljusti ili samo u jednom dijelu eljusti (31). Baume (31) je utvrdio da se iz svih mlije nih denticija s dijastemama u fronti razvija pravilna postava trajne fronte, dok se kod slu ajeva bez dijastema u 40% slu ajeva javlja zbijenost u trajnoj fronti. Prosje na veli ina dijastema prema Stckliju (28) iznosi u frontalnom segmentu maksile 2,5 mm, a u frontalnom segmentu mandibule 1 mm.  Prostor dijastema u vrlo rijetkim slu ajevima je dovoljan za nadoknadu razlike izmeu mlije nih i trajnih sjekutia. Danas prevladava mialjenje da prosje na razlika u veli ini izmeu mlije nih i trajnih sjekutia u gornjoj eljusti u korist trajnih iznosi 7 mm, a u donjoj 5 mm. Ona se neutralizira na nekoliko na ina: poveanjem sagitalne dimenzije zubnog luka, transverzalnim rastom alveolarnog grebena u interkaninom podru ju prije i za vrijeme nicanja trajnih sjekutia, koriatenjem dijastema normalno prisutnih u mlije noj denticiji te labijalnim nagibom trajnih sjekutia u odnosu na njihove prethodnike, ime se stvara dodatni prostor. U prosjeku, najprije ni u donji pa gornji centralni sjekutii, a zatim donji pa gornji lateralni. Vrlo esto donji centralni sjekutii niknu lingvalno od mlije nih prethodnika iji korjenovi zato nisu resorbiranii i oni perzistiraju. Takve perzistirajue mlije ne sjekutie treba ukloniti, kako bi se trajni pomaknuli u labijalnom smjeru (7). Gornji trajni centralni sjekutii esto niknu razmaknuti, taj razmak predstavlja tzv. fizioloaku dijastemu. Naj eae je to privremena pojava, jer nicanjem lateralnih sjekutia, koji su se do tada nalazili oralnije od centralnih u tzv. atafetnom polo~aju, oni polako izlaze iz tog polo~aja i klize uz centralne sjekutie i postepeno zatvaraju fizioloaku dijastemu . Redoslijed nicanja donjih i gornjih sjekutia jako varira i nije nenormalna pojava da najprije niknu gornji a zatim donji sjekutii . Nicanjem trajnih sjekutia nije zavraen i rast njihovih korjenova.  Rast korjenova centralnih sjekutia zavraava u 9. i 10. godini, a lateralnih u 10. i 11. godini ~ivota. Smjenom fronte esto se susreemo sa jednom novom anomalijom kao posljedicom nesklada izmeu veli ine eljusti i dimenzije zuba. Ta anomalija se ozna ava kao primarna kompresija. 1.2.4. Smjena o njaka i pretkutnjaka U periodu u kojem dolazi do zavraetka rasta korjenova centralnih sjekutia, tijekom 9. i 10. godine ~ivota, dolazi i do promjena u segmentu zone odupiranja gdje je zapo ela resorpcija korjenova mlije nih zuba i zavraava se mineralizacija krunica svih pretkutnjaka i drugih trajnih kutnjaka. U zube zone odupiranja ubrajamo zube lateralnog segmenta kojeg ine mlije ni o njak i oba mlije na kutnjaka. Zubi zone odupiranja prethodnici su trajnom o njaku i pretkutnjacima. Oni usmjeravaju postavu prvog trajnog kutnjaka i lateralnog sjekutia. Naj eai poremeaji u tijeku mijene zubi dogaaju se baa u tom segmentu. Za razliku od situacije koju imamo kod sjekutia, za vrijeme smjene mlije nih o njaka i kutnjaka, pojavljuje se ak viaak prostora ukoliko, naravno, nije doalo do njegovog gubitka zbog aproksimalnih karijesa ili rane ekstrakcije mlije nih zubi.  Ovisno o iznosu razlike u veli ini mlije nih o njaka i kutnjaka te trajnih o njaka i pretkutnjaka, mogu se o ekivati poboljaanja, pogoraanja ili transformacija anomalije. Ta problematika je vrlo va~na za ortodontsku dijagnozu i terapiju. Prva saznanja o va~nosti zubi zone odupiranja potje u od Andressena (32), Kantorowicza (33), Korkhausa (21) i Schwarza (34). Andressen (32) i Rebel (35) naglaaavali su potrebu konzervativnog o uvanja zubi zone odupiranja kao zna ajnog imbenika u prevenciji ortodontskih anomalija. Prema Graberu (36), ukupan meziodistalni promjer donjih mlije nih o njaka i kutnjaka je oko 1,7 mm vei od ukupnog promjera njihovih nasljednika, a u gornjoj eljusti oko 0,9 mm. U gornjem luku, viaak prostora slu~i za pravilno postavljanje airih trajnih o njaka, a najmanji dio viaka prostora zauzimaju gornji prvi trajni kutnjaci mezijalnom migracijom. U donjem luku, preostali viaak prostora manjim dijelom zauzimaju o njaci, a veim dijelom donji prvi trajni kutnjaci koji znatno migriraju mezijalnije. To doprinosi kona nom postavu kutnjaka u klasu I po Anglu . Redoslijed nicanja trajnih o njaka i pretkutnjaka razlikuje se u gornjoj i donjoj eljusti. U gornjoj eljusti najprije ni e prvi pretkutnjak, zatim drugi pretkutnjak i na kraju o njak, dok u donjoj eljusti prvi ni e o njak, potom prvi i drugi pretkutnjak. Ovakav redoslijed nicanja nije pravilo, on mo~e biti i druk iji, ato nije nenormalna pojava (7).  Razvoj korjenova donjih o njaka zavraava izmeu 12. i 14. godine, a gornjih izmeu 13. i 15. godine ~ivota. Razvoj korjenova donjih i gornjih prvih pretkutnjaka zavraava izmeu 12. i 13. godine, donjih drugih premolara izmeu 13. i 14., a gornjih izmeu 12. i 14. godine. Do 12. godine ~ivota zavraava i transverzalni rast zubnih lukova zajedno sa alveolarnim nastavcima. Taj rast je bio najja i za vrijeme nicanja sjekutia te neato izra~eniji u gornjem luku . Od 9. do 12. godine dolazi i do promjene dubine zagriza. Nicanjem trajnih sjekutia esto dolazi do dubokog zagriza koji se onda prilikom nicanja pretkutnjaka i vertikalnog rasta alveolarnih nastavaka reducira do 12. godine. Iz dosad navedenog proizlazi da je normalan tijek i kona an ishod smjene u zoni odupiranja ovisan o nekoliko faktora : povoljnom odnosu suma meziodistalnih dijemetara kruna mlije nog o njaka, prvog i drugog kutnjaka prema sumi meziodistalnih dijametara trajnog o njaka te prvog i drugog pretkutnjaka vremenu, redoslijedu i smjeru nicanja trajnog o njaka te prvog i drugog pretkutnjaka intaktnosti zubi zone odupiranja rastu alveolarnog nastavka Zona odupiranja ima posebno va~no mjesto u razvoju denticije, jer osigurava normalnu smjenu frontalnih i lateralnih zubi, utje e na smjeataj trajnih kutnjaka, osigurava podudarnost sredine zubnih lukova te utje e na rast eljusti .  Nakon erupcije o njaka i pretkutnjaka mo~e se donijeti kona an sud o razvoju denticije. 1.2.5. Abnormalnosti nicanja zubi Postoje velike varijacije meu razli itim populacijama s obzirom na vrijeme i redoslijed nicanja mlije nih i trajnih zubi. Zbog toga je teako za odreenu osobu utvrditi kad je vrijeme nicanja zuba izvan granica normalnog. Meutim, ponekad je to vrijeme toliko izvan uobi ajenih granica, da se mo~e smatrati patoloakim, ali zna enje toga nije uvijek sasvim jasno (37). Osim genetskih, na nicanje zubi znatno utje u ekoloaki i neki sistemski imbenici. Niska poroajna te~ina povezana je sa zakaanjelim nicanjem zubi, dok rano nicanje prati poveanu poroajnu te~inu. Utjecaj prehrane na nicanje zubi je samo 1 % ukupnog varijabiliteta (38). Ponekad se zubi mogu zapaziti u novoroen eta im se rodi, takvi se zubi nazivaju natalni i u 90 % slu ajeva radi se o donjim sredianjim sjekutiima (37). Vrlo rijetko se kao natalni zubi mogu pojaviti o njaci i kutnjaci (39). Natalni zubi su redovito predmlije ni, naj eae nemaju razvijen korijen i pomi ni su u svim smjerovima. Natalni zubi mogu spontano ispasti za vrijeme dojenja, premda se uglavnom ekstrahiraju zbog opasnosti od aspiracije takvog zuba (40,41). Ako mlije ni zubi niknu tijekom prvih trideset dana nakon roenja, nazivaju se neonatalni zubi. Natalni zubi eai su oko tri puta, nego neonatalni (38).  U veini slu ajeva mo~e se utvrditi prisutnost natalnih ili neonatalnih zubi kao obiteljsko svojstvo koje se prenosi naraatajima autosomno dominantno. Meutim, nalaz natalnih zubi odmah nakon roenja mo~e biti i znak ozbiljnih sustavnih poremeaja i sindroma (37). Harris i sur. (42) opisali su letalni sindrom kojeg karakteriziraju: natalni zubi, otvoren ductus arteriosus, dijafragmalna hernija, intestinalna dilatacija i hipomobilnost. Vjerojatan na in nasljeivanja je x  vezan recesivan. Takvo stanje u ranoj dojena koj dobi ima letalan ishod. 1.2.6. Perzistencija mlije nih zubi U najveem broju slu ajeva perzistirajui mlije ni zubi su posljedica nepravilnog smjera nicanja trajnih nasljednika, a ne uzrok, kako se nekad mislilo (7). To se naj eae zamjeuje kod donjih sjekutia: trajni ni u oralnije od svojih prethodnika i tako ne dolazi do pravodobne resorpcije mlije nih sjekutia. Osim kod sjekutia, ovakva pojava se mo~e zamijetiti i kod gornjih i donjih o njaka, gdje mlije ni o njaci perzistiraju zbog krivog smjera nicanja ili impakcije trajnih nasljednika. Postoji jedno dokazano nenormalno stanje perzistencije mlije nih zubi koje je direktan uzrok okluzalnih poremeaja, a to je ankiloza mlije nih kutnjaka. U jednoj fazi normalnog razvoja okluzije, nastaje idiopatska ankiloza korjenova, naj eae gornjih i donjih mlije nih kutnjaka.  Takav zub, sa korjenovima sraslim za alveolarnu kost, po inje zaostajati u rastu i s vremenom dolazi u infrapoziciju u odnosu na ostale zube (7). Ovisno o stupnju zaostajanja u rastu ankiloziranog zuba, susjedni zubi se mogu naginjati prema njemu i zauzeti vei ili manji dio njegovog prostora, ato predstavlja gubitak prostora za trajni zamjenski zub. Pravovremenim uo avanjem ankiloze mlije nih kutnjaka i praenjem napredovanja posljedica, vodi do uklanjanja ovih zubi u odgovarajue vrijeme, kako bi se omoguilo nicanje trajnog zamjenskog zuba (7). 1.3. ETIOLOGIJA PRERANOG GUBITKA MLIJE NIH ZUBI ZONE ODUPIRANJA  Svaki zub posjeduje odreenu potencijalnu vrijednost za rast ~va ne regije koja mo~e biti potpuno iskoriatena samo uz odgovarajuu ravnote~u svih sudionika. Svaki gubitak zuba, bilo ekstrakcijom ili na neki drugi na in, prije vremena njihove normalne eksfolijacije, tj. isteka njegove evolucione vrijednosti, smatra se prijevremenim . Postoji nepodudarnost mialjenja nekih autora vezano za evolucionu vrijednost zuba. Rehak (43) smatra da ekstrakcija zuba aest mjeseci prije njegova fizioloakog ispadanja nee ostaviti posljedice. Eismann (44), E. i S. Hensel (45) pomi u tu granicu na jednu, a Adler (46), Beerendonk (47), Bruszt (48), Eschler (49) i Schwarz (50) na dvije godine. Posljedice preranog gubitka zuba ovisit e o (7): vremenu kada je nastalo o zubu koji je izgubljen na inu na koji je izgubljen polo~aju i stupnju razvoja zuba nasljednika odnosu airine mlije nog i trajnog zuba tome koliko je ostalo koatane lamele o postojeoj ortodontskoj anomaliji okluziji individualnoj reaktivnosti.  Glavni imbenici koji samostalno ili u kombinaciji dovode do preranog gubitka jesu: resorpcije, karijes, ekstrakcije i traume. Prerani gubitak zuba mo~e biti i sastavni dio nekog od genetski uvjetovanih sindroma kao ato su: akrodinija, Hand  Schuller  Christianova bolest, Papillon  Lefvreov sindrom, hipofosfatazija i neki drugi (38). Resorpcije Svaki trajni zametak napredovanjem prema povraini alveolarnog grebena uzrokuje resorpciju tvrdih i mekih tkiva koja mu se nalaze na putu. Centralni trajni sjekuti resorbira korijen mlije nog prethodnika, ali i korijen lateralnog mlije nog sjekutia, dok lateralni trajni sjekuti resorbira korijen lateralnog mlije nog sjekutia, a esto i mlije nog o njaka, ime mo~e uzrokovati njegov prerani gubitak te kasnije i nedostatak prostora za nicanje trajnog o njaka. U tom slu aju, trajni o njak ni e palatinalno ili u visokom labijalnom polo~aju, a prvi trajni pretkutnjak mezijalnije. Ako je drugi pretkutnjak tijekom nicanja usmjeren mezijalno, resorbirati e korjenove oba mlije na kutnjaka, ato mo~e utjecati na njihovu eksfolijaciju. Ovisno o vremenu njihovog gubitka, trajni pretkutnjaci mogu zakasniti s nicanjem. esto tijekom nicanja prvi trajni kutnjak resorbira distalni korijen drugog mlije nog kutnjaka, koji se zatim ubrzo rasklima i ispadne. Time se gubi odgovarajui prostor kojega su zubi zone odupiranja osigurali za svoje trajne nasljednike, prvi trajni kutnjak ni e mezijalnije te se gubi prostor za pretkutnjake koji tada naj eae ni u oralno ili ostaju impaktirani, ato je neato rjea pojava (7). Karijes  Rani gubitak mlije nih zubi je naj eae uzrokovan karijesom. Karijes mlije nih zubi napreduje brzo zbog njihove vrlo tanke cakline i dentina te voluminozne pulpne komore, ato vrlo rano dovodi i do pojave simptoma pulpitisa. Rani gubitak mlije nih o njaka zbog karijesa je puno rjei nego kod mlije nih kutnjaka. Posljedice preranog gubitka prvih i drugih mlije nih kutnjaka su sli ne. U slu aju da se karijes drugog mlije nog kutnjaka pravodobno ne sanira i ukoliko doe do njegovog gubitka, tada e se prvi trajni kutnjak mezijalno naginjati i migrirati te zatvoriti dio prostora za smjeataj drugog trajnog pretkutnjaka. Ako se gubitak drugog mlije nog kutnjaka dogodi prije nicanja prvog trajnog kutnjaka, njegovim nicanjem mo~e doi do gubitka prostora za drugi pretkutnjak. Kao posljedica preranog gubitka prvog mlije nog kutnjaka dogaa se da drugi mlije ni kutnjak, a nakon nicanja i prvi trajni kutnjak, migriraju mezijalno, mlije ni o njak distalno i tako se smanjuje prostor koji je potreban za nicanje prvog pretkutnjaka i trajnog o njaka, ovisno o slijedu njihova nicanja (7). Ukoliko se dogodi rani gubitak oba mlije na kutnjaka, prvi trajni kutnjak migrira prema naprijed, a trajni sjekutii i o njaci prema natrag. Ako do gubitka doe prije nicanja prvih trajnih kutnjaka, oni e migrirati u slobodan prostor s inklinacijom prema naprijed, oralno i rotacijom, ime se mo~e potpuno izgubiti prostor za druge pretkutnjake koji onda mogu niknuti ili ektopi no oralno ili ostati impaktirani.  Jelinek i Raji (51) su pregledom 453 ispitanika ustanovili: da je vea sklonost karijesu donjih mlije nih kutnjaka u odnosu na gornje, intenzitet karijesa vei kod drugih nego kod prvih mlije nih kutnjaka, da nema razlike u zastupljenosti karijesa s obzirom na stranu eljusti te da je do tree godine mnogo viae okluzalnih lezija. Antoli (52) je analizirajui uzroke preranog gubitka mlije nih zubi ustanovio da je karijes prisutan u 53% slu ajeva, ekstrakcije u 18%, resorpcije u 14%, a kombinacija ova tri faktora u 15% slu ajeva. Gubitak bilo kojeg mlije nog zuba najmanje jednu godinu prije fizioloakog doba eksfolijacije smatra se preranim gubitkom (53). Ekstrakcije mlije nih zubi Prije donoaenja odluke o ekstrakciji mlije nih zubi va~an je dobar klini ki i radiografski pregled usne aupljine. Tako emo dobiti uvid o razvoju okluzije i zubnih lukova, resorpciji korijena, stupnju razvoja zametka trajnog nasljednika, karijesu zuba te moguoj infekciji (54). Nicanje pretkutnjaka uglavnom e biti odgoeno kod djece koja su izgubila svoje mlije ne kutnjake 18 do 36 mjeseci prije njihove normalne eksfolijacije, a u slu aju da do ekstrakcije mlije nih kutnjaka doe unutar 18 do 36 mjeseci njihova normalnog ispadanja, tada e se ubrzati nicanje njihovih trajnih nasljednika (55).  U slu aju ekstrakcije mlije nog zuba, prije nego ato je formirana polovica korijena trajnog zuba, pojavljivanje nasljednika biti e odgoeno (55). Indikacije za ekstrakciju su: kariozan zub kojeg je nemogue konzervativno lije iti, bolesti pulpe, pogotovo kad je lezija uznapredovala do furkacije ili kad je prisutna infekcija periapeksnog ili interradikularnog podru ja. Nakon preranih ekstrakcija javlja se problematika pomaka zuba, jer se zub nakon nicanja pomi e ovisno o podra~ajima koje dobiva iz okoline. Pomicanje se prekida u onom trenutku kad zub dolazi u ravnote~u sa lanovima sustava kojemu pripada (1) . Niz autora je vrlo rano po eo izu avati ovaj problem. Breakspear (56) je posebno analizirao posljedice preranih ekstrakcija prvih i drugih mlije nih kutnjaka promatranjem sto ispitanika sa unilateralnim gubitkom. Djecu je kontrolirao od 5. do 9. godine. U maksili je ustanovio gubitak prostora u 100 % slu ajeva, a u mandibuli u 98 % slu ajeva. Nakon prerane ekstrakcije drugog mlije nog kutnjaka u maksili, prostor se godianje su~avao u prosjeku za 2 mm, a nakon prerane ekstrakcije prvog mlije nog kutnjaka za 0,8 mm. U mandibuli je gubitak prostora nakon ekstrakcije drugog mlije nog kutnjaka iznosio 1,6 mm, a nakon ekstrakcije prvog mlije nog kutnjaka 0,9 mm. Richardson (57) je u svrhu ispitivanja pregledala 51 dijete sa preranim gubitkom i promatrala ih od 5. do 7. godine. Modele je uzimala dva puta godianje. Najvee smanjenje prostora pronaala je u prvih aest mjeseci i ono je iznosilo 1,35 mm. Nakon godinu dana gubitak prostora je bio 0,86 mm, za godinu i aest mjeseci bio je 0,77 mm te nakon dvije godine 0,59 mm.  Rakosi (58) je promatrao 196 ispitanika od 4. do 9. godine. Kod njih 47 (24%) nedostajali su mlije ni kutnjaci. Autor je ustanovio sljedee: prerane ekstrakcije su eae u grupi djece sa anomalijama, eae su u mandibuli, eai je gubitak prostora u maksili, su~enje prostora u estalije je nakon ekstrakcije prvog mlije nog kutnjaka, nego nakon ekstrakcije drugog lije nog kutnjaka te da postoji uska povezanost izmeu gubitka prostora i vremena prerane ekstrakcije. Trauma zuba Traume zubi su naju estalije u dobi izmeu 7. i 10. godine ~ivota i naj eae se radi o frontalnim zubima. Kod odreenog broja slu ajeva gubitak zuba je neminovan te je potreban interceptivni pristup za sprje avanje nastanka malokluzije. POSLJEDICE PRERANOG GUBITKA MLIJE NIH ZUBI ZONE ODUPIRANJA  Rani gubitak pojedinih ili viae mlije nih zubi mo~e uzrokovati vrlo slo~ene posljedice, kako na pojedinim grupama zubi , tako i na zubnim nizovima i njihovom odnosu u okluziji. Prerani gubitak mlije nih zubi dovodi do: resorpcije alveola i pregradnje koatanih struktura, promjene du~ine zubnog luka i poremeaja okluzije, promjene polo~aja zametaka trajnih zubi, poremeaja izgovora konsonanata s , z , f , v zbog gubitka frontalnih zubi, razvoj atetnih navika kao ato je npr . guranje jezika u novovastali prazni prostor i psiholoake traume djeteta (7). Nakon ranog gubitka mlije nih zubi, brzina i stupanj gubitka prostora ovisit e o zubu koji je izgubljen, dobi djeteta i raspolo~ivom prostoru u zubnom nizu. Gubitak prostora najbr~e nastaje nakon gubitka drugih mlije nih kutnjaka, zbog mezijalnog pomicanja prvih trajnih kutnjaka u slobodan prostor te nakon gubitka mlije nog o njaka, zbog distalnog pomicanja trajnih sjekutia. `to je du~i vremenski period izmeu gubitka mlije nog zuba i optimalnog doba eksfolijacije, stupanj gubitka prostora je vei. Najvei i najbr~i gubitak prostora nastaje kod osoba s primarnom kompresijom, dok kod osoba s viakom prostora u zubnim nizovima ne dolazi do gubitka prostora. ANOMALIJE BROJA I VELI INE ZUBI  Velik je broj raznovrsnih poremeaja koji se mogu manifestirati na zubu ili na drugim orofacijalnim strukturama. Abnormalnosti zubi mogu nastati u bilo kojem stadiju njihova razvoja pod utjecajem genetskih ili ekoloakih imbenika, ili njihovom interakcijom. Razvojne faze u formiranju bilo kojeg organa, uklju ivo i zube, obuhvaaju slijed zbivanja koja se openito mogu nazvati indukcija skupine stanica, migracija stanica, stani na interakcija s novim okoliaem i diferencijacija u specifi na tkiva. Proces poremeena razvoja zuba ili odontodismorfogeneza uzrokuje nastanak razli itih anomalija oblika, broja, veli ine i strukture zuba. Po uzroku koji dovodi do poremeaja razvoja zuba mo~e se razlikovati mutacijska i ekoloaka dismorfogeneza (59). Budui da su zubne strukture ektodermnog, ektomezenhimnog i mezodermnog podrijetla, genetski e se poremeaji koji generalizirano pogaaju ta tkiva, odraziti i na zubima (37). Histoloaki se u razvoju zuba mogu razlikovati sljedee faze (37): inicijacija ( stadij pupoljka ) proliferacija (stadij kape ) histodiferencijacija ( rani stadij zvona ) morfodiferencijacija ( kasni stadij zvona ) apozicija kalcifikacija erupcija  U svakoj od tih razvojnih faza mogu nastati poremeaji, a posljedice su pojava razli itih abnormalnosti zuba. Poremeaj se mo~e manifestirati u obliku prekomjerna ili manjkava rasta i razvoja. S obzirom da se u ovome radu pratilo odstupanje u veli ini i broju zubi, ono e se opairnije prikazati u daljnjem tekstu. Hipodoncija Manjak broja zubi ili hipodoncija priroeni je nedostatak jednog ili viae zubi. Smatra se da je hipodonciju najprikladnije definirati kao agenezu jednog ili viae zubi (60). Ako se radi o nedostatku viae od aest zubi, tada govorimo o oligodonciji i naj eae se susree uz sustavne genetske poremeaje (61). Ekstremni oblik manjka zubi je anodoncija ili ageneza svih zubi; mlije nih i trajnih. To je vrlo rijetko stanje, a naj eae se javlja uz razli ite oblike ektodermne displazije. Najboljim kriterijem za utvrivanje ageneze zubi smatra se njihova klini ka i radiografska odsutnost u vremenskom rasponu u kojem bi se oni trebali nalaziti u eljustima. Hipodoncija i ostale anomalije broja zubi nastaju zbog poremeaja u stadiju inicijacije razvoja zuba (61). Danas se smatra da hipodoncija nastaje gotovo isklju ivo zbog genetskog poremeaja ili interakcije genetskih i ekoloakih imbenika (59,62).  To potvruje visoka u estalost hipodoncije kao izolirane anomalije koja se mo~e naslijediti kao autosomno dominantno, x  vezano, autosomno recesivno ili poligeno odreeno svojstvo (59, 63, 64, 65, 66, 60). U trajnoj denticiji hipodoncija je znatno eaa i iznosi prevalencija se~u od 2,3 do 9,6 % (59) . U hrvatskoj populaciji utvrena je prevalencija hipodoncije od 5,52% (67). Prema nekim mialjenjima, multifaktorski model nasljeivanja koji uklju uje vei broj gena i ekoloake u inke najbolje objaanjava nastanak hipodoncije, odnosno njezinu povezanost s mikrodoncijom kao prijelaznim oblikom prema hipodonciji (68). Dentalni antropolozi smatraju hipodonciju filogenetskom anomalijom. Po Lavellu i suradnicima (69), postoji evolucijska sklonost skraenju eljusti kod suvremenog ovjeka. Prou avajui zube koji naj eae pokazuju razli ite abnormalnosti, engleski paleontolog Butler (71) postavio je teoriju razvojnih polja zuba. Kako se njegova teorija odnosila na zube sisavaca, za humanu denticiju modificirao ju je Dahlberg (71). Prema toj teoriji zubni nizovi su podijeljeni u nekoliko razvojnih polja. U svakom polju postoji klju ni zub koji je genetski stabilan i zubi na periferiji tog polja koji su genetski labilni. U maksili su stabilni zubi sredianji sjekutii, o njaci, prvi pretkutnjaci i prvi kutnjaci, a u mandibuli su genetski stabilni isti zubi, osim sjekutia od kojih su lateralni stabilni, a centralni labilni. Prema ovoj teoriji mo~emo razlikovati hipodonciju genetski labilnih zuba koja ide u prilog evolucijskom trendu i hipodonciju genetski stabilnih zuba koja mo~e upuivati na veliki genski defekt (66).  Hipodoncijom su naj eae zahvaeni gornji lateralni sjekutii, drugi donji pretkutnjaci i trei kutnjaci. Veina oblika hipodoncija su obostrano simetri ne, osim gornjih lateralnih sjekutia, od kojih eae nedostaje lijevi. Obi no je mandibula zahvaena ja om hipodoncijom, nego maksila. Ova anomalija pogaa mlije nu i trajnu denticiju, ali je mnogo eaa u trajnoj (37). Djeca s hipodoncijom mlije nih zubi pokazuju hipodonciju trajnih zuba u 100 % slu ajeva . Hipodoncija mlije ne denticije pogaa gornje lateralne sjekutie u 48,8 % i donje sredianje sjekutie 34,9 % (72) . Osim hipodoncije kod istog se pacijenta mo~e zapaziti i mikrodoncija, a ponekad koni ni ili klinasti zubi. Hipodoncija lateralnog sjekutia kod jednog lana obitelji, ponekad je povezana sa pojavom mikrodoncije kod drugih lanova iste obitelji i obrnuto. Smatra se da mikrodoncija zapravo predstavlja prijelazan oblik prema hipodonciji. Utvreno je da je hipodoncija esto povezana i s taurodontizmom. Pojava klinastih ili koni nih gornjih lateralnih sjekutia smatra se djelomi nom ekspresijom gena za hipodonciju tih zubi (61). Kod pacijenata s hipodoncijom utvren je taurodontizam u 34,3 %, a kod osoba bez hipodoncije u samo 7,1 % slu ajeva. Hipoplazija cakline javlja se u 11,9 % ispitanika s hipodoncijom (73). Kod nekih pacijenata s hipodoncijom mogu se zapaziti tegobe s nicanjem i eksfolijacijom zuba (74). Razli ite studije u svijetu pokazuju razli it raspon zastupljenosti hipodoncije u pojedinim populacijama. Tako u estalost hipodoncije u trajnoj denticiji u opoj populaciji se~e od 1,6 do 9,6 % (66), odnosno od 2,5 do 9,2 % (75).  Solitarni sredianji maksilarni sjekuti kao rijedak oblik hipodoncije genetski stabilna zuba javlja se uz ostale poremeaje kao ato su zaostajanje u rastu, nizak rast i ostali dismorfi ni znakovi. Mo~e se javiti u mlije noj i trajnoj denticiji. Klini ki nalaz kod djece sa solitarnim sredianjim sjekutiem karakterizira jedan sjekuti gotovo uvijek smjeaten u medijalnoj liniji, poput meziodensa, simetri nih morfoloakih struktura s identi nim izgledom obaju incizalnih kutova i aproksimalnih ploha (37). Etiologija abnormalnosti solitarnog sredianjeg gornjeg sjekutia nije razjaanjena, ali iz nalaza nekoliko studija o takvim pacijentima proizlazi jasan genski utjecaj uz pozitivan obiteljski nalaz (76,77). Hipodoncija se javlja kod brojnih sindroma, posebno onih iz skupine ektodermalnih displazija. Naj eai oblik nasljeivanja kod sindroma povezanih s hipodoncijom je autosomno dominantan. Velik je broj sindroma sa hipodoncijom, a neki od najpoznatijih su ektodermne displazije, Riegerov i Witkopov sindrom (37). Posljedice hipodoncije vidljive su kod mlije ne i trajne denticije. Kako je u mlije noj denticiji naj eaa hipodoncija gornjih lateralnih sjekutia, posljedica toga je prevelika centralna dijastema. U trajnoj denticiji, nedostatak gornjih lateralnih sjekutia uzrokuje takoer centralnu dijastemu, zatim dijasteme izmeu sredianjih sjekutia i o njaka, a nije rijetkost i perzistiranje mlije nih o njaka, do ije resorpcije nije doalo zbog pomaka trajnih o njaka prema naprijed u prostor lateralnih sjekutia (7). Nedostatak drugog pretkutnjaka esto je udru~en sa perzistencijom drugog mlije nog kutnjaka (7). Hiperdoncija  Hiperdoncija ili prekobrojni zubi mo~e se pojaviti u mlije noj i trajnoj denticiji kao izolirana anomalija ili kao znak nekog sindroma. Vrlo je rijetka i javlja se u oko 0,5 % djece ope populacije (37). Morfoloaki izgled prekobrojnih zubi je vrlo razli it, od onih koji su po obliku sli ni normalnim zubima i tada ih nazivamo tipi nim, dodatnim ili suplementarnim, do onih iji oblik odudara od normalnog, te ih joa nazivamo nenormalnim ili atipi nim (7) . Hiperdoncija u mlije noj denticiji je eaa u gornjoj nego u donjoj eljusti, a s obzirom na spol, u estalija je kod dje aka nego kod djevoj ica. Naj eai mlije ni prekobrojni zubi su gornji lateralni sjekutii (7). U hrvatskoj populaciji hiperdoncija u mlije noj denticiji dolazi u 0,1 % dje je populacije (72) . Prekobrojni zubi se ipak eae javljaju u trajnoj denticiji i eaa je pojava u muakaraca nego u ~ena. Naj eai prekobrojni zubi su gornji sjekutii; meziodens i lateralni sjekutii. Smatra se da udio meziodensa, prekobrojnog sjekutia izmeu sredianjih gornjih sjekutia ini 45 do 67% svih prekobrojnih zuba (75). Meziodens nije uvijek klini ki vidljiv, jer mo~e ostati impaktiran i biti uzrok dijastemi izmeu sredianjih sjekutia.  Karakterizira ga koni an oblik i manjih je dimenzija, pa se razlkuje od ostalih zuba i jednostavno ga je dijagnosticirati, za razliku od prekobrojnih lateralnih sjekutia, koji mogu promaknuti pri pregledu usne aupljine (37). Prema Sedanu i Gorlinu (78), meziodens se nasljeuje kao autosomno dominantno svojstvo s nepotpunom penetrantnoau . Hiperdoncija se javlja i u sklopu nekih sindroma kao ato su: kleidokranijalna displazija, Gardnerov sindrom, Hallermann Streiffov sindrom, orofaciodigitalni sindrom, rascjepi usne i nepca i drugi (37). Mikrodoncija Pod pojmom mikrodoncije podrazumijevaju se zubi manji od normalnih, to jest ispod granice varijacije za zdravu populaciju (79). Mikrodoncija se javlja i uz neke genetske sindrome kao to je Russell Silverov patuljasti rast, kod Down sindroma na trajnim zubima, kod ektodermne displazije, kao posljedica zra enja u ranom djetinjstvu i druge (37). Po Shaferu i suradnicima (80) mogue je razlikovati tri tipa mikrodoncija: Prava generalizirana mikrodoncija kod koje su svi zubi normalnog oblika, ali su manji od normalnih. Ovaj tip se rijetko susree, a obi no prati pituitarni nanizam (patuljasti rast).  Relativna generalizirana mikrodoncija koju karakteriziraju zubi normalne veli ine ili neato manji od normalnih, ali u eljustima koje su znatno vee od normalnih pa se stvara dojam malih zuba. Ovakvo stanje ima genetsku etiologiju (79). Mikrodoncija pojedina nih zubi je naj eaa i obi no su njome zahvaeni gornji lateralni sjekutii i trei kutnjaci. Makrodoncija Makrodoncija je pojam koji ozna uje zube vee od uobi ajenih. Radi se o rijetkoj anomaliji koja eae zahvaa zube generalizirano nego pojedina no (81). Anomalija se takoer javlja uz neke genetske sindrome kao ato su Down sindrom gdje su makrodoncijom zahvaeni mlije ni zubi, Langer Giedionov sindrom te hemihiperplazija (37). Shafer i sur. (80) klasificiraju makrodonciju isto kao i mikrodonciju: Prava generalizirana makrodoncija je stanje kad su svi ili vea skupina zuba vei od uobi ajenih. Naj eae se javlja kod pituitarnog gigantizma i facijalne hemihiperplazije (79,80, 82). Relativna generalizirana makrodoncija neato je eaa pojava, javlja se kao rezultat normalne veli ine zubi ili zubi neato veih od uobi ajenih koji se nalaze u malim eljustima pa to stvara dojam makrodoncije.  Makrodoncija pojedina nih zubi je vrlo rijetka pojava . Gotovo svi opisani slu ajevi odnose se na zube u mandibuli , a naj eae pogaa druge donje pretkutnjake koji mogu biti zahvaeni unilateralno i bilateralno (81). Etiologija ove anomalije nije poznata.  2. SVRHA ISTRA}IVANJA  Svrha ovog istra~ivanja je radiografska raa lamba patoloakih promjena u fazi mjeaovite denticije. Radom se ~eli ukazati na va~nost raa lambe ortopantomograma u postavljanju dijagnoze i planiranju terapije svakog ortodontskog pacijenta. Ciljevi rada: 1. Utvrditi u estalost normalne i patoloake smjene zuba u segmentu sjekutia, segmentu o njaka ,prvog i drugog pretkutnjaka te segmentu kutnjaka . 2. Utvrditi uzroke patoloke smjene zuba u gore navedenim segmentima.  3. ISPITANICI I POSTUPCI  Istra~ivanje je provedeno na 1317 ortopantomograma ispitanika sa podru ja Istre kod kojih je ortodontska terapija zavraena . Kod odabira ortopantomograma vodilo se ra una da se u razmatranje ne uzmu oni koji su pripadali osobama sa sindromima te svi oni kod kojih strukture koje su uzete u razmatranje nisu bile jasno prikazane. U cilju valoriziranja podataka o razvoju denticije, s obzirom na ritam smjene zubi i segmente zubnog luka, ortopantomograme se grupiralo u pet skupina: 1. Ispitanici kod kojih je nicanje prvih trajnih kutnjaka u tijeku. 2. Ispitanici kod kojih je smjena sjekutia u tijeku. 3. Ispitanici kod kojih je smjena sjekutia obavljena. 4. Ispitanici kod kojih je smjena zuba zone odupiranja u tijeku. 5. Ispitanici kod kojih je smjena zuba zone odupiranja obavljena. U prvoj skupini ispitivalo se kakvo je nicanje prvog trajnog kutnjaka, tj. da li je normalno ili prvi trajni kutnjak u nicanju resorbira korijen ili krunu drugog mlije nog kutnjak te da li prvi trajni kutnjak ni e prije ili poslije centralnog trajnog sjekutia. U segmentu sjekutia ispitivalo se da li je smjena fronte normalna ili patoloaka; kakvo je nicanje centralnih sjekutia, kakav je polo~aj lateralnih sjekutia pred nicanje, da li sjekuti u nicanju resorbira susjedni mlije ni zub, da li je distopi an polo~aj zametka, hipodoncija, hiperdoncija, mikrodoncija, dijastema izmeu centralnih sjekutia te da li su dijasteme prisutne izmeu svih sjekutia ili samo centralnih.  U segmentu zone odupiranja analiziralo se zdravstveno stanje mlije nih zubi (intaktni, kariozni, sanirani, ekstrahirani), kakav je polo~aj zametaka u koatanom supstratu (zameci su u kontaktu, razmaknuti ili jedan preko drugoga), kakav je smjer nicanja zuba u podru ju zone odupiranja ( mezijalan, distalan, distopi an, normalan), da li je doalo do prijevremenog nicanja zuba (zub je niknuo a nije mineralizirana korijena), da li je prisutna ankiloza mlije nog zuba, kakav je redoslijed nicanja o njaka te prvog i drugog pretkutnjaka, vertikalna i meziodistalna pozicija lijevog i desnog o njaka (ista ili razli ita), da li su prisutne zakaanjela mineralizacija drugog pretkutnjaka, hipodoncija i hiperdoncija. U skupini u kojoj je smjena zuba zone odupiranja zavraila, ispitivao se redoslijed nicanja drugog pretkutnjaka i drugog trajnog kutnjaka, zdravstveno stanje prvog trajnog kutnjaka (intaktan, saniran, kariozan, ekstrahiran - prostor o uvan, djelomi no ili potpuno zatvoren), prisutnost zametka treeg trajnog kutnjaka te odnos zametaka drugog i treeg kutnjaka. 3.1. Statisti ka obrada rezultata Pri obradi koriatene su deskriptivne i analiti ke metode, svrsishodne u podru ju biomedicinske statistike. Deskripcije ispitanika u injene su kao raspodjele prema ~ivotnoj dobi i spolu. Podaci su pripadali ordinalnoj mjernoj ljestvici te su dobiveni rezultati kategorijske vrijednosti. Razlike u u estalosti javljanja kategorijskih vrijednosti unutar pojedinih skupina ispitivane su hi kvadrat testom i t-testom proporcija za nezavisne uzorke. dfhl  6 b d f h j H J 8 : n x ,:$(@TVfhⱭ⏋| h'h'h'h>b?h 1h$jh U,UmHnHuhwh9CJaJh9hRhRhRCJaJhRCJaJhB~5CJ(aJ(hR5CJ(aJ(hB~CJaJhB~hb.hB~hY)CJaJhB~hB~CJaJ/,Xfhjl Z \ d f j J L $da$gdb.$d]a$gdV $]a$gd# L 8 : <$&(j<>@BDFHJrt $da$gdb.hj<DJLVprhprz~JVXh;<OQk>dh(NR*.pÿϥhnuh"h*0h\jhvHUmHnHuhwhRh_Shb.h{%hqGh 1h jho9UmHnHuh5\hB~h$h'h'h'CJaJ* $da$gd2"X(((:)z))))2*3*8*:*C*D*L*N*O***U+]+j+k+m+r+",`,p,,,- -D-F-P-T-V-`----.T.d.t.... ///ƿԟ؛ؗ؏؋؇؃؟؏h' h*Sh,~hIQhQYh2"Xht~h0~jhvHUmHnHu hLzhw hLzhLz hLzhjrjhLzUmHnHuhjrh_Shwh\hRh 1ho9h;Hnh h*0hnu2>*?*@*A*B*C*D*E*F*G*H*I*J*K*L*P*Q*R*S*T*U*V*W*X*Y*Z*[*\** $da$gd2"X*j+F-d./026>89b:8;<Z>\>^>>>@BCD4F~HIKzMRdgda $da$gd2"X//00t000001N1P1|1~11.222222,33345L555555F666666666@7~777 884888:8>8P89:9L9h999999:b:r:8;;0<L<<<<<¾ܾܺ農h*Sh'~h0~h:STjh0~UmHnHuhwhj'Ih@mhFh;)hb.h,Fhb^hExhQYhIQhn|F<<F==X>Z>\>^>>>.?O@OBOTOOOOOOOOOOOOOOOPP PPP*P,PVPXPhPjPlPpPrPPPPPPQ(QPQZQQQRhYuhah"h ht^hn#h Nhhr*VRRRR S SS0SFSSSSSS@TzTTTUUVVVVVWWWWWW0X2XXY6Y^YbYnZpZZ<[[[.\0\2\f\h\\\\\d]]]]]]8^¾ººڨڨhOh?h h"hn|jht^UmHnHuhjhhECh=h h2"XhYhqf5hqfh Nht^hn#h"hjhn#UmHnHuhw;R SSS.UUVVWWpZf\]@^j_f`faccdddd $da$gdA$ & Fda$gdA$ & Fda$gd2"X$ & Fda$gd" $da$gd2"X8^:^<^>^@^^^^^^_._8_:_F_h_j_`H`d`f`` aabJbfbhbccccccJcPcfczcc8dDdddddddddddd|eeefþКjhn#UmHnHuh\KhYh0So5hYhY5hYhA5hYhO5 hw5 h$5hDahf-hETkh0SohaoNhghAhqfh{ohhchn|h"hOhte7ddddddddepgirmqrrzstxvXy8zZ{}t·dgde $da$gd2"XffZf\fxff,g.gpgggg"h`hhiiiTiiiij jj j|j~jjkkkkk"l`lllBmnmpmrmmmmmmmmmmmmmmnnnn@nZn\nnnn*oooooooooo4p@pdphhn#heh1ah~hteh2bh*Sht^hoih,~h\Kh0SohETkNdpppppppqqqq q"q$q(q6q8qJqLqNqdqfqtqvqqqqqqqqqrr r&rjrrrzsssssށ0BHNʾʾʾʾʶhRhV4hoihihrht^h$ hKjht^UmHnHuhwhWIhCwhTEKh&0hheh<h%DNtބZ\JṖ·Ĉ&JމfΊЊDX\^ڋ:,|Dďvº亶hLhq7hRh$ h6hOjhOUmHnHuh08h/Lhih*LhCwh hKhoihrH^ďHʗJLڝ4j60޺ $da$gd2"X ,DHt&d8Ȕ^rҕޕ8xȗʗ,ޙp&fHJLnp؜ڜRZbp؝ڝºhheh h*Sh|Qhwh{b-hJ~hYh)`5hYhY5hEh)`hOjhOUmHnHuh08hTQhoh 0hihLhq7=XZȞ0bҡԡ.046\&FH`Уڣ,l֤FVХXZF̺ԲԲتhah5hKhhEjh*qUmHnHuh*qh08hOdh|QhI.hIhlChvhLh$ h{%hHVh{b-h.SA*bfhjrިVNv jث ^bdv46HZ\2^ޮ @NTVprֱTྺh,hImh{%h*qjh*qUmHnHuh08hhiLh{hhEh|Qh+ hI.hHVhaHܳ\ ,0@BVjt~е6tظbdܺ޺ֻ@DNƼ*BR`b༸jh*qUmHnHuhrhhehWX&hFKh\%hhhEhwh hTh'h,hKY|h*qh]h{%hHVCbRHJL|024$(:xzT&n^ "$*4n4H ̼̼̼̼̼̼hEhI.hR3jh*qUmHnHuhrh|hs^hk,hNhhehYhYhY5hYhiL5h*qhYhiLh$ hhWX&hT>JL("jVP&J$ & Fda$gd*_ $da$gd2"X".0d(fhjz|$8^lThR$&@Tr(,BdhrhEh j hf-h/eh|hhhehR3h"zh*qhEhs^hC:]h7hI.G0DV*pzLP(JV &d2f JVz$&4J\ JLNt(*,<>@PRVھhljhlUmHnHuhrhk,h6nhG!h3h,hJmhf-h*_hR3h\jh j hjhUmHnHuDJ,>HJ>rNF XZ^*B $da$gdX $da$gdk@ $da$gdY $da$gdf-HJzn(Z8:<>@P6v,lnprxHJLNp0l@BDH`b|ȼhrhlg!h$FhhR3hhhnhf-h7hI.h6nhYhY5hYhk@h3hJmE6@tx2(~ VXln\nprJLZfX\^rVxDŽڹ깱ڹꭱꭱh Zhhd hlhXhYhH5hYhY5 hd 5hYhhunh7hI.hhS-hcjhlUmHnHuB(`*h fH $&*BPfhv¾hYh |r5hYhaM5hYhy5hYh[%5hYhM5 hY5hYhY5 h_d5h |rhh$h$FhyhAe)h7hhS-hhljhd UmHnHuh_dh Z.BDFHJLNPhjlnprtv $da$gd |r$d^a$gd |r $da$gdd $da$gdY $da$gdtJ.&dh>@V>~<46DPRhn  "$&(6024¾¬¨¬¤h<5hw&h[[ jh3P@UmHnHuh_dh]hho9hGh?8h<hI.h#hHhS-h |rhtJjhlUmHnHu@8jH$&4     $da$gdw&$ & Fda$gdw& $da$gd] $da$gdtJ $da$gd_d$ & Fda$gd_d$ & Fda$gd]$ & Fda$gdHDj 0,tL$b     R         z |        t x  ̸Ԭh[[ h00h hCRh@h=DhNjhAh3P@h]hw&hYho95hYhY5hhHhtJhd hGh?8D             >02r>26rxzJX.\bf*NV^¾ʾʶʾʾƾƲƲƮƪƲƲƲƪƺh>[hT5h;hAhAJ hd h[[ h=DhEh~h jhd UmHnHuhYhw&5hYhY5h_dh00hw&hGh>   Znpr!$$$%'.*+ $da$gd#L $da$gd>[$ & Fda$gd>[ $da$gd] $da$gdw&$ & Fda$gdw&xB&l$&L^2fhT LpVXZ(Xhjnr    !>!Z!!¾º¶ʞʚhdnh=h>[hYh>[5hYhY5h^hZhGh/hd h"Hh$7jh$7UmHnHuh_dhI.h#LhTfh;hT5h=DhtJ+@+L+++++++++,R,T,,,¾Ҿ¾ҮҶҪҪhAmh:h&hzthdnhZh h<5hh h"Hjh&UmHnHuh_dh$7h=DhehGhI.h#LC,-4-\-p-...///8/J///000 0^00 141r1112222222 242H2X22222222J333364444.555555555,606n6r6z6ྶheh hYh 5hYhY5hh|h$7jh$7UmHnHuh_dh-'hhI.hZhzthGh/h`hAmh"HA+/2255557777777788z8|8<P>(@ $da$gdc$ & Fda$gdc $da$gd $ & Fda$gd $da$gd#Lz666777778.8v8x8z8|8~8F9H999L:v:::;,;l;;;<<<<<<==T==0>L>N>P>>>>>>???????$@D@@@@A@AAABBlBBBBBBBBBBBCC C C&C(CCCC D DDDEbEEE.FFF~GGGHHHHVII JJJJJJ>LNLPLRLdLMM@MMMMM N¾ԾԾԾԾԺԲ¦®¦hhI.hh]hDh&h&h jh UmHnHuhO,hYhO,5hYhe5hl+hGheh<}hh=A(@@ABBBBBCCHPJJ"K\KKL"L>LPLMdgd $ & Fda$gd$ & Fda$gd] $da$gd $da$gdO,$ & Fda$gdO, $da$gd#L N*N,N\NNNNNNN OOO>OxOOO2PjPrPtPPPPPPPQ\@\f\\\(]h]]]]^*^h^^^^*_f_t``` a(afaaaaabbLcccھʺζ޶ڲh,DhU&Dh&hDahhKPhithSh2 h rh)Zhh\k.hS\hwh jh&UmHnHuFccccccc"d:dxdddd$e^efeeeee fJfNffffffgggggghhh0h6h8hFhJhlhrhhhiii i,i2ijiiijXjjj kkjknkkNllllllmº¶ʲ־¾hSh\k.hKPhi hx1hhghBhythhCsh4b}hS\h jh&UmHnHuhl+h,DFm mLmVmzmmnn n nnnnnnnnnoo@pppppppppppqq r$r^r`rrrsss4ttttttttLu~uuuuu6vrvxvvvvvwBwFwLwww¾辺𾶾쾲𲮲h?hd WhBqh\k.hEShZ&jh&UmHnHuhl+hShm3hKPh h&hhi hghx1hQWDw xJxpxxxxxxxyyNyyy.zTzz@{X{{{{.|}}}}}}}}}}}}N~~~ FPn\6t҂\b,4΄ x̺̺̺̾躶趲h,|hLOht{jhTUmHnHuhL'/hYh\k.5hYhY5hl+h\k.hSh h?hhi hd WDxvx}}}}}b4‡ć+$ & Fda$gdM $da$gdL'/$ & Fda$gd\k. $da$gd: $da$gd)"0܆zćƇև>@ȈT܉މ>z|*+cw%DEI_.nprtڞh}eWh \hTh Qh.0h![h.05h![h![5h)hSh hDhThh*ShBqh[Xjh[XUmHnHuhfhi hTThLOhKP;+,t nVXZtv6ږN$ & F da$gd} $da$gd V$ & Fda$gd V $da$gd Q$ & F da$gd Q $da$gdf$ & F da$gd $da$gd.0tŽގ "L(hjtܒRTXZrtxޕ0268fn֖\ HJĘ4T֙¾ҾҾҶҶh}hTh Vh![h V5h![h![5hTjhTUmHnHuhfh<hh \h.0hh QHN      $da$gdPKY$ & F da$gd![ $da$gdf$ & F da$gd}8j~,.02@^ž&(*RTf (Fԡ./0ŽҹґҕҍҕꕍhMhkh*ShQjh &UmHnHuhQ2jh]"UmHnHuh$h![h![5 h![5h![hPKY5hPKYh![h<hhQhTh \hfjh[XUmHnHu6. $da$gdPKY.2*Vġ0123456789:;<=>?@BIJK $da$gdM $da$gdPKY0>?@AHXYZ[$pr*IJKZ̦-.2E:<>*,NP,̫Ы&NԬ<rĸĸĸĸĸĬĬĬȨȤhgEh_PhwhhpxhMh.(hPKYhJhh*Sh \hdLjhK(UmHnHuhQ2hMjh &UmHnHuh$sh![hM5h![=KLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^YZK/> $da$gdPKY $da$gdM.Ы0@BDFHҷԷ@@@@@@@@@@@@AA $da$gdJm $da$gdPKYrLȮ,.0>HJX,Hְ jIJ 02X4rҵzܶ ηзҷԷ. @x@@@ƾֺ贶 h$s5hOUhgfhts{h![hw5hWUhh_PhSWhJhjhK(UmHnHuh$shpxh*ShgEh.(hwBZa navedene deskripcije i analize koriaten je statisti ki program Statistica 6.1. (Stasoft)  4. REZULTATI  5. RASPRAVA  Nezamislivo je u ortodonciji postavljanje dijagnoze bez raa lambe ortopantomograma. Na takvim rtg snimkama prikazani su istrovemeno zubni nizovi obje eljusti i popratne strukture, uklju ujui pneumatske prostore i temporomandibularne zglobove. Za ortodonta, raa lambom ortopantomograma dobivaju se mnogi podaci o normalnoj i patoloakoj denticiji (83), kao ato su: stadij razvoja denticije broj zuba ( hiperdoncija i hipodoncija) preeruptivna pozicija zuba transpozicija i ektopi na pozicija retinirani zubi folikularne ciste malformacije krune ili korijena aksijalan smjer zuba ankiloza zdravstveno stanje zuba prirodu pojedinih devijacija medijalne linije resorpcija mlije nih zuba odnos prema susjednim zubima Ortopantomogram je danas radioloaka tehnika izbora koja daje pregledan prikaz zuba i eljusti.  Indikacije za primjenu ove rtg tehnike u dje joj dobi dali su Van Waes i Stckli (84): utvrivanje broja, pozicije i stupnja razvoja zubnog zametka, rana dijagnoza poremeaja razvoja zubne gredice, dijagnoza poremeaja razvoja eljusnog zgloba, pregled kod sindroma i sistemskih bolesti, asimetrija lica i eljusti, bolovi i ote enost u podru ju eljusti, parestezije n. mandibularisa, pojaanjenje kod slabog cijeljenja ekstrakcijske rane. U ovome radu, raa lambom ortopantomograma nastojalo se utvrditi u pet razli itih faza razvoja denticije patoloaka stanja koja istu odvajaju od normale. U ovome istra~ivanju analizirano je 1317 ortopantomograma ispitanika sa podru ja Istre. S obzirom na spol, u istra~ivanje je bilo uklju eno viae djevoj ica (N = 694) u odnosu na dje ake (N = 621 ispitanik), no ta razlika nije statisti ki zna ajna. S obzirom na stadij denticije, najviae je ispitanika ( N = 414) bilo obuhvaeno u skupini u kojoj se ispitivala smjena zuba zone odupiranja , a najmanje u prvoj skupini (N = 154) u kojoj se pratilo nicanje prvog trajnog kutnjaka . Prema rezultatima ovoga rada kod gotovo svih ispitanika oba spola prvi trajni kutnjak ni e prije centralnog sjekutia. Na to su u svojim studijama ukazali i brojni drugi autori (85,86). Prvi trajni kutnjaci ni u oko aeste godine . Njihovo nicanje i okluzija od velikog su zna aja za daljnji razvoj okluzije trajne denticije . Znakovi koji ukazuju da okluzija izmeu prvih trajnih kutnjaka nee biti normalna su: usmjerenost okluzalne plohe prvog trajnog kutnjaka prema distoaproksimalnoj plohi drugog mlije nog kutnjaka, izraziti mezijalni pomak drugog mlije nog kutnjaka ili njegov prerani gubitak (87). Naj eae se to dogaa u zbijenim zubnim lukovima.  Nedostatak prostora, smetnje u nicanju te promjene kod stvaranja prostora, mogu prouzro iti smetnje u nicanju primarno normalno postavljenih zuba. U tim slu ajevima, susjedni mlije ni korjenovi bivaju zahvaeni podminirajuom resorpcijom. U opoj populaciji to je prisutno kod 5% mlije nih drugih kutnjaka te puno eae u maksili, nego u mandibuli. Kod ektopi nog nicanja mogu biti resorbirani i korjenovi trajnih zubi (84). U zbijenim zubnim lukovima prvi trajni kutnjak mo~e biti impaktiran od izbo ine distalne plohe mlije nog drugog kutnjaka. Mlije ni e kutnjak biti resorbiran na povraini distalnog korijena, trajni kutnjak e zaglaviti i erupcija e stati. Pokazalo se, meutim, da se spontane korekcije pojavljuju u 50% slu ajeva. Preporu uje se razuman period promatranja prije ekstrakcije mlije nog zuba ili ortodontske terapije (88). Glede smjera nicanja gornjeg prvog trajnog kutnjaka, utvreno je da je u gotovo 99% slu ajeva bio normalan. U ovome istra~ivanju utvreno je da zameci gornjih prvih trajnih kutnjaka kod 0,5% slu ajeva resorbiraju korijen mlije nog kutnjaka, a kod 1% ispitanika pronaeno je da zametak gornjeg prvog trajnog kutnjaka resorbira krunu drugog mlije nog kutnjaka. Osim podminirajue resorpcije od strane prvog trajnog kutnjaka na krunu ili korijen drugog mlije nog kutnjaka, na poremeen smjer nicanja i postav prvog trajnog kutnjaka u zubni luk mogu utjecati karijes aproksimalnih ploha drugog mlije nog kutnjaka ili prerani gubitak tih zuba. Zna ajno je da prvi trajni kutnjak uvijek nikne prije u mandibuli nego u maksili. Prema Moyersu (89) , nicanje prvog gornjeg trajnog kutnjaka prije donjeg , ukazuje da e okluzija biti u klasi II .  Zameci trajnih sjekutia u obje eljusti zbog izrazitih razlika u airinama kruna prema mlije nim prethodnicima te nezavraenog procesa rasta u tom dijelu alveolarnog nastavka, vrlo su esto postavljeni u dva bitna stanja : rotirani  bla~i nesrazmjer prostora ili u atafeti  vei nesrazmjer prostora. eae se to mo~e zamijetiti kod postrani nih sjekutia. U ovome istra~ivanju, gdje se promatrao odnos kruna centralnih sjekutia pred nicanje, utvreno je kod svih ispitanika da su one u obje eljusti ili u kontaktu ili razmaknute. Glede postave postrani nog sjekutia pred nicanje, rezultati ovog istra~ivanja pokazali su da se u 97% slu ajeva u mandibuli i 84% slu ajeva u maksili ovaj zub izvla i iz atafetnog polo~aja. Kod 14% slu ajeva u maksili i 3% u mandibuli taj je zub pred nicanje bio u atafetnoj poziciji. Pred nicanje, normalno je da se zub izvu e iz atafetnog polo~aja, jer samo tako mo~e vraiti pritisak na mlije ni o njak i izazvati poveanje interkanine distance s jedne strane i zatvaranje dijasteme meu centralnim sjekutiima s druge strane (84). Nakon smjene, u mandibuli se mo~e nai lagana kompresija u fronti, tkz. fizioloaka zbijenost koja se kasnije rastom i smjenom u zoni odupiranja mo~e kompenzirati (84). Prema Duterloo (90) podaci dobiveni raa lambom ortopantomograma trebaju se nadopuniti i raa lambom sadrenog modela. Za joa detaljniju analizu mo~emo napraviti okluzalnu rendgensku snimku pod kutom od 60 u odnosu na okluzalnu ravninu. Kod nedostatka prostora u koatanom supstratu u procesu nicanja esto trajni sjekutii uz resorpciju svog prethodnika, resorbiraju i susjedni mlije ni sjekuti.  U maksili je to utvreno kod 0,5% ispitanika, a u mandibuli kod 0,7%. Resorpcija mlije nih o njaka od strane postrani nih sjekutia u nicanju je u estalija. U maksili je utvrena kod 8,5% , a u mandibuli kod 6% ispitanika. U regiji sjekutia maksile utvrena je hipodoncija 11 zuba (0,02%), hiperdoncija 5 zuba (0,01%) i mikrodoncija 3 zuba (0,006%). U mandibuli je nedostajalo 7 sjekutia (0,015%). Utvrene nepravilnosti broja i veli ine zubi za obje eljusti daleko su ni~e od podataka drugih autora koji su se bavili tim anomalijama (84,90). Vrijeme pred po etak i tijekom samog nicanja trajnih sjekutia ( 7. i 8. godina ~ivota ) je od posebnog klini kog zna aja. To je razdoblje kada se mo~e procijeniti raspolo~ivi prostor za trajne sjekutie i zapaziti prvi znaci nastajanja malokluzije  kompresije zubi. Radiografsko ispitivanje mo~e otkriti nenormalnu resorpciju korjenova mlije nih sjekutia, ato je predznak kompresije trajnih sjekutia (7) . Zbijenost zubi, pogotovo onih u frontalnoj regiji, prati veinu malokluzija. Tako je, prema podacima Kocha i sur., kompresija u maksili prisutna kod 20,6% dje aka i 26,3% djevoj ica, a u mandibuli kod 33,0% dje aka i 31,7% djevoj ica. U ovome istra~ivanju utvrena je zbijenost zubi frontalne regije obje eljusti kod 5% ispitanika, zbijenost samo u maksili kod 11%, a samo u mandibuli kod 7% ispitanika. Nesrazmjer utvrenih rezultata i rezultata koje su autori dobili klini kim pregledom, ukazuje da je isti za vrednovanje ovog poremeaja potreban. Usprkos kompenzacijskim mehanizmima, postoje brojne smetnje tijekom smjene sjekutia. Kod gotovo 60% djece nakon normalne smjene zubi, u fronti mandibule prisutna je lagana zbijenost od 0,5  1,5mm.  Ta zbijenost se kroz mezijalne pomake lateralnih zubi i remodelacijske procese na bradi poja ava i kod odraslih dovodi do tkz. tercijarne kompresije (91). Istu pojavu nakon smjene sjekutia u mandibuli uz u inak svih kompenzacija navodi i Stckli (84) kao tkz. fizioloaku zbijenost koja iznosi 1-2 mm, ali se ona tijekom rasta esto kompenzira. Prisutnost centralne dijasteme izmeu centralnih sjekutia, koja je nakon njihova nicanja u maksili fizioloaka pojava, u ovome radu utvrena je kod 19% ispitanika u obje eljusti, kod 40% samo u maksili i kod 5% samo u mandibuli. U obzir su pri tome uzeti svi razmaci izmeu centralnih sjekutia, bez obzira na iznos razmaka. Kod japanske djece incidencija centralne dijasteme nakon nicanja centralnih sjekutia je 70%, ali se ona u 82% slu ajeva spontano zatvara (92). Meuprostori izmeu svih sjekutia u obje eljusti utvreni su kod 10% ispitanika, samo u maksili kod 3% te samo u mandibuli kod 21% ispitanika . Prema Kochu i sur. (88), meuprostori su naeni kod 8,1% dje aka i 4,3% djevoj ica u maksili, te kod 5,1% dje aka i 2,5% djevoj ica u mandibuli. Normalna smjena zubi fronte u obje eljusti, prema varijablama koje su u ovome radu istra~ivane, utvrena je kod 26% ispitanika, odnosno kod njih 8% samo u maksili te kod njih 38% samo u mandibuli. Podaci ukazuju da su mehanizmi kompenzacije razlika mlije nih zuba prema trajnim nasljednicima manje u inkoviti u maksili, meutim, na iste u inak mogu imati razli ite funkcije i parafunkcije koje su u maksili s obzirom na njenu grau u inkovitije.  Zubi mlije ne denticije, pored uloge u procesima ~vakanja, govora, gutanja, osiguravanja prostora za trajne nasljednike, svojim funkcijama potpoma~u normalan razvoj alveolarnih nastavaka . Da bi tu svoju ulogu mogli potpuno obaviti po~eljno je da vrijeme svoga fizioloakog ispadanja do ekaju intaktni ili sanirani . Od svih mlije nih zubi, ipak je uloga mlije nog o njaka i oba mlije na kutnjaka zna ajnija u fazama rasta od mlije nih sjekutia . Epidemioloake studije, provedene od strane brojnih ispitiva a: `tern i sur. (93), Jelinek i Raji (51) , Raji i sur. (94) , Gandini i sur . (95) , Trombelli i sur. (96), ukazuju da je stanje mlije nih zuba vrlo slabo . Prema rezultatima ovoga rada, zdravstveno stanje mlije nih zubi zone odupiranja je vrlo loae. U maksili je 39% pregledanih zubi bilo zahvaeno karijesom, a 18% ih je bilo ekstrahirano. U mandibuli je 37% mlije nih o njaka te prvih i drugih mlije nih kutnjaka bilo kariozno, a 22% je bilo ekstrahirano. Kao ekstrahirani smatrali su se svi oni gdje je izmeu okluzalne plohe trajnog nasljednika i oralne sluznice postojala koatana lamela. Sume airina kruna mlije nih zubi zone odupiranja u obje eljusti vee su od istih kod zuba nasljednika.. Naj eae za smjeataj trajnog o njaka te prvog i drugog pretkutnjaka u koatanom supstratu ima dovoljno mjesta. Glede ocjene prostora u lateralnim dijelovima zubnih lukova, ortopantomogram pru~a dosta informacija, ali iste trebaju biti nadopunjene podacima sa sadrenih odljeva i komparirane sa tabli nim standardima za pojedinu dimenziju (90).  U gornjoj eljusti, obostrano, krune trajnog o njaka te prvog i drugog pretkutnjaka, naj eae su bile prekrivene krunom susjednog zuba (55%), u 7% slu ajeva one su bile razmaknute, dok su u 38% slu ajeva bile u kontaktu. U mandibuli je situacija glede odnosa kruna trajnog o njaka, prvog i drugog pretkutnjaka prema susjednom zubu puno povoljnija. Dijelom radi viaka prostora unutar koatanog supstrata u kojem su krune polo~ene, a dijelom i zbog same tehnike ortopantomografije. Samo u 1% slu aja krune o njaka i pretkutnjaka su bile prekrivene krunom susjednog zuba, u 30% su bile u kontaktu, a u ak 69% slu ajeva krune su bile razmaknute. Spojem okluzalne plohe prvog trajnog kutnjaka i incizalnog brida trajnog postrani nog sjekutia, dobivene su linije u etiri segmenta prema kojima se promatrala du~inska os zuba. Pomou tih linija odreivao se smjer nicanja o njaka i pretkutnjaka. U maksili, kod 54% o njaka te prvih i drugih pretkutnjaka, smjer je bio mezijalan, kod 27% normalan (okomit na zadanu liniju), kod 8% distalan, a 11% distopi an. Kod o njaka i prvih pretkutnjaka prevladavao je mezijalan, a kod drugih pretkutnjaka normalan smjer. O ekivano je da e distopi no polo~enih o njaka biti viae nego distopi nih pretkutnjaka, meutim, nalazi su bili opre ni. U donjoj eljusti prevladavao je normalan smjer nicanja o njaka i pretkutnjaka (47%),a slijedili su ga mezijalan (31%), distalan (16%) i distopi an smjer(6%). Glede eljusti, u maksili je bio zna ajno u estaliji mezijalni tip nicanja, a u mandibuli normalan tip nicanja. Prema tvrdnjama mnogih autora (1,46, 97, 98), prerane ekstrakcije utje u na ubrzanu erupciju zuba nasljednika.  Schachter (99), Lauterstein (100), Karwetzky (101) i Taatz (102) smatraju da i patoloaki procesi zubne pulpe mlije nih zubi imaju utjecaja na vrijeme erupcije zuba nasljednika. U ovome radu, kao prijevremeno nicanje smatrano je ono kada je zub niknuo, a nije mineralizirana korijena zuba. U maksili ono je utvreno kod 10%, a u mandibuli kod 4% ispitanika. Kako su karijes i ekstrakcije bili u estaliji na mlije nim kutnjacima u odnosu na mlije ne o njake, tako su i prerane erupcije pretkutnjaka pronaene eae nego prerane erupcije o njaka. Legovi (1) je pronaaao da kod slu ajeva sa preranim gubitkom mlije nog zuba, do ubrzane erupcije dolazi u 37,7% slu ajeva u maksili i 37,2% u mandibuli. Prema istom autoru prerane ekstrakcije mlije nih prethodnika u 21,4% slu aja dovode i do ubrzane mineralizacije nasljednika. Ankiloza je proces koji nastaje u reparacijskoj fazi resorpcije, a vezan je za srastanje cementa i dentina s alveolarnom kosti uz neposredan gubitak periodontnog prostora. Prekid kontinuiteta periodontne membrane vidljiv je na rendgenogramu, ali tek kod opse~nijih nalaza ankiloze. Ankiloza je prisutnija u mandibuli, gdje dominiraju drugi mlije ni kutnjaci (103). Kod odlu ivanja o prisutnosti ankiloze mlije nih kutnjaka, vodila se briga o sljedeem: zub je ispod ravnine susjednih zuba i ne prati se sjena periodontne pukotine. Prema Kochu i sur. (88) dijagnozu ankiloze je teako provjeriti radioloaki, ali ju je lagano postaviti perkusijskim testom i klini kom slikom.  Infraokluzija mlije nih kutnjaka mo~e se pronai kod djece od 3-4 godine, ali je puno eaa u 10. godini ~ivota. Anomalija se onda pojavljuje kod oko 10% djece (88). U ovome istra~ivanju ankiloza je utvrena kod 2% ispitanika u maksili te kod 16% ispitanika u mandibuli. Zbog neujedna enih odnosa airina kruna mlije nih o njaka i kutnjaka prema trajnim nasljednicima, a uz injenicu da je ukupna airina svih mlije nih zuba vea, od posebnog je zna aja i redoslijed nicanja pojedinog zuba. Haralabakis (86) redoslijedu nicanja trajnih zuba pridaje poseban zna aj. Prema tom autoru najpovoljniji redoslijed nicanja u maksili je 6, 1, 2, 4, 5, 3, 7, a u mandibuli 6, 1, 2, 3, 4, 5, 7. Ovakav redoslijed nicanja omoguava najvei postotak nastanka normalne okluzije  u 90% slu ajeva ovaj redoslijed mogu poremetiti brojni imbenici: parcijalan ili totalan gubitak mlije nog zuba (karijes, ekstrakcija), ankiloza mlije nog zuba, prolongirana retencija mlije nog zuba, kasno nicanje trajnih zuba (86). Istog su mialjenja Lo i Moyers (85), koji utvruju da je najnepovoljnije kad drugi trajni kutnjak u maksili ni e prije pretkutnjaka i o njaka, a u mandibuli kad o njak ni e poslije pretkutnjaka ili ako drugi kutnjak ni e prije o njaka i pretkutnjaka. Prou avajui intervale nicanja o njaka, prvog i drugog pretkutnjaka te drugog kutnjaka, Legovi (1) je utvrdio da su oni kod oba spola i u obje eljusti veliki  kretali su se od 7,5  13 godina.  Autor je ustanovio da su vremenski intervali izmeu nicanja pojedinog zuba u maksili nepovoljniji za dje ake, kod kojih se iz istih razloga o ekuje vei broj problema smjeataja o njaka u zubni luk, nego kod djevoj ica. U mandibuli su isti nepovoljniji za djevoj ice, te se kod njih mogu o ekivati u estalije distopije i retencije drugog pretkutnjaka u odnosu na dje ake (1). U ovome radu su utvreni sljedei redoslijedi nicanja: 3, 4, 5 kao zna ajno u estaliji naspram ostalih, u gornjem desnom kvadrantu 4, 5, 3, gornjem lijevom 4, 3, 5, a u oba donja 4, 5, 3. Analizirajui u estalost prijevremenog nicanja drugog trajnog kutnjaka naspram drugog pretkutnjaka, u ovome radu je utvreno da u sva etiri segmenta drugi pretkutnjak zna ajno u estalije ni e prije drugog kutnjaka. U samo 4% slu aja u oba segmenta maksile i 6% u oba segmenta mandibule, drugi trajni kutnjak ni e prije drugog pretkutnjaka. Gornji trajni o njak ima u odnosu na ostale zube mo~da najkompliciraniji put nicanja od mjesta stvaranja do postava u zubni luk. Po inje se stvarati ispod orbite, a u fazi spuatanja mora ispravljati svoj krivi smjer nicanja. Veliki broj autora se bavio problemom mijenjanja nagiba o njaka tijekom nicanja (104). Na tom putu od posebnog je zna aja odnos krune trajnog o njaka prema korijenu trajnog postrani nog sjekutia (105, 106). U ovome radu, analizirane su za o njake u maksili razlike u vertikalnoj poziciji i meziodistalnoj inklinaciji prema liniji incizalni brid postrani nog sjekutia -okluzalna ploha prvog trajnog kutnjaka.  Utvreno je da je zna ajno naju estalija bila kombinacija gdje su obje pozicije donjih o njaka bile iste, dok su se u maksili one razlikovale. To potvruju brojne studije koje navodi `iljeg (100). U svom je radu raa lanila samo meziodistalnu inklinaciju gornjih o njaka od 10 ili viae prema referentnoj liniji. Utvrdila je da kod 8,33% ispitanika postoje takva odstupanja (100). Hotz (107) je predlagao termin kasni postav za regularne trajne zube koji su u odnosu na razvojni stadij, zaostajali u razvoju  mineralizaciji dvije do tri godine. Schulze (108) je utvrdio etioloaki geneti ku povezanost izmeu hipodoncije pretkutnjaka i njihove kasne mineralizacije. Na osnovu studije blizanaca, utvrdio je da je zakaanjela mineralizacija drugih pretkutnjaka najmanji u inak gena zadu~enog za hipodonciju. Zakaanjelu mineralizaciju pretkutnjaka smatrao je mikrosimptomom hipodoncije. Kahl i sur. (109) su raa lambom 993 ortopantomograma utvrdili da je u estalost zakaanjele mineralizacije pretkutnjaka ista kod oba spola, eaa je u maksili, nego u mandibuli, a naj eae je utvrena za gornje druge pretkutnjake kod djevoj ica u iznosu 8,7%. Zakaanjela mineralizacija drugih pretkutnjaka utvrena je kod 6,6%, a prvih pretkutnjaka kod 7,1% slu ajeva. Prosje no je kod 5-9% pacijenata utvrena zakaanjela mineralizacija pretkutnjaka (109). U ovome radu ispitana je samo zakaanjela mineralizacija drugih pretkutnjaka. Ona je utvrena kod 1% ispitanika u maksili i kod 3% u mandibuli. Ovi podaci su u odnosu na podatke koje su utvrdili Kohl i sur. , mnogo ni~i. U ovome radu utvren je i nizak postotak hipodoncije drugih pretkutnjaka. Samo je 9 donjih pretkutnjaka nedostajalo u maksili i 26 u mandibuli.  Vrednovanjem svih patoloakih varijabli promatranih tijekom smjene zubi zone odupiranja, utvreno je da je samo 0,5% ispitanika u tom stadiju bilo bez istih. Kod 86,2% ispitanika poremeaji su utvreni samo u maksili, kod 2,9% samo u mandibuli, a kod 10,4% u obje eljusti. Prvi trajni kutnjaci su najvei i najja i kutnjaci, ne samo zato ato su im korjenovi adekvatno razvijeni, ve i zato ato su na najsna~nijem dijelu eljusti. Angle (110) ih je nazvao klju evima okluzije i prema njihovoj interkuspidaciji podijelio malokluzije u tri klase. Svojom pravilnom interkuspidacijom u neprekinutom zubnom nizu osiguravaju pravilnu smjenu zuba. Pored svoje velike va~nosti u okluziji, prvi trajni kutnjaci su zubi koji su meu trajnima najprije i naj eae zahvaeni karijesom (111). U ovome istra~ivanju utvreno je da je od svih prvih trajnih kutnjaka, 14,8% bilo intaktno, 56% sanirano, 9,9% kariozno, 4,4% ekstrahiranih, ali uz o uvan prostor, dok je kod 5,8% nakon ekstrakcije doalo do zatvaranja prostora. Glede eljusti, neato loaije je bilo zdravstveno stanje prvih trajnih kutnjaka u mandibuli. Boljom edukacijom djece i roditelja te veim brojem stomatoloakih ordinacija, briga o oralnom zdravlju je danas znatno bolja, nego ato je bila prije 20- ak godina. Maliaa (112) je provela studiju u Istri glede zdravstvenog stanja prvog trajnog kutnjaka. Ona je usporeivala niz parametara oralnog zdravlja ispitanika iz 1978. godine sa ispitanicima koji su pregledani 2004. godine. Intaktnih prvih trajnih kutnjaka 1978. godine je bilo: kod sedmogodianjaka 14,7% manje , a karioznih za 23,6% viae; kod osmogodianjaka intaktnih manje 37%, karioznih viae za 38,6%; kod devetogodianjaka intaktnih manje za 54,9%, karioznih viae za 45,1%; kod desetogodianjaka intaktnih manje za 56,5 %, karioznih viae za 48,9 % ; kod jedanaestgodianjaka intaktnih manje za 41,4%; kod dvanaestogodianjaka intaktnih manje za 51%, a karioznih viae za 50,9%; u odnosu na djecu iste dobi pregledane 2004. godine. Umnjak ima veliki interval unutar kojeg mo~e zapo eti njegov razvoj, tako da se o hipodonciji tog zuba mo~e govoriti tek nakon 14. godine. Prvi vidljivi rendgenski znak formiranja umnjaka mo~e se zapaziti od 7. do 14. godine (113). Podataka o u estalosti hipodoncije umnjaka ima mnogo. Navodi ih i Van ura (114) u svojoj disertaciji. Ona je hipodonciju umnjaka kod ispitanika u Istri pronaala u 19,8% slu ajeva. Glede eljusti, prema njenim rezultatima, hipodoncija je bila izra~enija u maksili (51,47%; 39,06%) , a glede spola neznatno prisutnija kod dje aka (49,19%; 41,35%). Glede spola, Richardson, Sonnabend i Dermant, koje u svom radu citira Van ura, nalaze u estaliju hipodonciju umnjaka kod djevoj ica. U ovom radu utvreno je 4% hipodoncije umnjaka u maksili i 6% u mandibuli, dok meu eljusne razlike nisu utvrene. Erupcija umnjaka zauzima posebno mjesto u kronologiji nicanja zuba . To je zub s najairim rasponom godina po etka nicanja i najviae teorija o imbenicima koji na to utje u. Naj eae spominjani imbenici koji utje u na nicanje umnjaka su: tip skeletalnog rasta, smjer nicanja, ekstrakcije, konfiguracija korjenova i maturacija zuba te povezanost s opim tjelesnim rastom i spolnim sazrijevanjem. Za erupciju umnjaka od velikog je zna aja njegova pozicija u kosti i usmjerenost zametka (115), u svakom slu aju, vei i eai problemi javljaju se kod erupcije donjeg umnjaka.  Prema Matsu, kojeg citira Daito (115), donji umnjak mo~e imati pet smjerova nicanja: vertikalni, mezijalni, horizontalni, distalni i bukalni ili lingvalni . U ovome radu polo~aj umnjaka i njegov odnos prema drugom trajnom kutnjaku razmatrao se u obje eljusti kroz tri mogunosti: normalan odnos , zameci su razmaknuti , kruna umnjaka usmjerena je prema korijenu drugog trajnog kutnjaka. U maksili naj eae (61%) je polo~aj umnjaka glede drugog trajnog kutnjaka bio normalan  zametak umnjaka se razvijao uz korijen drugog trajnog kutnjaka. Kod 30% slu ajeva zameci umnjaka i drugog trajnog kutnjaka u maksili su bili razmaknuti, dok je u 9% slu ajeva kruna umnjaka bila usmjerena prema korijenu drugog kutnjaka. U mandibuli je naj eae (63%) kruna umnjaka bila usmjerena prema korijenu drugog trajnog kutnjaka, u 25% slu ajeva odnos ta dva zuba je bio normalan, a u 12% slu ajeva zameci su bili razmaknuti. Varijable koje su ukazivale na poremeaj u segmentu drugog i treeg trajnog kutnjaka u ovom radu utvrene su kod 8,3% ispitanika obje eljusti, samo u maksili kod njih 27,1%, te samo u mandibuli kod 62,9% ispitanika. Kod 8,3% ispitanika nisu utvrene varijable koje su ukazivale na patoloaki razvoj. Ovo istra~ivanje potvrda je sli nim studijama koje ukazuju da je raa lamba ortopantomograma dobar pokazatelj patoloakih promjena vezanih za razvoj denticije.  6. ZAKLJU CI  Prema podacima dobivenim ovim istra~ivanjem, a prikazanim u tablicama i slikama, mogue je zaklju iti sljedee: 1. Kod gotovo svih ispitanika potvreno je eae nicanje prvog trajnog kutnjaka prije centralnog trajnog sjekutia u obje eljusti. 2. U 99% slu ajeva nicanje prvog trajnog kutnjaka je bilo normalno. Kod 0,5% slu ajeva zametak gornjeg prvog trajnog kutnjaka resorbirao je korijen mlije nog kutnjaka, a kod 1% ispitanika zametak gornjeg prvog trajnog kutnjaka resorbira krunu drugog mlije nog kutnjaka. 3. Kod svih ispitanika krune centralnih sjekutia su pred nicanje bile ili u kontaktu ili razmaknute. 4. Glede postave postrani nog sjekutia pred nicanje, u 97% slu ajeva u mandibuli i 84% u maksili, zub se pomakao iz atafetnog polo~aja. Kod 14% slu ajeva u maksili i 3% u mandibuli taj zub je pred nicanje bio u atafetnoj poziciji. 5. U maksili je utvrena resorpcija susjednog mlije nog zuba kod 0,5% ispitanika, a u mandibuli kod 0,7 %. U estalija resorpcija mlije nih o njaka od strane postrani nih sjekutia u nicanju, u maksili je utvrena kod 8,5%, a u mandibuli kod 6% ispitanika. 6. U segmentu sjekutia maksile utvrena je hipodoncija 11 zuba (0,02%), hiperdoncija 5 zuba (0,01%) i mikrodoncija 3 zuba (0,006%). U mandibuli je nedostajalo 7 sjekutia (0,015%). 7. Utvrena je zbijenost zuba frontalne regije u obje eljusti kod 5% ispitanika. Zbijenost samo u maksili zapa~ena je kod 11% ispitanika, a samo u mandibuli kod 21% ispitanika. 8. Prisutnost centralne dijasteme utvrena je kod 19% ispitanika u obje eljusti, kod 40% ispitanika samo u maksili i kod 5% samo u mandibuli. 9. Meuprostori izmeu svih sjekutia u obje eljusti utvreni su kod 10% ispitanika, samo u maksili kod 3% te samo u mandibuli kod 21% ispitanika. 10. Prema varijablama koje su u ovome radu istra~ivane, normalna smjena zubi fronte u obje eljusti utvrena je kod 26% ispitanika, odnosno kod njih 8% samo u maksili te kod njih 38% samo u mandibuli. 11. Prema rezultatima ovoga rada, zdravstveno stanje mlije nih zubi zone odupiranja je loae. U maksili je 39% pregledanih zubi bilo zahvaeno karijesom, a 18% je bilo ekstrahirano. U mandibuli je 37% mlije nih zubi zone odupiranja bilo kariozno, a 22% bilo je ekstrahirano. 12. Obzirom na polo~aj zametaka u koatanom supstratu,u gornjoj eljusti, obostrano, u 55% slu ajeva su zameci o njaka, prvog i drugog pretkutnjaka bili prekriveni susjednim zametkom, u 7% slu ajeva zameci su bili razmaknuti, dok su u 38% slu ajeva bili u kontaktu. U mandibuli je utvrena povoljnija situacija glede odnosa zametaka, samo u 1% slu aja krune o njaka i pretkutnjaka su se prekrivale, u 30% slu ajeva su bile u kontaktu, a ak u 69% su bile razmaknute. 13. Glede smjera nicanja kod o njaka i pretkutnjaka u maksili, zna ajno u estaliji je bio mezijalan tip nicanja (54%), dok je u mandibuli bio normalan (47%). 14. Prijevremeno nicanje o njaka te prvog i drugog pretkutnjaka utvreno je kod 10% ispitanika u maksili, a u mandibuli kod 4% ispitanika. 15. U ovome radu utvrena je ankiloza zuba kod 2% ispitanika u maksili te kod 16% ispitanika u mandibuli. 16. U ovome radu kao zna ajno u estaliji od ostalih, utvreni su sljedei redoslijedi nicanja o njaka, prvog i drugog pretkutnjaka: u gornjem desnom kvadrantu 4,5,3; u gornjem lijevom 4,3,5 ; a u oba donja 4,5,3. 17. Analizom vertikalne i meziodistalne pozicije lijevog i desnog o njaka, utvreno je da je zna ajno u estalija bila kombinacija gdje su obje pozicije donjih o njaka bile iste, dok su se u maksili one razlikovale. 18. Zakaanjela mineralizacija drugog pretkutnjaka utvrena je kod 1% ispitanika u maksili i 3% njih u mandibuli. 19. U maksili je utvreno 9 hipodoncija drugih pretkutnjaka, a u mandibuli 26. 20. Vrednovanjem svih patoloakih varijabli promatranih tijekom smjene zuba zone odupiranja, samo kod 0,5% ispitanika smjena je bila normalna. Kod 86,2% ispitanika poremeaji su utvreni samo u maksili, kod 29% samo u mandibuli, a kod 10,4% u obje eljusti. 21. Glede zdravstvenog stanja prvog trajnog kutnjaka, 14,8% je bilo intaktno, 56,3% sanirano, 9,9% kariozno, 4,4% bilo je ekstrahiranih, ali uz o uvan prostor, dok je kod 5,8% nakon ekstrakcije doalo do zatvaranja prostora. 22. U ovome radu je utvreno da u sva etiri segmenta drugi pretkutnjak zna ajno u estalije ni e prije drugog trajnog kutnjaka. 23. Utvreno je 8 hipodoncija umnjaka u maksili i 9 u mandibuli. 24. Ispitivanjem polo~aja umnjaka i njegovog odnosa prema drugom trajnom kutnjaku, u maksili je utvreno da je u 61% slu ajeva bio normalan, kod 30% slu ajeva zameci su bili razmaknuti, dok je u 9% slu ajeva kruna umnjaka bila usmjerena prema korijenu drugog trajnog kutnjaka. 25. U mandibuli je naj eae (63%) kruna umnjaka bila usmjerena prema korijenu drugog trajnog kutnjaka , u 25% slu ajeva odnos je bio normalan, a u 12% slu ajeva zameci su bili razmaknuti. 26. Varijable koje su ukazivale na patoloaki razvoj u segmentu drugog i treeg trajnog kutnjaka nisu utvrene samo kod 1,7% ispitanika. Poremeaj je utvren kod 8,3% ispitanika u obje eljusti, samo u mandibuli kod 62,9% ispitanika te samo u maksili kod 27,1%.  7. SA}ETAK  Ovim radom se ~eljelo ukazati na va~nost raa lambe ortopantomograma u postavljanju dijagnoze i planiranju terapije kod svakog ortodontskog pacijenta. Svrha ovoga istra~ivanja je bila radiografska raa lamba patoloakih promjena u fazi mjeaovite denticije. Utvrivali su se uzroci i u estalost normalne i patoloake smjene zubi u segmentu sjekutia, segmentu o njaka, prvog i drugog pretkutnjaka te segmentu kutnjaka. Istra~ivanje je provedeno na 1317 ortopantomograma ispitanika sa podru ja Istre kod kojih je ortodontska terapija zavraena. U cilju valoriziranja podataka o razvoju denticije, s obzirom na ritam smjene zubi i segmente zubnog luka, ortopantomograme se grupiralo u pet skupina. Prema varijablama koje su u ovom radu istra~ivane, normalna smjena zubi fronte u obje eljusti utvrena je kod 26% ispitanika, odnosno kod 8% samo u maksili te kod 38% samo u mandibuli. Vrednovanjem svih patoloakih varijabli promatranih tijekom smjene zubi zone odupiranja, samo kod 0,5% ispitanika smjena je bila normalna. Kod 86,2% ispitanika poremeaji su utvreni samo u maksili, kod 29% samo u mandibuli, a kod 10,4% u obje eljusti. Samo kod 1,7% ispitanika nisu utvrene varijable koje su ukazivale na patoloaki razvoj u segmentu drugog i treeg trajnog kutnjaka.  8. SUMMARY  Diagnosis of the pathological changes in the mixed dentition The aim of this work was to emphasise the importance of establishing the correct diagnosis and decide on therapy planning using panoramic radiograph analysis for each orthodontic patient. The focus of this research was on the detection of pathological processes in mixed dentition. Normal and pathological dentition exchange was detected and the causes identified divided into regions of incizors, canines, first and second premolars and molars. The research was conducted on 1317 panoramic radiographs of patients from the region of Istria who had previously completed the therapy. The panoramic radiographs were grouped into five groups, according to teeth exchange rhythm, and dental arch segments in order to evaluate the data on dentition development. According to the examined variables the normal teeth exchange in the frontal region was present in both dental arches in 26%, 8 % only in maxilla and 38% only in mandible. Evaluation of all pathological variables examined during the teeth exchange in the support region shows that only 0,5% of examinees had normal exchange. At 86,2% examinees exchange abnormalities were present only in the maxilla, 29% only at the mandible and 10,4% in both dental arches. Only in 1,7% of the examined panoramic radiographs no abnormalities of the examined variables were detected in the region of second and third molars.  9. LITERATURA Legovi M. Vrednovanje morfoloako  rendgenoloakih nalaza u mjeaovitoj denticiji s posebnim osvrtom na prerani gubitak zubi i njihove posljedice [Disertacija]. Zagreb: Stomatoloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu; 1980. Nolla C. The development of the permanent teeth. Journal of Dentistry for children. 1960; 27: 254. Moorrees CFA, Fanning LA, Kron AM, Leberet L. The timing of orthodontic treatment in relation to tooth formation. Eur Orthod Soc Trans. 1962; :87 Lapter V, Mureti }, Veber D, Perca  H, `krinjari I. Identifikacija dentalne dobi kod blizanaca. Acta Stomatol Croat. 1984; 18:81-9. Moyers RE. Handbook of orthodontics. 4th ed. Chicago: Yearbook Medical Pub; 1988. Finn SB. Clinical pedodontics. Philadelphia  London  Toronto: WB Saunders Company; 1974. Lapter V. i sur. Ortodoncija. Medicinska knjiga. Beograd i Zagreb, 1988. Kepp U. Eine Langschnittuntersuchung ber die Witerentwicklung regelrechter und dysgnater Milchgebiss bis zum Stadium des Wechselgebisses im Alter von 8. bis 10. Jahren .[Disertacija]. Halle; 1969. Rehagel K. Vergleichende Reihenuntersuchung des Gebisszustandes von Kinder im Alter von 5. bis 6. und 8. bis 10. Jahren. [Disertacija]. Halle; 1969. Raji A. Prilog poznavanju kronologije nicanja zubi predakolske i akolske djece grada Zagreba [Disertacija]. Zagreb: Stomatoloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu; 1986. Koch G, Poulsen S. Pediatric dentistry. Copenhagen; Munksgaard, 2001; 321-49.  Ngan P, Alkire RG, Fields H. Jr. Managment of space problems in the primary and mixed dentitions. J am Dent Assoc. 1999 Sep; 130(9):1330-9. Fox J. Natural history of the teeth. London; 1803. Angle EH. Die Oklusionsanomalien der Zhne. 2. Aufl. Meusser, Berlin; 1913. Ardvisson E. Ager den S.K. symmetriska extraktion av 6-ars molaren nagot berattigade? Svensk Tandlakare Tidskript. 1926; 19:49. Brodtbeck A. Klinische Eifahrungen bezuglich der Sechsjahrmolaren Schweiz. VFHZ. 1921; 3:242. Salzman JA. Practice of maloclusion. Philadelphia and Montreal: E. Lippincott; 1966. Villard P. Symmetrical and asymmetrical extraction 6-year old molars as cause of irreversibile damage. Rev Belge Stom. 1953; 50:180-6. Zielinski W. ber die Einstellung der ersten bleibenden Molaren hinter dem Milchgebiss. Dtsch Mschr Zahnheilk. 1910; 6:465. Schwarz AM. Die Einstellung der Sechsjahrmolaren hinter dem Milchgebiss. Zschr Fstomat. 1967; 25:401. Korkhaus G. Handbuch der Zahnheilkunde. 4th ed. Bergman, Verlag, Mnchen: J.F; 1939. Markovi M. Bioloaka priroda ortodoncije. Beograd: Ortodontska sekcija Srbije; 1976. Baume LJ. Beitrag zur Frage der Fruhbehandlung in der Orthodontie. Schweiz Mschr Zahnheilk. 1947; 3:183. Baker CR. Time for corrective ortodontic treatment. Inz J Ortho. 1937; 23:328 Izard G. Orthodontie. Paris: Masson; 1950. Morreess CFA, Chada JM. Crown diameters of coressponding tooth groups in deciduous and permanent dentition. J dnet Res. 1962; 4:466. Hotz R. Ortodontic in der tglichen Praxis. Bern, Stuttgart, Wien: Hans Huber Verlag; 1970. Stckli PW, Hotz R. Zahnmedizin bei Kindern und Jugendlichen. Stuttgart: Georg Thieme Verlag; 1976. Wetzel G. Anatomie fr Zahnrtzte. Forscher-Verlag, Jana; 1914. Black GV. Descriptive anatomy of the human teeth. 5th ed. Philadelphia: SS White Dental; 1902. Baume LJ. Developmental and diagnostic aspects of the primary dentition. Int Dent J. 1959; 9:349. Andressen V. ber das Sog. Norwegische System der Funktionis Kieferorthopdie. Dtsch Zahnrtzl Wschr. 1936; 35:11. Kantorowicz A. The self-Correction of Orthodontic Anomalies. Internat J Orthodon. 1927; 13:128. Schwarz AM. Lehrgang der Gebissregelung. Berlin-Wien: Verlag Urban und Schwarzenberg; 1944. Rebel H. Konservierende Zahneilkunde. 3 rd ed. Mnchen: Carl Hauser Verlag; 1950. Graber TM. Orthodontics  Principles and Practice. W.B. Saunders Co. Philadelphia  London  Toronto; 1972. `krinjari I. Orofacijalna genetika. Zagreb: `kolska knjiga; 2006. Stewart RE, Poole AE. The orofacial structures and association with congenital abnormalities. Pediatr Clin North Am. 1982; 29:547-584. Tay WM. Natal canine and molar in an infant. Oral Surg. 1970; 29:598-602. Massler M, Savara BS. Natal and Neonatal teeth: a review of twenty  four cases reported in the literature. J Pediatr March 1950; 36:349-59. Chow MH. Natal and Neonatal teeth. J Am Dent Assoc February 1980; 100: 215-6 Harris DJ, Aschcraft KW, Beatty EC, Holder TM, Leonidas. Natal teeth, patenet ductus arteriosus and intestinal pseudo-obstruction: A letal syndrome in the newborn. Clin Genet. 1976; 9: 479-482. Rehak F. Qyerekfogaseat es fogszabalyozas. Egeszseggy, Kiadalo, Budapest; 1954. Eismann D. Die vorzeitigen Milchzahnverlustes, Zahnrtzte Kalendar der DDR. Veb Verlag und Gesundheit. Berlin; 1963; 338. Hensel S. Nachuntersuchung ber vorzeitigen Milchzahnverlust im Bereich der Sttzzone. Zahnrtzl. Welt Reform. 1966; 10:364. Adler P. Die Milchzahnextraction im Schulalter. Zahnrtzl Prax. 1955. 6:6. Beerendonk H. Sind Lckenhalter Heute noch notwendig? Dtsch. Zahnrtzl Z. 1959; 15:682. Bruszt P. Die Rolle der frhzeitigen Extraction von Milchmolaren bei der Entstehung von Gebissanomalien. Forsch Kieferorthop. 1963; 24:116.  Eschler J. Die gesteuerte Milchzahnextraction in Kombination mit kieferorthopdischer Behandlungzweck Erhaltung bleibender Zhne. Zahnrtzl Welt. 1953; 8:176. Schwarz AM. Folgen von Zahnverlust in der Gebissentwicklung. Forschr Kieferorthop. 1958; 19:97. Jelinek E, Raji Z. Lokalizacija karijesa na mlije nim zubima zagreba ke djece. ASCRO. 1971; 6:74. Antoli I. Pomen in vloga ortodontske slu~be v Sloveniji. Zobozdr vest. 1966; 11:107. Legovi M. Doprinos etiologiji distopije o njaka kao posljedice preranog gubitka zubi [magistarski rad]. Zagreb: Stomatoloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu; 1976. Hintze H, Wenzel A. Accuracy of clinical diagnosis for the detection of dentoalveolar anomalies with panoramic radiography as validating criterion. Journal of Dentistry for Children; Vol 57; 1990. Camm JH, Schuler JL. Premature eruption of the premolars. Journal of Dentistry for Children; Vol 57; 1990. Breakspear EK. Sequeale of early loss of deciduous molars. Dent Pract. 1961; 11:233. Richardson ME. The relationship between the relative amount of space present and degree of space closure susequent to the extraction of a deciduous molar. Dent Pract. 1965; 16:111. Rakosi TH. Extraction in Milchgebiss. Forschr Kieferorthop. 1968; 29:15. Dixon GH, Stewart RE. Genetic aspects of anomalous tooth development. In: Stewart RE, Prescott GH (eds): Oral facial genetics. St. Louis: The C.V. Mosby Co.; 1976 p. 124-150 Jorgenson RJ. Clinicians view of hypodontia. J Am Dent Assoc. 1980; 101:283-286. McKusick VA. Mendelian inheritance in man. A catalog of human genes and genetic disorders. 11th ed. Baltimore: The Johns Hopkins University Press; 1944. Hall RK. Pediatric orofacial medicine and pathology. London: Chapman & Hall Medical; 1994. Stewart RE. The dentition and anomalies of tooth size, form, structure and eruption. In: Stewart RE, Barber TK, Troutman KC, Wei SHY (eds). Pediatric Dentistry. Scientific Foundations and Clinical Practice. St. Louis: The C.V. Mosby Co.; 1982. p. 87-110. Garn SM, Lewis AB, Kerewsky RS. X  linked inheritance of tooth size . J Dent Res. 1965; 4:439-441. Potter RHY. The genetics of tooth size. In: Stewart RE, Prescott GH (eds). Oral facial genetics. St. Louis: The C.V. Mosby Co.; 1976. p. 105-123. Graber LW. Congenital absence of teeth: a review with emphasis on inheritance patterns. J Am Dent Assoc. 1978; 96:266-275. Viskovi R, Juriai A, Cmelnik N. Hipodoncija  prevalencija i varijacije u ortodontskih pacijenata. Acta Stomatol Croat. 1988; 22:23-31. Brook AH. A unifing etiological explanation for anomalies of human tooth number and size. Archs oral Biol. 1984; 29:373-378.  Lavelle CLB, Ashton EH, Flynn RM. Cusp pattern, tooth size and third molar agenesis in the human mandibular dentition. Archs Oral Biol. 1970; 15:227-237. Butler PM. Studies of the mammalian dentition. Differentiation of the post  canine dentition. Pro Zool Soc Lond B. 1939; 109:1-36. Dahlberg AA. Changing dentition of man. J Am Dent Assoc. 1945; 32:676-690. `krinjari I, Barac V. Anomalije mlije nih zuba i stanje trajne denticije. Acta stomatol Croat. 1991; 25:151-156. Seow WK, Lai PY. Association of taurodontism with hypodontia: a controled study. Pediatr Dent . 1989; 11:214-219. Symons AL, Stritzel F, Stamation J. Anomalies associated with hpodontia of the permanent lateral incisor and second premolar. J Clin Pediat Dent. 1993; 17:109-111. Burzynski NJ, Escobar VH. Classification and genetics of numeric anomalies of dentition. Birth Defects: Original Article Series, Vol 19. 1983; 95-106 Kopp WK. A hereditary congenitally missing maxillary central incisor. Oral Surg. 1967; 24:367. Holm A, Lundberg L. Hypodontia of both primary and permanent central upper incisor: description of case. Odontol Revy. 1972; 23:429-435. Sedano HO, Gorlin RJ. Familial occurrence of mesiodens. Oral Surg. 1969; 27:360-362.  Stewart RE, Witkop CJ Jr., Bixler D. The dentition. In: Stewart RE, Barber TK, Troutman KC, Wei SHY (eds): Pediatric Dentistry. Scientific Foundations and Clinical Practice. St. Louis: The C.V. Mosby Co., 1982. p. 87-134. Schafer WG, Hine MK, Levy BM. A handbook of oral pathology. 3rd ed. Philadelphia: W.B. Saunders Co.; 1974. Dugmore CR. Bilateral macrodontia of mandibular second premolars: a case reprt. Int J Pediatr Dent. 2001; 11:69-73. Groper JN. Macrodontia of a single tooth: review of literature and report of case. J Am Dent Assoc. 1987; 114:69. Gregoret J. Diagnosi e tratamento in ortodonzia e chirurgia ortognatodontica. Scienza e tecnica Dentistica. Edizioni internazionali. Milano; 1998. Van Waes HJM, Stckli PW. Kinderzahnmedizin. Thieme Verlag. Stuttgart, New York; 2001. Lo RT, Moyers RE. Studies in the etiology and prevention of malocclusion. The sequence of eruption of the permanent dentition. Am J Orthod. 1995; 39:460-467. Haralabakis HN. The role of normal sequence of eruption of the permanent teeth as a factor in preventing malocclusions. Zbornik III. kongresa ortodonata Jugoslavije. Ohrid. 1978; 23-28. May G. Mannuale di ortodonzia. Vol 1, Patron, Bologna; 1973. Koch G, Poulsen S. Pedodoncija. Naklada Slap. Jastrebarsko; 2005. Moyers RE. Handbook of orthodontics. Medical Publishers. Chicago; 1973. Duterloo HS. Atlante della dentizione nell infanzia. Diagnosi ortodontica e radiologia panoramica. Scienza e tecnica dentistica. Milano; 1992. Harzer W. Lehrbuch der Kieferorthopdie. C. Hanser Verlag. Mnchen, Wien; 1999. Nakata M, Wei SHY. Guida occlusale in dentizione decidua. Scienza e tecnica dentistica. Milano; 1991. `tern O, Raji Z, Luli-Duki O. Prikaz rezultata preventive zubnog karijesa akolske djece u Zagrebu od 1968 - 1973. Acta Stomat Croat. 1972/1973; 7:201-203. Raji Z, Luli-Duki O. Neke konstatacije o raairenosti i topografiji te incidenciji zubnog karijesa djece osnovne akole Ivan Gunduli u Zagrebu 1972/73. Acta Stomat Croat. 1974; 8:98-104. Gandini P, Schiavi A, Camassa D, Manuelli M. Indagine statistica sulla frequenza delle malocclusioni in et scolare. Mondo ortodontico. 1989; 14:73-78. Trombelli L. Epoce di erruzzione e di perduta dei primi molari permanenti e degli incizivi centrali e latterali su una popolazione di 1100 soggetti. Odontostomatologia. 1991; 7:18-86. Schleichter CH. The incidence of premature loss of the deciduous molars and the eruption of their successors. Angle Orthodont. 1963; 33:279. Posen AL. The effect of premature loss of deciduous molars on premolar eruption. Angle Orthodont. 1965; 36:249. Schachter H. Incidence and effect of premature extraction of deciduous teeth. British Dent Jour. 1943; 75:17.  Lauterstein AM, Pruzansky S, Barber TK. Effect of deciduous mandibular molar on the eruption of succedaneous premolar. J Dent Res. 1962; 41:1376. Karwetzky R. Patologische Milchmolarenresorption und Sttzzonenverlust. Forschr Kieferorthop. 1967; 28:485. Taatz H. Kieferorthopdische Prophylaxe und Frhbehandlung. Carl Hanser Verlag. Mnchen-Wien; 1976. Mili i A. Etiopatogenetska i klasifikacijska studija o perzistentnim mlije nim zubima u ortodontskoj kazuistici. [Disertacija]. Stomatoloaki fakultet Zagreb; 1977. `iljeg J. Raa lamba raznolikosti inklinacije trajnog gornjeg o njaka tijekom razvoja denticije. [Magistarski rad]. Stomatoloaki fakultet Zagreb; 1987. Erikson S, Kural J. Radiographic examination of ectopically erupting maxillary canines. Am Jour Orthod. 1987; 91:483-91. Brin I, Becker A, Shalhav M. Position of the maxillary permanent canine in relation to anomalous or missing lateral incisors: a population study. Europ J Orthod. 1986; 8(1):12-6. Hotz RF. Kimmel. ber Sptanlagen bleibender Zhne. Zahnrtzl Rundsch. 1954; 63:651-4. Schulze C. Humangenetik. Thieme. Stuttgart. Vol 2. 1964; 344-488. Kahl B, Schwarze CW. Die Sptmineralisation von Prmolaren in Hinblick auf Kieferorthopdische Diagnostik und Therapie. Forschr Kieferorthop. 1986; 47:234-44. Angle EH. Classification of Malocclusion. Dental Cosmos. 1889; 41:39 Stoai P. I sur. Dje ja i preventivna stomatologija. Dje je novine. Beograd. 1984; str. 413-20. Maliaa A. Dentalni status i ortodontske nepravilnosti zuba utvrene 1978. i 2004. godine [Magistarski rad]. Zagreb; 2006. Tijani LJ. Neke osobenosti razvoja treih molara. Bilten UOJ. 1988; 21(2): 83-88. Van ura I. Posebnosti razvoja umnjaka kod djece u Istri. [Disertacija] Medicinski fakultet Rijeka; 1998. Daito M, Tanaka T, Hieda T. Clinical observations on the development of third molars. Osaka Dent Univ. 1992; 26:91-104.  10.}IVOTOPIS  Sanja `poljari roena je 8. rujna 1969. godine u Rijeci. Osnovno i srednje obrazovanje, zubotehni ki smjer, zavraila je u Rijeci. Maturirala je 1988. godine. Na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Rijeci 1989. godine upisuje studij Stomatologije. Diplomirala je 19. svibnja 1995. godine. Pripravni ki sta~ po inje obavljati 1995. godine u Domu zdravlja Rijeka, a dr~avni ispit pola~e 1997. godine. Poslijediplomski znanstveni studij stomatologije na Stomatoloakom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu upisuje u ak. god. 1997/98. Od 1997. godine radi u ordinacijama privatne prakse gdje stje e potrebno znanje i vjeatine koje zahtjeva struka. Govori engleski i talijanski jezik. PAGE  Sanja `poljari, Magistarski rad 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 39 40 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 100 101 102 103 105 107 119 121 @@@@@ AABBB(B*BVBXBLCPCRC\C`CDDDDDDJELE\E^EvEzEEEEE(FJFIIIII4JfJJJ`MbMMMMMMMMtNظܴưƬưظƘhkkehqh4hdX7h"hB@BBBDBFB $da$gdJmFBHBJBLBNBPBRBTBVBXBNCPCLENFFFGLGlGGGG HZvZZZZZZR[^[`[\к̲Ювh:whxrhkkejh:UmHnHuh$sh4yhJhdh.ohQhh"hdX7h&fhythR hQ2hTPh~D\f]h]t^^^^R___``aaRbbcdddeeee>f|fggg"h$hhhjhhhhhniirktkkll>n@npnrnnnnnnn"oBoooo:ppppqqrrrss¾¾¾ʲhahqh`hV@hZh\FhK?jhaUmHnHuh$shQMhh"hqhjLhxrh.oh:wh)WEoqrrt:vtwz|.ЀҀP,FT:< $da$gd:h $da$gdJms2ssssrtttttt uhvvvrwx:xxxZyy zPzrzzzzzt{v{{{x||||||P}. L̀΀ҀԀRXPbdn4:v̾жжh"h:chajhaUmHnHuhEQh-{hh&h/IhQhihQrh8YNhK?hw9hqhgoEv*hΈЈ\^ JLЌjl$4Fb:>l$Fz$RTd$flʾʶƶƶ¶¶¶hmh9hQhh\hCh:hjhaUmHnHuhEQhWhK?h(lh.oh"hah:chY_FlLRTҘ8:>@b*؞prNn|~BXƥХҥئܦ&02f§ҧRʨVXƪƾ¾¾ƾºڪººh`Qh1h^'h>lChb~ht :h#hr=h(yh*h-{LhOjh`QUmHnHuhEQhhh\hmh9A<>r~ҥƦ6.@pвfL .̿οпҿ $da$gd:hƪT>@.@Dj0вƵ`  ",.ʿԿֿpr J`bJLƾƾβ춺춦h0$hKhC6h]Ohl{hMh(h\1h>lChnh`Qjh`QUmHnHuhW;hEQhMh^'hhFy)hb~h#h@ҿԿb&4h|~ b.bdfj:< $da$gd:h|@~n &fhz" 6  02h\`blx,.NP`bfhz¾¾¾βh&h\0h6h\mhpgh]Oht h`Qjh`QUmHnHuhW;h+lhth(h^'hrhKh0$FXZdf6\ $.4>t8:FhjvxZ"b2t  "$,02h(>hf h%mhG&h]hqXhc+h^'hphC6h&hKR2468>@8:zv,0:>LNfPRpv"hj~$df  $&8B|T¾¾º޶¶ֶ֮ޮh1?rhY(hAh]Vhixhfyh`hdQ#h<hK?h h^'hh4jh(>UmHnHuhW;hf h]h(>C<>Rpj  "$tVJ^hjlnprt $da$gd9Z $da$gdJm $da$gd:hTVdhrHJ\^fhlnX^bdZ^`dfpnp ^`  "$Ķ̶ȲԮhaJhm7 hg Zh$Lmh(>jh(>UmHnHuhQ2hhW;h^'h9Zh5ghCzh_hkkehl{hkbh%BhythnhY(@tvxz|~b\^Pd $da$gd2"X $da$gd9Zdr X   b  H  \Bx $da$gd2"X $da$gd$Lm$&46FHJLX\npr                      $ `           B D R V h l ~                 "$>r~hW;h.h(>hg Zhm7 h$LmhaJT\ "*,>@TV\`fjx".0HJRT\^jl "NP`blnvxxz JT^hh(>hzihg Zhp[~h h.jh(>UmHnHuTTbl(L~  !!r""# $da$gd2"X,b02HJXZ`bZbdLx"24n $&*.8:DFZ\pv|     & ( 4 6 R h(jh(UmHnHuhW;hyhM h$LmhEhC6hhzihp[~PR V X Z j l |    &!(!!`!b!!""$&&&' ' 'B'D'R'T'X'Z'd'h'''''''''''''''((( ("(((*(8(:(J(((((")$),)0)6):)D)H)V)X)`)h)l)n)p)|)))))z*|*****hJ/hJhCvhpUhs;hq~hp[~hyh(W##|$&%%&&'>(()**L++,.-0-2-4--.//n0$1l1|1~1 $da$gd2"X******8+:+,-4-6-<-@-F-H-^-`-f-h-j-|----------------....,...B......../ //"/$/./0/8/:/R/V/ 000&0(0l0z000000000000000hhq~h}Ah(h<#jh(UmHnHuhW;hJ/hCvhJQ000001 1 1"101D1F1l1|1~1111111223333344 5"586x66768888f9h99:T:v:::P;;<<===>>>$>&>(>*>2>T>V>¾ºඨܤh; jh.UmHnHuhh\XhChK h2Wh<#jh(UmHnHuhQ2h}Ah![hC6h$Lmhyhq~hhJ@~11111111111111111111111111111 $da$gd2"X111111111111123345.7h9:=>> >">$>&>(> $da$gd2"X(>,>.>0>2>4>6>8>:><>>>@>B>D>F>H>J>L>N>P>R>T>V>X>Z>H?J?@@ $da$gd2"XV>Z>F?H?J?L?`?@@@C6DE$E&E8EEE.G2G4GGGHHFIZIvIIKK$L&L(LTLZLjLLLWԼ|x|qjfhx h.hj- h.hphj-hpjhezUmHnHuh; hezh; mH sH hezB*mH phsH hezhezmH sH h?qmH sH hezmH sH hZh; 5hZhZ5hZjh.UmHnHuhZhZ5 h(h}A h(h; h}A'@2CD GrHJKKLLLLL L LLLLLLLLLL L"L$L $da$gd2"X $da$gdez$L&L*L,L.L0L2L4L6L8L:LL@LBLDLFLHLJLLLNLPLRLTLVLXLZLLL $da$gdpLTNO>PJQQR6STU<̝ΝНҝ^HҦ$ & Fda$gdx $da$gd2"X`حʮ0ްb0\LNPRT $da$gdC6$ & Fda$gdhS$ & Fda$gdx $da$gd2"XTVXZ\^`J "$&(*,.0246:<>@BDFHJ $da$gdC6JLNPR248L~tȿʿ̿οпҿԿֿؿڿܿ޿ $da$gd2"X $da$gdC6ȿֿ"fhj .2ɽ᜘h9hy1Mh,htM,hOhQhho9h_aJh=h_>*CJaJh_CJaJ h_0Jjh_0JUh_ho9h_CJaJhK"hNhh& "hgd0~h]hgd0So &`#$gd,~gdo9 $da$gd2"Xhjlprxzh]hgd0Sogdo9xznpdfZ\PRFh]hgd0SoFH<>24(*    "$$ p#h]ha$gdK(  p#h]hgdHT h]hgd0So$&,.46<>DFLNTV\^dflntv|~$ p#h]ha$gdK($ p#h]ha$gdn$ p#h]ha$gdK( $da$gd2"X$ p#h]ha$gdK( :&P 1h/R :p7. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pAb. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pp. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :pf. A!"#$% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :pa. A!"#$% :&P 1h/R :pa. A!"#$% :&P 1h/R :pa. A!"#$% :&P 1h/R :pa. A!"#$% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% :&P 1h/R :p$s. A!"#$7% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 0SoFooter  p#.)@. 0So Page NumberHH 2"X Balloon TextCJOJQJ^JaJ4@"4 Y)Header  p#33=c6_ m',0Q7g=dCIOmV\}a mr@xz~Jtyl6ζTNdCluNlu #*E28^>U?E*M@TvVW\K]cci7P?@ABCDEIJKLMNOPQRSTUcM6_ !"\#@$)%m''0(f()f)))))+,B--!..//;000000000000K1$22%5Q7z7{7)889;;<g=>?@aASB\CdCDNFGuHIIQJ\KxLyLLLYMNORUUmVVYeZ[k\\-]]]]]^^`}atbbc]deengxgygzgh]iIjjkkklm mmmnmmm o%pqrrstttuuZvw?x@xxzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzR|}}~!~=~i~~~~~~~depqIJRSCgt#$%@Ad]I3nyY]ijdefghijklm ڟ۟7YݢݣEs}a-z2֬e56r޵ͶζѸSTUbc8>KLMN9!]xyz,:dfCEAW\]^_`abcdefghijklnuvwxyz{|}~w(ijrstuvJ  !"#$%&'()*+,-./01234NOM*M]o *XWwklzpa>~iktuJ0     `  B_Z A!"######${%,&'X)>****+,}-.\/D2E2F223P55\678888a9R:;n<=L>V>[>\>]>^>_>`>a>b>c>d>e>f>g>n>o>p>t>u>v>w>x>y>z>{>|>}>~>>>U?V??'@Y@@AoAAA B`BB"CzCC4DKDDD#EEEEEEEHFFF4GGG!HvHH+IXIIJ]JJKsKKLuLL M(M)M*M+MMM-NNNOqOOO:PPP QgQQRtRRRMSSS>T?T@TATTT+UUU9V]VeVfVgVhViVjVkVlVmVnVoVpVqVrVsVtVuVvVwVxVyVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWW$XX>Y[Z ['\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\K]L]^^@__,aaccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccd4eeLfffBghhEiiii#jVjj"kkk\ll>mmmQnRnSnTnnnSoopSppqqqCrrsssGsstttuvvvGww+x,x-x1x2x;xx:yyyz\{{||}}}}}~~s &gل}rPQRSU3n ƋE p֍t3ˏW X?l՘MNOPQRSTUVW̙789:;<=>?@ABDEFGHIJKLMNOPÚMifa45[\]ߟcdklst{|wxmncdުߪYZԫիOPʬˬEF;<12/0/034789:=>ABEFIJMNQRUVYZ]^abefijmnqruvwx|} 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 00000000 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0  0  0  0 `0000 00000 00000000000 000000000000000 000000000000 000000000 0000000 0 0 0 0 0 0@00000 0000000000000000000000000 0000000000000000 00000 0000 0 000 00000 0 00000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 00 0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0! 0" 0#00 0$ 0% 0& 0' 0( 0) 0* 0+ 0, 0- 0. 0/00000 00 01 02 03 04 05 06 07 08 09000 0: 0; 0< 0= 0> 0? 0@ 0A 0B 0C00 0D 0E 0F 0G 0H 0I 0J 0K 0L 0M0000 0N 0O 0P 0Q 0R 0S 0T 0U 0V 0W 0X000 0Y 0Z 0[ 0\ 0] 0^ 0_ 0` 0a 0b00 0c 0d 0e 0f 0g 0h 0i 0j 0k 0l00 0m 0n 0o 0p 0q 0r0p000000000p0000@0p@0p@0p@0p@0p@0p@0@0p@0p00p0p0p00000000 0p000@0p@0p@0p@0p@0p@0@000p0p0p0p0p0p0p00p0p00000p0p0p0p000 0 0 000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0My00d& @0My000h0M+B--!..//@__,aaccc1x2x@0@0@0@0@0@0@0@ 0@ 0@ 0@ 0Oy00pOy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy0 0O@0@00R ;;;;;;CCCCCCKKKKKKSSSSSS[[[[[[``````aaaaaab b b b b b X X X X X X N N N N N N D D D D D D : : : : : : 000000&&&&&&      iiiiiikkkkkkpppppprrrrrrwwwwwwwwwzhp(/<DJR8^fdpRyNb !,z6W        L td>**RdJB +(@Mxv+N.KAFBHo<ҿ<td#~11(>@$LLTaqXTJhF$   !"#$%&' z!8@"V(  HB  C DHB  C DHB  C DHB  C DHB   C DHB # C D HB ) C D HB 2 C DHB 5 C DHB 8 C DHB ; C DHB > C DHB A C DHB G C DHB J C DHB P C DHB S C DHB Y C DHB b C DHB e C DHB h C DHB n C D HB } C D%HB  C D'HB  C D(HB  C D*HB  C D+HB  C D,HB  C D/HB  C D0HB  C D1HB  C D2HB  C D3HB  C D4HB  C D5HB  C D6HB  C D7HB  C D8HB  C D9HB  C D:HB  C D;HB  C D<HB  C D=HB  C D>HB  C D?HB  C D@HB  C DAHB  C DBHB  C DCHB  C DDHB  C DEHB  C DFHB  C DGHB ( C DRHB . C DHB 1 C DHB 4 C D HB 7 C D HB : C D HB = C DHB @ C DHB I C DHB L C DHB O C D!HB R C D"HB U C D#HB X C D$HB a C D&HB d C D)HB g C D-HB m C D.HB  C DHB  C DHB  C DHHB  C DIHB  C DJHB  C DKHB  C DLHB  C DMHB  C DNHB  C DOHB  C DPHB  C DQHB  C DSHB  C DTB S  ?33c67_ m',0Q7g=dCIOmV\}azg mr@xz~Sty۟6ζcNdClvOlu #*F28>V?E+MATWW\L]ciiTns2xSB.X tX tX tX t1 !t !t tX t X t# X t4X t)X t7X t:X t2X t5X t8 X t; X t> !tA ! t=X tGX tJ X t@X tPX tS X tI !tY X tLX tbX teX thX tn X tOX tRX tUX tXX t}X taX tX t!td !t !t !t !tg !tmX t !t !t!t !t !t!t X t !t !t !t !t !t !t !t !t ! t !t !t !tX t ! t !t !tt"t !t !tt"t!t !t !tX tX t !tX t !t( !t !t !t""M`S`9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace  +Xgr!#*,0=@ACUo LOPSTWY_`ijpx~    '*+3PRT[wy8CIJX[]dh:;QVXbk5:<CL    4 8 m o # - : < S X Z d / 1 H M O e i   ) , . ] ^ h t v    \ ^ u z | MOfkmy.0568EM   }bdeflsFIJKQ[(+PVcdlpqtLV*,MOPR13_alm+-`brt   !58z|-.ablm79 + - L N ^ ` f g l m :!"l"m"""""""""""[#d###?$H$\$]$|$~$$$$$$$$%%%&%1%8%:%>%@%H%J%M%N%Z%[%d%f%m%o%%%%%%%%%%%&& & &5&7&>&?&H&J&M&N&T&U&a&c&j&m&p&r&x&z&&&&&&&&&&&&&'''''w'~'''''((((.(0(d(f((((())d)f))))*`*c*****++++++,,.,z,,,,,,,,,,,,@-J-g-h-------... ... .!.......//M/O///////000 0)0*0:0C0000000I1S1m1o1111122#2-24252S2U222225373[3\3o3q3y3z333330424B4D4i4k44444#5.595<5C5E5O5P5Y5[5f5h5j5k5u5y555555566/60686:6O6R6\6^6g6h666666666666666677 77777&7'72747N7R7Y7[7y777777(808P8Q8888889<9>9999999: :V:X:::::;!;r;s;;;;;;;;;<"<T<V<<<<<<<+=-=A=B=c=q=x=y=~======= > >+>,>2>4>N>O>t>v>>>>> ? ?[?]?z?{???????I@J@g@h@j@k@@@@@AA7A8A`AkAAABBRB]BdBfBBBBBBC1C2C[CnCCCCCCCDDDD%D.D/D3D4DtDvDzD{D E EEEFFFFLFXF_F`FdFsFuFFF:GFGHGPGQGWG|G}GGGGGH HtHHHHHHHHII%I&I-I.I7I8ITIUIVI[I\IeIfIzI|IIIIIPJQJKK[KdKKKKKKKKKKKKKL L8L9LvLyLLLLLLLLLMM$M%M0M2MGMHMXMbMdMeMmMoMMMMMMMMMMMM3N5NmNoNNNNNNLONOUOWOOOOOOOPPPP7P9PMPTPVPWPXPYPZPiPkPvPxPPPPPPPPPPPP.Q0QRQTQVQ[Q\Q^QQQQQ.R0RfRhRRRRRRR6S7SSSSS!T"T@TBTwTyTTTTTTTUUUUUUVUfUgUUUUUUUUUVVVVCVEVkVwVVV%W&W0W1W7W8WUWVWWWXWWWWWWWZX\XXXXXY YYY!Y"Y&Y'YJYLYmYoYYY-Z/Z@ZAZbZnZZZZZZZ[[[[[[H\I\W\X\i\t\\\\\\\\\]]]]]],]5]]]]]]]]^^o^q^~^^^^^^^^;_=_S_T___________5`7```````aa[a\a{aabb/b1bjbrb}bbbbbbbbbbbbc cccc ccccccccccc:dj@jHjRjjjkkkk)k*k4k5k~kkkkkkkkllVlXlllllllllmm:m;mkmnmmmmmnnnnnnoooo#o$o4o5ofohooooooooo"p0p7p8p:pipkppppppppppqq%q&q*qCqEqeqfqqqqq rrxrzrrrrrss s s^s`ssstssssssssssWtYtttttttttu$uuuuuuuuu9v:vXvdvvvxvvvw%wjwkwwwwwwwxx}@}F}G}Z}\}z}|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~ ~!~<~=~h~i~~~~~~~~~~Y[egnp~!#,.?Aaeo{ՀրVWuwŁǁ΁ρKN[]ĂƂɂʂ̂ނ߂23]_ȃACՄքڄۄ(*FJQ`d{|…Å BO†Æ -.=?ȉ(*SU"#=>e!MOxy͌Όٌیhj %01:?LΎώ GH]_apwxʐː̐Ӑ9:Zhrsuʑ̑?GUZ[copy )1389;MNSTZ\z{$&56• 45ijmnpvx%'NOjl—͗ϗbdҘԘW]hwߙWbmwxhjƛț"$DEpr]^؝239@AJKRTu~  !"ßğɟٟ 67W`rsԠ֠/1JKkmڢ68wyڣݣDErs|} _k|} ()HKӦԦ*4=>COP٧78  ,.67=@!"%+-67cew̪ͪ,:?@EQSΫЫ(+mo¬Ԭ߬ !56@Bmoԭ׭!ήЮ!/0cnܯݯ2@}۰ݰ!QS_aٱڱ/068>@yzղײ@BIJ߳!"#$46)+o{۵OQʶض45STrt~˷ͷceθڸ+-34`a۹ݹ ikúź24ʻ̻01OQ34PUak4?bc߾:Eտ׿$BDacHW246AFG[^ )+GI+78:.0[]  !/"#vz)78: /1GHgh-.056BLQRVWc}~6?IPQU_`bPZlmoHJnuwxz&(giHI<>pr h(/0234=?Zbdijl(*,-/SUZ[HR@BbdBMWbcefg LVbdno)*LM\]no )3Wbijnp tw CDrtad?ARTop PRV`Z\v jw`b  y#$o{(@Amn,-`jtv ac~ OP=H PQ}ABbdhs"#%(MN\]jITikwx~/:QRyzMNgh      ( )     % ' X Z   ' (   _ k STqs 13=@BIJU  ALST  QR13.0\i,-Ydkl~_a#$ghM N w x     @!K!e!f!!!G"H"""######-#.########### $$$$$$%%z%%%%+&6&B&D&&&''''''-(/(?(A(g(h(((U)b)i)j)))0*2*=*H*O*P***** + +*+++S+T+Y+Z+r+s++++++,U,V,,,,,"-#-,---|--..".#.>.?.A.B.a.b.h.i.......[/f/////0000001111X1Y11111111122 22222"2+2.222426292=2G2w2z222222333333333+4,4?4A4D4F4N4O4Z4\41525O5Z5555566%6'6[6f666y7z77777Y8\88888`9k9r9s999Q:\:::::;;;;m<x<<<<<======K>H?T?_???&@+@X@Y@^@_@m@n@u@w@|@~@@@@@@@@@@@AAAA A"A&A'A)A-A7A:AAACAJANASAVA^A`AkAsAAAAAB B_BdBgBiBjBlBtBvB|B~BBBBBBBBBBBBBBBBB!C"CyC~CCCCCCCCCCCCC3D8DJDKDPDRD[D]DfDhDoDqDyD|D~DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDE"E#EEEEEEEEEGFMFqFrFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF G G3G4G>G?GKGLGPGRGUGVG]G^GoGqGyG|GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGG H!HdHeHuH|HHHHHHHHHHHII I IIIII$I&I*I1I=I>IWIXIIIIIIIIIJ J?J@JKJMJSJUJWJXJ\JcJJJJJK!KYKZKrKsKKKKKLL8L9L@LBLtL{LLLLLLLLL MM'M,M3M5M:M>MCMEMIMKMTMUM_MbMeMgMoMrM{M|M~MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM,N-N:N;NENGNWNXNNNNNOOpOwOOOOO9P@PPPPP Q Q+Q.QHQJQPQQQSQUQYQ\QfQmQtQuQ~QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRR#R%R8R:R=R@RBRERIRKRRRSR[R_ReRgRsRzRRRRRRRRRS SSSSSCSDSLSSSSSSSST=TBTETGTJTLTVTXTZT]TeTiTmTqTwTyTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUU*U+U-U/U8U:U>U@UCUDUPUSUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV VVVVVV%V'V,V-V7V?VIVJV\VwWWW#X-X8X9XXXXX'Y(Y=YGYYYYYZZZZdZZZZZ[[ [ [[)[O[P[o[p[[[[[&\0\\\\\\@]J]L]M]W]`]a]c]d]g]h]t]u]|]}]]]]]]]]&^)^*^-^______^b_babbbkblbbccccccccccdddddiiiiiiQnUnZn[n]n_nssssss+x2x3x;xBxCxDxExxxxx}}"}#}%}'}QSTU\]_a"$*+1379>?EFGIJKNPVWXYdertz{ƗǗԗ՗ٗڗ   !#%)*45<=CDJLRSVX\^cejlstuwƘǘ͘ϘӘ՘ژۘܘޘ   "#)+0156:<@BKÚȚɚҚӚٚښܚݚޚ   !#/057?@BCDEKMWXZ[_agprs~Ǜɛԛ՛כ؛ڛܛ   "()*+/089?ABCJKPQWX\^dl|}ÜĜŜƜ͜Μ՜֜ל؜ڜܜߜ#$()/089?@ABJKOPXY_gmnvwxyacikqsy{~twjm`c۪ުVYѫԫLOǬʬBE8;.1,/0347:=>@BEFIJMNQRUVYZ]^abefijmnqrux|}+Xgr1=UoLWY4P[w8CJX;Q5  o < S 1 H  ) v ^ u Of05  deIJ+PblLV58^ ` !!""[#d#?$H$(%1%l'w'''/(0(e(f())e)f))))*++,,A-J--- .!...////:0C00000J1S1#2-222$5.5P7R7y77(8088899;!;;;<"<f=q=>>??@@`AkARB]B[CnCD%DMFXFGGtHHIIPJQJ[KdKwLyLLLXMbMNNOORRUUUUlVwVVVY YdZnZ[[j\t\\\,]5]]]^^``|aasb}bbccc\dgde!eeemgghh\igiHjRjjj~kkkkkkllmmlmnmmm oo$p0pqqrrrrssttu$uYvdvw%w>xLxxxzzzzz{Q|Z|}}}}~~ ~!~<~=~h~i~~~~~~~~~~ceo{HJQ`BOȉf"%?Lcpʐ\hHU23mX]hwcm ٟ67X`ܢܣݣDErs|}`k,4 y1:լ߬dn4@q{ݵ̶ضиڸRUak7?=E$JW8A +\]wz+79:-BL@IV_ [lvw'(hiiIRBMWLV)*LM\]no )3Wb  V`vjwyo{(`j =H}hsjIT/:      _ k  AL^iYd  @!K!""####$$z%%+&6&''W)b)=*H***+,,,|--..[/f/C2G22333O5Z555[6f67788`9k9Q:\:;;m<x<==K>H?T?_???&@+@X@Y@@@ AAnAsAAAAAB B_BdBBB!C"CyC~CCC3D8DJDKDDDDE"E#EEEEEEEGFMFFFFF3G4GGGGG H!HuH|HHH*I1IWIXIIIJ J\JcJJJK!KrKsKKKLLtL{LLL MM'M,MMMMM,N-NNNNNOOpOwOOOOO9P@PPPPP Q QfQmQQQRRsRzRRRRRLSSSSSST=TBTTTTU*U+UUUUU8V?V\VwWWW#X-XXX=YGYZZdZ[)[&\0\\@]J]W]^[b]bbbcccccdd3e4eeeKfLfffffAgBghhhhDiEiii"j#jUjVjjj!k"kkkkk[l\lll=m>mmmmmPnUnnnnnRoSoooppRpSpppqqqqqqBrCrrrssFsGsssttttttuuvv~vvvvFwGwww*x;xxx9y:yyyyyzz[{\{{{||||}}}}~~~~rs  %&fg؄ل|}qrOU23mn  ŋƋDE opՍ֍st23ʏˏVW  WX>?klԘ՘LÚLMhpel`gZacikqsy{~tvjl`b۪ݪVXѫӫLNǬɬBD8:.0,.0246:<>@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnprtx{}333=YwX<  Z H O ) | fm5 elJQP6I "")),,00Q7[7FXF]]klzrrttzz}=~~~e{J`%A]jݣ:UczlB*d"\K]%e4eee(fLfghyhh iEimiii#jHjVjjjj"kmkkmmm+nSnUn_nnn:oSoop6pSppqcqqqqrrrs)sssstttuuuvQvvvv,wGw}wwx;xxxy:yyyyy\zz+{\{|||||}}3}}~w~~~Vs] e&҃@gلW}օYrۆ3Re҉ Ƌ#Ej Kt3ˏ`aΑlϒɓ\ BXЖ$>t Ll՘+VW6P35[]ޟbdjlrtz|vxlnbdݪߪXZӫիNPɬˬDF:<02.0.0246:<>@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnprtx{} PC4Gڶ@1 B$(;R ¦x'2.j /rB@2FR2@ GN$e{Pv02{Tt[1V.HfOuXbkXp=aDKppJ^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.\^`\o(\^`\o(.0^`0o(..0^`0o(... 88^8`o( .... 88^8`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ ^` o(. ^` 5o(..0^`05o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^` o(.0. ^` o(..X0X^X`0o(... 0 ^ `0o(.... HH^H`o( .....   ^ `o( ...... 8`8^8``o(....... `^``o(........ ((^(`o(.........h ^`hH.h^`OJQJo(hHh pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.HH^H`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoXX^X`OJQJo(hH((^(`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH ^` o(.0. ^` o(..X0X^X`0o(... 0 ^ `0o(.... HH^H`o( .....   ^ `o( ...... 8`8^8``o(....... `^``o(........ ((^(`o(.........l^`lo(.l^`lo(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........0^`0o(. ^`hH. L^`LhH.   ^ `hH. ^`hH. XLX^X`LhH. ((^(`hH. ^`hH. L^`LhH.l^`lo(.l^`lo(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()^`o(. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.@ G2.RKp(1 fOuX@2F4G=a{P/[1V2{Tx/sSY/vGWUg,~G&00r:M"zB~$WhTpgez{1<Kq7; ' K  0 2 AJ HT i m7  #  ( 3 j w s;ETbf-R3MOpU[,un{o* &_S:h rw\>?Oo9LcIHJ*=KPTQE %<5YAr[$ [[ G!lg!"<"K"#<#dQ#n#0$A%[%\%u%{%w&Z&WX&'m)'a'.(Y:(K(Y(;)Y)Ae)Fy)r*c+l+,tM, U,k,{b-j-#.I.\k..L'/J/ 0)"0*000 1\1m3V4T5C6}6OB7 I7dX7?8t :$:98;W;<7<5<$=]=r=1>?K?>b?3P@d@k@}A%BLBMBChEC>lCDU&D,D=D-LD\F1CGqGH"Hv?HvHHj'I/IWItJKTEK\K{"L#L[L-{LaMy1MQMNN8YN_NaoNOLO]OTP QEQ`QIQRCR*S&SES:STTT VHV]V iVWd W)W}eWSWqX2"XOXPKYg Z)Z9Z![>[5\:\S\]C:]b^s^t^___*_Y_/h`z"a+ax0bAb:chc[tcwcOd_d/ehekkete&fTfgfqfg5gqhna9p;*LT~#7=$F\XOkb{ eit"`i %J+lb.pCI9\w3*ZBZAmNexMqjok-K/Lf(;n `]".7=q~f945r;Nr<B *q|f Zi' | ^:RhSQWJhNpxt S_PgZ[w9AiL]&x<}O,R ^',GeYF+ X;QYq&q#LHMgE;mK)$|QqdSU"&CLz sF "Q2LMUnueQ/|R<(cS-@~ 1l(HZ(2baJkQrna"uX$7 Nqt4I)`9a~V:FKYfgV@AF}]DafxSiCv6dL C Z \0<}d Agd|&03v&6.EjLM%mM&(lCnE\1u+08XdO4.Sa=Q<oiw@< llllllll l!l#l$l%l&l'l(l*l-l.l/l0l1l2l3l4l6l7l8l9l:l;l<l=l>l?lAlBlClDlFlGlIlKlLlMlNlPlSlTlUlVlWlXlYlZl\l^l`lbldlglhlilklllmlrlsltlulwlxlylzl{l|l}llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll,,,@@ @ @@(@@@@@@@@@"@H@@&@(@T@@,@.@2@8@:@<@@@D@F@J@L@N@P@R@T@X@^@`@b@d@f@h@j@l@p@r@t@v@x@z@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @ @@@@@@@@"@&@(@,@0@2@4@6@8@<@B@D@F@J@L@N@P@T@V@X@\@^@`@f@h@j@n@r@v@x@@@@@@@@8@@@@D@@@L@@@@@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1 fBkFb&,=_=_!24dҜҜ 3QH)?_Sb Rast kao najslo~eniji proces kod svih ~ivih bia , sastoji se od niza procesa koji se u PCPCH          Oh+'0 $0<P \h    c Rast kao najsloeniji proces kod svih ivih bia , sastoji se od niza procesa koji se u  PC C C  Normal.dotsPCm44mMicrosoft Word 10.0@@@@N@@.fO=_՜.+,0L hp|  + ҜA c Rast kao najsloeniji proces kod svih ivih bia , sastoji se od niza procesa koji se u Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./013456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#,Root Entry F~fO.1Table2WordDocument bSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q