Naslov
Nacrt smjernica NACB za upotrebu tumorskih biljega kod karcinoma jajnika
(Practice Guidelines and Recommendations for Use of Tumor Markers in the Clinic: Ovarian Cancer)

Autori
Petrik, Jozsef

Izvornik
Biochemia Medica (1330-0962) 18 (2008), 1; 119-122

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
tumorski biljezi; karcinom jajnika; C 125; osteopontin; CEA; TATI; kalikreini; LPA; TPA; CASA; PAI-1; IL-6; Her-2/neu; Akt-2; MAPK
(tumor markers; ovarian cancer; C 125; osteopontin; CEA; TATI; kallikreins; LPA; TPA; CASA; PAI-1; IL-6; Her-2/neu; Akt-2; MAPK)

Sažetak
Karcinom jajnika je u SAD jedna od četiri najučestalije bolesti sa smrtnim ishodom u žena. U svijetu je 2002. godine procijenjeno da incidencija karcinoma jajnika iznosi 204.499 slučajeva na godinu, uz 124.860 smrtnih slučajeva. Usprkos novim kemoterapijskim agensima koji značajno po boljšavaju petogodišnje razdoblje preživljenja, smrtnost od karcinoma jajnika ostala je nepromijenjena. Glavni razlog je nedostatak zadovoljavajuće rane dijagnostike karcinoma ovarija, pa velika većina bolesnica s uznapredovalim stadijem karcinoma jajnika umre od te bolesti. Uz to, nedostaju pouzdani biomarkeri koji bi mogli predvidjeti kliničkeosobine i odgovor naterapiju. Stoga je traženje tumorskih biljega za rano otkrivanje i predviđanje ishoda karcinoma jajnika prijeko potrebno i predstavlja jednu od kritičnih tema u istraživanju karcinoma jajnika. Karcinom jajnika sastoji se od nekoliko srodnih, ali različitih kategorija tumora, uključujući tumore površinskog epitela, spolne stromalne tumore, tumore zametnih stanica i metastatske tumore. U svakoj od kategorija postoji nekoliko histopatoloških podtipova. Među ovima su epitelni tumori najčešći i podijeljeni su prema klasifikacijama FIGO (International Fedration of Gynecology and Obstetrics) i Svjetske zdravstvene organizacije u 5 histopatoloških tipova: serozni, mukozni, endometrioidni te tumori svijetlih i prijelaznih stanica. Različiti tipovi karcinoma jajnika nisu sa mohistološki različiti, nego su karakterizirani različitim kliničkim osobinama, tumorogenezom i na činom genske ekspresije. Prema učestalosti i smrtnosti serozni karcinom je najvažniji i predstavlja glavninu svih primarnih karcinoma jajnika s lošim kliničkim ishodom. Stoga, ako to nije drugačije navede no, serozni karcinom je taj koji se obično smatra “ karcinomom jajnika” . Na temelju novih kliničko patoloških i molekularnih istraživanja predložen je model razvoja karcinoma jajnika. U tom modelu tumori površinskog epitela se dijele u dvije po sebne kategorije označene kao tumori tipa I. i tipa II. s obzirom na dvarazličita puta tumorogeneze. Tumori tipa I. su neoplazme nižeg stupnja koje nastaju postupno iz tumora rubne linije, dok su tumori tipa II. neoplazme visokog stupnja za koje nisu utvrđene morfološki prepoznatljive prekusorske ozljede, tzv. „ de no vo“ razvoj. Dok su serozni tumori najčešći tumori površinskog epitela, karcinom niskog stupnja je prototip tumora tipa I., a serozni karcinom visokog stupnja je prototip tumora tipa II. Tumori tipa I. su povezani s različitim molekularnim promjenama koje se rijetko nalaze u tumorima tipa II., kao što su mutaci je BRAF i KRAS za serozne tumore, mutacije KRAS za mukoz netumore, te mutacije β -katenin i PTEN i nestabilnost mikrosatelita za entometrioidne tumore. Malo je podataka na raspolaganju o molekularnim promjenama povezanim s tumorima tipa II., osim učestalih mutacija p53 kod seroznog karcinoma visokog stadija i malignih miješanih mezodermalnih tumora. Ovaj model karcinogeneze predstavlja molekularnu osnovu zaotkrivanje novih biljega karcinoma jajnika. U ovom radu prikazane su nove smjernice “ National Academy of Clinical Biochemistry“ za upotrebu tumorskih biljega u tkivu i serumu kod karcinoma jajnika. Također su prikazani sažeci smjernica o ovoj temi što su ih objavile druge stručne skupine. Trenutno dostupni biljezi karcinoma jajnika su: CA 125, kalikreini (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 13, 14 i 15), osteopontin, prostasin, tkivni polipeptidni antigen, lizofosfatidna kiselina, inhibitor tripsina povezan s tumorom, karcinoembrionalni antigen, serumski antigen povezan s karcinomom, inhibitori aktivatora plazminogena-1 i – 2, interleukin-6, humani korionski gonadotropin, trans-membranski protein HER-2/neu, AKT2 gen, te MAPK. U radu je prikazan kritički osvrt za korištenje pojedinih tumorskih biljega, faza razvoja te snaga dokaza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA