Pregled bibliografske jedinice broj: 353058
Hijerarhija izvora i sistematičnost post-modernog prava: pogled na održivost Kelsenove koncepcije prava kao samodovoljnog normativnog dinamičkog sustava
Hijerarhija izvora i sistematičnost post-modernog prava: pogled na održivost Kelsenove koncepcije prava kao samodovoljnog normativnog dinamičkog sustava // Pravni vjesnik, 22 (2006), 1-2; 9-20 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 353058 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hijerarhija izvora i sistematičnost post-modernog
prava: pogled na održivost Kelsenove koncepcije
prava kao samodovoljnog normativnog dinamičkog
sustava
(Hierarchy of sources and systematism of post-
modern law: a view of the sustainability of
Kelsen's conception of law as a self-sufficient
normative dynamic system)
Autori
Vrban, Duško
Izvornik
Pravni vjesnik (0352-5317) 22
(2006), 1-2;
9-20
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hijerarhija normi ; antinomije i sukob normi ; temeljna norma
(hierarchy of norms ; antinomies and conflict of norms ; basic norm)
Sažetak
U ovom se radu razmatra valjanost i praktična primjenjivost modela dinamičkog i hijerarhijskog sustava prava, u smislu u kojem ga je razvio znameniti austrijski pravni teoretičar Hans Kelsen. Polazeći od nekoliko bitnih obilježja tog modela, a to su hijerahijski poredak normi, hipoteza o temeljnoj normi i ideje o proceduralno- formalnom važenju, autor raspravlja o nekim najnovijim prigovorima Kelsenovoj teoriji. One se odnose nanova shvaćanja držane suverenosti, na proturječne ocjene odnosa europskog i domaćeg prava država članica EU te na zanemarenu ulogu sudske prakse običajnog prava i načela. Autor solazi do zaključka da je usprkos majnkavosti, Kelsenovu shemu pravne dinamike na više azina mogue primijeniti i danas u doba 'transnacionalnog' i 'post.modernog' prava te da ju nije moguće nadomjesiti moeoom fleksibilne mreže (van de Kerchove / Ost). Glavni je poblem u tome sklopu višestrukost (pluralitet) izvora i njihova nejednaka uloga u raznim sustavima. Tako se u britnskom javnom pravu jvalja pored odsutnosti formalnog uistava i doktrina 'suverenosti parlamenta', koja je teško spojiva s primatom europskog i međunarodnog prava. Tim u svezi, autor ističe kako se ove i slične aporije, kod sukoba normi na istoj ili više razina, mogu razrješiti novim shvaćanjem Kelsenove Grundnorm. Ona zapravo sadrži načela ili bitne pretpostavke pravnog poretka, koje su pravne, političke i moralne prirode. S druge strane ne treba zaboraviti sve veću stvaralačku ulogu judikature, pomoću koje je moguće prepoznati i ne-formalnu ili djelotvornu dimenziju pravnog poretka kao neophodnog elementa važnenja prava. Tako se Kelsenov model može povezati i s Hartovom koncepcijom 'unutrašnje perspektive' i 'pravila priznanja' (rules of recognition).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Napomena
Rad je predviđen prijavom projekta "Pravni sistem: temeljni problemi" tč.9.5.1. natuknica
"Pokrovac: članci o razvoju pravnih časopisa" te je, u skladu s planom, objavljen u 2006., tj.
u prvoj godini u kojoj je po odluci MZOS projekt trebao biti podupiran od MZOS, ali nije, pa
stoga Hrvatska znanstvena bibliografija ne može pripisati rad projektu "Pravni sistem". Rad
nije iskazan kao rezultat niti na jednome drugom projektu podupiranom od MZOŠ u 2002.-06.
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-115-0151680-0765 - Pravni sistem: temeljni problemi (Padjen, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Current Legal Theory, Index to Foreign Legal Periodicals