ࡱ> GIL,H Oh+'0 $ @ L X dpxProffrofpravni fakultetravrav Normal.dotlpravni fakultet17vMicrosoft Word 9.0@ِ@f l@vUBR@m- loApplication Data0Microsoft0Predl ՜.+,0 hp  pravni fakultetiV Prof Titleal.dotlpravni fakultet17vMicrosoft Word 9.0@ِ@f l@vUBR@m- loApplication Data0Microsoft0PredlProf.dr.sc. Stjenko Vranjican VALDEMAR LUNA EK (1893-1963) Liberalizam u smislu na ela prakti nog druatvenog djelovanja, politi kog pokreta, druatveno-gospodarskih reformi i doktrine sna~no je obilje~io dva protekla vijeka. Izgrauje se na idejama prosvjetiteljstva, racionalizma i individualizma, tekovinama engleske revolucije u 17. stoljeu i afirmira kroz zna ajna povijesna previranja, ameri ku i francusku revoluciju postajui dominantnim fenomenom glavnine devetnaestog stoljea. Prisutan i u suvremeno doba, liberalizam u teorijskom i prakti nom aspektu poprima hibridne forme zbog nu~nih korekcijama vlastite "nesavraenosti" te neizbje~nim utjecajem kasnije nastalih ideja i povijesnih realiteta. Neovisno od cijelog spektra vrlo heterogenih i proturje nih suvremenih ocjena liberalisti kog teorijskog i prakti nog svjetonazora, mo~e se tvrditi da je taj sklop ideja i pogleda odolio kuanji povijesnih promjena opstajui kao jedna od rijetkih intelektualnih tvorevina neprolazne vrijednosti i trajne aktualnosti. U svojoj biti, ideja liberalizma slijedi iskonsko utjelovljene ljudskih te~nji za slobodom djelovanja i artikulacijom individualnog interesa koji u djelovanju omeenom pravnim normama ne povreuje legitimne interese drugih ljudi. Sveden na elementarno, liberalizam zagovara slobodu pojedinca ali u granicama uspostavljenih pravila ponaaanja koja obvezuju svakog sudionika druatvenih procesa. Tekstom koji slijedi opisat emo sudbinu i znanstveni opus jednog od protagonista liberalizma na hrvatskom povijesnom prostoru, znanstvenika, i sveu ilianog profesora koji je javnim djelovanjem  perom i rije ju, promicao liberalizam kao doktrinu, filozofski svjetonazor, druatveni ideal, gospodarski model ili sustav druatvenih odnosa. Konkretne povijesne prilike u kojima svaki pa i liberalizmu naklonjen ovjek djeluje tvori neponovljiv splet okolnosti, ograni enja, pogibelji i prigoda za realizaciju subjektivnih htijenja. Taj splet povijesnih uvjeta za zagovornike liberalizma nikad nije idealno komponiran, pa uz svijest o razmjerima relativnosti prosudbi o vremenima kojima nismo svjedoci (ali i o onima kojima jesmo) mo~emo vrlo uvjetno govoriti o "sretnijim" ili "manje sretnim" okolnostima. Li nost kojom se bavimo u ovom radu bez sumnje je ~ivjela u izrazito nesklonom okru~enju i vremenu obzirom na poglede koje je zastupala. Gotovo cjelokupan stvarala ki dio svog vijeka Valdemar Luna ek pro~ivio je u politi kom okru~enju triju diktatura: Aleksandrovoj u Kraljevini Jugoslaviji, Pavelievoj u Nezavisnoj dr~avi Hrvatskoj i Titovoj komunisti koj Jugoslaviji. U prikazu njegovog ~ivota i djela krenimo od biografije. Prof.dr Valdemar Luna ek roen je 26.10.1893.g. u Petrinji u obitelji Liberata i Helene Luna ek ro.`ram. Otac Liberat obavljao je suda ku du~nost u Hrvatskoj gotovo 40 godina. Gimnaziju i ispit zrelosti Luna ek je zavraio u Vara~dinu. Studij prava zapo eo je u Grazu 1911.do 1914.g. a nastavio u Zagrebu polaganjem rigoroza. Sva tri stroga ispita polo~io je s izvrsnim uspjehom te je 31.5.1919. promoviran. U Grazu je predavanja iz politi ke ekonomije sluaao kod prof. dr Josepha Schumpetera i prof.dr Crtlera. Prof. Schumpeter, u ekonomskoj misli naro ito cijenjen po izvrsnim radovima iz ekonomske povijesti, zasigurno je presudno utjecao na Luna ekovu znanstvenu usmjerenost. U travnju 1919. Luna ek se zapoaljava kao perovoa Trgova ke i obrtni ke komore u Zagrebu (razdvajanjem te institucije na Trgova ku k. i Industrijsku k. godine 1938. zadr~ava polo~aj u prvoj). Na radu u Komori ostaje sve do godine 1939. Istovremeno zapo inje svoj publicisti ki rad objavljivanjem brojnih stru nih lanaka o ekonomskoj i pravnoj problematici u zagreba kim dnevnicima i asopisima ("Obzor", "Jugoslavenska njiva", "Sdslavischer Lloyd", "Der Morgen", "Pravni ki mjese nik","Nova Evropa", "Privreda", "Narodne novine", "Trgovinski list", "Hrvatska privreda", "Gospodarstvo", "Ekonomist", "Jutarnji list" ). Dva lanka publicirao je u pariakom asopisu France-Yougoslavie (br.2 i 3). Luna ek veoma brzo stje e ugled jednog od najboljih financijskih stru njaka u dr~avi te sudjeluje kao ekspert na brojnim konferencijama u inozemstvu i to kao jedan od delegata Male antante u Pragu, potom u Parizu, }enevi i drugdje. Autor je niza rasprava o tadaanjoj reformi poreznog sustava Jugoslavije. Pisao je takoer o problematici dohodarine, o zaatiti dioni ara i zaatiti ulaga a. U vlastitoj nakladi objavljuje "Zakon o neposrednim porezima s komentarom" (1928.g.), zatim "Propisi o skupnom porezu na poslovni promet" (1931.g.), te u koautorstvu s Matom `kariem "Zbornik zakona o neposrednim porezima s komentarom" koji je visoko ocijenjen u javnosti. Izbor tema o kojima piae pokazuje Luna ekovu izuzetnu airinu. Autor je itavog niza kraih lanaka o razli itim gospodarskim pitanjima - o valutnim problemima, inflaciji i deflaciji, o privrednom zakonodavstvu, o poreznoj reformi i problemu dohodarine, o taksama, o dr~avnom prora unu, o zaatiti dioni ara i ulaga a, o zakonu protiv nepoatene utakmice, o krizi nov arstva, o utjecaju stranog kapitala na domau privredu, o autarki nom konceptu gospodarstva itd. Osvrtima komentira tekua zbivanja iz ekonomskog ~ivota u zemlji i inozemstvu, zatim promjene u zakonodavstvu s prijedlozima po~eljnih reformi. Autor je i niza prikaza domaih i stranih knjiga. Okuaao se i u ekonomskoj povijesti lankom "Ugarsko - Hrvatska financijska nagodba".Vrlo temeljita pravna izobrazba te odli no poznavanje ekonomske teorije uz svakodnevi kontakt sa gospodarskom praksom omoguili su Luna eku izvanrednu airinu pogleda i kompetentnost na razli itim podru jima gospodarske teorije i prakse - kao financijskog eksperta i dobrog znalca aktualne zakonske regulative, odli nog stru njaka za pitanja ekonomske politike i ekonomskog teoreti ara - vrsnog politekonoma. Bavi se i pedagoakim radom. Dekretom pokrajinskog namjesnika za Hrvatsku i Slavoniju od 7.11.1921. (br.45.353) imenovan je docentom prometne politike i ope statistike u Kr.visokoj akoli za trgovinu i promet u Zagrebu. Ujedno mu je povjerena suplentura predavanja iz politi ke ekonomije na drugoj godini ove visoke akole. Na prijedlog Rektora Sveu iliata u Zagrebu 1939.g. dr Luna ek je imenovan za honorarnog nastavnika za Narodnu (politi ku) ekonomiju na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U redovitog profesora Luna ek je promaknut 7.rujna 1944.godine. Valdemar Luna ek vlastito poslanje znanstvenika i nastavnika poima akademski neutralno. Nije izravno politi ki anga~iran, ideoloaki profiliran a kamoli ostraaen. Ne slijedi primjer anga~iranih intelektualaca koji kroz obnaaanje vlastite profesije promi u i politi ke ideje. }ivi u zanimljivom razdoblju povijesnih previranja kako u vlastitoj zemlji tako i u kontinentalnim pa i svjetskim razmjerima. Dobro je upuen u gospodarske i politi ke procese, odli no poznaje druatveni sustav svoje domovine ali i svjetska geopoliti ka kretanja. Podsjetimo, to je razdoblje izmeu dva Svjetska rata, vrijeme krajnje zaoatrenih meunacionalnih odnosa u novoformiranoj dr~avi ju~nih Slavena, razdoblje brutalno provoene hegemonije i eksploatacije u nacionalnom i klasnom aspektu, doba korupcionaakih afera i bezo ne plja ke u "tamnici naroda" - Kraljevini Jugoslaviji. Suprotno R.Bi aniu koji s ~arom anga~iranog intelektualca bespoatedno kritizira i razobli uje srpsku hegemoniju i eksploataciju hrvatskih krajeva, Luna ek se takvim temama ne bavi. Sukladno svojem shvaanju uloge znanstvenika s distance teorijski promialja, analizira dobre i loae strane ekonomskih doktrina, uopeno elaborira svoje poglede na odnos etike i ekonomije. Njegova su stajaliata jasna, nedvojbena te istodobno i socijalno osjetljiva. Unato  donekle implicitne ali nesumnjive senzibilnosti za socijalne probleme Luna ek je izvanredno realan. Pokazujui razumijevanje za pojedine teorijske pravce koji u svoje fundamente ugrauju ideje socijalne pravednosti i eti nosti on ne ispuata iz vida neostvarivost proklamiranih ideala koji se kose s neumitnom logikom kapitalisti kog sustava druatvenih odnosa. Egalitarizam po njemu proturje i prirodi tr~ianog gospodarstva i neutralizira pokreta ke snage tog modela privreivanja. Povijesna zbivanja nakon Luna ekove smrti dokazala su ispravnost njegovih razmialjanja. Njegova odanost ideji liberalizma nije proistekla iz njegove sklonosti idealiziranju jedne doktrine, nije rezultat dogmati nosti njegove analize ve je prije svega posljedica istan anog smisla za realnost. Luna ek vrlo otvoreno ukazuje na krupne nedostatke i defekte primjene liberalisti ke doktrine. Njegovi su sudovi vrlo kriti ni i promialjeni, utemeljeni na dobrom poznavanju gospodarske prakse. No, svjestan nedostataka alternativnih doktrina pledira za korektivne mehanizme umjesto revolucionarnih prevrata. Zato, koliko god svojim opusom ponekom itatelju ostavljao dojam kabinetskog teoreti ara udaljenog od brutalnosti realnih socijalnih kretanja te indiferentnog na pojavnosti bespoatedne kapitalisti ke i hegemonisti ke eksploatacije takvi povrani zaklju ci nisu utemeljeni u radovima koje je iza sebe ostavio. Luna ek je intelektualac svjestan granica vlastitog utjecaja, realan u prosudbi minornog utjecaja kritike akademskih traktata. Zato vlastitu rezigniranost izra~ava osebujnim stilom pisanja, bez strasti, ~estokih izraza, revolucionarnih pokli a i liderskih ambicija. Ako u njegovim radovima ne nalazimo izravnost svojstvenu Bianiu to ne zna i da mu se treba pripisati indiferentnost u pogledu sudbine naroda kojem je pripadao, ako nije pisao o nacional-socializmu i faaizmu ne zna i da je takve ideologije podupirao. Kona no, iz dnevni ih zapisa Josipa Horvata nalazimo fragmente o intimnim razmialjanjima Valdemara Luna eka u tjeskobnim vremenima:..."Dug razgovor s Waldemarom Luna ekom. Husitski raspolo~en, ambulantna mr~nja na Nijemce" (20.1.1944.). ..."Sreo Waldemara Luna eka; razgovarali o ekonomsko socijalnim faktorima historijskog razvitka, o despociji kao produktu anarhije, katolicizmu politici i nedr~avotvornosti romanskih i nekih slavenskih naroda. Protestantizam konstruktivniji u politici, jer racionalno je slobodan. Njega mori strah pred boljaevizmom" (28.9.1944.). Prethodni citati viae nas navode na slutnje nego nedvojbene zaklju ke. No i zaku asti stil Horvatovih zapisa dovoljno govori o Luna ekovim stajaliatima o odlazeem okupatoru i dolazeim osloboditeljima, njegovim, kako e vlastitom biografijom dokazati, sasvim racionalnim zebnjama za vlastitu sudbinu. Na Pravnom fakultetu Luna ek je djelovao svega aest akolskih godina. Njegova sveu iliana karijera prekinuta je 22.10.1945.g podizanjem optu~nice protiv grupe od petnaest osoba - prete~no bankara, industrijalaca i trgovaca a zbog "privredne suradnje i potpomaganja neprijatelja". Samog Luna eka optu~nica je teretila "jer je kao lan ravnateljstva kroz cijelo vrijeme okupacije aktivno sudjelovao u radu i poslovanju Hrvatske sveope kreditne banke d.d. i tako u estvovao u protunarodnom radu tog zavoda, koji je opisan u dijelu dispozitiva ove optu~nice, koja se odnosi na VII./opt.pod 2." Njegovu obranu, datu u istrazi, da je u radu ravnateljstva sudjelovao formalno, te da nije imao nikakav utjecaj na poslovanje banke, tu~itelj nije uzeo u obzir smatrajui da je lanstvom u ravnateljstvu Luna ek preuzeo i punu odgovornost za rad banke. Sud je Luna eka proglasio krivim za "po injeno krivi no djelo iz l.10 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave" osudivai ga na 3(tri) godine gubitka politi kih i pojedinih graanskih prava, te na konfiskaciju cjelokupne imovine. Na odmjerenu kaznu Luna ek nije ulo~io ~albu, pretpostavljamo zadovoljan ato je izvukao ~ivu glavu i fizi ku slobodu. U odnosu na ostale lanove suene grupe ("ing.uro Stipeti i drugovi") Luna eku je odmjerena blaga kazna naro ito uzevai u obzir kaznenu politiku koja se provodila neposredno nakon zavraetka II.Svjetskog rata. Meutim, presudom je Luna ek odstranjen ne samo s Pravnog fakulteta nego je i potpuno onemoguen u bavljenju znanstvenim radom. Konfiscirana mu je i cjelokupna pokretna i nepokretna imovina. Nakon gubitka profesure zapo inje Luna ek borbu za elementarnu egzistenciju. U molbi za pomilovanje upuenoj Prezidijumu Sabora NRH (23.7.1947.) opisuje svoju situaciju slijedeim rije ima: "U proteklih dvadeset mjeseci, kroz koje sam vrijeme liaen politi kih i pojedinih graanskih prava nijesam nikako mogao nai nikakvo ni najskromnije zaposlenje, iako sam u tom smjeru mnogo toga pokuaao. Nijesam uspio, jer nemam politi kih odnosno graanskih prava. Ova me prisilna nezaposlenost teako pogaa ne samo u materijalnom nego u prvom redu u moralnom pogledu. Kroz punih 26 godina bio sam nau en stalno raditi, pa mi je napose sada bolno, da moram ostati po strani, skratenih ruku, dok vidim da su za obnovu naae ratom opustoaene zemlje i za izgradnju naaeg novog druatvenog poretka u svim sektorima naaeg narodnog ~ivota potrebne tolike sile i intenzivna saradnja svakog graanina i to ne samo saradnja manuelnih ve i intelektualnih radnika svih struka". Molbu za pomilovanje Luna ek je podnosio u nekoliko navrata, iznosei brojne dokaze o svojoj nevinosti i antifaaisti koj orijentaciji u cijelom ~ivotu. Sva nastojanja da ishodi pomilovanje ostala su bez rezultata. Od 10.2.1948. do 30.4.1950. radi kao komercijalista najprije kod Direkcije trgova kih poduzea Glavnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida u Zagrebu a zatim kod Trgova kog servisa u Zagrebu. Kratko vrijeme zaposlen je i kao financijski revizor kod Ministarstva ribarstva NRH u Zagrebu. Slu~bu u Trgova kom servisu gubi s obrazlo~enjem o potrebi redukcije personala. Potom nalazi zaposlenje kao korektor u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Ovdje valja napomenuti da je od ranije, u atentatu jedne umobolne osobe Luna ek izgubio vid na jednom oku te mu posao korektora nije odgovarao iz zdravstvenih razloga a o nerazmjeru te vrste posla s njegovom stru noau ne treba ni spominjati. U vlastoru no pisanom ~ivotopisu 2.12.1950.g (pohranjenom u HDA), sro enom vjerovatno u svrhu natjecanja za neko zaposlenje, Luna ek s velikom gor inom navodi slijedee: "Ako mi se postavi pitanje, da objasnim ono, ato mi se prigovara onda moram najprije re i, da na to mogu vrlo teako odgovoriti, jer mi dosad nikad i ni s koje strane nije izravno re eno, ato mi se zapravo zamjerava. Kad odgovaram, upuen sam dakle na to da nasluujem i pogaam. Izgleda da me se u prvom redu i u glavnom smatra nekim ~estokim pobornikom i predstavnikom liberalisti ke, bur~oaske ekonomije (ekonomske teorije) i prema tomu nekim atrofi nim elementom u danaanjoj novoj, socijalisti koj stvarnosti." Luna ekov ~ivot nakon odstranjenja s Fakulteta svjedo anstvo je o neuniativosti ljudskog duha. Umialjenost svake tiranije da je mogua kontrola ljudskog intelekta, da je znanstvenikom i istinskim intelektualcem mogue upravljati ili ga osujetiti u njegovom nagonu da istra~uje, analizira i spoznaje demantirana je i u njegovom slu aju. Luna ek je to dokazao svojim znanstvenim aktivitetom u okolnostima koje su svjesno kreirane upravo s takvim ciljem. Bez materijalne osnove, bez prilike da poka~e svoje izvanredne sposobnosti, bez prava da publicira, bez mogunosti javnog istupanja Luna ek nije odustao. Nakon isteka kazne objavljivao je pod tuim imenima, vlastitim znanstvenim radom gradio je tue karijere, doprinosio je razvoju znanosti ak i uz uvjet da ni svoje ime nije smio spomenuti. Zato je njegov ukupni znanstveni opus i danas netransparentan, jer se autorstvo jednog dijela njegovog poratnog opusa pripisuje drugim osobama koje su iz prijateljskih pobuda ili koristoljublja davali svoje ime proskribiranom Luna eku. Primjera radi, njegov dugogodianji iskreni i odani prijatelj dr Zlatko Gaaparovi, takoer politi ki stradalnik, posudio mu je svoje ime za objavljivanje prijevoda "Na ela politi ke ekonomije" Davida Ricarda. Tako i danas brojni itatelji ovog nezaobilaznog djela klasi ne politi ke ekonomije ne znaju pravog autora ovog izvrsnog prijevoda. Dokaz su ove tvrdnje sa uvani rukopisi u Luna ekovoj ostavatini pohranjenoj u HDA. Radove s njegovim potpisom nakon II.Svjetskog rata susreemo u periodici tek od godine 1955. Veinom su to prikazi knjiga ili zna ajnih sociologa i ekonomista (Thorstein Veblen, Joseph Schumpeter, John K.Galbraith, Jan Timbergen...). U tom razdoblju, godinu dana prije smrti, Luna ek objavljuje izvanredno zrelo i opse~no napisanu studiju "Hrvatski kameralist Nikola `krlec Lomni ki". Poslijeratna sudbina profesora Valdemara Luna eka pou an je primjer primitivisti kog rasipanja najdragocijenijeg potencijala Hrvatske. Luna ek je metafora brojnih sudbina ljudi - ~rtava nasilja razli itog intenziteta ali i metafora cijele nacije. Zamislimo se nad razmjerima ljudskih tragedija ali i nad veli inom gubitaka u najdragocijenijoj supstanci druatveno-ekonomskog razvojnog potencijala - ljudskom kapitalu u revolucionarnom nasilju, istkama, politi kim obra unima... samo tijekom 20. stoljea. Pouku za sva vremena daju nam Luna ekove rije i iz jedne od njegovih brojnih molbi za pomilovanje: "Mislim stoga, da i ako nijesam nikad bio marksista, da ipak po svojem prijaanjem intelektualnom radu nisam ni im izgubio kvalifikaciju, da intelektualnim radom saraujem na izgradnji naae zemlje i da moja saradnja mo~e u tom pogledu biti bar toliko pozitivna i korisna kao i saradnja mnogih drugih intelektualnih radnika kojih se suradnja smatra pozitivnom i korisnom iako takoer nijesu marksisti ni po svojem odgoju ni po svom ranijem radu". * * * Znanstvene avanture enciklopedijskih razmjera rijetka su pojava kako u nas tako i u svijetu. U ukupnoj ekonomskoj publicistici marginalan je broj autora dovoljno odva~nih da se individualno upuste u znanstvenu obradu sveobuhvatnih tema koje po prirodi stvari iziskuju "herkulovski napor". Knjiga koja se u ovom tekstu prikazuje neumitno nas navodi na sudbinske paralele sli nih znanstvenih pothvata. Nobelovac J.A.Schumpeter na po etku pisanja Povijesti ekonomske analize nije ni slutio da e planirano razdoblje od nekoliko mjeseci potrajati du~e od devet godina mukotrpnog rada. To monumentalno djelo dovraeno je i objavljeno post mortem autora, zahvaljujui pregalaatvu njegove udovice. Sli na je sudbina i Luna ekove povijesti..., rukopisa koji je tiskan pola vijeka nakon dovraetka i 33 godine poslije autorove smrti. Prije upuatanja u prikaz Luna ekove Povijesti ekonomskih doktrina ini nam se relevantnim razmotriti jedno prejudicijelno pitanje: Koji su motivi malobrojnih ekonomskih teoreti ara da se u doba potpune znanstvene zrelosti upuataju u obradu tako zahtjevnih, enciklopedijskih tema? Da li je njihova zrelost uzrok ili pretpostavka realizacije monumentalnih tema? Da li se motivi kriju u dozrijevanju svijesti o va~nosti jedne prili no zapostavljene znanstvene discipline u sustavu ekonomskih nauka? Ili se, mo~da, odgovor krije u prikladnosti ~ivotnog razdoblja za kapitalizaciju znanja ste enog cjelo~ivotnim radom? Odgovor koji nam se ini najprikladnijim glasi: Takva je odluka produkt svih spomenutih inilaca. Zrelost je neizostavna pretpostavka snala~enja u nepreglednoj masi injenica, teorijskih postavki i dugog vremenskog raspona raznolikih, povijesno uvjetovanih gospodarskih procesa. No, ini nam se djelujuim joa jedan va~an faktor - meuodnos autorovog vlastitog teorijskog dozrijevanja kroz izu avanje evolucije i dosega ekonomske znanosti, ili, jednostavnije kazano, samosvijest o evoluciji vlastitih teorijskih stajaliata kao funkcije povijesnog razvoja ekonomske teorije. J.A.Schumpeter isti e tri temeljna razloga va~nosti izu avanja povijesti ekonomske analize. Prvi je razlog u injenici da suvremena dostignua ekonomske teorije u sebi uvijek sadr~e tragove znanstvenih pregnua proalosti. "To je stoga ato, bez obzira na podru je, probleme i metode, s kojima se u neko odreeno vrijeme radi, sadr~e dostignua i nose biljeg rada koji je izvraen u proalosti pod sasvim razli itim uvjetima". Znanstvena analiza u ekonomiji, prema Schumpeteru, ne napreduje pravocrtno uzlaznom linijom, kao jednozna an proces kretanja od neznanja ka sve potpunijem znanju otkrivanjem objektivne istine. "Ona je viae neprestana borba s ostvarenjima naaih vlastitih umova i umova naaih prethodnika i 'napredovanje' ako uope 'napredovanje' u cik-cak liniji, ne kao logika, ve kao utjecaj novih ideja, ili opa~anja, ili potreba, i to onako kako diktiraju sklonosti i temperament novih ljudi". Drugi je razlog po J.A.Schumpeteru inspirativan, u smislu sposobnosti ljudskog uma "da izvu e nova nadahnua iz izu avanja povijesti znanosti". Povijest istovremeno nadahnjuje i pou ava, premda nekad i obeshrabruje. Trei i po J.A.Schumpeteru najva~niji razlog glasi: "...najvee priznanje koje se mo~e dati povijesti neke znanosti ili znanosti uope, sastoji se u tome da nas ona veoma mnogo u i o na inu rada ljudskog uma". Osnovna je svrha opisati "proces geneze znanstvenih ideja - procesa u kojem ljudski napor, da shvatimo ekonomske pojave, proizvode, poboljaavaju i ruae analiti ke strukture u neprekidnom slijedu". Pisanje povijesti ekonomske misli izuzetno je zahtjevan stvarala ki pothvat. Nije stoga udno da su, u odnosu na ukupan broj, rijetki ekonomski pisci spremni prihvatiti se takovog zadatka. Pa~nja usmjerena na istra~ivanje uvjeta i inilaca materijalnog blagostanja druatva, pronala~enje metoda gospodarske efikasnosti i prou avanje druatvenih u inaka stanja i karakteristika ovog procesa o itovala i u ukupnom fundusu pisane rije i posveene gospodarskim problemima ovje anstva. Zbog istih razloga ne udi ni injenica da u razli itim formama najstariji izvori ekonomske misli datiraju iz razdoblja samih za etaka ljudske pismenosti. Znanstveno obraditi takvo zamaanu koli inu literature, sistematizirati ju u karakteristi ne pravce i akole, izlu iti bitna obilje~ja te komparativno analizirati domete srodnih autora ili formiranih teorijskih pravaca zadatak je koji pretpostavlja rijetku nadarenost i intelektualnu kapacitiranost, poliglotstvo, sposobnost kriti kog i nadasve objektivnog propitivanja klju nih teza, koriatene metodologije, te kona no sposobnost stvaranja sinteze verificiranih dostignua cjelokupne ekonomske znanosti. Takav izazov prihvatio je dr Valdemar Luna ek upustivai se u pisanje svoje "Povijesti ekonomskih doktrina". Realizaciju tako slo~enog zadatka nije si olakaao na uobi ajeni na in, selektivno polazei od dostignua prethodnih generacija istra~iva a povijesti ekonomske misli, metodom preuzimanja ve izre enih ocjena i stajaliate istomialjenika. Upravo suprotno, prou avajui djela ekonomskih teoreti ara, filozofa i teologa te drevne zakonike i ostale izvore u autenti nom obliku, usporeivao je vlastite prosudbe s postojeim radovima ekonomskih povjesni ara te s distance autonomnog promialjanja stvarao vlastite, izvorne zaklju ke "sine ira et studio" koji se u prete~nom broju slu ajeva razlikuju od ustaljenih. Spomenuto predstavlja jednu od najzna ajnijih vrlina ovog Luna ekovog djela. Takvim se pristupom izdvaja od stereotipnog pisanja kojeg Eric Roll opisuje na slijedei na in: "U naravi je svake povijesti da odabire i tuma i; kad izostavlja i prikazuje na svoj na in ono, ato je uklju io, autor se povodi za svojim interesima, sklonostima i predrasudama". Luna ekovo djelo karakterizira maksimalna savjesnost i metodi nost u prosuivanju znanstvenih dometa pojedinih ekonomskih teoreti ara. Vrlo temeljito nastoji doku iti objektivni smisao pojedinih teorijskih stajaliata nalazei u svakome zrnce ukupno akumuliranih znanja o gospodarstvu. Nema u njegovim razmialjanjima olakih sudova, diskvalifikacija i podcjenjivanja, ~estine i ideologijske ili klasne zasljepljenosti, jednostranog zagovaranja ili pak ignoriranja bilo kojeg pogleda ili stajaliata. Svakom teorijskom opusu pristupa kao dijelu kontinuiranog nastojanja znanstvenika da unaprijede ukupna ljudska znanja o najva~nijoj sferi druatva. Takvim pristupom uspijeva dokazati evolutivni proces narastanja ljudskih spoznaja ija je ukupna rezultanta mozaik sa injen od brojnih kamen ia poteklih iz razli itih povijesnih razdoblja. U izu avanju teorijskih stajaliata Luna ek polazi od povijesnog konteksta u kojem nastaje novi pogled na ekonomsku zbilju. Ekonomska je misao neodvojiva od konkretnih pojavnih oblika ekonomskog ~ivota, od karakteristika razvojnog procesa i realnih problema s kojima se druatvo susree u procesu reprodukcije sa cjelokupnom slo~enoau isprepletenih i konfrontiranih klasnih i nacionalnih interesa. Luna ek izrazitu va~nost pridaje filozofsko-eti kim dilemama ovje anstva u gospodarskoj sferi. U svojim prosudbama pokazuje razumijevanje za specifi nosti pogleda ija stajaliata ne dijeli ali shvaa motivacijsku osnovu takvih gledanja. Poput nepristranog arbitra izdignutog i distanciranog od svakog oblika uskogrudnosti i sebi nog tuma enja zbilje u vlastitom (materijalnom) interesu, Luna ek dopire do same biti pojedinih teorijskih koncepcija. Tako uspijeva ostvariti impresivnu razinu uopenja, izlu ujui iz cjelokupnog razvoja ekonomske misli pojedine konstante - trajno traganje za rjeaenjem interesnih konflikata proizaalih iz konfrontacije individualizma s kolektivizmom, egoizma s altruizmom, slobode s neslobodom, pojedina nog s opim interesom. Karakteristi no je za Luna ekov rad maksimalno izbjegavanje svakog mogueg zanemarivanja ili simplificiranja povijesnih uvjeta u kojima nastaju pojedine doktrine. Ve u uvodnom dijelu on upozorava na nu~nost primjene posebnih mjerila u prosuivanju ekonomskih doktrina starog vijeka uz voenje ra una o veoma krupnim i odlu nim razlikama u gospodarskim sustavima ovog povijesnog razdoblja. "Vidjet emo iz daljnjeg prikaza, da se gospodarstvo staroga vijeka ne mo~e obuhvatiti jednim jedinim gospodarskim sustavom, poato su stvarno kod raznih naroda i u raznim razdobljima staroga vijeka pa i kod istih naroda tokom njihovog razvoja postojali razli iti gospodarski sustavi u smislu Sombartove definicije. Jedina je jedinstvena zna ajka gospodarskog ~ivota staroga vijeka tehnoloaka sku enost". U tome se ogleda velika vrijednost Luna ekove "Povijesti..." jer ne te~i poput Schumpetera izlu ivanju opih, bezvremenskih, nadpovijesnih dostignua ekonomske analize. Smjeatajui svaku doktrinu u povijesni kontekst kojeg i sama odra~ava i iji je povijesni izraz, Luna ek se opredjeljuje za relativno rijedak pristup izu avanju koji objektivno nema bolju alternativu ako se kao zadaa postavi tuma enje povratne sprege izmeu realnog povijesnog tijeka i pojedinih ekonomskih ideja i teorija. Takvim pristupom ekonomske doktrine nisu izvanvremenski sustav ekonomske logike ve realni produkt povijesne zbilje, druatvenih odnosa i karakteristi nih procesa pojedine povijesne etape. Izlaganje o ekonomskim doktrinama novog vijeka Luna ek zapo inje prikazom povijesnih zbivanja i promjena koje su utjecala na stvaranje pretpostavki za napuatanje srednevjekovnih nazora i na ina privreivanja. Odli no poznavanje povijesti, filozofije, teologije te naravno politi ke ekonomije uz naglaaenu sposobnost multidisciplinarne analize omoguuje Luna eku da konzistentno prika~e slo~enost ove povijesne prekretnice. Isti e postupnost razgradnje feudalnog sustava i dugotrajnost sazrijevanja uvjeta za prijelaz u novi politi ko-gospodarski sustav. Neosporna je vrijednost Luna ekovog teksta upravo u sposobnosti povezivanja povijesnih zbivanja - druatvene realnosti s razvojem ekonomskih doktrina kao teorijskog odraza ukupnih druatvenih promjena. Luna ek sustavno prikazuje dostignua u geografskim otkriima i pratee procese formiranja kolonijalizma, airenje trgovine novim proizvodima, priliv velikih koli ina zlata i srebra u Evropu, razvoj bankarstva i mjeni nih transakcija, sna~enje robnog oblika privreivanja te njihov utjecaj na skolasti ku etiku i pojavu vjerske reformacije. Posebno isti emo Luna ekov prikaz promjena u filozofsko-eti kim nazorima (racionalizam, individualizam, pozitivizam i prirodno pravo), napuatanja srednjevjekovne skolastike i pojave novih pravaca - Baconove empirijsko-induktivne metode kojom je udaren temelj sustavne produkcije novih znanja i Descartesove deduktivno-sintetske metode po kojoj je razum izvor cjelokupnog iskustva. Objasnivai uzroke pojave merkantilizma, Luna ek zna ajke ove doktrine izla~e po pojedinim zemljama (Francuskoj, Italiji, Holandiji, Engleskoj, Njema koj, `panjolskoj, Rusiji i Hrvatskoj). Takva sistematizacija odabrana je u skladu s Luna ekovim dosljednim nastojanjem da prika~e specifi ne i zna ajno razli ite variante merkantilizma, objektivno uvjetovane zasebnoau okolnosti u kojima se primjenjuje. Tako se itaocu omoguuje da upozna napr. razlike izmeu holandsko-britanskog pomorsko-trgova kog merkantilisti kog sustava (koji nije istovjetan) i njema ko-austro-ugarske kameralisti ke variante ove doktrine. O nu~nosti pa~ljivog izu avanja cjelokupnog naslijea ekonomske teorije Luna ek svjedo i u ovom dijelu knjige i svojim pisanjem o francuskom merkantilisti Antoineu de Montchretienu (1576-1621.). Za ovog autora ogromna veina povjesni ara ekonomske misli ne nalazi previae komplimenata, atoviae njegovo se spominjanje isklju ivo vezuje uz premijernu upotrebu termina politi ka ekonomija. Schumpeter spominje Montchretiena s prili nim prezirom smatrajui ga kompilatorom i izrazito nezanimljivim autorom. Luna ek zauzima bitno druga iji stav. Skromne zasluge koje mu veina ekonomista priznaje (prvenstvo u upotrebi termina Politi ka ekonomija) Luna ek pripisuje slu aju ili zabuni "...poato se u cenzorovu odobrenju za tiskanje djela ono opetovano naziva 'traite oeconomique du trafic', dok se naziv 'oeconomie politique' u samom tekstu djela nigdje ne nalazi".Meutim, priznaje mu za razvoj ekonomske misli mnogo vee zasluge smatrajui ga na izvjesan na in prete om Adama Smitha. Luna ek navodi slijedee: "Montchretien izti e prije svega va~nost rada i osobnog interesa kao temeljnih elemenata gospodarskog ~ivota.'Srea ljudi sastoji se prvenstveno u bogatstvu, a bogatstvu u radu. ovjek je roen, da ~ivi u neprekidnom poslu i zanimanju'. Cieli se gospodarski ~ivot - isti e Montchretien - pokree osobnim probitkom (le monde economique est mu par l'interet personnel), koji je promicatelj diobe rada i zamjene dobara. No ovo je na elo ipak po Montchretienu ubla~eno priroenim sociabilitetom ovjeka. Kako vidimo, to su iste misli koje su kasnije postale polaznom to kom gospodarskog sustava Adama Smitha". I u ovom primjeru Luna ek pokazuje izrazitu originalnost. Za razliku od svojeg profesora u Gracu J.A.Schumpetera on ocjenjuje Montchretienov doprinos vrlo zna ajnim, pravilno uo avajui sli nost njegovih pogleda sa stajaliatima koje je Smith obznanio 161 godinu kasnije u Bogatstvu naroda. Time se indirektno dovodi u pitanje izvornost temelja Smithove svjetske slave. Razdoblje liberalizma Luna ek prikazuje u aest cjelina od kojih prvu posveuje tvorcu ove doktrine Adamu Smithu, drugu pesimistima -T.R.Malthusu i D.Ricardu, treu optimistima - J.B.Sayu, C.Dunoyeru, F.Bastiatu, H.C.Careyu, R.Cobdenu, J.Brightu, etvrtu J.S.Millu, petu J.H.von Thnenu i aestu ostalim sljedbenicima liberalizma (u Engleskoj: McCullochu, J.Millu, J.Maithlandu, R.Torrensu, T.Chalmersu, R.Jonesu, W.Nassau-Senioru, H.Dunning Macleodu, J.E.Cairnesu, W.Bagehotu i W.Smartu itd.). Kriti kim promialjanjem o ustaljenim stajaliatima ekonomskih povjesni ara protkana je cjelokupna Luna ekova "Povijest...". Svojom impresivnom sposobnoau uo avanja slojevitosti izvora koje prou ava on uspjeva istaknuti smisao nezamjetan manje pa~ljivom istra~iva u. Tako korigira mnoge pogreane prosudbe i nedopustiva pojednostavljenja te daje izvornu interpretaciju teorijskog doprinosa pojedinih autora. Prostorna ograni enja ne dopuataju nam da spomenemo svaku originalnost ove knjige u tom smislu. Zato se ograni avamo na nekoliko primjera. U djelima koja se bave povijeau ekonomske misli rigidne klasifikacije pojedinih teoreti ara i/ili pravaca veoma su este. Razvrstavanje se provodi na na in koji potencira specifi nosti a zanemaruju sli nosti gledanja na pojedina pitanja. Naglaaava se tako dominantno obilje~je do razine apsolutizacije i pripisuje odreenom teoreti aru jednostranost i isklju ivost koje objektivno nema. Tako se na primjer, najpoznatijem zagovorniku i tvorcu liberalizma Adamu Smithu pripisuje stajaliate o apsolutnom nemjeaanju dr~ave u privredni ~ivot. Luna ekova knjiga u tom smislu unosi dragocjena pojaanjenja i korekcija. "Meutim i ovdje ne zaboravlja Smith da na elo gospodarske slobode nije neki kategorijski imperativ, nego samo jedan obi postulat, jedna tendencija, koja odgovara prirodnim, psihi kim svojstvima ovjeka. On izriekom ka~e, da je o ekivanje, da e sloboda trgovine biti ikad podpuno provedena u Velikoj Britaniji, baa tako absurdno, kao kad bi se o ekivalo, da e se u njoj ikad o~ivotvoriti Oceana ili Utopija. Mislimo da je time dosta jasno izra~eno, da Smith nije nipoato sveo ulogu dr~ave na du~nost noobdije, kako je kasnije rekao Lassalle i kako su kasnije tvrdili neki ekstremni sljedbenici gospodarskog liberalizma". Nerijetko se grijeai i u obrnutom pravcu. Prividne se sli nosti tretiraju kao identi na gledanja na izvjesan teorijski problem. Luna ek sustavno otklanja i takve zablude. "Tvrdi se, da Smithove temeljne misli o gospodarstvu imaju svoj korien u deisti koj filozofiji ili pak u Quesnayevoj premisi obeg prirodnog poretka. Nama se ini, da se ni jedno ni drugo mialjenje ne mo~e podpuno osloniti na pravi smisao Smithova izlaganja. ini se, da e biti to nije, da Smithove temeljne misli imaju svoj korien u stanovitim biolo~kim i psiholo~kim ili - to nije - sociobiolo~kim elementima. I egoizam i na elo podjele rada djeluju spontano i ob enito kao izra~aj prirodnih svojstava svih ljudi. Prema tomu ne djeluju tu neke viae sile u smislu deizma odnosno u smislu fiziokratskog Bogom odreenog prirodnog poredka. Stoga se ne mo~e opravdano tvrditi da je Smith preuzeo glediata deizma ili glediata fiziokrata. Njegova je koncepcija samostalna, iako je mo~da naoko i u stanovitom pogledu srodna s navedenim teorijama". Luna ek razotkriva i argumentirano opovrgava neodmjereno i proizvoljna tuma enje nalazei u primjeru A.Smitha elemente sli nosti sudbine svih zna ajnih teorijskih opusa: "Adama Smitha prati sudbina svih velikih pisaca. Njihova su naime djela priznata klasi nim, njihovi brojni i raznovrstni sljedbenici, pristaae, epigoni, protivnici, reformatori, eklektici i kriti ari tuma ili su ih svaki na svoj na in. Tako se esto dogaa, da se pobornici najsuprotnijih nazora pozivaju na jednog istog klasi nog autora i otkrivaju u njem argumente za svoja posve opre na izlaganja" Doprinos Adama Smitha razvoju ekonomske misli Luna ek izuzetno cijeni te izri e pohvale koje nije udijelio niti jednom drugom autoru: "Smith je bez sumnje bio u mnogome eklekti ar i u mnogome pod dojmom gospodarskih pojava svog vremena. Svi su velikani ljudske misli bili u stanovitom smislu djeca svog vremena; meutim Smithovu analizu stvarnosti i njegovo ocjenjivanje gospodarskih pojava te njihove uzro ne povezanosti dopunjuje posebna intuicija, koja je napose izra~ena u kombinaciji induktivne i deduktivne metode. Toj se Smithovoj intuiciji ne mo~e porei ona Descartesova bo~anska iskra (la chiquenaude divine) kako ka~e Gonnard - bljesak genija, po emu je Smith bez sumnje punim pravom postao klasikom gospodarske knji~evnosti. Njegove su spoznaje i konstatacije nadvremenske i stoga imaju trajnu vrijednost, ato priznaju i oni danaanji pisci, koji ga ina e pobijaju kao primjerice Salin".Na samom kraju teksta koji se bavi Smithovim djelom Luna ek ka~e i slijedee: "On je svojom intuitivnom sintezom obuhvatio ili bar nagoviestio sve one komponente, ijim e se djelovanjem ostvariti optimalno blagostanje - onaj vrhovni cilj njegova cielog sustava prou avanja, a taj je cilj opet u neku ruku korelat Fergusonove koncepcije o te~nji za stalnim usavraavanjem ovje anstva. Psihologisti ki racionalizam i individualisti ki utilitarizam su temelj i ujedno sinteza cjelokupne umne zgrade, koju je izgradio Adam Smith. Zato dr~imo, da je August Oncken ispravno karakterizirao Smithovo djelo kao filozofiju poviesti, kulture i socialnih odnosa". Isti ui nesumnjive domete ali i slabosti liberalisti ke doktrine Luna ek zaklju uje: "No i oni, koji danas sve ~eae pobijaju zasade klasi ne akole te ih smatraju na skroz promaaenim i zastarjelim, morat e priznati, da je u najmanju ruku ispravna teza prof.Wiesea,..., da je naime teorija klasi nog liberalizma jedan misaoni okvir prvorazredne vrijednosti, koji se, ukoliko ne bude zlorabljen, mo~e uviek ispuniti adekvatnim sadr~ajem. To nost ovog opa~anja dokazuje nam mo~da najbolje ve spomenuta injenica, da svi noviji sustavi gospodarskog naziranja uzimaju polaznom to kom kritiku nazora klasi ne akole. Ti su nazori kao neke skele, koje se susljedno uviek ponovno upotrebljavaju kod zidanja novih i druga ijih misaonih zgrada". Socijalisti koj doktrini Luna ek posveuje zna ajan prostor. To je razumljivo kako zbog razdoblja u kojem je knjiga pisana tako i zbog injenice se kolektivisti ke koncepcije provla e kroz gotovo cjelokupnu povijest ekonomske misli. Vrijednost je ovog dijela knjige ato prikazuje povijesnu vertikalu odreenih eti kih konstanti - kontinuitet ideja gospodarske jednakosti i pravi nosti raspodjele od predkraanskih vremena. Takoer, prikaz socijalisti kih doktrina sadr~i i vrlo objektivnu kritiku temeljnih zabluda ovog teorijskog pravca. Luna ek svojom karakteristi nom sveobuhvatnoau daje paralelan pregled politi kih zbivanja (francuska revolucija), razvoja filozofskih temelja nove ideologije te doktrinarnih dosega ekonomske znanosti. "U na elima slobode i jednakopravnosti ljudi utjelovljeno je, da tako ka~emo, i apriorno vjerovanje u usavraivost ovje anstva, kao i vjerovanje, da su ljudi po prirodi dobri. U jednom i u drugom vjerovanju izra~ena je tiesna duhovna sveza ideologije Francuzke revolucije s Rousseauovom naukom te s mislima francuzkih enciklopedista i englezkih utilitarista. U tom smislu predstavlja ideologija Francuzke revolucije krajnju opreku spram Hobbesove filozofije, koji je, kako znamo, a priori zabacio svaku vjeru u perfektibilnost ovje anstva te poricao mogunost mirnog i uspjeanog udru~ivanja ljudi bez prinudne intervencije dr~ave. Kako vidimo, pojmovi slobode i jednakosti, na kojima je Francuzka revolucija izgradila tzv. graanski dru~tveni poredak, sadr~e ve u sebi klicu ili jezgru svih ili manje viae svih onih politi kih i gospodarskih ideologija i doktrina koje su kasnije nastale tokom XIX. stoljea s ciljem, da poruae tu ideologiju i graanski poredak, koji je na njoj zasnovan". U procjenjivanju vrijednosti Luna ekovog djela treba voditi ra una da je pisano u vrijeme uspona marksisti ke doktrine. Ve tada, dakle 1944/45.g. on naslu uje neumitan krah druatava koja su ustrojena na takvoj ideoloakoj osnovici. Do takvog zaklju ka dolazi analizom pojmovnih zabluda u Marxovoj teoriji. Luna ek izdvaja dvije Marxove teze. Tezu o usavraivosti ovje anstva na kojoj gradi historijski determinizam i tezu da je za ostvarenje gospodarske pravde nu~no ukinue individualnih sloboda u korist afirmacije gospodarske jednakosti. Time se Marx vraa Hobbesu i njegovom stavu da se moralno, kulturno i gospodarsko usavraavanje ovje anstva mo~e ostvariti jedino i trajno pod okriljem dr~ave. "To zna i, da pojedinci nisu od prirode dobri, kako je mislio Rousseau, nego zli kako je mislio Hobbes. Stoga se bez zahvata dr~ave ne mo~e ostvariti gospodarska pravednost u korist pojedinaca. Srea i pravednost mo~e se u korist pojedinaca postii samo onda, ako im se oduzme sloboda i zamieni sveobuhvatnim zahvatom dr~ave u gospodarskom i socialnom sektoru". Marxovo shvaanje da ostvarenje jednakosti i gospodarske pravednosti isklju uje slobodu Luna ek smatra jednom od najsudbonosnijih pojmovnih zabluda marksizma. Jer, po Luna ekovom sudu postulati slobode i jednakosti jesu suprotni ali se ne isklju uju. "Oba postulata imaju bez sumnje dubok korien u naravi ovjeka. Stoga je naravno, da oba postulata stalno istodobno djeluju i te~e da budu - ato je viae mogue - ostvareni. Oni prema tomu djeluju kao neki komplementarni i koneksni pojmovi: ato je viae u stvarnosti izra~en postulat slobode, tim manje mo~e biti izra~en postulat jednakosti, i obratno, im je viae udjelotvoren postulat jednakosti, tim manje mo~e biti ostvaren postulat slobode". Slijedi Luna ekov proro anski zaklju ak: "...te~nja za slobodom i te~nja za jednakoau nisu kvalitativno jednake. }elja za slobodom je ne samo iskonsko, trajno i neotuivo svojstvo ovjeka, nego i djeluje u njemu s osobitom snagom. Zato je poslije gubitka ~ivota gubitak slobode najvea i najte~a kazna za svakog ovjeka". U daljnjim razmatranjima Luna ek izla~e vrlo interesantnu komparaciju utilitarizma i gospodarskog egalitarizma navodei da je temeljna pretpostavka utilitarizma "da se slobodnim djelovanjem osobnog interesa mo~e ostvariti optimalna koristnost za svakog pojedinca a time i optimum koristnosti za druatvo. Suprotno tome pretpostavka je socijalisti ke teorije: "da se taj utilitaristi ki cilj optimalne koristnosti za pojedinca ne mo~e nikad ostvariti u re~imu graanskog, kapitalisti kog poredka. Koristnost se mo~e ostvariti jedino za mali i sve manji broj pojedinaca, a na stalnu i sve veu atetu ogromne veine pojedinaca". Takvo stajaliate Luna ek pobija isti ui fleksibilnost kapitalisti kog druatveno-ekonomskog sustava: "Meutim, je stvarni razvoj u posljednjih stotinu godina dokazao, da je ta absolutna pretpostavka neizpravna. Razvoj kapitalisti kog ureenja pokazao je, da je ono do krajnosti prilagodljivo najdalekose~nijim socialno-politi kim postulatima tako, da je itav niz takvih postulata uklopljen u kapitalisti ki, graanski poredak bez ikakvih znatnijih potreba. Meu tim postulatima ima dosta i takvih, koje su se u vremenu, kada su postavljeni smatrali podpuno revolucionarnim i podpuno nespojivim s graanskim druatvenim poredkom". U pododjeljku posveenom analizi Marxovog opusa izdvajamo dvije markantne i kasnijim povijesnim tijekom verificirane Luna ekove misli: "...ne valja zaboraviti, da svaki kolektivizam mora trpjeti od dva zla: a) ne mo~e ni im adekvatno nadomjestiti privatno - ekonomski interes (Das freie Persnlichkeitsinteresse - Diehl). Bez toga se pak ne mo~e razviti snaga iniciative niti mo~e postojati poticaj za usavraavanje proizvodnje i za nove izume - dakle nema baa onih inbenika, koji bi trebali o~ivotvoriti ono po socialistima ~eljeno i o ekivano maksimalno poveanje i usavraavanje proizvodnje; b) svako kolektivisti ko gospodarstvo dovodi neizbje~ivo do hipertrofi ne birokratizacije cielog gospodarskog ~ivota, a to zna i bez sumnje znatno poskupljenje proizvodnje i razpodjele gospodarskih dobara".Nema potrebe itaocima ukazivati na notorne injenice o razvojnoj praksi bivaih socijalisti kih zemalja koje potvruju ispravnost Luna ekovih predvianja. U kriti kim promialjanjima o liberalisti kim i kolektivisti kim doktrinama Luna ek zauzima objektivna, izbalansirana stajaliata uo avajui slabe to ke obaju nazora. "ako se dakle sve viae potencira ~elja za materialnim blagostanjem, kako to izgleda prema dosadaanjem razvoju danaanje kulture i civilizacije, te e se tendencije posve jednako manifestirati u kolektiviziranom dru~tvu kao i u individualisti kom. Samo e u kolektiviziranom dru~tvu biti drugi nosioci izrabljivanja: onda e izrabljiva i biti predstavnici radni tva kao vladajueg druatvenog stale~a". Smatrajui Marxovo stajaliate o nepopravljivosti kapitalisti kog druatva neto nim, ne daje za pravo ni zagovornicima ekstremnog liberalizma: "Izkustvo je naime dokazalo, da se unutar kapitalisti kog poredka ili, to nije, unutar gospodarskog poredka, koji priznaje privatno vlastni tvo, privatnu iniciativu i na elo osobnog probitka mogu provesti mnogovrstne i dalekose~ne korekture u svrhu izravnanja gospodarske nepravde. S druge je strane taj razvoj svakako dokazao i to, da neograni eni i neobuzdani re~im self-interesta stvarno izaziva gospodarsku nepravdu, koja se ne mo~e automatski ukloniti, kako su to mislili pobornici ortodoksnog liberalizma". Luna ek je na elno vrlo skepti an u pogledu mogunosti da se aplikacijom jedne doktrine u cijelosti rjeae sve druatvene proturje nosti kojima je ovje anstvo bremenito. U tom smislu priklanja se Platonovoj definiciji idealne dr~ave: "To je dr~ava, u kojoj se ne ostvaruje najvee dobro u najveem obsegu, nego se u njoj samo u najveoj moguoj mjeri uklanja zlo. Nama se ini, da je dosadanji razvoj poviesti dao viae prava Platonu, negoli Marxu i svim drugim ideolo~kim progresistima". Sasvim je izvjesno da je Luna ek pobornik nazora neoklasi ne akole. Premda neutralisti ki procjenjuje dostignua ostalih doktrina, te je u kritici njihovih stajaliata izvanredno oprezan i blag, s velikom dozom uviavnosti za stajaliata koja osobno ne dijeli, Luna ek ipak eksplicitno usvaja stajaliata Alfreda Marshalla i njegovih sljedbenika. To je i shvatljivo obzirom na njegov stav o nu~nosti integracije pozitivnih (verificiranih) dostignua ekonomske teorije i njegovu skepsu da se teorijskim monizmom mo~e do kraja, logi ki konzistentno objasniti tako slo~ena sfera druatva kao ato je gospodarstvo. Zato podr~ava eklekticisti ki pristup neoklasi ara jer: "oni praznine i nedostatke u zgradi klasi ne teorije nadopunjavaju i popravljaju djelomice novim zasadama, a djelomice preuzimanjem izvjestnih zasada nekih drugih, novijih akola. Prema tomu je neoklasi an smjer posredovan i eklekti an". Zamjerajui psiholoakoj akoli jednostranost jer "ona smatra stanovite unutarnje, psihi ke, subjektivne procese u ovjeku pojedincu ~ariatem i polaznom to kom cjelokupnog gospodarskog zbivanja: gospodarsko je zbivanje u svemu samo odraz stanovitog psiholo~kog, subjektivnog zbivanja u ovjeku pojedincu"Luna ek ipak smatra dostignua ovog pravca zna ajnim. "Stoga psiholo~ka akola u svakom slu aju zna i mnogo viae, nego samo jedan napredak tehnike znanstvenog prou avanja i mnogo viae nego samo jednu reakciju kapitalisti ke bur~oazije protiv nauke marksizma". Neoklasi arima, posebice Marshallu te njegovom u eniku Keynesu pak priznaje ostvarenje po~eljne sinteze dostignua klasi ne akole (korigirane od ekstremnih shvaanja liberalizma) s eti kim ciljevima kao trajnom odrednicom druatvenih htijenja. Glavnu razliku u nazorima klasi ne i neoklasi ne akole Luna ek vidi u tome "da je Smith o ekivao, da e optimalni socialni status proizai iz slobodnog djelovanja onih sila, koje pokree individualizam, dok neoklasi ari ~ele djelovanje sila pokretnica individualizma korigirati i ako ne posve nadomjestiti djelovanjem nekih socijalnih, dakle prvenstveno altruisti kih pobuda".U tome je po Luna ekovom mialjenju doprinos J.M.Keynesa izvanredno zna ajan. Pobijajui argumente njegovih kriti ara (Rpkea) Luna ek podr~ava Keynesov teorijski koncept dr~avnog intervencionizma nalazei u tome kona no rjeaenje proturje nosti kapitalisti kog na ina proizvodnje. Demokratska forma provedbe dr~avnih mjera u gospodarstvu jam i po Luna eku kontrolu dr~avne moi i prihvatljiv stupanj etatizacije. O tome Luna ek ka~e:"Meutim smo vidjeli da Keynes ne zamialja provedbu svojih teorija primjenom pune etatizacije niti ~eli zagovarati neograni enu i nekontroliranu svemo dr~ave u sferi gospodarskih zbivanja. Keynes ~eli odreeni dio gospodarske djelatnosti prelo~iti na neke autonomne organizme unutar dr~ave, koje e stvoriti inbenici dosadanje proizvodnje i razpodjele, a njihov e se rad kretati u okviru tr~iatnog gospodarstva bez izravnog utjecaja dr~ave. Keynes, drugim rie ima ne ~eli likvidirati tr~iatno gospodarstvo, ve ~eli samo u okviru tog gospodarstva likvidirati ili oslabiti djelovanje onih inbenika koji predstavljaju nezdrav i negativan eksces individualnog egoizma. Isto e tako po Keynesovom shvaanju gospodarskopoliti ka intervencija dr~ave imati svoju adekvatnu protute~u u politi koj (parlamentarnoj) kontroli svih onih krugova producenata, potroaaa i svih ostalih skupina interesenata, kojih se intervencija dr~ave ti e. Dakle i ovdje ne mo~e dr~ava vraiti svoju vlast onako kako nae zgodnim - samovoljno i neograni eno. Nama se ini, da je temeljna zna ajka Keynesovog naziranja u tom, da je njime u injen pokuaaj sinteze opre nih polova: individualizma i kolektivizma i to tako, da je iz svakog od njih izlu eno ono, ato je po Keynesovom shvaanju nezdravo i atetno, a pridr~ano ono, ato je zdravo i koristno. Negativne su komponente individualizma po Keynesovom shvaanju ekscesivni egoizam i te~nja za stvaranjem monopola, dok su negativne komponente kolektivizma neograni eni, sveobuhvatni i nekontrolirani etatizam, zatim nezdrava, negativna nivelacija i uniatavanje pobude pojedinaca". U ocjeni krajnjih dosega Keynesove teorije Luna ek je pretjerani optimist jer vjeruje da je njegovim doprinosom kona no teorijski uobli eno rjeaenje problema koji trajno prati gospodarsku sferu - suprotnosti izmeu efikasnog ali nepravi nog individualizma i neefikasnog i samo donekle pravednijeg kolektivizma. U tom smislu Luna ek ka~e da se "...Keynesovim umovanjem na neki na in zatvara krug putovanja ljudske misli kroz nekoliko stoljea: od finalizma srednjeg vijeka preko racionalnog individualizma novog vijeka natrag prema finalizmu". Keynesov je doprinos razvoju ekonomske znanosti veoma zna ajan kako na podru ju razvoja metoda analize gospodarskih procesa tako i u podru ju teorije ekonomske politike. Svojim monumentalnim djelom on je do kraja demistificirao mnoge zablude prethodnih generacija ekonomista u pogledu mogunosti ostvarivanja makroekonomske ravnote~e djelovanjem tr~ianog mehanizma. Meutim, bilo bi krajnje pretjerano tvrditi da je Keynesovom doktrinom dr~avnog intervencionizma za sva vremena rjeaen problem ravnote~nog funkcioniranja gospodarstva. Osnovne postavke o neumitnosti dr~avnog intervencionizma u suvremenosti su prihvaene kao trajno stajaliate ekonomske teorije. Sustav mjeaovite privrede dominantan je model danaanjice. U tome je Keynesova zasluga neosporna. Ipak, promjene u suvremenom obliku privreivanja nameu ekonomskoj teoriji nove izazove i iznova aktualiziraju pitanje optimalizacije intenziteta i podru ja dr~avnog intervencionizma. Oatre kritike keynesijanske teorije od strane pristaaa neoliberalnih pravaca ekonomske teorije posljedica su kako pretjeranih o ekivanja od dr~avnog uplitanja u gospodarska zbivanja tako i novih okolnosti u kojima je klasi ni intervencionizam nedjelotvoran. Tako se iznova aktualiziraju teorijska sporenja o mogunostima samoregulacije ili autokorekcije tr~ianog gospodarstva. Postindustrijsko razdoblje - radikalne promjene u zna aju proizvodnih inilaca u eri znanstveno-tehnoloake revolucije, promjena u dinamici ekonomskih kretanja, tendencija globalizacije i uklanjanje dr~avnih barijera kroz sve prisutnije nadnacionalne integrativne procese tra~e od ekonomske teorije nove, adekvatne odgovore o prikladnim kombinacijama ograni eno efikasnih mehanizama regulacije gospodarskih procesa. Spomenute tendencije pojavile su se nekoliko decenija nakon dovraetka Luna ekove "Povijesti ekonomskih doktrina" te je posve razumljivo da ih autor nije mogao analizirati. Izlaganja o Povijesti ekonomskih doktrina Valdemara Luna eka zaklju ujemo sljedeim konstatacijama. Briljantan ekonomski teoreti ar, Valdemar Luna ek svojim opusom, kvantitativno skromnijim u odnosu na znanstvene potencijale i stvarala ku plodnost kojom je raspolagao, zbog okolnosti koje smo uvodno opisali ali kvalitativno izuzetno vrijednim, trajno je pridonio razvoju ekonomske znanosti i afirmaciji liberalisti kih nazora u ekonomskoj teoriji. Svojom inteligentnom, znala kom, nadasve objektivnom analizom vrlina i nedostataka te doktrine ukazao je i na nu~nost njenog prilagoavanja promjenama druatveno-ekonomskog okru~enja. Ostajui dosljedan liberalisti kim nazorima koje je prihvatio iskreno vjerujui u njihovu ispravnost, progresivnost i povijesnu opravdanost platio je visoku cijenu svoje teorijske postojanosti osobnom patnjom, gubitkom profesure i mogunosti bavljenja znanstvenim radom. Za Luna eka ta cijena nije bila previsoka da bi ga pokolebala u njegovim nazorima i potaknula na "konvertitstvo", pojavu toliko estu na naaim prostorima. Zato mu i pripada posebno mjesto u povijesti hrvatske ekonomske misli, koju je zadu~io djelima neprolazne vrijednosti.  V.Luna ek: Ugarsko-Hrvatska financijska nagodba. Osvrt na 50-godianju nedovraenu borbu za financijsku samostalnost Hrvatske. Obzor - Spomen knjiga 1860-1936, Zagreb, 1936. str.57-60.  Ministarstvo prosvete Kraljevine Jugoslavije (dopis br.28286 od 4.septembra 1939 g.) dostavilo je V.Luna eku dopis slijedeeg sadr~aja:"Na predlog Rektora Univerziteta u Zagrebu br.85560 od 14.jula 1939. godine, a na osnovu l.133 Opate uredbe univerziteta odlu ujem: da se na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, postavi za honorarnog nastavnika Narodne ekonomije sa tri asa nedeljno LUNA EK dr.Valdemar. Honorar mu se ima ra unati po 50.-dinara od odr~anog asa predavanja i 80 dinara od asa ispitivanja. Isplata honorara pada na teret part.270 poz. 2 bud~eta za 1939/40. godinu. Po ovlaaenju Ministra prosvete Pomonik Dr.F.Niki s.r.  Ministarstvo narodne prosvjete-Zagreb, Odjel za visoku nastavu donjelo je 7.rujna (broj:57053-1944.) slijedeu odluku: "Odredbom poglavnika Nezavisne Dr~ave Hrvatske od 7.rujna 1944. a na temelju l.114. zakonske odredbe o Hrvatskom sveu iliatu od 23.listopada 1941. broj CCCLIX-1433-2115-Z-1941. l.17.i21. zakonske odredbe od 19.prosinca 1942. broj CCCXL-2738-Z-1942. te l.346 zakona o inovnicima od 31.o~ujka 1931. imenovani ste redovitim sveu iliatnim profesorom IV. inovni kog razreda 1.plaevnog stupnja pri katedri za nauku o narodnom gospodarstvu na Pravnom fakultetu Hrvatskog sveu iliata u Zagrebu. Odjelni pro elnim: prof.Pavao Tijan. Josip Horvat, Pre~ivjeti u Zagrebu, Dnevnik 1943-1945., Sveu iliana naklada Liber, Zagreb 1989., str.49-50 i 151.  Javni tu~ilac za grad Zagreb optu~io je slijedee osobe:1.Stipeti ing.uru, sveu ilianog profesora;2.Pliveri dr.Branka, glavnog ravnatelja PH`;3.Turkovi Slavka, trgovca;4.Katuai uru, zamjenika glavnog ravnatelja PH`;5.Kosem Stanka, industrijalca;6.Milobar Ivu, bivaeg generalnog direktora tt.Drach d.d.;7.Vrbani Milana, predsjednika Hrvatske sveope Kreditne banke d.d.;8.Crnadak Milivoja, generalnog ravnatelja PH`;9.Mondecar Viktora, direktora Hrvatske sveope Kreditne banke d.d.;10.Moainsky Ivu, na elnika banske uprave u miru;11.Luna ek dr.Valdemara, sveu ilianog profesora;12.Kiseljak Franju, trgovca;13.`imi Kramina;14.Klemen i Eugena, lana ravnateljstva Hrvatske sveopeg trgova kog d.d.i 15.Andraaevi Vladu, lana ravnateljstva njema kog druatva AEG.  "Hrvatska Sveopa kreditna banka d.d. u Zagrebu, u 90% vlasniatvu maarske kreditne banke u Budimpeati, a po direktivama navedene banke za vrijeme okupacije privredno je pomagala okupatora i njegove ustaake pomaga e i to naro ito: a.) podijelila kredite brojnim poduzeima, koja su u najveem opsegu privredno suraivala s okupatorom kao tt."Croatia" tvornica portland cementa, Zagreb, 11 mil.kn. Beo inskoj tvornici cementa d.d. 10 mil.kn.,tt.Drach d.d.,tt.Continental bauksitno d.d.Zagreb, te podunavskom trgova kom d.d. Zagreb, koje je osnovala NDH u svrhu da nabavlja robu potrebnu za voenje rata. b.) osnovala po etkom 1942. "Sveope trgova ko d.d." u Zagrebu u cilju promicanja izmjene dobara naro ito kompenzacije." .  Ostalim lanovima grupe sud je odmjerio slijedee kazne: 1.Opt.Stipeti ing.uro - smrt streljanjem, gubitak politi kih i pojedinih graanskih prava te konfiskacija cjelokupne imovine;2.Opt.Pliveri dr.Branko - 20 godina zatvora s prisilnim radom, 10 godina gubitka politi kih i graanskih prava i konfiskacija cjel.imovine;3.Opt.Turkovi Slavko - 18 godina zatvora s prisilnim radom, 10 god.gubitka pol. i gra. prava i konf.cjel. imovine;4.Opt.Katuai uro - 20 godina zatvora, 10 godina gubitka pol.i gra. prava te konfiskacija imovine;6.Opt.Milobar Ivo - smrt streljanjem, trajan gubitak pol. i gra. prava te konfiskacija imovine;7.Opt.Vrbani Milan - 10 godina zatvora s prinudnim radom i 10 godina gubitka pol i gra. prava te konfiskacija imovine;8.Opt.Crnadak Milivoj - 5 godina gubitka politi kih i pojedinih graanskih prava osim roditeljskog prava i konfiskaciju imovine;9.Opt.Mondekar Viktor - 2 godine zatvora s prinudnim radom i 1 god. gubitka politi kih i pojedinih graanskih prava osim roditeljskog prava te konfiskaciju cjelokupne imovine osim ureaja i inventara obiteljskog stana;12.Opt. Kiseljak Franjo - u odsutnosti na 10 godina zatvora s prinudnim radom, 10 godina gubitka pol.i gra. sloboda i konfiskaciju imovine, jednako kao i 14.Opt.Klemen i Eugen;15.Opt.Andraaevi Vlado - 2 godine zatvora s prisilnim radom, 1 godinu gubitka politi kih i graanskih prava te konfiskaciju imovine;13.Opt.Simi Karmin osloboen je optu~be.  Konfiscirane pokretnine Luna eku su vraene pravomonim zaklju kom Kotarskog narodnog suda za grad Zagreb od 4.5.1946.(br.K 2971/45) kao ~ivotni minimum dok mu je vlasniatvo na 2/3 kue u Zagrebu vraeno po l.4. Zakona o konfiskaciji odlukom Okru~nog narodnog suda za grad Zagreb (Gr.424/47.) 27.3.1947. Ostale konfiscirane nekretnine (vonjak u Samoboru) nisu mu vraene iako je dokazao da su ste ene na legalan na in i mnogo godina prije rata.  Nije pomoglo ni pismo savjetnika ehoslova ke ambasade u Parizu dr Josipa Klvane, kao ni injenica da je Luna ek tijekom rata u svojem stanu pru~io uto iate mladom slovenskom antifaaisti dr Janku Sernecu, kasnije streljanom u Beogradu od strane njema kih okupacijskih vlasti.  V.Luna ek, Zna enje jedne velike ljubavi za razvoj socijalnopoliti kih misli, Pregled: asopis za druatvena pitanja, Sarajevo,br.7, 1955.g.  Historijski zbornik, 15,1962. br.1'4, str.141-181. Profesori Pravnog fakulteta bili su esta meta progona, politi kih pritisaka i najgrubljeg nasilja. Podsjeamo na smjenjivanje i udaljenje iz slu~be rektora prof.dr Bla~a Lorkovia, udaljenje s Fakulteta u razdoblju 1941-45. profesora B.Eisnera, S.Franka, I.Krbeka, M.Lanovia, J.Stefanovia i S.Zuglia te asistenta V.Verni, zatim udaljenje i ka~njavanje zatvorom doc.dr. `ime odana i asistenta Joze Ivi evia godine 1971.  V.Luna ek, Molba za pomilovanje, manuskript od 2.12.1950., Hrvatski dr~avni arhiv, Ostavatina Valdemara Luna eka, kutija br.1. J.A.Schumpeter, Povijest ekonomske analize, Zagreb 1975., str.4 Isto, str.4 Isto, str.4 Isto, str.5 Isto, str.5  Eric Roll: Povijest ekonomske misli, Kultura, Zagreb 1956.,str. 7.  V.Luna ek, Povijest ekonomskih doktrina, priredio S.Vranjican, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1996, st.2.  U svojem monumentalnom djelu "Povijest ekonomske analize" Schumpeter se ograni ava na dostignua ekonomske znanosti u razvoju analiti kih metoda. Takvim, bitno u~im pristupom, Schumpeter je usmjeren na izu avanje napretka u metodologiji ekonomske znanosti koja e omoguiti spoznavanje ekonomskih fenomena na sve viaoj razini, te~ei uzdizanju kvalitete traganja za apsolutnom istinom. Svoje stajaliate Schumpeter objaanjava na slijedei na in:"Pod sistemom politi ke ekonomije shvaam izlaganje sveobuhvatnog sistema ekonomskih politika koje njihovi autori zastupaju na temelju nekih zajedni kih (normativnih) na ela, kao ato su na ela ekonomskog liberalizma, socijalizma itd. Takvi sistemi dolaze u naa dohvat u mjeri u kojoj sadr~e stvarni analiti ki rad. Na primjer, Bogatstvo naroda A.Smitka bio je po namjeri sistem politi ke ekonomije u smislu koji smo upravo definirali i kao takav nas ne zanima. Ipak nas ono zanima zbog injenice da su Smithova politi ka na ela i recepti - njegovo oprezno zagovaranje slobodne trgovine i ostalo - samo odora velikog analiti kog dostignua. Drugim rije ima nismo zainteresirani za ono za ato se on zalagao, ve kako je argumentirao i kakva je analiti ka orua u tome upotrebljavao. Sama njegova politi ka na ela i recepti (uklju ujui ideologiju - koju otkrivaju vrijednosni sudovi) bili su nedvojbeno za njega samog i za njegove itaoce najva~niji i, dalje, ono ato prvenstveno objaanjava uspjeh njegova rada kod publike i, u tom smislu, njegov povlaateni polo~aj u povijesti ljudske misli. Ali sam spreman da ih sve odbacim kao gole formulacije ideologije njegove epohe i zemlje, bez vrijednosti za bilo koju drugu." (J.A.Schumpeter, Povijest ekonomske analize, Informator, Zagreb, 1975.,str.32.)  Sagledavajui interakciju brojnih inilaca Luna ek zavraava uvodni dio posveen merkantilizmu slijedeim rje ima: "Ako pak ~elimo ustanoviti, kako je doalo do merkantilizma, iako je on s teoretskog i objektivnog glediata jedno uglavnom prili no promaaeno naziranje, onda mislimo, da glavnu klicu ovakvog poviestnog razvoja treba tra~iti djelomice u preokretima, izazvanim tehni kim izumima, odkriima novih zemalja i intelektualnom revolucijom te pojavom novih filozofskihi vjerskih odnosno eti kih pokreta, no prete~nim dielom u onom, na ato je upozorio Ingram: vladari su po eli privla iti 'trei stale~'- obrt i trgovinu, jer je nova vojska plaenika iziskivala nerazmjerno vea financijska sredstva, negoli prijaanja feudalna milicija. Stoga vladari napuataju feudalno plemstvo, guraju ga pomalo u stranu i preferiraju graanski stale~, jer im taj mo~e dati daleko vee prihode. A kao protuuslugu moraju vladari prirodno promicati i gospodarske probitke tog graanskog stale~a. Iz te je klice u poviestnom razvoju izrastao merkantilizam". (V.Luna ek, op.cit.str.133).  Schumpeter ovom autoru posveije nekoliko slijedeih redaka: "Antoyne Montchretien, Sieur de Watteville (oko 1575-1621) Traicte de l'oeconomie politique (Rasprava o politi koj ekonomiji, 1615) izgleda da je bio prvi koji je objavio knjigu s naslovom Politi ka ekonomija. To je meutim, bila njegova jedina zasluga. Knjiga je osrednje ostvarenje i bez ikakve originalnosti. Iako u njegovim preporukama ima grubog zdravog razuma, knjiga je puna elementarnih greaaka zaklju ivanja ato ukazuje na nivo stru nosti, koji je prije ispod nego iznad nivoa onog vremena". (J.A.Schumpeter, op.cit.str.139) Moglo bi se dodati kao komentar - prili no uvredljiva ocjena.  V.Luna ek, op.cit str.140  V.Luna ek, op.cit.str.141.  V.Luna ek, op.cit.str.265.  V. Luna ek, op.cit.str.263.  V.Luna ek, op.cit.str.259.  V.Luna ek, op.cit.str.280.  V.Luna ek, op.cit.str.288.  V.Luna ek, op.cit.str.341.  "Postulat djelotvornog etiziranja gospodarskog ~ivota provedbom punog kolektivizma i podpune gospodarske jednakosti povla i se zapravo kroz poviest itave kraanske ere. Taj se postulat nije nikad posve izgubio i uviek se je od vremena na vrieme ponovno pojavljivao u obliku nauke kakve hereti ke kraanske sekte ili kakvog revolucionarnog pokreta. `toviae, joa prije kraanske ere postavio je gr ki filozof Faleas iz Halkedona u V. stoljeu pr.Kr. prvi tezu, da je privatno vlastni tvo pravi uzrok svega zla u svietu, te bi ga trebalo ukinuti. A spomenuli smo ve neke, komunizmu srodne misli, koje su djelovale na Platona, kad je stvarao sliku svojih idealnih dr~ava. Postulat zajedni kog vlastni tva i prema tome gospodarske jednakosti propagirali su kao postulat kraanske etike tzv. hiliasti - oni, koji su za godinu 1.000 proricali povratak Kristov na sviet i osnutak njegova idealnog zemaljskog kraljevstva." (V.Luna ek, op.cit.str.361).  V.Luna ek, op.cit.str.364.  Vidi: V.Luna ek, op.cit.str.365.  V.Luna ek, op.cit.str.365.  V.Luna ek, op.cit.str.365.  V.Luna ek, op.cit.str.365.  V.Luna ek, op.cit.str.370.  V.Luna ek, op.cit.str.370.  V.Luna ek, op.cit.str.370.  V.Luna ek, op.cit.str.402.  V.Luna ek, op.cit.str.404.  V.Luna ek, op.cit.str.405  V.Luna ek, op.cit.str.411.  V.Luna ek, op.cit.str.487.  V.Luna ek, op.cit.str.463.  V.Luna ek, op.cit.str.486.  V.Luna ek, op.cit.str.511.  V.Luna ek, op.cit.str.507.  V.Luna ek, op.cit.str.507.  Istaknuti znalac ekonomske teorije prof.dr.sc. Svetislav Polovina u opse~nom i temeljitom prikazu Luna ekove Povijesti ekonomskih doktrina isti e: Svoje kapitalno djelo Povijest ekonomskih doktrina iako zavraeno i pripremljeno za tisak nije mogao objaviti za svoga ~ivota, ve mu je djelo prvi put objavljeno pune 33 godine nakon njegove smrti. udna igra slu aja koja podsjea na Kotruljevia i Kri~ania koji takoer svoje rukopise nisu mogli objaviti za svoga ~ivota!!! Da paradoks bude vei, odgovarajueg ud~benika iz povijesti ekonomske misli u Hrvatskoj tada uope nije bilo! ak ni danas takvog ud~benika nema za ovu disciplinu, pa se neki dijelovi Luna ekove knjige mogu i sada koristiti barem kao dopunska literatura. Ovaj podatak govori kako o slo~enosti i airini ovog kolegija tako i onima koji se ovom materijom bave. Naime, povijest ekonomskih doktrina zahtijeva enciklopedijsko znanje i dugogodianji rad te sposobnost sistematizacije, komparacije i kriti ke valorizacije najrazli itijih ekonomskih ideja. Hrvatska gospodarska revija, Zagreb, kolovoz 1996, str. 1144. PAGE  PAGE 37 @z..1B455 66HVMOOLXNXZZ^^bbkktvڂ܂$&:<hj|6pJLnp246vxBD.0TVFH%%) )J3L3j0J@CJUaJ6@CJ]aJ @CJaJj0J@CJU 5@CJ@CJP<>@z|#(1B46?,CHVMVRX^b0jkdhx*$ 0dhx*$ 0dh*$ $dh*$a$dh*$<krtv .$lnz|68N6z2 dh*$ $dhx*$a$dhx*$fZL%)P3CtMTdY\bfim؆•r  0<*$ dhx*$dhdhx*$L388;;AACCEEHHnMpMSS^Y`Y^^PbRbbidikkmmrrԆֆܕDFprz|@CJmH sH @CJaJmH sH j0J@CJUmH sH 0J@CJmH sH  @mH sH  @mH sH j0J@UmH sH 0J@mH sH CJ6@CJ]j0J@CJU@CJ:~h`X"~4Vx,*Z  0d*$  0<*$  0d*$^`hjVX`b "*,|~24<>TV^`vx*,46(*2ĹĹĹĹĹ@CJ@CJaJmH sH j0J@CJUmH sH @CJmH sH j0J@UmH sH 0J@mH sH  @mH sH  @mH sH G24XZbd&(`bjl&(02hjrt"$fhpr,.68npxz46>@vx0J@mH sH  @mH sH  @mH sH j0J@UmH sH Vb(jh.p6x<~D&`#$  0<*$:<DF|~  BDLNd*,026<>02>@DHTVZ^rtxz~ʿʿʿʿʿʿCJ0JmHnHu0J j0JU6] j0JU @mH sH j0J@UmH sH 0J@mH sH  @mH sH J468:<>0|~JLNPR&`#$ dhx*$hh&`#$]h`h&`#$ hh]h`h,1h. A! " # $ %i   PAGE 37 PAGE 37 NUMPAGES 37 PAGE 37 468:<>0|~JLNPR"&`#$ dhx*$hh&`#$]h`h&`#$ hh]h`h$&(,@BFHLNPR""""""" "CJ0JmHnHu0J j0JU PAGE 31 """" " dhx*$I  0d2QProfpravni fakultetpravni fakultet i:@: Normal $xa$_HmHsHtH>`> Heading 1$dh*$@&@CJ<A@< Default Paragraph Font8&@8 Footnote ReferenceH*, @, Footer  p#.O. Stil1*$ @mHsH6@"6 Footnote Text<CJ&)@1& Page Number<B@B< Body Textdhx*$@CJ,@R, Header  p#A%&*`+L-W/3m?@ADCN%PPQR;[!f}fnratRwiېeЛ̟@ۧ@(SHj  !"#$%&'()*+,-./0123INV 4 \C /@Q$&&&'5'V'w'''p+++++,<,],~,,,,-"-C-d----2 2 =>^ [!k"$))*O-Z/33U7p8]9?@BBDDDDGLL'PQRW=[^o`chjnqxz|ݐΟz.Jl|9S4g,FD_-Mn5 4Uv<\}"C0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0  PAGE 1 PAGE 1 NUMPAGES 37 $&(,@BFHLNPRCJ0JmHnHu0J j0JU  i:@: Normal $xa$_HmHsHtH<A@< Default Paragraph Font8&@8 Footnote ReferenceH*, @, Footer  p#.O. Stil1*$ @mHsH6@"6 Footnote Text<CJ&)@1& Page Number<B@B< Body Textdhx*$@CJ,@R, Header  p#A%&*`+L-W/3m?@ADCN%PPQR;[!f}fnratRwiېeЛ̟@ۧ@(SHj  !"#$%&'()*+,-./0123INV 4 \C /@Q$&&&'5'V'w'''p+++++,<,],~,,,,-"-C-d----2 2 =>^ [!k"$))*O-Z/33U7p8]9?@BBDDDDGLL'PQRW=[^o`chjnqxz|ݐΟz.Jl|9S4g,FD_-Mn5 4Uv<\}"C0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0@0@0 0%04447L32R   kR  < "%,7!!!pravni fakultet:C:\D\1DOKUMENT\SV\BIBLIOTEKA-STIPETIC\VALDEMAR LUNACEK.docpravni fakultetTC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of VALDEMAR LUNACEK.asd @D{|DC@(~TPP 0 000P 0P0. A! " # $ %&P (2*22P&o#$+D/&o#$+D/hh]h`h4 ")*/3?ALPQW[cnqtz{|0000(04060H0V0X0b0j0000000000000^010<100000000011111111111"1$1&1(1*1,1.1>1@1B1F0H0J000L0406080N0<UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"1ZZWj[FUj[F+oVi1  0d2QProfpravni fakultetpravni fakultet7 >bjbjUUU"7|7||25l6D,rrr844,]Fdddddd$ 3n:ddddd:ddddddddddddfdd Fہl,F rd<-0]dd,,Root Entry FFہl01TableWordDocument*"SummaryInformation(      !"#$%&'()+/189:;<=>?@ABCDocumentSummaryInformation8(CompObjjObjectPoolklkl0Table7  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q ՜.+,0 hp  pravni fakultetiV Prof Title Oh+'0 $ @ L X dpxProffrofpravni fakultetravrav Normal.dotlpravni fakultet16vMicrosoft Word 9.0@@N l@vUBR@Jglo@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0 0 L32 "   k" "  < !!tpravni fakultet:C:\D\1DOKUMENT\SV\BIBLIOTEKA-STIPETIC\VALDEMAR LUNACEK.docpravni fakultetTC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of VALDEMAR LUNACEK.asd @D{|DC@|frG@CJsHtH_HFG@CJsHtH_HW0PP 0 000P 0P0. A! " # $ %&P (2*22P&o#$+D/I&b$! p#I]`I ")*/3?ALPQW[cnqtz{|A@:@<@@@(@4@6@H@V@X@b@j@@@@@@@@@@@@@^@A@<A@@@@@@@@@"@@A"A"A "A"A"A"@L @6 @8 @"@"@"@<UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"1ZZrj[Fqj[F/oViA i:@: Normal $xa$_HmHsHtH<A@< Default Paragraph Font8&@8 Footnote ReferenceH*, @, Footer  p#.O. Stil1*$ @mHsH6@"6 Footnote Text<CJ&)@1& Page Number<B@B< Body Textdhx*$@CJ,@R, Header  p#A%&*`+L-W/3m?@ADCN%PPQR;[!f}fnratRwiېeЛ̟@ۧ@(SHj  !"#$%&'()*+,-./0123INV 4 \C /@Q$&&&'5'V'w'''p+++++,<,],~,,,,-"-C-d----2 2 =>^ [!k"$))*O-Z/33U7p8]9?@BBDDDDGLL'PQRW=[^o`chjnqxz|ݐΟz.Jl|9S4g,FD_-Mn5 4Uv<\}"C0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0@0@0 0'2AAADL32   k  < !$'.29<D!!!!pravni fakultet:C:\D\1DOKUMENT\SV\BIBLIOTEKA-STIPETIC\VALDEMAR LUNACEK.docpravni fakultetTC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of VALDEMAR LUNACEK.asd @D{|DC@(~TPP 0 000P 0P0. A! " # $ %&P (2*22P&o#$+D/&o#$+D/hh]h`hp ")*/3?ALPQW[cnqtz{|0000(04060H0V0X0b0j0000000000000^010<1000000000.1012141<1>1@1D1F1H1J1R1T1V1Z1\1^1`1p1r1t1x0z0|001~1111004060800<UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"1ZZUj[F9j[F)oVi1  0d2QProfpravni fakultetpravni fakultet  4d{2QProfpravni fakultetpravni fakultetXnnnnnn      $Y ynDnnnnnD7 >bjbjUUUU&7|7||2lL36i===Qk)k)k)8)4)<Q/**"A*A*A*A*A*A*+++++++$0 2n,=A*A*A*A*A*,A*==A*A*/A*A*A*A*=A*=A*+A*A*+A*fA*+==+A** - lQ k)A*++</0/+!3A*!3+A*QQ====Root Entry F- lK1TableWordDocumentE&SummaryInformation(    2 !"#$%&'()3456D89:;<=>?@ABFJM DocumentSummaryInformation8(CompObjjObjectPoolklkl0Table7!3  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q ՜.+,0 hp  pravni fakultetiV Prof Title Oh+'0  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ $ @ L X dpxProffrofpravni fakultetravrav Normal.dotlpravni fakultet17vMicrosoft Word 9.0@ِ@f l@vUBR@m- lo