ࡱ> 24/01q`λbjbjqPqP 6::OS' T  p2p2p282$2< ]33"636363444RRRR)SW\$^haR\ 74477\ 6363T]@R@R@R7 63 63R@R7R@R@R @R633 s(Qʹp2Lf@R`R|j]0]@Rda0Qda@Rda @R 4,=5@R66444\\Qv444]7777     Prof.dr.sc.Stjenko Vranjican NIKOL `KRLEC LOMNI KI (1729-1799) U V O D Dilema o znanstvenoj smislenosti traganja za elementima liberalisti kih nazora u djelu jednog izrazitog protagoniste kameralisti ke akole ekonomske misli poput Nikole `krlca Lomni kog nije bez osnove. Stoga je svaki prigovor takvim pokuaajima po definiciji donekle opravdan. Nije li rije  o svjesnom unoaenju konfuzije u davno prihvaene klasifikacije, razvrstavanja koja su argumentirana dovoljnim brojem neoborivih injenica? Da li se radi o pokuaaju svojevrsnog revizionizma koji zavrijeuje kritiku? Smjela odluka akademika Vladimira Stipetia da u prete e liberalnih ekonomista Hrvatske uvrsti Nikolu `krlca Lomni kog mo~da e izazvati kriti ke reakcije. Duboko svjesni mogunosti takvih prigovora, upustit emo se u analizu `krl evih radova iz podru ja gospodarstva nastojei objektivno prosuditi prisutnost ideja koje su atipi ne za kameralisti ku akolu. Na takav nas pokuaaj poti e spoznaja o rigidnosti svake klasifikacije ili drugim rije ima svijest o relativnosti naaih prosudbi o mentalnom sklopu li nosti koje su djelovale u razdobljima koja prethode trenutku analize. Druatvenim je znanostima sku en metodoloaki instrumentarij u traganju za znanstvenom istinom. Subjektivnost apstraktnog misaonog procesa u takvom je nastojanju initelj trajne dvojbenosti vrijednosnih sudova. Zato je i nastojanju koje slijedi imanentna relativnost "znanstvene istine" kojoj te~i. Unato  prethodno spomenutih ograni enja vjerujemo u svrhovitost pokuaaja da se uvrije~ena stajaliata iznova razmotre iz novog rakursa, vrednovanjem argumentacije koja prvenstveno odra~ava specifi nosti okru~enja u kojem se kameralisti ka doktrina razvila. Takoer, u analizi e se izlo~iti kriti ki osvrt na stereotipne ocjene liberalisti kih nazora u kojima uo avamo dozu pretjerane glorifikacije koja zanemaruje kako faktor realnosti konkretnog ekonomskog okru~enja tako i objektivno date granice mogue primjene liberalnih nazora, istaknute i u radovima samih protagonista tog teorijskog koncepta. Spomenutim pristupom dominirajua stajaliata o zastarjelosti kameralisti kih nazora postaju upitna u svojoj vjerodostojnosti. BIOGRAFIJA NIKOLE `KRLCA LOMNI KOG Nikola `krlec Lomni ki roen je 29.10.1729. u Zagrebu. Potomak je plemike obitelji iz Turopolja. U djetinjstvu ostaje bez roditelja (otac Sigismund umire oko 1740.) te o njegovom akolovanju brinu tutor Adam Najai i mentor Baltazar Adam Kr eli. Gimnazijsko obrazovanje stje e u Kszegu i Peati. U razdoblju od 1747. do 1749. pohaa Hrvatski kolegij u Be u usavraavajui svoje znanje iz filozofije, fizike i francuskog jezika. U razdoblju 1749-1751. `krlec boravi u Bolonji studirajui pravne znanosti. Usavraavanje pravne izobrazbe nastavlja na Pravnoj akademiji u Jegru od 1751. do 1753. Objedinjujui prirodnu nadarenost, marljivost i akolovanje na uglednim univerzama tog doba `krlec je pod budnom paskom svog mentora Kr elia stasao u vrhunski educiranog intelektualca i poliglota evropskog formata. Svoje obrazovanje i idejno profiliranje usavraavao je doslovno do kraja ~ivota pokazujui trajan interes za evropska i svjetska politi ka i ekonomska zbivanja te znanstvena dostignua na brojnim podru jima od prava (posebno politi ke povijest, politi kih sustava i ustavno-pravnih rjeaenja), gospodarske teorije i prakse privreivanja, obrazovnog sustava, javne administracije, ureenja pismohrana i arhiva, javnog zdravstva, bibliotekarstva do kolonizacije novih kontinenata. Vladao je latinskim, maarskim, njema kim, francuskim i talijanskim jezikom te je u izvornom obliku prou avao relevantnu literaturu svojeg doba. Malobrojna sa uvana korespondencija s Maksimilijanom Vrhovcem svjedo i o `krl evoj intelektualnoj gladi i fascinantnoj energiji na samom kraju njegovog plodnog, stvarala kog ~ivota. Karijeru N.`krlec zapo inje neposredno po okon anju studija. Nakon kratkog slu~bovanja kod grofa Graakalovia vraa se godine 1754. u Zagreb i postaje bilje~nik. Godinu dana kasnije izabran je za tajnog savjetnika vlade. Istovremeno kao zamjena obavlja du~nost prabilje~nika. Godine 1758. postaje prisjednik Sudbenog stola. Politi ke prilike u Hrvatskoj tih su godina veoma turbulentne. U Vara~dinskom generalatu izbija 20.1.1755. buna krajianika a potom i pobuna seljaka u Kri~eva koj ~upaniji (24.2.1755.). Insurekcijom plemstva protiv pobunjenog seljaatva rukovodio je podban Rauch kojem je `krlec bio pobo nik. Akcija pacifikacije seljaatva izvedena je brutalno, s nizom plja ki i drugih kriminalnih radnji. Istraga koju je odlukom kraljice provelo povjerenstvo grofa Althanna dokazala je to nost pritu~bi na ra un Raucha ali i korektnost `krlca koji nije okaljao ast u sveopem grabe~u. Obavljajui suda ku du~nost do 1763. istovremeno preuzima funkciju vrhovnog zemaljskog blagajnika. Godine 1763. na polo~aju protonotara zamjenjuje preminulog brata Petra. Tih godina dovraava dva zna ajna rukopisa, "Nicolai Skerlecz opinio seu discursus de insurrectione" i "Notitia de praecepuis officis regni Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae". Osnivanjem Kraljevskog vijea u kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji (odlukom Marije Terezije od 7.7.1767.) `krlec postaje jedan od aestorice savjetnika tog tijela i ravnatelj kancelarije. Kraljevskom je vijeu namijenjena uloga regionalne vlade s ciljem provoenja modernizacije i upravljanja javnim poslovima i gospodarstvom, u skladu s kameralisti kom doktrinom. U Kraljevskom vijeu `krlec neiscrpnom energijom obavlja golemi dio poslova - kroz Trgovinsko-gospodarsku komisiju poti e razvoj agrara, trgovine, manufakturne proizvodnje; aktivan je u provoenju odluke o osnivanju Politi ko-kameralnog studija u Vara~dinu i kasnijem osnivanju i razvoju Kraljevske akademije znanosti 1776. U razdoblju od 1776. do 1785. u svojstvu vrhovnog ravnatelja akolstva presudno utje e na razvoj znanstvenih i kulturnih ustanova - akola i fakulteta, Nacionalne sveu iliane biblioteke, Dr~avnog arhiva... Kraljevsko vijee ukinuto je 1779. a ingerencije preuzima Ugarsko namjesni ko vijee u kojem je `krlec izvjestitelj do 1782. U novim okolnostima i na novoj funkciji `krlec svoje reformske ideje i interese u~e domovine Hrvatske nastoji promicati traktatima i politi kim djelovanjem. Premda o tome nema podataka, za pretpostaviti je da izuzetno vrijedan rukopis "Ideae Circa regulandam Consilii manipulationem" `krlec dovraava upravo u tom razdoblju. Akademik Pusi ocjenjuje taj tekst slijedeim rje ima "Ovaj je tekst proizvod zrelog prakti ara upuenog u kameralisti ku teoriju svoga vremena i predstavlja jedan od najvrednijih hrvatskih doprinosa upravnoj znanosti u 18. stoljeu". Funkciju zagreba kog velikog ~upana `krlec je obnaaao u dva navrata, u razdoblju 1782-1785 i 1790-1799. Prvi mandat okon ao je umirovljenjem zbog protivljenja politici Josipa II - provoenju germanizacije i kraenju ustavnih prava. Drugi mandat obnaaa nakon smrti Josipa II. kada se vraa u politi ki ~ivot. Premda naruaenog zdravlja `krlec je aktivan do kraja ~ivota. Neumoran reformator, plodan znanstvenik, sposoban administrator, estit i progresivan domoljub `krlec je ~ivot posvetio boljitku svoje u~e domovine Hrvatske ostavivai dubog trag zna ajnim rezultatima na brojnim podru jima. "Nema u Hrvatskoj projekta ili zna ajnijih inicijativa kojih autor ili zagovornik ne bi bio upravo Nikola `krlec". Tek u novije vrijeme, istra~ivanja potaknuta 200-tom obljetnicom njegove smrti objektivno valoriziraju stvarne dimenzije `krl evog doprinosa na podru ju gospodarskog razvoja, politi ke emancipacije i administrativno-politi ke modernizacije feudalne strukture druatva, razvoja obrazovnog sustava i prosvjeivanja najairih slojeva, razvoja znanstvenih i kulturnih institucija, razvoja zdravstva i sveope modernizacije Hrvatske u okviru Monarhije. LIBERALIZAM U GOSPODARSKIM NAZORIMA NIKOLE `KRLCA Kameralizam je teorijski pravac ekonomske misli ija su ishodiata u racionalisti koj filozofiji, idejama druatvenog ugovora i prosvjetiteljstva. Zasade kameralisti kog nau avanja sna~no odra~avaju zasebnost gospodarskih, socijalnih i politi kih prilika njema ko-austrijskih zemalja. Dr~avni i gospodarski partikularizam, privredna zaostalost, autarki an ekonomski ustroj, dominacija agrara, depopuliranost uslijed dugotrajnih ratova i epidemija, feudalno-monarhisti ki koncept politi kog sustava, nejakost graanskog stale~a nasuprot monoj feudalnoj strukturi, nedozrelost uvjeta za sna~niji prodor industrijske revolucije i kapitalizma iziskivao je specifi ne doktrinarne koncepcije. Zato po naaem sudu kameralisti ki pogledi na dr~avne funkcije u gospodarstvu, na ulogu ekonomskih zakona i samoregulirajuu funkciju tr~ianog mehanizma predstavljaju specifi nost koju valja tuma iti bitno razli itim uvjetima i karakteru problema s kojima se njema ko-austrijska regija suo avala. Utoliko dr~avni paternalizam spregnut s idejama prosvjetiteljstva, bri~ljivo planiranim modernizacijskim reformama provoenim autoritetom apsolutnog monarha, te marginalna funkcija tr~ianog mehanizma nisu posljedice rigidnog konzervativizma i nevjerice u mo nevidljive ruke i na ela laissez faire, ve racionalan teorijski koncept prilagoen autenti nosti uvjeta primjene. Kameralisti ka akola obuhvaa niz autora s ne malim divergencijama stajaliata. U njihovom grupiranju po mjeaovitom kriteriju kronologije i koncepcijske srodnosti U.Dujain preuzima Tautscherovu sistematizaciju koja razlikuje "prethodnike" ili "pripravlja e" (Melchior von Ossa 1506-1557; Georg Obrecht 15471612; Cristoph Besold 1577-1638 i Kasper Klock 1583-1655), "politi ke ekonomi are" (Johann Joachim Becher 1635-1682; Veit Ludwig von Seckendorff 1626-1692; Philipp Wilhelm von Hornigk 1638-1712; Wilhelm von Schrder 1640-1688; Jacob Bornitz (?); Johann Georg Leib 1670-1727; Theodor Ludwig Lau 1670-1740; i Justus Christoph Dithmar 1677-1737) i "dovritelje sistema" (Georg Heinrich Zincke 1692-1769; Johann Friedrich Gottlob von Justi 1705-1771; Joachim Georg Darjes 1714-1791; Johann Friedrich von Pfeiffer 1718-1787; Johann Heinrich Jung-Stilling 1740-1817; Joseph von Sonnenfels 1732-1817; Karl Gottlob Rssig 1752-1806; Theodor Anton Heinrich Schmaltz 1760-1831; Karl Heinrich Ludwig Plz 1772-1838 te Johann Paul Harl 1772-1842). V.Luna ek pak kameraliste grupira u dvije skupine, "starije" (XVII.st.) i "mlae" (XVIII.st.). Naa najvrsniji znalac kameralisti ke doktrine, akademik Eugen Pusi tuma i pojavu tog teorijskog pravca na povijesnoj prekretnici odumirueg feudalnog poretka "...kao idealni i intelektualni izraz politi ke dr~ave, njezine afirmacije i airenja, ali u isti mah i kao rezultat nove racionalisti ke orijentacije....U doba procvata kameralnih i policijskih znanosti, naro ito u 18-om vijeku, unutarnja uprava, dakle policija, obuhvaa cjelokupnu sve obimniju djelatnost dr~ave na unutarnjem planu, osobito unapreivanje privrede te prve mjere po namjerama svestranog nadziranja i reguliranja druatvenih odnosa. A ve pod konac tog istog 18-og vijeka javljaju se autori, koji djelatnost policije nastoje ograni iti na 'obranu od opasnosti' i time je svesti u granice 'noobdijske dr~ave' bur~oaskog modela". Tijekom dvostoljetnog sazrijevanja, kameralisti ka se doktrina profilira od "aarene i udesne mjeaavine raznih materija"(Pusi) u relativno konzistentan, zreli teorijski sustav koji se ponajprije vezuje uz radove Justija i Sonnenfelsa. Kameralisti ka je doktrina, aplicirana apsolutisti kim metodama prosvjetiteljskih monarha, sustavno stvarala pretpostavke razvoja graanskog druatva i kapitalisti kog gospodarstva uvoenjem normiranih pravila ponaaanja, osobne i imovinske sigurnosti te otvaranjem prostora za slobodno poduzetniatvo razvlaaivanjem cehova i deregulacijom krutog sustava feudalnih privilegija. Naro ito u djelima Justija nalazimo neo ekivani stupanj sli nosti pogleda s liberalnim nazorima A.Smitha. Justi je takoer uvjeren u podudarnost privatnih i opih interesa jer tvrdi: "Glcklicherweise stimmet das eigene Interesse eines jeden Menschen...". Dijeli Smithov optimizam u pogledu mogunosti da se ukidanjem stega osobnom porivu bogaenja osigurava opi prosperitet. Justi je u jednakoj zabludi kao i Smith da su osobni i opi interesi u gospodarskim aktivnostima podudarni. Razlika je meu njima jedino u procjeni dometa "nevidljive ruke". Justi u dr~avnom intervencionizmu vidi mehanizam koji je komplementaran tr~ianom sustavu koordinacije, prikladnom za ostvarivanje gospodarskog napretka. Suprotno Justiju, Smith je neumjereni optimist u ocjeni efikasnosti tr~ianog mehanizma. Sli no stajaliate o nepostojanju opreke izmeu osobnog i opeg interesa zauzima i Sonnenfels. Prema njemu, ako interesni konflikt i postoji on je prividan ili objektivno nepostojei. Prema E.Pusiu, "...s vremenom se kod njega (Sonnenfelsa-umetnuo S.V.) probija ideja o postojanju automatskog mehanizma usklaivanja interesa u druatvu. To joa nije automatizam Adama Smitha, koji egoisti na nastojanja svakog pojedinca pretvara u ope dobro zajednice, ali se ipak pojedina ne te~nje prema najboljem sumiraju u zajedni ki optimum". Veliki znalac ekonomske teorije prof.dr.Slobodan `tampar unato  vlastitoj ocjeni kameralizma kao "zastarjelog teorijskog pravca" uvjetovanog opim zaostankom za razvijenom Zapadnom Evropom izra~ava odreene afirmativne ocjene tog pravca. "Ipak u merkantilisti koj misli, a napose u kameralnoj nauci, nalazimo jednu misao koja ih povezuje s modernom makroekonomskom teorijom i fiskalnom politikom. To je ideja dr~avne intervencije i reguliranja da bi se postigli harmonija i blagostanje druatva, koji se ne mogu ostvariti konkurencijom individualnih interesa, kako je to zamialjao Smith". Tu ideju dr~avnog intervencionizma u bitno razli itim okolnostima krize kapitalizma iznova aktualizira Keynes i njegovi sljedbenici, smatra `tampar i dalje ka~e: "Oni ne preuzimaju merkantilisti ke teorije, ve njihovu ekonomsku politiku, politiku dr~avnog intervencionizma, njihovu uvjerenost da se rast ekonomije ne mo~e postii bez aktivnog sudjelovanja dr~ave. `to vrijedi za merkantiliste uope, napose se odnosi na kameraliste koji su dosljedno i do kraja proveli ideju o dr~avi kao osnovnom regulatoru ekonomskog ~ivota". `krlec nesumnjivo pripada kameralistima tree skupine "dovraitelja sistema" (prema Tautscheru) odnosno "mlaim" kameralistima (prema Luna eku) po svojim prepoznatljivim stajaliatima, maksimalno bliskim koncepcijama Justija i Sonnenfelsa. `krlec je pragmatik, teorijski vrlo izobra~en i dobro informiran kako o dostignuima ekonomske misli svojeg doba tako i o stanju te problemima gospodarstva u Monarhiji. Njegova je aktivnost koncentrirana na prakti nu provedbu kameralisti kih koncepcija ureenja gospodarstva. Svrstavajui ga u protagoniste Justijevih pogleda na ulogu dr~ave u sferi gospodarstva smatramo korisnim citirati vrlo originalne Schumpeterove ocjene Justijevih nazora. Njegov pristup Schumpeter usporeuje s koncepcijama suvremenih vlada jer "...se on bavio ekonomskim problemima sa stajaliata vlade koja prihvaa odgovornost za moralne i gospodarske prilike ~ivota...posebno za sva ije zaposlenje i sredstva za ~ivot, za poboljaanje metoda i organizacije proizvodnje, za dovoljno snabdjevanje sirovinama i hranom i tako dalje po spisku stavaka koji uklju uje poljepaavanje gradova, osiguranje od po~ara, obrazovanje, zdravstvo i ato sve ne." Posebno zna ajnim smatramo Schumpeterove opservacije o Justijevom odnosu prema liberalnoj koncepciji gospodarstva. Razlog je prethodne ocjene u odsutnosti toliko uobi ajene krutosti i shematizma u karakterizaciji pojedinih teorijskih pravaca i njihovih klju nih postavki. Pomnija analiza koncepcije koju zastupa Justi otkriva iznenaujuu bliskost njegovih nazora s liberalnim idejama. Njegovi su pogledi fleksibilni i pragmati ni, odraz gospodarskih realiteta dr~ave u kojoj ~ivi i djeluje. Justijevo zagovaranje dr~avnog intervencionizma ili "obuhvatnog javnog planiranja" kako to naziva Schumpeter, nije odraz njegove isklju ivosti i sljepila prema djelovanju ekonomskih zakona sveobuhvatnom apsolutizacijom dr~avne regulative. Schumpeter isti e Justijevu otvorenost spram liberalnih ideja slijedeim rje ima: "Nije bio slijep ni prema mogunostima slobodnog poduzea koje je gledao objektivno, ali bez neprijateljstva. U stvari, unato  podr~avanja dr~avnog reguliranja, koje je ialo dotle da je poznavao korisnost da se osigura proizvodnja nekih proizvoda pomou vladinih dekreta, on je kao ope na elo postavio da sve ato industrija i trgovina doista treba - to je sloboda i sigurnost. Iako ne bi savjetovao ukidanje obrtni kih cehova - zato ato su oni ve bili tu i ato su mogli takoer biti iskoriateni za obavljanje nekih upravnih funkcija koje je smatrao korisnim - on je ipak na njih gledao kao na smetnju i savjetovao vladama da ne budu oatre prema slobodnim obrtnicima". Kako e se kasnije pokazati kroz prikaz `krl evog "Projectum legum..." on za razliku od Justija ide korak dalje i zagovara zna ajna ograni enja u ovlastima cehova te liberalizaciju uvjeta rada slobodnih obrtnika i aegrta. Valdemar Luna ek takoer uo ava odreenu bliskost kameralisti ke akole i klasi nog liberalizma: "Smisao te politike (prosvijeenog apsolutizma - umetnuo S.V.) izra~en je u kameralisti koj nauci, tom njema ko-austrijskom izdanku merkantilizma. Tu su sadr~ana i stanovita na ela tada nove struje prirodnog prava, a ima ve i nekih dodirnih to aka s naukom fiziokratske akole, pa ak i klasi nog liberalizma". U daljnjim razmatranjima koja se bave `krl evim djelom pokazat e se podudarnost Justijevih stavova s reformskim prijedlozima `krlca u "Projecum Legum motivatum in Objecto Oeconomiae Publicae et Commercii perferendarum" iz godine 1791.i "Descriptio physico-politicae situationis Regni Hungariae relate ad commercium pro deputatione commerciali elaborata"(drugo izdanje datirano je 1802. dok je prvo vjerovatno tiskano za `krl evog ~ivota). Oba su rada po svojoj namjeni programi ekonomsko-politi kih reformi s ciljem unapreivanja zaostalog gospodarstva putem strukturnih promjena. Pored podizanja poljoprivrede i sto arstva na viau razinu, diverzifikacije agrarne produkcije novim kulturama, oplemenjivanjem postojeih pasmina i obrade zapuatenih povraina, `krlec zagovara br~i razvoj zanatstva i industrije privla enjem stranih poduzetnika koji e transferom tehnologije i svje~im kapitalom dinamizirati razvoj. Spomenuti radovi tvore usaglaaenu cjelinu njegove razvojne vizije razraene i detaljno obrazlo~ene u konkretnim zakonskim prijedlozima. Prikaz e obuhvatiti `krl eve reformske prijedloge koji koncepcijski dokazuju njegovu bliskost s liberalisti kim nazorima u gospodarskoj teoriji. Najva~niji `krl evi ekonomski traktati nastali su tijekom rada u komercijalnom odboru za izradu prijedloga zakona iz oblasti narodnog gospodarstva. "Projectum legum..." razrada je prijedloga zakonskih reformi u oblasti gospodarstva na temelju analize, stanja sadr~ane u "Descriptio...". Utoliko navedena djela tvore komplementarne separate cjelovitog `krl evog traktata o stanju, ciljevima i metodama gospodarske preobrazbe Ugarskog (Hrvatskog) gospodarstva. "Descriptio..." sadr~i odreeni broj prijedloga koji ne nalazimo u "Projectum legum..." premda je rije  o vrijednim idejama. Tako se primjerice za eliminaciju prosja enja predla~e osnivanje domova za prisilan rad (91), anga~iranje p elarskih stru njaka zbog oporavka p elarstva (119-121), stimulacija proizvodnje krumpira (102), suncokreta (135) i bilja za proizvodnju boja (130-135). Posebno se preporu uje proizvodnja sirovina za prirodnu svilu (124) te duhana kao izuzetno rentabilne kulture. `krlec se zala~e i za oplemenjivanje ov arstva airenjem apanjolske pasmine (147-150) te za uzgoj kvalitetnijih pasmina konja (144-146). Ostaje nerazjaanjeno zaato pojedini prijedlozi nisu uklju eni u "Projectum legum...". Mo~emo spekulirat da sve `krl eve ideje nisu u~ivale podraku ostalih lanova odbora premda za to ne vidimo racionalnih argumenata. `krlec je vrlo realan u procjeni stupnja zaostalosti Ugarske a posebice njegove u~e domovine Hrvatske. Uo ljivo je to iz njegove analize ugarske privredne strukture u kojoj dominira agrar u uvjetima prenapu enosti sela, nerazvijenosti obrta, manufaktura i industrije. Zato, premda te~i unapreenju niskoproduktivne poljoprivrede, te~iate razvoja vidi u ekspanziji sekundarnog sektora kako zbog viae produktivnosti tako i zbog apsorbiranja viaka pu anstva u agrarnom sektoru. To su motivi koji `krlca poti u da se u "Descriptio...", a vidjet emo kasnije i u "Projectum legum..." zala~e za slobodu trgovanja uklanjanjem svake zapreke koja ju ograni ava. `krlec u "Descriptio..." vrlo odreeno izla~e strateake smjernice budueg razvoja Ugarske akcentirajui neophodnost sna~nog poticanja razvoja domae industrije (92). Njegove liberalne nazore potvruje upravo dio teksta "Descriptio..." u kojem zagovara demonopolizaciju industrije i slobodu djelovanja tr~iane utakmice. Poznavanje i prihvaanje Smithovih pogleda prepoznajemo u `krl evom stavu da je "korisnost najja i poticaj narodnom gospodarstvu i jedino u inkovito sredstvo za razvoj i usavraavanje industrije"(94). U istom paragrafu `krlec pokazuje fascinantan realizam u poznavanju granica efikasnosti dr~avnog intervencionizma. "`togod e zakonodavstvo ili javna uprava u initi za napredak industrije, nee biti dostatno za ostvarenje ~eljenog cilja ako te mjere nisu zasnovane tome (korisnosti - nap.S.V.), kao ato e i industrija odmah nai poticaja im se pojavi korisnost". Zar Adam Smith ne tvrdi isto kada u svojem glasovitom "Bogatstvu naroda" ka~e: "Mi ne o ekujemo ru ak od naklonosti mesara, pivara ili pekara, ve od njihovog uvanja vlastitog interesa. Mi se ne obraamo njihovoj ovje nosti, ve njihovoj sebi nosti, i ne govorimo im nikada o svojim potrebama, ve o njihovim koristima". Prema izlo~enom, `krlec nije kruti kameralisti ki pobornik sveobuhvatnog dr~avnog intervencionizma, dogmatik uvjeren u svemo dr~avne regulative. On dobro poznaje funkcije i mo tr~ianog mehanizma, va~nost slobodnog djelovanja konkurencije, prednosti ekonomskih sloboda i naro ito slobode poduzetniatva. Mogla bi se iz njegovih stavova izlu iti teza da je on pobornik kameralisti kog koncepta dr~avnog uplitanja u gospodarstvo u mjeri koju determinira stanje ope retardiranosti feudalno strukturiranog druatva, gospodarska letargija za koju opa liberalizacija nije prikladan model o~ivljavanja razvoja i sveope modernizacije. Ukidanje monopola `krlec svesrdno podr~ava argumentirano ukazujui na njegovu atetnost za gospodarski razvoj ali i njegovu neprihvatljivost sa stajaliata pravi nosti. Pri tom se poziva i na Druatveni ugovor. Obrazla~ui potrebu ukidanja kupoprodaje prava na trgovanje i obrt (137) u "Projectum legum..." `krlec monopolizam negira slijedeim obrazlo~enjem: "Druatveni ugovor, naime, ima za cilj samo korist po pojedinog graanina koja proistje e iz opeg dobra, a isklju uje sve ato samo nekolicini privatnih osoba donosi dobit, a itavom druatvu atetu". U tuma enju neophodnosti ukidanja monopola `krlec se upuata i u istu juridi ku analizu smatrajui i propise kojima se monopol atiti niatavim, bez uporiata u zakonu. On negira pravo magistrata da ak i uz suglasnost gradskog vijea ograni i pravo na trgovanje jer takva regulativa privilegira nekolicinu na ra un ostalih graana te stoga zaklju uje: "Potvrda uvijek ovisi o onome ato biva potvreno, pa ako je ono ato se potvruje nevaljano, i sama potvrda gubi smisao." Ovdje treba spomenuti interesantno zapa~anje V.Luna eka koji `krl evo pozivanje na Druatveni ugovor smatra zna ajnim primjerom njegovog razila~enja sa stajaliatem Sonnenfelsa i drugih kameralista - oatrih protivnika Rousseaua - zagovornika pozitivisti ke teze o postupnom izrastanju dr~avne zajednice iz same sebe. LIBERALNE IDEJE U OBRAZLO}ENOM PRIJEDLOGU ZAKONA KOJEG BI TREBALO DONJETI NA PODRU JU NARODNE EKONOMIJE I TRGOVINE "Projectum legum..." najopse~niji je i najzna ajniji `krl ev rad iz oblasti gospodarstva. Analiza tog teksta pru~a mogunost viaestrukih uvida. Vrlo opairna obrazlo~enja detaljno oslikavaju stanje gospodarske strukture Ugarske, dostignutu razinu razvoja i oskudnosti razvojnim iniocima tog doba. Takoer, tekst omoguuje identifikaciju teorijskih koncepcija koje je `krlec zagovarao, procjenu njegove intelektualne kapacitiranosti, erudicije, informiranosti, sposobnosti uo avanja problema i vizije razrjeaavanja aktualnog stanja. `krlec nije znanstvenik kabinetskog tipa ve izvanredno informiran znalac gospodarske zbilje, iskusan administrator, dobar poznavalac ljudske prirode i inertnosti druatva koje gospodarski zaostaje u odnosu na napredne evropske zemlje. Izvanredno teorijski naobra~en pragmatik, upuen u evropska politi ka i ekonomska kretanja te istovremeno realisti an u procjeni ostvarivih pomaka u vlastitoj sredini, `krlec svojim "Projectum legum..." sintetizira svoje bogato ~ivotno iskustvo, reformatorski realizam, patriotsku ~udnju za napretkom svoje domovine, eti nost i progresivnost politi ko-gospodarskih nazora koje zagovara. U analizi liberalnih stajaliata Nikole `krlca izlo~enih u njegovom "Projectum legum..." pridr~avat emo se redoslijeda zakonskih lanaka s obrazlo~enjem koji se predla~u: U lanku I. (O naseljavanju) on predla~e jednak tretman domorodaca i stranaca prilikom kolonizacije pustih podru ja. `krlec ne vidi razloge za povoljniji polo~aj i vee pogodnosti seljaka-domorodaca u odnosu na doseljenike. U obrazlo~enju 2 na jednakopravnosti inzistira rje ima: "Procjenjeno je pravi nim da pod ovim uvjetima domoroci u~ivaju iste pogodnosti kao i stranci, pogotovo jer postoje jurisdikcije koje su se zalagale da naseljavanje ubudue ne izvode stranci ve domoroci". `krlcu je strana svaka ksenofobija te se dosljedno zala~e za jednakopravnost svih etni kih zajednica Monarhije. Pri tom ne zanemaruje odreene specifi nosti i sklonosti pojedinih etnikuma. S istan anim osjeajem za pravi nost ali i politi kim senzibilitetom za meuetni ku ravnote~u, predla~e zakonska rjeaenja koja prvenstveno vode ra una o unapreenju gospodarstva - o~ivljavanju razvoja letargi nog ugarskog gospodarstva, ali u okviru datih politi kih realiteta i polu enja kameralisti kih prioriteta u zapoaljavanju svakog pu anina. Tako lankom II. predla~e zakonsku regulaciju dovoenja }idova i Cigana u stanje stalnog izvora prihoda. Taj tipi no kameralisti ki cilj smjera ostvariti omoguujui }idovima obavljanje svih zanimanja kojima se mogu uzdr~avati te obvezivanjem cehova da ih primaju na naukovanje (4). Ukidanjem preostalih cehovskih ograni enja nastavio bi se trend liberalizacije kojeg je zapo eo Josip II. To bi, po `krlcu, doprinjelo otklanjanju pojava kriminalnog ponaaanja kod }idova iju genezu on tuma i ograni enjima u izboru zanimanja i osiguravanju toj etni koj zajednici sigurnih izvora prihoda. Pored "mrkve" `krlec predvia i "batinu" te u 5 predla~e za one koji "nakon opetovanih opomena lokalne jurisdikcije ne prihvate nikakav trajni izvor prihoda neka se smatraju skitnicama i dokoli arima". Pravi an ali i strog, `krlec predla~e diferencijaciju lanova }idovske zajednice na estite, koji e svoju besprijekornost dokazivati svjedod~bom o asnom ~ivotu kao uvjetu za bavljenje trgovinom ili svjedod~bom o pozivu kojim se bave, od skitnica i varalica te }idova stranaca koje valja protjerati iz kraljevstva. Od Cigana takoer tra~i bavljenje nekom profesijom (7) kao uvjet ostanka u kraljevstvu. I njima treba omoguiti naukDXZ\$l\^&&//::*<,<>>AADEEBPDPQQ.W0W|]~]HdJdllbuduv~x~֑ؑ\^xz<> U'jh3N0J@OJQJUmHsHh3N5@OJQJmHsH!hCud5@CJOJQJmHsH!h3N5@CJOJQJmHsHh3N@OJQJmHsHC>@BDln $ln& &//66.< $ 0*$a$ $ *$a$$*$a$|~̻.<0<EBEEEHPJP4W6WllfujuTV xzƢȢ$ 0;*$^`;a$ $ 0*$a$bdRT&(@B$ 0;*$^`;a$ $ 0*$a$ovanje u cehovima, posebno tesarskim zbog uroenih sklonosti (8). Odvikavanje od krae (osobito konja) i bavljenja muzikom, ato poti e na skitnju, `krlec planira ostvariti putem restrikcija (muziciranje samo nedjeljom a dr~anje konja dopustiti samo onima koji se bave poljoprivredom). `krlec vjeruje u mogunost preodgoja djelovanjem socio-ekonomskih inilaca te u obrazlo~enju 10 za Cigane ka~e: "Njihovi potomci, ako budu odgojeni u prilikama zemljoradni kog ~ivota i rada, naj eae su ve imuni na tu sklonost (kraa konja - nap.S.V.)". Naro ito interesantnim smatramo lanak IV (Poticanje nacionalne privrede) gdje se u 12 predla~e obvezivanje javne jurisdikcije na provoenje kraljevskih odredbi o poticanju javnog gospodarstva. U obrazlo~enju tog lanka, `krlec razloge nu~nosti dr~avnog intervencionizma, odnosno neophodnosti kameralisti kog pristupa problemima razvoja, argumentira slijedeim rje ima: "Ovaj bi zakon sigurno bio suviaan kada bi itava nacija ve bila uvjerena u korisnost javnog gospodarstva....Budui da za sada u narodu joa postoji opa predrasuda kako je blagostanje kraljevstva osigurano zemljoradnjom, sto arstvom i vinarstvom, i to ako se ove djelatnosti provode onako kako je sada uobi ajeno; nadalje, budui da joa ima lokalnih jurisdikcija koje smatraju da je ispod dostojanstva javne slu~be baviti se tehni kim predmetima ove vrste....odbor je ponizno zaklju io da se isplati donjeti ovaj zakon". U zaostaloj sredini koja ne uvia potrebu inoviranja proizvodnih metoda u tradicionalnim sektorima a joa manje potrebu promjene privredne strukture razvojem industrije, direktna intervencija dr~ave po `krlecu je jedini izlaz. Citirani tekst potkrepljuje ranije izlo~eno stajaliate o kameralisti koj doktrini kao odrazu specifi nih gospodarskih uvjeta srednjeevropskog prostora u kojem klasi ni liberalni model naprosto nije mogue aplicirati. Stoga je naa zaklju ak da pragmatik `krlec zagovara kombinaciju kameralisti kih i liberalisti kih postulata sukladno konkretnim uvjetima primjene. Zbog navedenih razloga `krlec prosvjeivanje naroda smatra pretpostavkom pokretanja modernizacije i razvoja te u 13 predla~e uvoenje "kuratora javnog gospodarstva" koji e bdjeti nad provoenjem mjera za poticanje razvoja novih privrednih grana i modernizacije openito. Kao iskusan prakti ar `krlec inzistira (15) na zornoj edukaciji - prakti noj obuci ("vlastitim o evidom i prakti nim isprobavanjem postupka") u ovladavanju novim tehnikama (uzgoj dudovog svilca i p ela). Predla~e i posebne poticaje za strance (16) koji se doseljavaju "...radi uzgoja nekog novog i korisnog proizvoda, ili radi uvoenja nove tehnike obrade..." u~ivanjem desetgodianjeg izuzea od poreza i drugih javnih tereta. Dosljedan u protivljenju svakom ekskluzivitetu smatra atetnim davanje privilegije bescarinskog izvoza pojedincima ak i kada su zaslu~ni za uvoenje neke nove kulture (18). Zagovaranje liberalnih principa uo avamo i u `krl evim prijedlozima u vezi eksploatacije rudnih bogatstava (19). U slu aju otkrivanja prirodnih bogatstava na privatnim zemljiatima `krlec se protivi apsolutnom karakteru privatnog vlasniatva koje bi atetilo opem interesu. Zala~e se za zaatitu vlasni kih prava ali je protivnik zloupotrebe - ako vlasnik sam ne ~eli eksploatirati nalaziate du~an je to dopustiti drugome pod uvjetima koji respektiraju interes vlasnika ali i interes druatva. Ideje prosvjetiteljstva duboko pro~imaju `krl ev pogled na gospodarsku zbilju. Svjesan uloge znanja i tehni kih vjeatina u razvoju zaostale Ugarske, zala~e se za uvoenje modernih metoda produkcije u svim granama gospodarstva. Za realizaciju prosvjetiteljskih planova, vodei ra una o materijalnim i kadrovskim ograni enjima ali i o konzervativizmu svih slojeva druatva, predla~e vrlo domialjata i jeftina rjeaenja. Sveani kom stale~u svih konfesija ~eli namjeniti ulogu narodnih prosvjetitelja, modernizatora koji e u bliskom kontaktu s pukom (kao "njegovi pastiri") prenositi znanja ste ena na posebnim te ajevima "prakti nog gospodarstva" (20). Poznavajui mentalitet naroda, `krlec ra una s teakoama i otporima modernizaciji. Zato u obrazlo~enju isti e postupnost u prosvjeivanju: "Da bi se mogao postii naa cilj, napredak javnog gospodarstva, najbitnije je malo-pomalo pridobivati narod da uzgaja nove proizvode i poboljaava na in proizvodnje postojeih". Prosvjetiteljsko poslanje sveenika `krlec smatra potpuno usaglaaenim s "izvornim kraanskim na elima". Potrebu prosvjeivanja u cilju modernizacije, poveanja efikasnosti, sprije avanja neracionalnosti te otklanjanja pojedinih oskudnosti `krlec nastoji ostvariti nizom konkretnih prijedloga. U 21. predla~e anga~iranje stru njaka za prirodoslovlje u otkrivanju neiskoriatenih prirodnih potencijala Ugarske. U 26. predla~e utrostru eno oporezivanje vinograda na ravnom terenu. Nestaaicu drva nastoji rjeaiti sadnjom vrba i dudova (28) te koriatenjem crijepa za kroviata umjesto graevnog drveta (29). Takoer, predla~e nov ane poticaje za uzgoj lana i konoplja (32) te anga~iranje stru njaka za unapreivanje uzgoja i prerade duhana (33). Proizvodnju svile smatra vrlo perspektivnom te predla~e mjere za prakti nu poduku mlade~i (40). U lanku XII. `krlec razrauje prijedloge za uklanjanje monopola be ke tvrtke Abaldo u trgovanju duhanom. Ispravno procjenjujui dohodovni zna aj uzgoja duhana za gospodarstvo Ugarske, svjesan atetnosti svakog oblika monopolizacije, predla~e ukidanje povlastica Abalda i izjedna avanje prava te tvrtke sa bilo kojim privatnim trgovcem. Pobornik liberalizacije u mjeri koju dopuataju postojei uvjeti, `krlec u obrazlo~enju 34. rezolutno tvrdi: "Puna sloboda trgovine najviae utje e na trgovinski rast. Ako se ak i privatnom trgovcu dodijele kakve povlastice, ve je to za rast atetno; ako povlastice ostvari neka mona kompanija, stvar se po svojoj prirodi mora izroditi u monopol, kako dobro pokazuje primjer be kog Abalda". Predla~ui potpunu liberalizaciju izvoza ugarskog duhana (39) u obrazlo~enju isti e: "Stoga samo na elo pravde zahtjeva da promet ovim proizvodom ostane uvijek slobodan, a da se be ki Abaldo pomou stalne konkurencije dr~i u pravi nim granicama, kako se ne bi izrodio u oblik monopola". lanak XVI. `krlec posveuje prijedlozima za poticanje obrta i manufakture. U 43 predvia petnaestgodianje izuzee od javnih tereta za strane obrtnike i manufakturiste koji se dosele u kraljevstvo. U obrazlo~enju predlo~enih privilegija on tvrdi: "Svaki od njih razmjerno svojoj veoj osobnoj koristi donjet e i zajednici veu korist, te je pravi no da u istom razmjeru u~iva i ova izuzea". I u prethodno citiranoj re enici nalazimo sli nosti sa razmialjanjima Adama Smitha koji ka~e: "Svaki se pojedinac stalno trudi da pronae najpovoljniju upotrebu za cjelokupni kapital kojim mo~e raspolagati. Doduae, on ima u vidu svoju vlastitu korist, a ne korist druatva. Ali prou avanje vlastite koristi vodi ga prirodno, ili bolje rekavai, nu~no do toga da najviae voli upotrebu koja je za druatvo najkorisnija". Interesantna je injenica da se `krlec u "Projectum legum..." bavi i problematikom patentne zaatite (45) predla~ui rjeaenje karakteristi no i za suvremeno patentno zakonodavstvo. On naime uvjetuje davanje ekskluzivnog privilegija izumitelju njegovom obvezom da svoju tajnu otkrije javnoj upravi. Ekskluzivitet ograni ava na 15 godina. Tako se kompromisno razrjeaava konflikt interesa izumitelja i druatva - pravo na prisvajanje koristi od primjene izuma s interesom druatva za difuziju novih postupaka ili proizvoda. Postupnu liberalizaciju gospodarske aktivnosti `krlec namjerava ostvariti razvlaatenjem i striktnom kontrolom rada cehova. Tome je posveen lanak XVII. (49-57) kojim se reguliraju nadle~nosti i na in rada cehova. Prema tom prijedlogu cehovima se zabranjuje odr~avanje sjednice bez nazo nosti predstavnika gradskog magistrata (49). Takoer, zabranjuje im se naplata taksi i globa (50); nadalje, cehovima se propisuje na in troaenja dobrovoljno prikupljenog novca (51); predviaju se liberalniji kriteriji za primanje aegrta na naukovanje, ubla~uju se uvjeti polaganje majstorskog ispita te obveze lutanja (53). Najzna ajnija je odredba 55. koja dopuata rad majstora koji nije lan ceha. Openito, `krlec cehove svodi na strukovne udruge bez zna ajnijih ovlasti ato je takoer na liniji umjerene liberalizacije gospodarskog sustava tadaanje Ugarske. Sklon je njihovom potpunom ukidanju ali to ne predla~e jer cehovi postoje u austrijskom dijelu monarhije. U lanku XIX., 59 `krlec predla~e demonopolizaciju proizvodnje i prometa bakrom. Bakreni je pribor jedini izvozni tvorni ki proizvod koji predstavlja aktivnu stavku ugarske trgovine. Va~eim su propisima koncesionari proizvedeni bakar bili du~ni prodavati dr~avi po ugovorenoj cijeni. `krlec predla~e potpunu liberalizaciju proizvodnje i prometa tim artiklom smatrajui da e time potaknuti rast produkcije i izvoza. `krlec razvoju trgovine pridaje ogroman zna aj smatrajui tu djelatnost glavnom polugom o~ivljavanja razvoja. Naravno, razmialja i o pretpostavkama razvoja trgovine. Zato zna ajan dio zakonskih prijedloga posveuje unapreenju saobraaja - kopnenog, rije nog i pomorskog. O toj materiji govori lanak XXX.(O predmetu cesta - Izgradnja i odr~avanje cesta), zatim lanak XXXI.(Malte), potom lanak XXXII.(Regulacija prijevoza), zatim lanak XXXIII.(O plovidbi - Poticanje pomorske plovidbe), zatim lanak XXXIV.(Uklanjanje sadaanjih prepreka za plovidbu), zatim lanak XXXV.(Otklanjanje smetnji za rije nu plovidbu), te lanak XXXVI.(Izrada opeg plana plovidbe). Mogli bi ustvrditi da je `krlec kreator prve strategije razvoja saobraaja u Hrvatskoj. Mudrost pojedinih misli nije izgubila na aktualnosti ni u danaanje doba. Rasprave o komparativnim prednostima Hrvatske i pomorskoj orijentaciji, nu~nosti izrade razvojne strategije koja bi valorizirala izvanredan geografski polo~aj hrvatskih luka, potreba modernizacije cestovne i ~eljezni ke infrastrukture, potreba o~ivljavanja rije nog prijevoza...itd. traju u stru noj i airoj javnosti decenijama, sve do naaih dana, ali bez adekvatnih rezultata. `krlec je va~nosti te problematike bio svjesan pred viae od dva stoljea. Zbog prostornih ograni enja propuatamo istaknuti brojne vrline tog dijela teksta koji sadr~i sve elemente promialjene strategije, od isto tehni kih pitanja izrade tehni ke dokumentacije i za to neophodnih stru njaka, zatim problema kategorizacije prometnih pravaca i prioriteta njihove izgradnje, odr~avanja ili rekonstrukcije do pitanja financiranja. U vezi i danas aktualnog problema razvoja pomorstva citiramo samo jednu `krl evu misao: "Morsko ribarstvo rasadnik je mornara potrebnih za pomorstvo, bez kojeg zamire trgovina. Zato trgova ki narodi ne propuataju niata ato bi moglo doprinjeti oja avanju pomorstva".(77-Obrazlo~enje). Sapienti sat - kazali bi mudri Latini. Razradom neophodnih mjera za razvoj trgovine `krlec se bavi u prijedlozima zakonskih lanaka XXXVII.(O trgovini - Stvaranje slobode tr~iata) i XXXVIII.(Povlastice dodijeljene trgova kom stale~u). U 134. konzekventno cjelokupnom tekstu "Projectum legum..." prije i se dodjela ekskluzivnih povlastica - monopola bilo kojem pojedincu ili udru~enju. `krlec razlikuje "izvanjske" i "unutraanje" zapreke razvoju trgovine. U prve ubraja nedostatke politi ke ekonomije, zanata, manufaktura, cesta, plovidbe i carine a u druge sve ato sputava slobodu trgovanja. Zato bilo kakav ekskluzivitet jednih ili ograni enje prava drugih naruaavaju slobodu te djelatnosti i tvore zapreke njenog uspjeanog razvitka. Zbog toga je neophodna potpuna liberalizacija - dostupnost bavljenja trgovinom svakome tko to ~eli. Upuatanje poduzetnika u vrlo rizi ne poslove, po mialjenju `krlca, ne treba poticati ekskluzivnim privilegijama ve izuzeem od carinskih pristojbi, odobravanjem kredita ili dodjelom premije (134). U cilju izbjegavanja mogueg restriktivnog djelovanja predla~e se zabrana osnivanja trgova kih cehova (135). Trgovinu na veliko bilo kojim artiklom treba ravnopravno dopustiti domaim i stranim osobama a otvaranje duana i tezgi treba omoguiti bez prethodnog izdavanja dozvole gradskih magistrata (36). Predla~u se i druge mjere liberalizacije - sloboda trgovanja tvorni ara na veliko i malo bez geografskih ograni enja (139), dopuatanje obrtnicima da se bave i trgovinom (140), ukidanje razlika izmeu redovnih i sto nih sajmova (141). Prema `krl evom prijedlogu, administrativnoj regulaciji cijena podlije~u samo artikli za osnovne potrebe (kruh, govedina, ov etina, svinjetina i mast) te zidarske i tesarske usluge (142). U lanku XXXVIII. `krlec razrauje prijedloge nematerijalnih poticaja za razvoj gospodarstva kako bi trajno otklonio predrasude i prezir feudalnog stale~a prema bavljenju trgovinom, manufakturom i industrijom. Polazi od teze da za preuzimanje velikih rizika i ulaganje velikog truda, ostvarivanje dobiti nije dovoljan motiv te ga treba oja ati dodatnim poticajima, nematerijalnim probitkom - druatvenim po astima i statusnim priznanjima. Zato se bavljenje gospodarstvom treba proglasiti plemenitim na inom ~ivota (145). I u ovom zakonskom prijedlogu prepoznajemo utjecaj A.Smitha (samoljublje i naklonost kao dva od aest pokreta kih motiva ovjeka). Takoer, umjesto ekskluzivnih privilegija koje odbacuje, `krlec u 147. predla~e utemeljenje javnog fonda (fundo publico) za kreditiranje i isplatu premija kao prihvatljivih oblika potpore naro ito zna ajnim trgova kim pothvatima. ZAKLJU AK Nikola `krlec Lomni ki djelovao je u vrlo slo~enim prilikama, u razdoblju razgradnje feudalnog sustava, prosvijeenog apsolutizma, slo~enih politi kih prilika izmeu dviju sastavnica Monarhije ali i delikatne politi ke situacije u Hrvatskoj optere enoj unutraanjim razdorima i nerjeaenim relacijama s Peatom. U takvom je kontekstu realizacija vlastite vizije politi kog i gospodarskog ustroja monarhije izvrgnuta brojnim ograni enjima i politi kim pogibeljima koje su `krl ev polo~aj ugro~avale do kraja ~ivota. Zato je svaki izravan pokuaaj realizacije vlastitih koncepcija bez uva~avanja djelujuih realiteta bio osuen na neuspjeh. Rudolf Biani o razdoblju prosvijeenog apsolutizma u Hrvatskoj ka~e: "Svaka reforma Marije Terezije kojom se unapreuje gospodarstvo u Hrvatskoj, nosi obi no ogradu, 'ukoliko to nije suprotno interesima mojih njema kih nasljednih zemalja'. Takva je i njezina politika pomaganja manufakture, kako emo kasnije vidjeti. A Josip II. je tu politiku provodio s brutalnom iskrenoau". Iluzoran je svaki pokuaaj potpuno objektivne povijesne rekonstrukcije okolnosti u kojima je `krlec djelovao prije viae od dva vijeka. Identi na su ograni enja u nastojanjima da se do kraja pronikne u teorijska stajaliata koja je intimno prihvaao ili gradio. Koliko su njegovi politi ki istupi, pisani traktati i ukupno djelovanje na brojnim podru jima odraz vlastitih ideala, uvjerenja i vizija, a koliko rezultanta politi ke mudrosti brilijantnog real-politi ara mogue je samo nagaati. Brojni nepotpisani `krl evi rukopisi svjedo e o druatvenoj klimi tog doba i njegovim instinktima samoodr~anja u okru~enju rijetkih iskrenih prijatelja i brojnih monih neprijatelja. No, postoje konstante koje su izvan spomenutih sumnji i dilema. `krlec je neosporno izvanredno teorijski izobra~en brilijantan intelektualac evropskog formata, moralno besprijekoran asketa, iskren domoljub koji hrvatske interese promi e mudroau iskusnog realiste. Sjajnim taktiziranjem i koriatenjem zaobilaznih puteva uspjeaan je u realizaciji uvijek jasno zacrtanih ciljeva koje feudalni stale~ sku en osobnim probicima statusa quo ante ne prepoznaje kao povijesnu aansu i perspektivu Hrvatske. Skenirati osobu takvog formata i slo~enosti nije lak zadatak. Ipak, u prethodnim izlaganjima naveden je odreeni broj argumenata koji govore u prilog tvrdnji da je Nikola `krlec, nesumnjivo reprezentant kameralisti ke akole i vjeran sljedbenik Justija zagovarao i brojne liberalisti ke poglede na gospodarstvo. U svojem je prosvjetiteljsko-reformatorskom djelovanju tragao ( ini nam se uspjeano) za optimalnom kombinacijom kameralisti kog dr~avnog intervencionizma u cilju ostvarivanja "ope dobrobiti" i liberalnih elemenata slobodnog djelovanja tr~ianih zakona, slobode poduzetniatva, ukidanja feudalnih privilegija i cehovskih barijera. Specifi nosti sutona feudalnog poretka zasigurno su bitno utjecale na njegovo vienje primjenjivosti liberalisti ke doktrine. Zato naa kona ni, vjerujemo utemeljeni zaklju ak glasi: Nikola `krlec Lomni ki zagovarao je elemente klasi nog liberalizma u mjeri koju su determinirale realne politi ke i gospodarske prilike u ugarskom dijelu monarhije. Potkrijepimo to i ocjenom akademika V.Stipetia: "Njegovi prijedlozi nisu epigonsko ponavljanje recepata, koje je uo od drugih, ve je to stvarala ka razrada moguih rjeaenja". Zaklju it emo prikaz o `krl evom znanstvenom i primijenjenom djelovanju na podru ju ekonomije sumarnom kvalifikacijom kameralisti ke doktrine. Prevladavajue ocjene o dometu tog teorijskog pravca kroz pristrano glorificiranje Smithovog liberalizma podcjenjuju njegovu realnu vrijednost. Kameralisti nisu protivnici laissez-fairea, dobro poznaju i ispravno valoriziraju funkcije i mo tr~ianih zakona, protivnici su monopola, privilegija i cehovskih stega, cijene i poti u slobodno poduzetniatvo te se maksimalno klone administrativnog odreivanja cijena. U emu se slijedom prethodnih karakteristika kameralizam razlikuje od Smithovog liberalizma? Odgovor je na prvi pogled suviae radikalan, ali po naaem mialjenju istinit. Kameralisti su pragmati ni realisti, svjesni vrlina "nevidljive ruke" ali i skeptici u prosudbi optimisti kih pogleda klasi ne akole o svemoi tr~ianog mehanizma. Polazei od ciljeva koji se pred dr~avu postavljaju - ope dobrobiti ili blagostanja za sve lanove druatva - kameralisti zagovaraju dualni mehanizam njihovog dosizanja, dr~avni intervencionizam + ekonomski liberalizam, u konkretnim kombinacijama koje su funkcija realnih uvjeta. A kakvi su gospodarski realiteti `krl evog okru~enja? Kada se seljaku mora prijetiti batinanjem da bi sadei krumpir lakae prehranio vlastitu obitelj, tada je posve jasno da Smithova bezgrani na vjera u ljudsku sposobnost prepoznavanja vlastitih probitaka nije univerzalno primjenjiva. U tome je sadr~ana bit zablude ekonomskih povjesni ara koji kameraliste pauaalno svrstavaju u "kasne merkantiliste", protagoniste zastarjelih teorijskih pogleda u doba kada Smith ve u~iva svjetsku slavu. Zala~ui se za otklanjanje tako pogreanih prosudbi sa zadovoljstvom citiramo cini no izre enu misao velikog autoriteta povijesti ekonomske analize J.A.Schumpetera koji o ponajboljem kameralisti kom piscu Justiju ka~e: "I nama koji smo spremni slo~iti se s njim (Justijem - nap.S.V.) mnogo viae no s A.Smithom, njegova vizija ekonomske politike mo~e izgledati kao laissez-faire uz odstranjenu glupost". Na znanstvenom skupu odr~anom povodom 201. obljetnice smrti N.`krlca (HAZU, sije anj, 2000.) mr.sc.Teodora Shek Brnardi prezentirala je referat s naslovom "Formiranje u enih dr~avnih inovnika: braa Petar (1727-1761) i Nikola `krlec (1729-1799)". Referat sadr~i brojne podatke o akolovanju brae `krlec. Naro ito dragocjenim smatramo prikupnjene informacije o dodatnim podukama koje je organizirao Kr eli, svjesan zastarjelosti obrazovnih programa tadaanjih u iliata. "Kr eli je, dakle, uz Najaievo odobravanje sam pokuaao osmisliti i prvenstveno probiti tradicionalne okvire dotadaanjeg isusova kog obrazovnog sustava. Njegov cilj bio je formiranje u enog galant- ili honnete-homme, gospodina, kozmopolita, pripadnika nobilitatis eruditae. 'Galantnim kavalirom', kojeg je u budunosti ekala slu~ba na dvoru, postajalo se u ranom novom vijeku u plemikim ili viteakim akademijama i upravo je on predstavljao novi obrazovni ideal koji je Kr eliu o ito bio poznat" (T.Shek Brnardi, str.6 spomenutog referata).  itateljima preporu ujemo rad Josipa Kolanovia: Dopisivanje Nikola `krlec - Maksimilijan Vrhovec u knjizi Nikola `krlec Lomni ki, sv.2., HAZU,HDA i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 2000, str.171-240. Potonji traktat nije potpisan te postoje dugogodianja sporenja o autorstvu tog teksta. "Misli o regulaciji rada Namjesni kog vijea" - rukopis u Hrvatskom dr~avnom arhivu, Zagreb, zbirka Josipovi-Vojkovi, kutija 45, latinski transkript i hrvatski prijevod tiskani su u knjizi Nikola `krlec Lomni ki, sv.2., str.456-527. Eugen Pusi, Predgovor knjizi "Nikola `krlec Lomni ki, sv.2., HAZU, HDA i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 2000., str.XX `krlec u inauguralnom obraanju iznosi razloge suprotstavljanja politici Josipa II slijedeim rje ima: "Jer ve aesta protje e godina otkako je zbog niatenja domovinskih zakona, nametanja stranih ustanova i uvoenja tueg jezika, nestala svaka sigurnost osobe i vlasniatva, do te mjere da sam tek sada osjetio da ~ivim, da sam slobodan ovjek, da imam domovinu. Napokon, ve aesta protje e godina otkako sam bio prinuen napustiti ovu stolicu zbog ukidanja zakonitog magistrata velikog ~upana, zbog raspuatanja slobodnih ~upanijskih sabora, zbog prekidanja svake veze koja prema sustavu zakona tako krasno spaja vladara s podanicima." ("Obraanje Velikog ~upana Zagreba ke ~upanije kada je, po ponovnom uvoenju zakonitog sustava, usklaivao magistrat sa zakonom, i poticao skup na oja avanje ustava Ugarskog Kraljevstva 15.travnja 1790" u knjizi Nikola `krlec Lomni ki, sv.1, str.49) Tu laskavu ocjenu `krl evog djelovanja izrekao je Pal Bereny, maarki povjesni ar i autor knjige Djela baruna Nikole `krlca, Budapest 1914, hrvatski prijevod u knjizi Nikola `krlec Lomni ki, sv.2.,(str.641-688), cit.na str.672. Bereny je `krlca smatrao izuzetno zna ajnom figurom tog razdoblja ugarske povijesti te prije hrvatskih autora objavljuje knjigu s opse~nom `krl evom biografijom i maarskim prijevodom njegovih najzna ajnijih radova. Valdemar Luna ek tuma i specifi nost kameralisti kih teorijskih osnova o dr~avi i gospodarstvu sintezom Lockeove empirijske filozofije i sli nih nazora Pufendorfa s pogledima filozofa Leibnitza i Kristiana Wolffa. Prema V.Luna eku "...formira se pomalo koncepcija eudajmonisti ke dr~ave blagostanja odnosno policijske dr~ave (Polizeistaat). Pufendorf spaja opre na glediata o dr~avi: Hobbesov absolutizam, konstruiran na temelju predpostavljene antisocialnosti ovjeka te Grotiusovu i Lockeovu tezu o prirodnoj socialnoj sklonosti ovjeka i o postojanju stanovitih prirodnih prava. Iz ove sinteze nastaje filozofska podloga policijske dr~ave i prosvieenog absolutizma. Prema tome se policijska dr~ava zamialja kao neka sinteza prirodnog prava i dru~tvenog ugovora (Kr.Wolff)..." (V.Luna ek, Povijest ekonomskih doktrina, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 1996, str.184) U.Dujain, Kameralizam - politi ka doktrina mudrih dvorjana, u knjizi: Nikola `krlec Lomni ki, svezak 2, HAZU, HDA i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 2000, str.77-100. V.Luna ek, isto, str.181. E.Pusi, Politi ko-kameralne nauke u 18-om stoljeu i Joseph von Sonnenfels, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1/1967., pretisak lanka u Spomenica Pravnog fakulteta u Zagrebu 1776-1996, knjiga prva, str.203 Justi, Grundfeste zur Macht und Glckseligkeit der Staaten, citirano prema E.Pusi, Politi ko-kameralne nauke u 18-om stoljeu i Joseph von Sonnenfels, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1/1967, pretisak lanka u Spomenica Pravnog fakulteta u Zagrebu 1776-1996, knjiga prva, str.203 E.Pusi, isto, str.209 Slobodan `tampar, Ekonomska politika i financijska nauka Josepha von Sonnenfelsa, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1/1969, str.67 J.A.Schumpeter, Povijest ekonomske analize, Informator, Zagreb 1975., str.142. J.A.Schumpeter, isto, str.142. V.Luna ek, Hrvatski kameralist Nikola `krlec Lomni ki, u knjizi Nikola akrlec Lomni ki, sv.1., HAZU i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 1999, str.430-431. Obrazlo~eni prijedlog zakona koje bi trebalo donijeti na podru ju narodne ekonomije i trgovine sastavio i visokom kraljevskom odboru za trgova ka pitanja 1791. izlo~io Nikola `krlec od Lomnice pravi tajni dr~avni savjetnik Nj.C.i Kr. prejasnog veli anstva, i Veliki ~upan Zagreba ke ~upanije. Latinski izvornik s prijevodom na hrvatski jezik objavljen je u knjizi Nikola `krlec Lomni ki, sv.1, HAZU i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 1999, str.90-417. Opis prirodnopoliti kog polo~aja Ugarskog Kraljevstva s obzirom na privredu, izraen za privredni odbor Ugarskog sabora. "Descriptio..." sadr~i `krl eve opaske o nepovoljnom odnosu poljoprivrednih proizvoa a i potroaaa (.29), o svega 50.000 zanatlija ura unavajui u taj broj i pomono osoblje (.45), o nepovoljnom odnosu gradskih i seoskih naselja - 1 grad na 400 sela (.99). To su po `krlcu indikatori gospodarske zaostalosti koju valja prevladati strukturnim promjenama gospodarstva i demografskom realokacijom. Adam Smith, Istra~ivanje prirode i uzroka bogatstva naroda, Kultura, Beograd 1970, knjiga 1, str.61-62. Vidi biljeaku br.84 u radu V.Luna eka: Hrvatski kameralist Nikola `krlec Lomni ki, tekst iz Historijskog zbornika HAZU pretiskan u knjizi "Nikola `krlec Lomni ki", sv.1, HAZU i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 1999, str.456. Premda je "Projectum legum..." naslovljen kao isklju ivi autorski rad Nikole `krlca neki (Bereny) tvrde da je u izradi tog opse~nog prijedloga reformi sudjelovao cijeli komercijalni odbor kojeg su sa injavali: Nikola grof Forgach, Pavao Almasy, Josip Reviczky, Lazar Somsich, Lovro Domokos, Ivan grof Szapary, barun Josip Podmaniczky, Antun Mokossiny i Matija Demeny. Ta se tvrdnja, premda bez argumenata, temelji na sadr~ajnim razlikama u odnosu na "Descriptio..." te dojmu da su neki prijedlozi (o posebnom ugarskom carinskom podru ju) suviae radikalni za konzervativnog `krlca. Poseban je kuriozum injenica da je taj tekst premda dovraen oko 1793. prvi puta tiskan 1826. aktualiziran u politi kim akcijama radikalnih politi ara s ciljem Ugarske emancipacije od Austrije. Aktualnost i upotrebljivost tog zakonskog prijedloga viae decenija nakon `krl eve smrti dodatni je argument tvrdnji o njegovoj izuzetnoj vrijednosti. "Projectum legum...", u knjizi Nikola `krlec Lomni ki, sv.1, str.95 "Projectum legum..." u knjizi Nikola `krlec Lomni ki, sv.1, str.107 A.Smith, isto, knjiga IV, str.622 R.Biani, Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji, JAZU, Zagreb 1951, str.9 V.Stipeti, Agrarno-ekonomski pogledi Nikole `krleca Lomni kog, u knjizi: Nikola `krlec Lomni ki, sv.2.,str.162 V.Puljiz spominje "...naredbu vara~dinskog generalata iz 1802, godine kojom se seljaci pod prijetnjom batinama prisiljavaju na sadnju krumpira".(Vlado Puljiz, Nikola `krlec Lomni ki i po eci modernizacije Hrvatske, u knjizi Nikola `krlec Lomni ki, sv.2.,str.320) J.A.Schumpeter, isto, str.143   PAGE  PAGE 1  #"#**--b4d48=:=JJQQQQQ`Z$`&`h $ 0*$a$  QQYYllvv|||||҄Ԅ܄ބprz|(*24 |~TV^`ݻh3N@CJOJQJmH sH h3N@CJOJQJmH sH +jh3N0J@CJOJQJUmH sH %h3N0J@CJH*OJQJmH sH h3N5@OJQJmHsHh3N@OJQJmHsH'jh3N0J@OJQJUmHsH4hhllss||Ԅr* ~V(D4t $ 0*$a$ $ 0*$a$&(02BDLN24<>rt|~ ,.68Ԯ֮ޮ$&>@HJ24<>ƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶƶh3N@CJOJQJmH sH h3N@CJOJQJmH sH +jh3N0J@CJOJQJUmH sH %h3N0J@CJH*OJQJmH sH H,.֮@46|~""&`#$d $ 0*$a$ $ 0*$a$&(46>@z|~»Ļƻ̻λƶƶh3N@OJQJmHsHhCud0J#mHnHu h3N0J#jh3N0J#Ujh3NUh3Nh3N@CJOJQJmH sH h3N@CJOJQJmH sH +jh3N0J@CJOJQJUmH sH %h3N0J@CJH*OJQJmH sH ƻȻʻ̻λ $ 0*$a$""&`#$4....()()))()00P8$BP. A! " # $ % $H@H Normal CJOJQJ_HkHmH sH tHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 4+4  Endnote Text>*> Endnote ReferenceH*6@6  Footnote Text@&@!@ Footnote ReferenceH*ZZ TOC 1) $ 0*$]^`0 mH sH uVV TOC 2% $ 0*$]^`0 mH sH uVV TOC 3% $ p0*$]^p`0 mH sH uVV TOC 4% $ @ 0*$]^@ `0 mH sH uVV TOC 5% $ 0*$]^`0 mH sH uNN TOC 6 $0*$^`0 mH sH uFF TOC 70*$^`0 mH sH uNN TOC 8 $0*$^`0 mH sH uNN TOC 9 $ 0*$^`0 mH sH uZ Z Index 1% $ `*$]^`` mH sH uZ Z Index 2% $ 0*$]^`0 mH sH uJ.J  TOA Heading *$ $ mH sH u*"* Caption:O: _Equation Caption4@4 Header ! 9r 4 @"4 Footer " 9r .)@1. Page Number K!$$(+$/O37;< BDsEE OUg]<^dqh8.L ) ?  ( .4[#/RU !"DEFGPRfh$$%$((S3T377*>+> BBDDjkst67ڎێABĠŠ*+:;NOMxha"<[6[wY}egN:r~00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00R@0I0@0I0@0I0@0I0@0I0I0  p@"0@"0I0 !"DEFGPRfh$$%$((S3T377*>+> BBDDjkst67ڎێABĠŠ*+:;NOMxha"<[6[wY}egN:r~00 3I0I0I0I0I0K0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0K0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0 0RK0K0K0K0K0K0I0I0K0I0I0 0 &&&) λo.<hλprs̻q ")!!8@0(  B S  ?1uF 1ulG!1uH"1utX#1u$1u%1u&1u)#'1u#(1u|)1u#*1uv+1uL|,1u-1u.1u/1u01u|11u21u31uһһҼҼ""BBD88     ػػؼؼ((HH K>> 8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace hF 8C 6Amv-6N]C L | O Y c i gs INX^ 9?QWZabjkqruvTZ;Jkq8B 49Y`=Cgm16V_*n}] k !!!!####&$4$$$$$%&%)%1%2%5%6%:%F%K%L%S%_%g%h%n%{%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&& &&&#&$&'&(&0&<&A&B&I&O&U&V&[&\&`&l&s&t&z&{&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''' ''' '%'&','8'>'?'H'I'L'M'U'a'g'h'p'q'u'v'~''''''''''''''''''''''(( ( ((("(#('(((,(;(B(G(R((((())))++++++:,?,,,,,,,8.?............// / ////-/4/////M0R000001112"2-222u3y3z3|33333o4y45566F7Q7777777 88&838;8C88888889999::G:O:Y:q:{:;;X<e<t<~<u=z=,>5>>>>??%?-?6?d?k?7B@BBBKBLBQBgBnBBBBBC-CCCOD[DDDDDE EEEEEE(E,E3E4E>E?EGEKETEUEbEwEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEF#F/F8F GGGG3H=HHHIIQIIIIIMJWJJJ KKMKVKWK\KLMMMMMMNeNkNSPYPjPtPPPPPPPQ QQQQRORXRpRyRSSTTuTzTUUUUVV#W2W=XCXHYQYRYWY\YbYcYnYZZ\\d\j\r\\\\\]]]]]]^^S_Y_____aaaaaabbbbbbcc%d,d/d:ddeeeffffffgghhhhsiyiFjLjwl}lmm2m7mmmnn+o:ooovomqtqLrSrrrrrbshs~ssss[tcttuvvnwwwwwXy_y~yyzzz{ {-{{{{{||}#}3}>}}}}}~~SYKQց܁փ܃KQلms4:KQ[kV\܎,/S]#-X`nwx}ܗȘٙߙU[ :?@G͠ӠԠܠ¡ۡAGHOpvȦԦզ٦*5TZtP_T](\gx%0~*5R]qN"DHOSei#$&$((R3U377)>,> BBDD;I>IbNeNPPUU(X+Xi]m]]]ebhbccddkknknnss>wAw,y/y{{BE<?ilru58َ܎~@CàƠ),9<MOT~*+ĸy{պۺ?ATZVf*,'{mAZIO^|XZfh,.[]ofZ333333333333333333333333333333333"CDHO~8COCud3NGNOY(@Lexmark T632Ne01:winspoolLexmark T632Lexmark T632 XX⤗Lexmark T632Lexmark T6322Lexmark T632 R՚>.t@@(  s9 %A>⤗@X,X ݭ⤗Lexmark T632 XX⤗Lexmark T632Lexmark T6322Lexmark T632 R՚>.t@@(  s9 %A>⤗@X,X ݭ⤗CC QCC|&(/BEOk@@@:@@@V@d@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialY CG TimesTimes New Roman 9)JCFmjFUCF 5]J5]J!)4d2)HX?Cud2Dekanat Jasna JuraniOh+'0t  $ 0 < HT\dlDekanat Normal.dotJasna Jurani9Microsoft Office Word@xA@;ѿ@,:ѿ@?ʹ5՜.+,0 hp  Pravni fakultet u ZagrebuJ]  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&()*+,-.3Root Entry F0IQʹ5Data 1TabledaWordDocument6SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8'CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q