Naslov
Emocionalna inteligencija: teorija, operacionalizacija i primjena
(Emotional intelligence: theory, operationalisation and practice)

Autori
Takšić, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
III konferencija dani primenjene psihologije Knjiga rezimea / Stojiljkovic, Snežana ; Todorovic, Jelisaveta ; Hedrih, Vladimir - Niš : Filozofski fakultet Niš, 2007, 11-12

Skup
III konferencija Dani primenjene psihologije

Mjesto i datum
Niš, Srbija, 28.11.2007. - 29.11.2007

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
emocionalna inteligencija; teorije inteligencije; upitnici i
(emotional intelligence; theories of intelligence; questionnaires and tests of emotional inttelligence)

Sažetak
Emocionalna inteligencija je pojam koji se posljednje dvije decenije cesto spominjao u psihološkoj javnosti. Uzrok tome je bio u sve vecem zanimanju psihologa za podrucje emocija kao snažne motivacijske osnove ponašanja, kao i otvaranje podrucja inteligencije za proucavanje kognitivnih procesa i inteligentnog ponašanja osobe u svakodnevnom životu i okruženju. Emocionalna inteligencija se najcešce definira kao sposobnost tocnog prepoznavanja, adekvatnog izražavanja, kao i upravljanja i uporabe emocionalnih informacija u promociji za osobu važnih ciljeva. U podrucju mjerenja individualnih razlika u emocionalnoj inteligenciji najcešce se spominju tri pristupa: a) samoprocjene vlastitih sposobnosti, b) mješoviti pristup i c) ispitivanje emocionalne inteligencije testovima uratka. Naziv definiranje i prva znanstvena istraživanja emocionalne inteligencije vezuju se uz imena dvojice autora Johna Mayera i Petera Saloveya. Oni su svojstveno znanstvenoj metodologiji sustavno razvijali instrumentarij za procjenu EI i paralelno s tim odredenje samog pojma. Planetarnu je popularnost emocionalna inteligencija dosegla pojavom knjige Daniela Golemana, psihologa i dugogodišnjeg dopisnika New York Timesa. Njegova knjiga je dvije godine bila bestseler u SAD, prevedena na preko 30 jezika i prodana u više od 50 milijuna primjeraka, a konacni rezultat je bilo nekriticno širenje definicije, ali i mogucnosti prognoze realnih kriterija. Cini se da se euforija oko emocionalne inteligencije pomalo stišala, pa ulazimo u period kada se “ hladne glave” provjeravaju efekti koje je konstrukt emocionalne inteligencije ostavio u psihološkoj znanosti. Pojavljivanje radova o EI u prestižnim svjetskim casopisima i knjigama o teorijama inteligencije, kao i instrumenata za njenu procjenu, pokazuje da je emocionalna inteligencija danas prihvacena kao ozbiljan koncept. Produbljuje se konceptualizacija i operacionalizacija konstrukta EI i sve je više empirijski utemeljenih podataka o njenoj konstruktnoj, konvergentno-divergentnoj i prognostickoj valjanosti. Najzanimljiva je visoka povezanost s procjenom uspješnosti rukovodenja timom, kao empirijska potvrda do sada u literaturi cesto isticanih pretpostavki o velikoj važnosti emocionalnih vještima i kompetentnosti u procesu rukovodenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA