Naslov
Facijesi karbonatnih sedimenata mlađeg mezozoika i paleogena u pučinskim bušotinama Sjevernoga Jadrana
(Late mesosoic and paleogene carbonate facies in the off-shore wells in the northen Adria)

Autori
Veseli, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.07

Godina
1999

Stranica
306

Mentor
Tišljar, Josip ; Velić, Ivo

Ključne riječi
karbonatna platforma; potpopljena platforma; karbonatni facijesi; periplimni karbonati; karbonatni debriti; karbonatni turbiditi; mezozoik; paleogen; jadransko podmorje.
(carbonate platform; drownwd platform; carbonate facies; peritidal; carbonate debrites; carbonate turbidites; mesosoic; paleogene; Adriatic off-shore)

Sažetak
Pučinske bušotine sjeverozapadnoga dijela jadranskog podmorja probušile su mezozojske i paleogenske karbonatne sedimente za koje je utvrđeno da pripadaju dvijema paleogeomorfološki i sedimentološki različitim područjima: u istočnom dijelu plitkomorskoj karbonatnoj platformi, a u zapadnom dijelu podmorskim padinama i potpopljenoj karbonatnoj platformi. U istočnom dijelu najstarije naslage karbonatne platforme jesu periplimni i plitkomorski karbonati gornje jure (oksford i stariji kimeridž). Krajem oksforda ili početkom kimeridža nastupilo je intenzivno oplićavanje i okopnjavanje koje je trajalo do mlađega titona, a na pojedinim dijelovima platforme i do mlađega pliocena. Od donjkrednih platformnih sedimenata nabušeni su samo periplimni vapnenci gornjega alba. Početkom cenomana periplimni režim na platformi postupno slabi, a na rubnom dijelu prema otvorenom moru nastaju prostrani visokoenergijski okoliši u kojima se naseljavaju brojne kolonije rudistnih i hondrodontnih školjkaša tvoreći biostrome čijim razaranjem nastaju debele naslage kokinskih i kokinitnih bioklastičnih vapnenaca. Sredinom cenomana u unutranjem dijelu platforme istodobno postoje periplimni i lagunski okoliši u kojima se talože vekstonski i madstonski tipovi vapnenaca. U zapadnom dijelu tijekom srednje i mlađe jure zbog intenzivnih tektonskih pokreta nastupa rasjedanje, spuštanje i potapanja sjeverozapadnoga dijela Jadranske karbonatne platforme uz formiranje podmorskih padina, rasjednih brazgotina i dubljevodnog taložnog sustava potpopljene platforme. Od mlađe jure do starijega paleogena tu su izdvojeni facijesi debritnih breča, krupnozrnastih i sitnozrnastih karbonatnih turbidita i bazenskih pelagičnih mikrita. Najintenzivije je rasjedanje tijekom mlađega apta i starijega alba koje je na rasjednim brazgotinama i na padinama pračeno akumulacijom debritnih breča, u podnožju padine turbidita, a u dubljim dijelovima potopljene platforme pučinskim mikritnim vapnencima. Udio sitnozrnastih urbidita i pelagičnih mikrita raste tijekom gornje krede i nastavlja se i u paleocen. Dubljevodni pelagični taložni sustav ima od sjevera prema jugu istraživanoga područja sve kraće trajanje, kako to pokazuje okopnjavanje krajem eocena u bušotini Istra More-5, okopnjavanje tijekom starijega oligocena u bušotini Istra More-3, okopnjavanje u mlađem oligocenu u bušotini Istra More-4 i dubljevodna sedimentacija u bušotinama Istra More-2 i Istra More-1 koja je Istra More-4 trajala sve do mlađega miocena, kada okopnjava i veći dio Jadranske karbonatne platforme. Do ponovnog preplavljivanja i potapanja došlo je početkom pliocena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA