ࡱ> ,.'()*+5@H bjbj22.ZXX#B  ===8=\4@ @@"A$A$AAAAuwwwwww$R AAAAA $A$Ag}g}g}Al% $A $Aug}Aug}g}}}AX )$A@ Ҕ =kg (I,¼0huvP) ) AAg}AAAAA D.7?}( 7Mr. sc. Aleksandra Magani asistentica, Pravni fakultet u Osijeku ARBITRABILNOST U IZVANPARNI NIM PREDMETIMA 1. UVOD Razli ito odreivanje arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta u njema kom i austrijskom pravu te nedavna izmjena austrijskog arbitra~nog prava kojom je i izri ito isklju eno arbitriranje nekih izvanparni nih stvari poticaji su da se o toj temi raspravi i u okvirima hrvatskog arbitra~nog prava. Iako rjeaavanje izvanparni nih predmeta u arbitra~nim postupcima u Hrvatskoj nema gotovo nikakve pravnoprakti ne vrijednosti, ipak bi trebalo dati odgovor na nekoliko osnovnih pravnoteoretskih dvojbi koje se u vezi s tim mogu pojaviti. Prvenstveno, trebalo bi odgovoriti na pitanje je li arbitriranje izvanparni nih stvari u Hrvatskoj uope mogue. Naime, razvoj hrvatskog arbitra~nog prava omoguio je prodor arbitra~nog sudovanja u razli ite vrste postupaka, u kojima arbitriranje donedavno nije bilo mogue. Osim toga, eventualan pozitivan stav o arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta istovremeno bi zahtijevao i definiranje onih izvanparni nih predmeta u kojima bi arbitriranje bilo mogue. Pri tome su raznovrsnost i kompleksnost izvanparni nih predmeta faktori koji dodatno ote~avaju povla enje crte arbitrabilnosti. Nesigurnost u tom pogledu mogu uzrokovati pravnopoliti ki i drugi razlozi kojima dr~ava, esto bez vrstog pravnog temelja, opravdava zadr~avanje pravosudnog monopola. Kona no, slo~enosti problema doprinosi i komparativna analiza kojom emo se u ovom radu poslu~iti usporeujui njema ko i austrijsko pravno rjeaenje. Naime, navedena zakonska rjeaenja razlikuju se ne samo u odreivanju arbitrabilnosti, nego i u propisivanju stvari o kojima e se rjeaavati u izvanparni nom postupku. Nedavna reforma austrijskog izvanparni nog prava kojom se ostvario pomak u prijenosu nekih izvorno parni nih stvari u izvanparni ni postupak i izgledna reforma njema kog izvanparni nog prava upozoravaju da svrstavanje graanskopravnih stvari kao predmeta parni nog ili izvanparni nog postupka mo~e imati za posljedicu i uklju enje ili isklju enje mogunosti arbitra~nog sudovanja. S obzirom na to da tek predstoji reforma hrvatskog izvanparni nog prava, ovo bi pitanje uskoro moglo biti ne samo od pravnoteoretskog nego i pravnoprakti nog zna aja i u Republici Hrvatskoj. 2. ARBITRABILNOST Arbitrabilnost je viaezna an, slo~en pojam kojim se odreuje ato mo~e biti predmet arbitra~e (objektivna arbitrabilnost, arbitrabilnost ratione materiae) i tko mogu biti stranke arbitra~nog ugovora (subjektivna arbitrabilnost, arbitrabilnost ratione personae), pa stoga neki autori isti u da je arbitrabilnost pretpostavka valjanosti arbitra~nog ugovora. Razlikovanje objektivne i subjektivne arbitrabilnosti esto je vrlo komplicirano, jer zakonski kriteriji kojima se arbitrabilnost odreuje mogu istovremeno obuhvaati i objektivnu i subjektivnu arbitrabilnost. S obzirom da e u ovom radu predmet ispitivanja biti mogunost arbitriranja u izvanparni nim predmetima, rad e se ograni iti samo na ispitivanje granica objektivne arbitrabilnosti. Razli ito odreivanje granica objektivne arbitrabilnosti potaknuo je i Model-zakon UNCITRAL-a o meunarodnoj trgova koj arbitra~i (u nastavku: UML) time ato nije definirao objektivnu arbitrabilnosti, ve je svakom nacionalnom zakonodavcu dopustio da sam odredi granice arbitriranja. Osnovno pravilo je da se svaki spor izmeu stranaka nee moi iznijeti pred arbitra~u, jer e dr~ava u odreenim stvarima htjeti zadr~ati pravosudni monopol kako bi zaatitila interese treih ili rijeaila pravna pitanja koja se ti u cijele zajednice. Tako e granice objektivne arbitrabilnosti svakog pojedinog pravnog sustava biti primarno odreene opim zakonodavnim kriterijem, uz dodatnu mogunost da se arbitrabilnost u pojedinim pravnim podru jima posebnim zakonskim propisima u potpunosti isklju i ili ograni i. 2.1. KRITERIJI OBJEKTIVNE ARBITRABILNOSTI Objektivna arbitrabilnost u pravnoj teoriji odreuje se na razli ite na ine: kao sposobnost neke stvari da bude predmet arbitra~nog ugovora, a time i arbitra~nog postupka,zatim kao odgovor na pitanje o kojim stvarima stranke uope smiju odlu ivati u postupku pred arbitra~nim sudom ili kao prosuivanje arbitrabilnosti iz perspektive spornog pravnog odnosaodnosno kao pretpostavka valjanosti i djelotvornosti arbitra~nog ugovora. Usporedbom kriterija objektivne arbitrabilnosti pojedinih pravnih poredaka (`vicarska, Njema ka, Austrija, Hrvatska) dolazimo do zaklju ka da se povla enje crte arbitrabilnosti mo~e izvraiti primjenom triju osnovnih kriterija i njihovim raznim kombinacijama. Ti kriteriji su mogunost stranaka da raspola~u predmetom spora, mogunost stranaka da zaklju e nagodbu, i postojanje imovinskopravnog zahtjeva. 2.1.1. `vicarska `vicarska je zemlja s vrlo airoko postavljenim granicama arbitrabilnosti u meunarodnoj arbitra~i. Prema avicarskom pravu meunarodna arbitra~a je svaka ona arbitra~a u ijem ugovaranju je sudjelovala barem jedna osoba koja ima prebivaliate ili uobi ajeno boraviate koje nije u `vicarskoj ( l. 176. st. 1. IPRG). Primjenu odredbi IPRG stranke su ovlaatene pismeno isklju iti, ali samo pod uvjetom da istovremeno ugovore primjenu kantonalnih odredbi Konkordata o arbitra~i ( l. 176. st. 2. IPRG). Predmet meunarodne arbitra~e mo~e biti svaki imovinskopravni zahtjev ( l. 177 st. 1. IPRG). S obzirom da je spor uvijek arbitrabilan kada se predmet arbitra~e mo~e izraziti u novcu, objektivna arbitrabilnost kvalificira se materijalnopravno. Nasuprot tome, u avicarskim domaim arbitra~nim postupcima kriterij arbitrabilnosti je sposobnost stranaka da slobodno raspola~u predmetom arbitra~e i nepostojanje isklju ive nadle~nosti dr~avnog suda propisane prisilnim propisom ( l. 5. SchK). Problem u odreivanju pojma imovinskopravni zahtjev trebao bi se rijeaiti na na in, da e se imovinskopravnim zahtjevom smatrati svaki zahtjev kojim se mo~e ostvariti neka gospodarska svrha, odnosno svi zahtjevi koji proizlaze iz nekog imovinskopravnog odnosa, kao i zahtjevi iz neimovinskopravnih odnosa ako su usmjereni na ostvarivanje ciljeva koji se mogu imovinski vrednovati. Odnos izmeu ovih dvaju kriterija (imovinskopravni zahtjev i mogunost raspolaganja predmetom spora) odreuje se razli ito i iako ima autora koji ak smatraju da je mogunost stranaka da raspola~u predmetom spora u nekim slu ajevima aira od pojma imovinskopravnog zahtjeva,imovinskopravni zahtjev se kod veine autora ipak smatra airim pojmom, ato je i bila svrha avicarskog IPRG radi poticanja meunarodne arbitra~e. 2.1.2. Njema ka Za razliku od avicarskog arbitra~nog prava, njema ko pravo nema razli ite kriterije arbitrabilnosti za domau i stranu arbitra~u. Odredbe arbitra~nog prava integrirane su u dZPO, a razli itost kriterija arbitrabilnosti u njema kom pravu uzrokovana je zakonskim promjenama koje se mogu pratiti tijekom dva vremenska razdoblja. Do 1. 1. 1998. u Njema koj je osnovni kriterij arbitrabilnosti bio ovlaatenje stranaka da zaklju e nagodbu ( 1025. st. 1. dZPO), pri emu je sporno bilo kako konkretizirati ovlast na zaklju ivanje nagodbe. Kako dZPO nije sadr~avao listu predmeta u kojima je zaklju ivanje nagodbe bilo mogue, propisi prema kojima se prosuivala mogunost zaklju ivanja nagodbe bili su materijalnopravnog karaktera, te je vladajue mialjenje bilo da je ugovor o arbitra~i po svojoj pravnoj prirodi materijalnopravni ugovor, neovisno o tome ato je predmet tog ugovora procesnopravni odnos. Objektivna arbitrabilnost nekog predmeta ne bi se izjalovila trenutkom zaklju enja arbitra~nog ugovora koji je bio protivan materijalnopravnim propisima i koji je time isklju ivao ovlast stranaka na zaklju enje arbitra~nog ugovora, nego tek onda kada sporni pravni odnos objektivno nije mogao biti predmetom raspolaganja stranaka. To je uvijek bio slu aj kada je dr~ava radi zaatite pravnih dobara zadr~avala monopol pravosuenja, tako da ni stranke ni arbitra~ni sud nisu bili ovlaateni raspolagati tim pravnim dobrima. Novija razmialjanja pristupaju objektivnoj arbitrabilnosti kao procesnopravnoj problematici. Takvi stavovi imaju za posljedicu airenje granica arbitrabilnosti, odnosno neki predmeti bi bili arbitrabilni, iako to prema materijalnopravnim propisima nisu. Primjerice, u sporovima o buduim zahtjevima za uzdr~avanje stranke nisu bile ovlaatene zaklju iti nagodbu, ali je prema vladajuem mialjenju bilo mogue zaklju enje arbitra~nog ugovora. Nakon reforme njema kog arbitra~nog prava 1998. arbitrabilnost je odreena po uzoru na avicarsko pravo. Tako je prema 1030. st. 1. re . 1. dZPO kao opi kriterij arbitrabilnosti uveden imovinskopravni zahtjev. Osim toga, propisan je i dopunski kriterij arbitrabilnosti, te predmet arbitra~nog ugovora prema 1030. st. 1. re . 2. dZPO mogu biti i neimovinski zahtjevi, ako su stranke ovlaatene o tom predmetu spora zaklju iti nagodbu. Pri tome pojam sposobnosti stranke da zaklju i nagodbu (Vergleichsfhigkeit) ne treba shvaati u uskom materijalnopravnom smislu, nego u smisli objektivne raspolo~be predmetom spora (objektive Verfgbarkeit). Neimovinskopravni zahtjevi bit e arbitrabilni ako ne postoji interes za monopol odlu ivanja dr~avnih sudova. Ovakvim odreenjem arbitrabilnosti njema ki je zakonodavac znatno proairio listu arbitrabilnih predmeta. Tako su arbitrabilnim postala potra~ivanja stvarnih prava i prava iz nematerijalnih dobara, zatim prava lanova druatava kapitala i obiteljskopravni zahtjevi. Iako su osobna prava i osobna obiteljska prava neimovinskog karaktera, povreda ovih prava rezultira njihovim uvratavanjem u imovinskopravne zahtjeve. Prevelikoduano odreenje arbitrabilnosti prema 1030. st. 1. re . 1. dZPO ipak je ograni eno 1030. st. 2. i st. 3. dZPO. Svrha ovih zakonskih ograni enja je dr~avna zaatita slabijih ugovornih strana i zadr~avanje pravosudnog monopola. Prema 1030. st. 2. nevaljan je arbitra~ni ugovor o pravnom sporu koji mo~e biti predmet ugovora o najmu stambenih prostorija u tuzemstvu. Meutim, ovo pravilo ne vrijedi ako se radi o stambenim prostorijama koje su propisane 549. st. 2. t. 1-3. njema kog Graanskog zakonika (u nastavku: BGB). Ovom odredbom ~elio se zaatiti socijalno slabijeg najmoprimca, odnosno sprije iti da se ugovaranjem arbitra~e zaobie propis kojim je nadle~nost suda ustanovljena u interesu najmoprimca prema 29.a dZPO. Osim toga, 1030. st. 3. dZPO potvruje otvorenu mogunost da se posebnim propisima arbitrabilnost nekih predmeta u potpunosti isklju i ili da se zakonom propiau neke pretpostavke koje moraju biti ispunjene kako bi predmet bio arbitrabilan. Tako primjerice 37.h Zakona o trgovini vrijednosnim papirima (u nastavku: WpHG) propisuje da je ugovaranje arbitra~e o buduim sporovima koji se ti u potra~ivanja iz vrijednosnih papira mogue samo ako su obje stranke trgovci ili pravne osobe javnog prava. Nasuprot tome, propisi kojima se odreuje isklju iva sudska nadle~nost ne mogu se tuma iti kao isklju enje mogunosti za zaklju enje arbitra~nog ugovora. 2.1.3. Austrija Izvor austrijskog arbitra~nog prava je ZPO, a odabir kriterija arbitrabilnosti mo~e se, poput njema kog sustava, pratiti kroz dva vremenska razdoblja odreena tada va~eim zakonskim odredbama. Prvi kriterij objektivne arbitrabilnosti koji je u Austriji vrijedio do stupanja na snagu SchiedsRG 2006 bio je sposobnost stranaka da zaklju e nagodbu ( 577. st. 1. ZPO). Ovakav na in odreivanja arbitrabilnosti prouzrokovao je, kao i u njema koj pravnoj teoriji i praksi, niz problema izazvanih nejasnoom ovog kriterija. Osnovna dvojba bila je kako tuma iti sposobnost stranaka da zaklju e nagodbu, odnosno radi li se o problemu materijalnopravnog ili procesnopravnog karaktera, ato je imalo neposrednog utjecaja na odreivanje airine arbitrabilnosti predmeta. U austrijskoj literaturi je materijalnopravno tuma enje ovlasti za zaklju enje nagodbe bilo prevladavajue, a tek novijeg datuma pojavile su se i procesnopravne kvalifikacije arbitra~nog ugovora. Ipak, takvom na inu odreivanja arbitrabilnosti trebalo bi uputiti kritiku jer ako se arbitra~no sudovanje promatra kao puna jurisdikcija i alternativa dr~avnog sudovanja istog stupnja ne postoji razlog da se dopuatenost arbitra~nog sudovanja vezuje uz slobodu strana kog ugovaranja. U austrijskom pravu mnogo je primjera materijalnopravnog tuma enja ovlasti za zaklju ivanje nagodbe. Tako austrijski Graanski zakonik (u nastavku: ABGB) prema 1382. isklju uje mogunost stranaka da o sporu o valjanosti njihovog braka zaklju e nagodbu, ato istovremeno predstavlja i prepreku za zaklju enja arbitra~nog ugovora. Nasuprot tome, dopuateno je zaklju ivanje nagodbe, a time i arbitra~nog ugovora o uzdr~avanju bra nih drugova tijekom i nakon prestanka braka i o ostalim imovinskopravnim zahtjevima bra nih drugova tijekom i nakon braka. Austrijski zakonodavac nije poput njema kog zakonodavca u 1025. st. 2. dZPO izri ito propisao dodatna ograni enja arbitrabilnosti radi zaatite socijalno slabijeg partnera, jer se smatralo da bi takav ugovor i bez postojanja posebnog propisa bio niatav zbog suprotnosti s dobrim obi ajima. Reforma austrijskog arbitra~nog prava bila je nu~na i u odnosu na kriterije arbitrabilnosti jer je odreenje sadr~ano u 577. st. 1. ZPO u praksi dovodilo do problema u odreivanju granica arbitrabilnosti. Naime, kako granice arbitrabilnosti naj eae nisu bile odreene zakonskim pravilom, trebalo ih se tuma iti prema smislu i cilju svakog pojedinog slu aja. Unato  brojnim pokuaajima njema ke pravne teorije pojam ovlasti za zaklju enje nagodbe nije ni danas u potpunosti razjaanjen, pa su njema ki i austrijski zakonodavci taj problem rijeaili preuzimanjem avicarskog kriterija arbitrabilnosti propisanog za meunarodnu arbitra~u, odnosno preuzimanjem imovinskopravnog zahtjeva kao osnovnog kriterija arbitrabilnosti. Za razliku od njema kog pravnog sustava, austrijski zakonodavac je za arbitrabilnosti nekog predmeta pored imovinskopravnog zahtjeva propisao i jednu dodatnu pretpostavku  mora se raditi o privatnom pravu o kojem su nadle~ni odlu ivati redovni sudovi ( 582. st. 1. re . 1. ZPO). Time je isklju ena mogunost da se u arbitra~nom postupku odlu uje o zahtjevima koji su u nadle~nosti upravnih tijela. Primjerice, nisu objektivno arbitrabilni svi imovinskopravni zahtjevi o kojima odlu uju upravna tijela uklju ujui neovisne upravne senate, Ustavni sud i Upravni sud. Kako u svim ovim predmetima zaklju enje nagodbe nije dopuateno, ti zahtjevi nisu arbitrabilni ni prema 582. st. 1. re . 2. ZPO. Dopunski kriterij arbitrabilnosti propisan je 582. st. 1. re . 2. ZPO, pa e ugovaranje arbitra~e biti mogue ako se radi i o neimovinskopravnom zahtjevu o kojem su stranke ovlaatene zaklju iti nagodbu. Prema ovom pravilu arbitrabilnost predmeta ovisi o kumulativnom ispunjenju dviju pretpostavki  postojanju neimovinskog zahtjeva i sposobnosti stranaka da o tom zahtjevu zaklju e nagodbu. Novina u SchiedsRG 2006 je izri ito isklju enje arbitrabilnosti nekih predmeta ( 582. st. 2. re . 1. ZPO), ato je u odnosu na prethodno zakonsko rjeaenja bolje, jer izri itim isklju enjem arbitrabilnosti otklanja dvojbe kako u tim predmetima postupiti. Isklju enje arbitrabilnosti u obiteljskopravnim stvarima je logi no kada se radi o zahtjevima o kojima stranke nisu ovlaatene disponirati, kao ato je primjerice brak ili posvojenje. Radi se o zahtjevima koji nisu imovinskopravni, pa time nisu ni u skladu s 582. st. 1. re . 1. ZPO. Meutim, pravilo o isklju enju arbitrabilnosti odnosi se i na imovinskopravne zahtjeve koji mogu nastati u obiteljskopravnim odnosima, poput zahtjeva za uzdr~avanje. Ni ti zahtjevi unato  njihovoj imovinskopravnoj prirodi nee biti predmetom arbitra~nog postupka. Osim toga, arbitrabilnost je isklju ena i u stambenopravnim stvarima, ato je za razliku od isklju enja arbitrabilnosti u obiteljskopravnim stvarima bilo predmet kritike nekih autora i prije reforme. Razlog tome bila su razli ita stajaliata koja su sudovi zauzimali u rjeaavanju ovih stvari, o emu e viae rije i biti u nastavku rada. Umjesto povla enja granice arbitrabilnosti u stambenopravnim predmetima, austrijski zakonodavac je iz razloga prakti nog razmialjanja sve stambenopravne predmete isklju io od arbitriranja. Novina u austrijskom arbitra~nom pravu je i 582. st. 2. re . 2. ZPO kojim se otvara mogunost da se posebnim propisima arbitrabilnost pojedinih predmeta isklju i ili ograni i, odnosno kojim se propisuje da se njegovim donoaenjem ne dira u ve postojea ograni enja arbitrabilnosti sadr~ana u posebnim zakonima. Tako prema 9. st. 2. Zakona o radnim i socijalnim sudovima (u nastavku: ASGG) nisu arbitrabilni sporovi kolektivnog radnog prava i socijalnog prava. Za individualne radne sporove vrijedi pravilo da se arbitra~a mo~e ugovoriti samo za sporove koji su ve nastali te ako se radi o poslovoi ili lanu uprave druatva kapitala. Iako je austrijsko arbitra~no pravo reformirano tek 1. 7. 2006, te je u odnosu na reformu njema kog prava proteklo viae od osam godina, austrijski kriteriji arbitrabilnosti su i prije i nakon reforme pokazivali velike sli nosti s njema kim pravnim sustavom. Nakon reforme arbitra~nog prava oba pravna sustava su po uzoru na l. 177. st. 1. avicarskog IPRG kao osnovni kriterij arbitrabilnosti preuzela imovinskopravni zahtjev ( 1030. st. 1. re . 1. dZPO, 582. st. 1. re . 1. ZPO). Osim toga, oba pravna sustava su kao dopunski kriterij arbitrabilnosti propisala zaklju ivanje nagodbe, ali samo ako se radi o neimovinskom zahtjevu ( 1030. st. 1. re . 2. dZPO, 582. st. 1. re . 2. ZPO). Kona no, oba pravna sustava sadr~e i ograni enja osnovnih kriterija arbitrabilnosti radi zaatite socijalno slabijeg partnera, slabije strane ili zadr~avanja pravosudnog monopola u odreenim postupcima ( 1030. st. 2. i st. 3. dZPO, 582. st. 2. ZPO). 2.1.4. Hrvatska Osnovni kriterij arbitrabilnosti u hrvatskom pravu je dispozitivnost spornih prava, odnosno disponibilnost predmeta spora odreena kao mogunost stranaka da slobodno raspola~u pravima kojih se on ti e. Daljnje pretpostavke arbitrabilnosti razlikuju se u ovisnosti o tome radi li se o domaoj ili stranoj arbitra~i. Ako stranke ugovore domau arbitra~ukriterij disponibilnosti bit e jedini kriterij arbitrabilnosti ( l. 3. st. 1. ZA) neovisno radi li se o sporu s meunarodnim ili sporu bez meunarodnog obilje~ja. Meutim, ako stranke ugovore arbitra~u ije je mjesto izvan podru ja Republike Hrvatske osim kriterija disponibilnosti mora biti ispunjena i pretpostavka koja se ti e svojstva stranke - barem jedna stranaka u postupku treba biti fizi ka osoba s prebivaliatem ili uobi ajenim boraviatem u inozemstvu ili pravna osoba osnovana po stranom pravu (spor s meunarodnim obilje~jem) i pretpostavka koja se ti e nadle~nosti suda - posebnim propisom ne smije biti propisano da takav spor mo~e rjeaavati samo sud u RH. Zbog nepostojanja izri ite odredbe o disponibilnosti spora u l. 3. st. 2. ZA neki autori dvoje o postojanju kriterija disponibilnosti kao opeg kriterija arbitrabilnosti u sporovima s meunarodnim obilje~jem. Usporedbom hrvatskog arbitra~nog sustava sa avicarskim sustavom i njema kim i austrijskim sustavom prije i nakon reforme uo avaju se neke sli nosti ali i razlike. Kao kriteriji usporedbe navedenih pravnih sustava osim kriterija arbitrabilnosti mogu se upotrijebiti i ureenje odnosa domae i strane arbitra~e te vrsta pravnih izvora kojima se arbitra~no pravo ureuje. U odreivanju kriterija arbitrabilnosti njema ki i austrijski pravni sustav ne razlikuje domau i stranu arbitra~u. Oba sustava arbitra~no pravo ureuju Zakonikom o graanskom procesu (dZPO, ZPO). `vicarski sustav razlikuje domau i stranu arbitra~u, ali njihovo ureenje nije obuhvaeno jedinstvenim zakonskim aktom. Tako IPRG u l. 177. st. 1. ureuje kriterij arbitrabilnosti inozemne arbitra~e, a SchK u l. 5. kriterij arbitrabilnosti domae arbitra~e. U `vicarskoj je u svrhu poticanja strane arbitra~e odabran kriterij arbitrabilnosti koji je po svom opsegu znatno airi od kriterija arbitrabilnosti domae arbitra~e. Nasuprot tome, izvor hrvatskog arbitra~nog prava je ZA, samostalan zakonski akt kojim se arbitra~na materija od 2001. ureuje izvan Zakona o parni nom postupku (u nastavku: ZPP). Ovaj zakon propisuje kriterije arbitrabilnosti za domau i stranu arbitra~u unutar jedinstvenog pravnog akta. Pri tome je kriterij arbitrabilnosti znatno airi u domaoj nego u stranoj arbitra~i, jer se za ugovaranje strane arbitra~e tra~i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Razloge za ovakvo ureenje treba tra~iti u specifi nostima razvoja hrvatskog arbitra~nog prava i pomalo skepti nom stavu u pogledu potencijalnih negativnih u inaka strane arbitra~e. Kona no, usporedbom kriterija arbitrabilnosti navedenih pravnih sustava mo~emo zaklju iti da avicarski IPRG ( l. 177. st. 1.) sadr~i vrlo airoke granice arbitrabilnosti i da kao osnovni i jedini kriterij propisuje imovinskopravni zahtjev. Njema ki i austrijski zakonodavac su nakon reforme arbitra~nog prava preuzeli ovaj kriterij kao osnovni kriterij arbitrabilnosti ( 1030 st. 1. re . 1. dZPO, 582. st. 1. re . 1. ZPO), ali su istovremeno kao dopunski kriterij arbitrabilnosti zadr~ali i ovlast stranaka na zaklju enje nagodbe kada se radi o neimovinskim zahtjevima ( 1030. st. 1. re . 2. dZPO, 582. st. 1. re . 2. ZPO). Time su postigli perfektno rjeaenje, kojim su granice arbitrabilnosti obuhvatile ne samo imovinskopravne zahtjeve nego i neimovinskopravne zahtjeve o kojima se mogla zaklju iti nagodba, ato je predstavljalo dodatno osiguranje i razjaanjenje prema moguim dvojbama judikature u odnosu na arbitra~u. Hrvatsko rjeaenje je u odnosu na odabir osnovnog kriterija arbitrabilnosti najbli~e avicarskoj domaoj arbitra~i ureenoj l. 5. SchK prema kojem se kao predmet arbitra~e propisuje svaki spor u kojem su stranke ovlaatene raspolagati svojim pravima. Dodatni kriteriji arbitrabilnosti u Hrvatskoj vezuju se uz postojanje pozitivne personalne i negativne jurisdikcijske pretpostavke propisane l. 3. st. 2.ZA koje moraju biti ispunjene za podvrgavanje spora meunarodnoj arbitra~i. KRITERIJI OBJEKTIVNE ARBITRABILNOSTI PRAVNI IZVORRAZLIKOVANJE DOMAE I STRANE ARBITRA}EKRITERIJ ARBITRABILNOSTI`VICARSKA l. 5 SchK . l. 177. st. 1. IPRG DAslobodno raspolaganje predmetom spora i nepostojanje isklju ive nadle~nosti dr~avnih sudova imovinskopravni zahtjevNJEMA KA do 1.1.1998. 1025. dZPO nakon 1.1.1998. 1030. dZPO NE ovlast stranaka za zaklju enje nagodbe imovinskopravni zahtjev neimovinski zahtjev i zaklju enje nagodbeAUSTRIJA do 1.7.2006. 577.ZPO nakon 1.7.2006. 582.ZPO NE ovlast stranaka za zaklju enje nagodbe imovinskopravni zahtjev neimovinski zahtjev i zaklju enje nagodbeHRVATSKA l. 3. ZADAslobodno raspolaganje predmetom spora pozitivna personalna i negativna jurisdikcijska pretpostavka  3.VRSTE IZVANPARNI NIH PREDMETA Raznovrsnost izvanparni nih predmeta predstavlja prepreku u njihovom jedinstvenom odreivanju. U vezi s tim nu~no se postavlja pitanje - kako nazvati jednim imenom vrlo raznolike predmete, odrediti jedinstvenom odrednicom neato ato se ini gotovo nemoguim? Ili radi li se o skupini predmeta kojoj je jedino zajedni ko svojstvo da se svi predmeti rjeaavaju po pravilima izvanparni nog postupka? Pravna priroda izvanparni nih predmeta ne mo~e se promatrati mimo vremena i prostora u kojem se odreuje. Najnoviji razvoj vrsta izvanparni nih predmeta pokazuje neprestani porast broja izvanparni nih stvari koje su se izvorno rjeaavale po pravilima parni nog prava i time porast ukupnog broja izvanparni nih stvari u kojim sve veu ulogu imaju izvanparni ni postupci koji se ne pokreu ex officio, nego zahtjevom stranaka. Pobjedni ki vlak izvanparni nih predmeta u Njema koj obuhvaa ak 350 predmeta od kojih petinu ine sporni izvanparni ni predmeti. Podjela izvanparni nih postupaka olakaava bolje shvaanje njihove pravne prirode i opsega, a mogua je primjenom nekoliko kriterija. U domaoj pravnoj teoriji podjela izvanparni nih stvari vrai se prema predmetu rjeaavanja na postupke u kojima se rjeaavaju statusne stvari i postupke u kojima se rjeaavaju imovinskopravni i razni drugi odnosi. Tako statusni izvanparni ni postupci obuhvaaju npr. postupke skrbniatva, postupke proglaaenja nestale osobe za umrlu i dokazivanja smrti, registarske postupke, a imovinskopravni izvanparni ni postupci obuhvaaju npr. ostavinske postupke, razvrgnue suvlasniatva, ureenje mea i zemljianoknji~ne postupke. U njema koj pravnoj teoriji izvanparni ni predmeti se dijele na: klasi ne izvanparni ne predmete (klassische Freiwillige Gerichtsbarkeit) privatnopravne sporne stvari (privatrechtliche Streitsachen) javnopravne sporne stvari (ffenrechtliche Streitsachen). Osim toga, izvanparni ni predmeti se prema na inu pokretanja izvanparni nog postupka dijele na oficiozne izvanparni ne postupke i postupke koji se pokreu zahtjevom stranaka. I u austrijskoj pravnoj teoriji podjela izvanparni nih predmeta izvraena je primjenom dvojakog kriterija. Poput njema ke pravne teorije, odlu ujuu ulogu u razlikovanju izvanparni nih postupaka imaju predmet odlu ivanja u izvanparni nom postupku, a kao dopunski kriterij slu~i na in pokretanja postupka. Tako se izvanparni ni postupci dijele se na postupke pravne skrbi (Rechtsfrsorge) i privatnopravne sporne stvari (privatrechtliche Streitsachen), a pored toga razlikuju se i postupci koji se pokreu po slu~benoj du~nosti (Amtsverfahren), postupci koji se pokreu zahtjevom stranke (Antragsverfahren) i mjeaoviti postupci (Gemischtes Verfahren) koji se mogu pokrenuti slu~benim zahtjevom ili zahtjevom stranke. Prije nego ato se pristupi analizi pojedinih vrsta izvanparni nih predmeta, potrebno je upozoriti da se opi okvir istra~ivanja, odnosno lista izvanparni nih predmeta u Hrvatskoj, Austriji i Njema koj razlikuje. Pri tome, osnovni kriterij za razgrani enje parni nih i izvanparni nih predmeta nije postojanje ili nepostojanje spora meu strankama nego pragmati ki, legalni kriterij prema kojem e razgrani enje ovisiti o tome hoe li zakonodavac za njihovo rjeaavanje propisati parni ni ili izvanparni ni postupak. 3.1. KLASI NI IZVANPARNI NI PREDMETI Klasi no izvanparni no podru je ine postupci skrbniatva, ostavinski i registarski postupci, postupci sastavljanja isprava i registarske stvari. Zajedni ko obilje~je tih postupaka, koji ine jezgru izvanparni nih predmeta i koji su vremenski najranije nastali jest da su oni postupci pravne skrbi. Naime, u tim postupcima dr~ava se javlja kao nositelj skrbi ili brige o svojim graanima neovisno o tome brine li o njihovoj osobi kao ato je u slu aju prijenosa roditeljske skrbi nakon razvoda braka roditelja u vidu skrbi za osobu djeteta prema 1671. ili brine o imovini ostavitelja, odnosno ostavini, kao u slu aju ostavinske skrbi prema 1960. BGB. U izvanparni nim postupcima u kojima se ovi predmeti rjeaavaju, dolaze do izra~aja sve posebnosti izvanparni nog postupka. On je u odnosu na parnicu manje formalan, u njemu je naglaaena istra~na maksima, a osim toga izvanparni ni sud je prema 18. njema kog Zakona o izvanparni nom postupku (u nastavku: FGG) ovlaaten naknadno izmijeniti svoju odluku, ako se ona poka~e kao nepravilna. Sna~no izra~en javni interes radi ijeg se ostvarivanja ovi postupci u pravilu provode, razlog je da se oni pokreu uglavnom po slu~benoj du~nosti. Meutim postupci ove vrste mogu se pokrenuti i zahtjevom stranke, kao ato je u slu aju postupka za proglaaenje nestale osobe umrlom ili registarskih postupaka. Razli itost u pokretanju postupka mo~e rezultirati razli itoau polo~aja koje e stranke, odnosno sudionici u takvom postupku zauzeti. Tako e u postupcima koji se pokreu zahtjevom stranaka uloga stranke biti naglaaenija, jer iako se nee raditi o ostvarivanju subjektivnih graanskih prava, nego samo o realizaciji prava da se od dr~ave tra~i pravna zaatita, sud e pravnu zaatitu ostvarivati primarno radi zaatite privatnog, pojedina nog interesa. Okvirni zakon za ovu vrstu izvanparni nih predmeta u Njema koj je FGG, ali postupovni propisi pronalaze se i u drugim zakonima poput nekih pravila BGB (izdavanje potvrda o nasljedstvu prema 2353. ff ) ili cjelovitog zakonskog propisa kao ato je Zemljianoknji~ni zakonik (u nastavku: GBO). S obzirom da je klasi no izvanparni no podru je sna~no pro~eto idejom ostvarivanja pravne skrbi, u njema kom i austrijskom pravu ovu skupinu ine u na elu isti izvanparni ni predmeti. Iz toga razloga otpada potreba za njihovim posebnim, pojedina nim odreivanjem. 3.2. PRIVATNOPRAVNI SPORNI IZVANPARNI NI PREDMETI Iako se smatra da su privatnopravni sporni izvanparni ni predmeti proairenje nadle~nosti izvanparni nih sudova novijeg datuma, neki od tih predmeta preneseni su u izvanparni nu nadle~nost ve stupanjem na snagu BGB-a. Tako je BGB sadr~avao pravilo o pravu bra nog druga da zatra~i ukidanje ovlasti drugog bra nog druga da zaklju i pravni posao s u inkom za njega ( 1357. st. 2.), iza ega se krilo pravo supruge da od suda nadle~nog za poslove skrbniatva tra~i ukidanje takve ovlasti supruga, jer je prema izvornoj koncepciji BGB supruga bila podvrgnuta jednoj vrsti skrbniatva supruga. Osim toga, ova vrsta izvanparni nih predmeta obuhvaa npr. stambene sporove, a koji su ureeni 43. Zakona o stambenom vlasniatvu (u nastavku: WEG), zatim predmete koji se ti u ovlasti manjine da tra~i sazivanje skupatine lanova prema 37. BGB, 160. FGG, razrjeaavanja izvraitelja oporuke prema 2227. BGB, opoziva likvidatora prema 147. Trgova kog zakonika (u nastavku: HGB), postupke podjele kuanskih stvari prema 1. ff Odredbe o postupanju sa stanom bra nih drugova i podjeli kuanskih stvari (u nastavku: HausratsVO) te postupak izjedna avanja prava bra nih drugova na mirovinsko i socijalno osiguranjeprema 1587. ff BGB. Neki austrijski autori posebno naglaaavaju da je pravni temelj dijela spornih stvari nastao i prije austrijskog Zakona o izvanparni nom postupku (u nastavku: AuStrG 1854.). Tako su od 1811. ostale nepromijenjene odredbe ABGB kojima se ureuje koriatenje zajedni ke stvari i imenovanje upravitelja ( 835., 836.), a koje su recipirane i u nasljedni ku zajednicu ( 1188., 1190.), te odredbe o ureenju miraza ( 1221.) i opremanju (1231.). Ostali zakoni kojima se ureuju sporni izvanparni ni postupci, a koji su doneseni nakon stupanja na snagu AuStrG 1854. su: Zakon o izvlaatenju radi izgradnje ~eljeznice (u nastavku: EisbEGZ), Zakon o ureenju nu~nog prolaza (u nastavku: NotwegeG), Zakon o zakupu zemljiata (u nastavku: LPG), Zakon o stambenom vlasniatvu (u nastavku: WEG 2002), Zakon o zajedni kom koriatenju stana (u nastavku: WGG), Zakon o najmu stana (u nastavku: MRG) i Zakon o izmjeni bra nih prava (u nastavku: EheRndG) kojim se ureuje postupak podjele bra ne ste evine i namirenja bra nih drugova. Unato  zakonskom pravilu ( 1 AuStrG 1854, 1. st. 2. AuStrG 2003.) o razgrani enju parni nih i izvanparni nih stvari prema kojem je neka stvar izvanparni na, samo ako je zakonodavac kao takvu propiae izri itom zakonskom normom, joa uvijek postoje nejasnoe koja e se pravila primijeniti u rjeaavanju nekih stvari, kao ato je primjerice slu aj s mirazom. Naime, zakonodavac nikada nije izri ito i nedvojbeno propisao izvanparni ni postupak za sporove koji mogu nastati u svezi s mirazom, nego zakonsko pravilo 1221. ABGB sadr~i formulaciju da e se miraz odrediti bez strogog ispitivanja imovinskog stanja iz koje je sudska praksa zaklju ila da se postupak odreivanja miraza treba provoditi po pravilima izvanparni nog postupka. U Hrvatskoj privatnopravne sporne izvanparni ne stvari obuhvaaju ureenje mea prema l. 103. Zakona o vlasniatvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku: ZV), l. 24. i 25. Uvodnog zakona za Zakon o vanparni nom postupku (u nastavku: UVP) i l. 275.- 283. Zakon o vanparni nom postupku (u nastavku: ZVP). Nakon stupanja na snagu Zakona o neva~nosti pravnih propisa donesenih prije 6. 4. 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije, navedene odredbe UVP-a i ZVP-a mogle su se primjenjivati kao pravna pravila. Osim toga, ovoj vrsti izvanparni nih predmeta pripadaju i neki imovinskopravni odnosi suvlasnika koji se ti u upravljanja stvarju (39.-46. ZV) i razvrgnua suvlasni ke zajednice ( l. 47.-56. ZV) te imovinskopravni odnosi bra nih drugova ureeni l. 247.-257.Obiteljskog zakona i odgovarajuim odredbama ZV, a koji se ti u upravljanja i podjele bra ne ste evine. Sporni izvanparni ni postupci su i neki statusni trgova ki postupci propisani l. 40. st. 2. Zakona o trgova kim druatvima (u nastavku: ZTD), odnosno l. 20. st. 3. Zakona o sudovima (u nastavku: ZS). U privatnopravnim spornim izvanparni nim stvarima sudionici u postupku su gospodari postupka, ato se o ituje ne samo u pokretanju postupka i odreivanju teme raspravljanja, nego i na inu na koji se postupak mo~e okon ati. Osim ato su stranke ovlaatene zaklju iti nagodbu, one mogu povui zahtjev ili okon ati postupak. Zaklju enje nagodbe mogue je samo ako su sudionici postupka materijalnopravno ovlaateni raspolagati predmetom postupka, ato nije uvijek slu aj. Tako se npr. sudionici postupka nee moi nagoditi o opsegu ovlasti koji jedan bra ni drug ima za zaklju ivanje pravnih poslova za drugog bra nog druga, ali moi e se nagoditi o stambenim izvanparni nim stvarima prema 44. st. 2. WEG. U ovim izvanparni nim predmetima sud odlu uje o pravima ili pravnim odnosima sudionika kao neutralna instanca, ime privatnopravne sporne stvari ispunjavaju sva svojstva pravosuenja u materijalnom smislu. Privatnopravne sporne stvari postoje uvijek ako je izvanparni ni sud kao pozvana instanca ovlaaten donijeti kona nu, materijalno pravomonu odluku o tvrdnji o postojanju subjektivnih prava, neovisno o tome jesu li sudionici sporazumno pozvali suca ili ne, te neovisno o tome je li odluka mogla biti donesena nakon ili bez raspravljanja o sporu. S obzirom na osobitu bliskost ove vrste izvanparni nih predmeta s parni nim postupkom, specifi nosti ovih postupaka i pravne praznine koje u njihovom ureenju postoje, na odgovarajui na in primjenjivat e se odredbe dZPO. Tako e se primjenjivati odredbe dZPO o umjeaa u ( 66.), suparni arima ( 72.), uputama suda za materijalno upravljanje parnicom ( 139.), stupnjevitoj tu~bi ( 254.), deklaratornoj tu~bi ( 256.), pravnom sljedniatvu ( 65.), povla enju tu~be ( 269.), procjeni atete ( 287.), djelomi noj presudi i meupresudi ( 301., 304.), zabrani tzv. reformatio in pejus ( 528. st. 2.) i pravila o meunarodnoj nadle~nosti koja vrijede za parni ni postupak. Razli ito od tuma enja njema kog prava, u austrijskoj pravnoj teoriji izostalo je oatro razlikovanje izmeu spornog izvanparni nog postupka i izvanparni nog postupka koji je usmjeren na ostvarivanje pravne skrbi. S obzirom da se pojam pravne skrbi preuzeo iz 21. ABGB, on ne predstavlja antitezu spornom izvanparni nom postupku. Tako primjerice postupak uzdr~avanja mo~e biti i postupak pravne skrbi u svezi s 21. ABGB, ali istovremeno i sporni izvanparni ni postupak. Pri tome kriterij razgrani enja nije je li se u tom postupku ostvaruje subjektivno pravo na uzdr~avanje djeteta, ve postoji li konfliktan polo~aj izmeu stranaka u postupku. Tamo gdje je AuStrG 1854. autio, sudska praksa preuzela je odredbe iz ZPO. 3.3. JAVNOPRAVNI SPORNI IZVANPARNI NI PREDMETI Javnopravni sporni izvanparni ni postupak postoji kada izvanparni ni sud treba materijalno pravomono odlu iti o subjektivnom javnom pravu izmeu privatnih i javnopravnih tijela ili vlasti kao i o sporovima izmeu javnopravnih tijela radi razjaanjenja javnopravnih odnosa. U ovu vrstu izvanparni nih predmeta ubrajaju se npr. izvanparni ni postupci radi pobijanja upravnih akata pravosudne uprave (Justizverwaltungsakt) u kojima redovni sudovi odlu uju o zahtjevu sudionika da se provjeri pravilnost i zakonitost rjeaenja i drugih mjera, koje su donijela tijela pravosudne uprave na podru ju graanskog prava uklju ujui, trgova ko pravo, graansko procesno pravo i izvanparni ne stvari prema 23. ff Uvodnog zakona za Zakon o ustrojstvu sudova (u nastavku: EGGVG). Pri tome se naknadno ispitivanje ne ograni ava samo na ispitivanje pravilnosti primjene prava, ve i na ponovno utvrenje injeni nog stanja ato proizlazi iz l. 19. st. 4. Ustava SR Njema ke (u nastavku: GG). Osim toga, javnopravni sporni izvanparni ni postupci obuhvaaju i postupak za pobijanje rjeaenja zemaljskih pravosudnih uprava o priznanju stranih odluka u bra nim stvarima prema l. 7. 1. Zakona o pojednostavljenju i izmjeni obiteljskopravnih propisa (u nastavku: FamRndG), zatim postupak radi pobijanja upravnih akata koji su doneseni u podru ju pravosudne uprave pri provedbi zakona o troakovima prema l. XI 1. Zakona o izmjeni i dopuni propisao o troakovima (u nastavku: KostndG), postupak radi pobijanja upravnih akata prema 111. Saveznog zakonika o notarima (u nastavku: BNotO), postupak pobijanja upravnih akata prema 37. ff i 223. Saveznog zakonika za odvjetnike (u nastavku: BRAO) te postupak proglaaavanja nevaljanim izbora i rjeaenja tijela odvjetni kih komora prema 90. ff BRAO i 191. BRAO. Zajedni ka obilje~ja javnopravnih spornih izvanparni nih predmeta su: u svim spornim izvanparni nim stvarima ove vrste predmet postupka je pobijanje upravnog akta pravosudne uprave ili javnopravni odnos, sudionici u ovim postupcima imaju suprotne interese te je njihov polo~aj poput polo~aja stranaka u parni nom postupku, pravne praznine FGG popunjavat e se odgovarajuom primjenom Zakonika o upravnim sudovima (u nastavku: VwGO), odluke u javnopravnim spornim izvanparni nim predmetima stje u svojstvo materijalne pravomonosti. Dodjela javnopravnih spornih stvari u izvanparni nu nadle~nost uslijedila je zbog njihove povezanosti s graanskim pravom i graanskim procesnim pravom te statusnim stvarima notara i odvjetnika koje su u nadle~nosti redovnih sudova. 4. ARBITRABILNOST IZVANPARNI NIH PREDMETA U NJEMA KOM PRAVU Prve rasprave o arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta u njema kom pravu vezuju se uz Habscheida koji je o toj temi pisao joa 50-ih godina proalog stoljea. Neposredan povod za otvaranje granica arbitrabilnosti za izvanparni ne predmete predstavljala je presuda Vrhovnog suda kojom je bilo dopuateno ugovaranje arbitra~e u sporovima iz ugovora o zakupu. Ograni enje dometa ove presude Vrhovnog suda samo na sporove iz zakupa, koji su u Njema koj bili u izvanparni noj nadle~nosti, potaknulo je ispitivanje granica arbitrabilnosti u ostalim izvanparni nim predmetima. Za razliku od autora koji su odbacivali mogunost ugovaranja arbitra~e u izvanparni nim postupcima naglaaavajui da je dopuatenost redovnog pravnog puta (parnice) pretpostavka za donoaenje arbitra~ne odluke u graanskopravnim sporovima, Habscheid je u svome radu iznio razloge zbog kojih je smatrao da je arbitra~a u izvanparni nim predmetima ne samo dopuatena nego i nu~na. Polazei od osnovne podjele izvanparni nih stvari, istaknuo je da su upravo privatnopravne izvanparni ne sporne stvari vrlo sli ne parnici jer pokretanje postupka, odreivanje teme raspravljanja i okon anje postupka ovise o dispoziciji stranaka. Kako su stranke gospodari postupka trebalo im je omoguiti da svoj spor iznesu pred arbitra~u. Kritizirajui Lenta koji je potvrdio postojanje spora u izvanparni nom postupku, ali ga je okvalificirao kao sporednu pojavu postupka (Nebenerscheinung des Verfahrens), Habscheid je u radu dao definiciju pravih, izvornih spornih stvari (echte Streitsachen). Izvorne sporne stvari postoje uvijek kada je sud ovlaaten kao jedina pozvana instanca donijeti kona nu odluku o subjektivnim pravima, neovisno o tome jesu li se sudionici sporazumno obratili sucu ili ne, te neovisno o tome je li odluka donesena na temelju provedene rasprave. S obzirom na to da je FGG samo okvirni zakon, u reguliranju izvanparni nih postupaka mogua je i analogna primjena drugih postupovnih odredbi, odnosno radi ureenja arbitra~e u izvanparni nim predmetima dopuatena je primjena X. knjige dZPO o arbitra~i. U odreivanju predmeta arbitra~e poalo se od tada va~eeg kriterija objektivne arbitrabilnosti ( 1025. st. 1. dZPO), prema kojem su stranke arbitra~u mogle ugovoriti za sve sporove u kojima su bile ovlaatene zaklju iti nagodbu, odnosno za sve sporove u kojima su bile ovlaatene slobodno raspolagati svojim pravima. Usporeujui ovlasti stranaka u parni nom i spornom izvanparni nom postupku Habscheid je izveo pravilo da ono ato vrijedi za parni ni postupak mora vrijediti i za sporni izvanparni ni postupak. Primjenjujui ovo pravilo na arbitra~u  dopuatenje strankama parni nog postupka da zaklju e arbitra~ni ugovor trebalo je istovremeno zna iti i istovrsno dopuatenje sudionicima spornog izvanparni nog postupka. Habscheidove ideje o arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta preuzela je i novija pravna teorija, tako da su se gotovo svi autori izjasnili u prilog arbitra~e u spornim izvanparni nim stvarima. Arbitra~a je mogua i u postupku izdavanja potvrde o nasljedstvu povodom odredbe posljednje volje koja sadr~i arbitra~nu klauzulu i u spornim postupcima o stambenom vlasniatvu. O~ivljavanje arbitra~e u stambenim spornim predmetima dovelo je i do osnivanja Stalnog arbitra~nog suda za predmete stambenog vlasniatva u Leipzigu koji sjediate ima u Berlinu. Vrlo komplicirano je povla enje granica arbitrabilnosti u obiteljskim stvarima. Kako se ovi predmeti rjeaavaju dijelom u parni nom, a dijelom u izvanparni nom postupku njihovu arbitrabilnost e  Z j     " & 8 J L Z f h t B D ˽򫞗ė|ĶuĶ hKh0MjhKh /0JU hKh hKh* hKhtjhKhV0JU hKhb6hK hKhY hKho hKh} hKh /hKh_7 5hKh h5hKho5hKh|L35 hKh_7 hKh~+D H  . P&R&& *`gd5gdc<`gd`gd`gdK`gd\G`gd `gd0Mgd_7 h`hgd hgdn)4F F   ( > ` L ` .^h @BDFH\^t^n䯶䯨϶xx϶ hKho hKh hKh! hKh+ hKh3FjhKh! 0JU hKh\G hKhw hKh0M hKh.H hKh hK hKh c hKhv hKh} hKh]U hKhb6 hKhY hKhZ.*:Tf^j  ^4Xj|2>@Ppr  *@t ִֻֻֻȭȭȭȭȦȦ hKh hKheZ@ hKh<jhKha0JU hKh]S hKh(O hKhs hKh hKhM9 hKh0M hKho hKh|> .0JLPR>^d24RB\^ͿͷͿxxqqdjhKh50JU hKhB hKh hKh7jhKh0JU hKh hKhQ hKhL?p hKh[JhKh`6hKh*%(6 hKh` hKh > hKh*%( hKhfhKh|L35hKh_7 5 hKh\G hKh_7 hKhS'jl   & 2 @ B V ! !0!2!L!Z!`!t!v!>"@"#4$6$8$B%R%p%%% &N&P&ȭȭȭȠϭzsl hKh^ hKhL?p hKhQ hKhd hKhPMWhKjhKh?0JUjhKh0JU hKh?jhKhGN0JU hKhFfI hKh hKh hKh>H` hKh5 hKhGN hKh+ hKh > hKh'P&&''<'>'J''''(j((((((r)t)))** *,*h*j*|**++++,,0,2,D,F,򵮧~wpiwb hKhSp hKh6 hKhz hKhB hKhqM- hKhL hKhQ hKhPMWjhKhcx0JU hKh 5 hKhcxjhKhn0JU hKh7jhKh50JU hKh hKh5 hKhn hKh hKhp hKhz3& *,:-\-@1*35d;;>BFJ PHS&UY<^\^_hny`gd4gd`gdu`gda`gdIgdz`gdz`gd5F,,,,,,,,,,,--4-6-8-H-Z-\-p-t------. .. .".$.T.V.f.h.j.~....//򼵼õ{t{{{t{m{t hKh#I hKhtD1 hKhI hKhC" hKh. hKh+? hKhGC hKhMhKhqM-5hKhz5 hKhz hKhqM-jhKh~8h0JU hKh hKh6 hKhSpjhKhqM-0JU hKhB hKhL*// 0040J00000000 1111111$22222223&3(3*344444444444555j5̸̸̱̿䖏{t hKh hKhMjhKhsR0JU hKhSp hKhjhKh30JU hKha hKh, hKh3jhKhC"0JU hKhHhT~jhKh.0JU hKh. hKhsR hKhtD1 hKhC"-j5l555V6X6666v7x788888<:>:@:v:::::::b;d;r;;;;;<<<<===,==̿xqjjj hKhd` hKhk& hKh  hKhu hKh?)( hKh3hKhu5hKhz5 hKhz hKh<jhKh8/0JUjhKhSp0JU hKhSphT~jhKh0JU hKh#I hKh{Z hKh hKh8/)=>,>.>>>>>>?????>?H?p????6A:AfArAAA B6B:BbB~BBBBBB CCC C4C6C8CJC^CvCxCCC{{{{{ hKh?)( hKh2jhKh20JU hKhx hKhBb hKh0 hKh2jhKhnw0JU hKhnwjhKh'0JU hKhQ& hKhO+ hKh'jhKhQ&0JU hKhd`hT~0CCCCCCC4D6DtD|DDDDDDDDD(EBEJE`EfEEEBFLFFFFFFFG"G\GGGHHHH"H8H:HIIݵݮɮɮɮɧ hKhJ hKh9QjhKh9Q0JU hKh>F' hKh: qjhKh20JU hKhn hKh2 hKh0 hKh- hKh?)(BIIIIIIJJJJJ4J6JnJzJJJJJJJK4K>K@KKKKKKKKKKDLzLLLLLLM M"MMMMM NN&OPPɻɻ®»򠘠jhKh10JU hKh1hKhir6 hKhir hKhJiHjhKhBb0JU hKhx hKhBb hKh>F' hKhz hKh9QjhKh: q0JU hKh: q hKhD|x hKhJ4PPPRDSFSdSfSSSSBTDTVTjTTTTTTTTTTTTT"U$U&U(U@U|U~U>VPVVWTWVWzW|WF'jhKhtYX0JU hKh1jhKhir0JU hKht hKh  hKh+O hKhtYXh4 hKhIi hKhUjhKh$0JU hKh$jhKh 0JU hKh{c hKh7.,Y.YLYVYXYjYzY|Y@ZPZZZZZ[>[z[|[[&]8^:^<^J^\^h^^^^^^^ __6_8_<_>_______0`2`X`h`j``````䞳亓h4 hKhh hKh)[hw hKhpU hKh3 hKh>T hKh< hKh~-hKhz5 hKhzjhKh J0JU hKh J hKh$g hKh hKhtYX hKh{Z5````aa@aaaaaaa b bbc8cHcPdRdTdTeveeee~ffhhhLhRhVhhhjhlhnhhhhhhhhiiӾӷӰکzzzڈ hKh* hKh p hKh>TjhKho 0JUjhKhg0JU hKho hKhg hKh hKh< hKh^ hKh{Z hKhpUh4jhKhh0JU hKh>j hKh)[ hKh0$0i&i(iNihljlll|m~mmmmmmnnn:qqqq r rHrrr s sttuu,u8uuT0JU hKh>T%Xvvvwwwyypzrzzzzzzzzzzz2{b{d{~{{{{||||||>|T|h|l|||~||||||||||}}}}~ hKhq`Jhw hKh hKh7 hKh:W hKh hKhFVjhKh0JUjhKh 0JU hKh jhKhb0JU hKhbjhKh00JU hKh04y|DdjΓb^fε&XZ $$Ifa$$If $`a$gdGa`gdz\gdz`gd%a`gd_b`gds 9^9`gd4`gd4~ ށ:<>@΃҄z<>`b؉PRx4fмееееüxqmqh o hKh$cjhKh90JUhN hKh9jhKh#60JU hKhZ`6h%ajhKh_B0JU hKh_B hKh#6jhKh:W0JU hKh:WjhKhs0JU hKhs hKh[ hKhFV hKh==)fhč΍n؎00Hnt|ƐԐđƑܑޑ̓ܓ0ݓxq hKhz\jhKhz\0JU hKh hKh>c hKhkdh%ajhKhYu0JU hKhYuhKhz5 hKh~- hKh7 hKhX hKhm hKh' hKh hKhg hKh pjhKh_b0JU,0V(8L0t:\JLZ\jnpΜМ 48^bĞ̞޿׸׸׸׿ hKhe| hKhmm hKhJTjhKhni0JU hKh hKh hKhni hKh)h%ajhKh{0JU hKh{ hKh}`jhKhz\0JU hKh>c hKhz\5̞FHPRbdƟПҟ*fġ t6:^`ȥʥΥХҥ&(:LNhtvΦԦjhKh6;0JU hKhH7M hKh9 hKh_R hKhU hKhe| hKh6; hKhEI hKhmm hKhJTGԦަ.8:JnT¨Z\X<`bhjtvήԮHZ^°ȱα׻׻׻»׻ЮЧ hKh@jhKhG~0JU hKhG~jhKhq0JU hKhq hKh$N hKh9 hKh;$ hKh<0jhKhH7M0JU hKh6; hKhEI hKhH7M:α(*LNزڳ"46JLbfдҴ4LbdfXZ\^rnķ.dfhz &zZ\^`bt.hSNl>*CJOJQJaJhSNlCJaJhSNl5CJOJQJ\aJhSNlCJOJQJaJ hGa5\hGahGa5\h_RjhKh90JUhN hKh@h%a hKh9 hKhG~9Z\^rntA;2;2 $$Ifa$$Ifkd$$Iflֈx."'(''r&, &'+644 lap<tbdfhz2kd]$$Iflֈx."'('&r, &'+644 lap<$If $$Ifa$z &\^`2kd$$Iflֈx."'('&r, &'+644 lap< $$Ifa$$If`bt.4hj $$Ifa$$If.4fhjlnhjlnptvx~pƾξ(,.<XlnƿԿؿû~~wwp hKh0 hKh;$ hKhJhD hKhN hKh8> hKh= h|L35hKh`v5hKh|L35hKhyD5hKh/-5hKh?5 hSNl5hSNl5CJOJQJ\aJhSNlCJaJhSNl>*CJOJQJaJhSNlCJOJQJaJ,jlnA;222 $$Ifa$$Ifkd?$$Iflֈx."'('&r, &'+644 lap<jlnp2--gdc<kd$$Iflֈx."'('&r&, &'+644 lap<$If $$Ifa$,F\LDJL2|gdx`gdVwgd#+V & F gd'u`gd4}`gd6`gd4`gd%agdc<,.0@LNVfvzBfhrt&(*,}v hKh4jhKht9 0JUjhKhACO0JU hKhACOhKh66jhKhJ0JU hKh6 hKh;$ hKhe{ hKh8> hKh"x> hKhu hKhJ hKht9 hKh/- hKh'u hKhN+,n46z">|~ XZ DFHִֻ hKh8ZhKhi6 hKhi hKh! hKh'u hKh4} hKh JjhKhh0JU hKhGM hKh6 hKhsz= hKhyD hKhh hKh l9HJLb . V\,Bb@Bϻϭݦ hKh6jhKhw4z0JUhKh!6 hKhZA hKhw4z hKh hKhi hKh!jhKh8Z0JU hKhE hKh J hKh4} hKh8Z hKhGMjhKh'u0JU2(BVX^`<>\xFHJV R`h֭֟}voo hKhS& hKh4} hKh.S hKhw&jhKht$0JU hKht$ hKh/O hKhx hKh#+VjhKhv0JU hKhV hKhk0 hKh F hKhv hKh J hKh4 hKhZA hKh6 hKh5u+h.4hp~PR 6LRfɴ hKh=" hKh5u hKhDn hKh.S hKhrT hKh2' hKh jhKh0JU hKhZA hKhw& hKh hKhS& hKht$;$&xz|Pdtv(JLrt~ *,<Nxz6xzϻ֦} hKhJ hKh5u hKhrT hKh_gjhKh}yx0JU hKh}yx hKh^* hKh4} hKh4+jhKhDn0JU hKhx7 hKhZA hKh.S hKhDn hKh="jhKh="0JU1$dp "|,FhjpDF˽䶯 hKh[ hKh2 hKh 8( hKh4} hKhl hKhnG hKh[ hKhx hKhZA hKhUQ hKh0 hKhgL3h%a hKhrh hKhI- hKhrTjhKhrT0JU1*,6@ "FV<>xz޼޵ޮ޼ާɧɧɠɠɮjhKh:0JUjhKh$0JU hKhyI hKh$ hKh[ hKhgL3 hKhXcjhKhNo0JU hKh: hKh8R hKh5u hKhNo hKh 8(jhKh#+V0JU hKh#+V/|$,x JFH!X'-X.`gd sc`gd`gdJ`gd%agdnG`gdnG`gd"^`gd5u`gd6HN~ $0@BDPR|FH$Jdz~ "$>LNZ\`мɼɵ hKh!h hKhU hKhRG hKh%^ hKh hKh T hKh hKh$DjhKh0JU hKh5u hKh hKh]+ hKhJjhKhgL30JU hKhgL3 hKhrh4 &bd(*, $Z\(,4dfм롍ujhKhZh0JUh%a hKhZh hKhjhKhi0JU hKhi hKh.jhKh0JU hKhjhKh F0JU hKh FjhKh 0JU hKh hKh q6 hKh%^ hKh..:df|68:lhjl246r»׮םזז–‰‚{ng hKh<jhKho0JU hKho hKh/;jhKh!e0JU hKh=SjhKh=S0JUh%ajhKh 0JU hKhW~ hKh!e hKhL~ hKhLE hKh hKhPFR hKhjhKh q60JU hKh q6&r   P R v x " 0     , 2 r       $&\jz~46zмеЮЮЮɵɮɆx hKhvS hKhRVjhKhRd0JUjhKhc0/0JU hKh= hKh~ hKhc0/ hKhnGjhKhw)0JU hKhRd hKh< hKh;, hKh _:jhKh _:0JU hKhRG hKhoc,FHJ4TVX "JLNTZ@B|~"$6׿׸׿ױױ hKh hKh56hKh=6 hKh= hKh5 hKhz hKh3 hKhnGh%ajhKhXF0JU hKh= hKhXF hKhRdjhKh0JU hKh306<>@6BJL\^p~ "$0BDFHR@ !žݾݾݾyr hKhz hKhB hKhS hKh5u hKh hKh3 hKhOtjhKh(h0JU hKh^ hKhnG hKh(h hKh-zjhKhW0JUh%a hKhX hKhW hKhXFjhKh 0JU,!!!!"""("4"H"J"R"`"b"""""""""""""###.#0#b#####$6$L$b$n$$$$$$J%\%`%%ϺϞϞϗϗϗօ֞ hKhuh hKhOt hKhj hKhjhKhT 40JUhKhT 46 hKhT 4 hKh W hKhV hKhs hKh87 hKhQ hKhJ hKhw)jhKhz0JU0%%%%%%%%&&.'0'R'T'V'X'''~((()) )@)D)T)V)))))))))))*D*T*V*X*|****+ϻȮ~~~~~~~~ hKhijhKhE?0JU hKh hKh 2 hKhSg hKhE?jhKh0JUjhKh[D0JU hKh hKh[D hKhj hKhx hKh87 hKhjhKh870JU/+++++(+,+0++++++++R,t,,,,,,,,-------.f.j.l.x...`/b/d/N0P0R001ྷžҷҪhKhuLi5 hKh$ hKhuLi hKh sc hKh hKhJjhKh&)0JU hKh hKhvjhKhv0JU hKh hKh" hKhi hKhhewjhKh0JU-X.d/R001133F48;BF*J~N 82`gd5-gd_7 gdu9`gd|(`gd.m`gdewgduLi`gdu & F gd_7  & F gd sc111.1011112>2r22&3(3,3333333334 4F4R445 5V6666 7 7µߥrkkd] hKh|( hKhgn hKh_jhKha0JUhKha6 hKha hKhPhKh`v5hKh|L35hKh_7 5hKh;e5jhKhv0JU hKhu hKh* hKhvhKh$5hKhuLi5 hKh$hewjhKh$0JU# 77767>7v7788888::::;;;b<~<=Z>t>v>x>>>>>h?????????????@@0@2@4@X@˾˷˯{{hKh.m6 hKh'hKh 6hKh'6 hKh hKh|( hKh.mhKh5p 6 hKhSVjhKhSV0JU hKh5p hKh;e hKh= hKhP hKhgnhewjhKh|(0JU0X@Z@ABBBBBBBJCXCZCjClCCD&D0D@DFDJD^D`DbDdDjDDD E$EnEpErEFFGGGGHHHHI(J*Jлx hKhhewjhKhX0JU hKh{hKh{6 hKhX hKhk* hKh \o hKht hKh= hKh5 hKh hKh% hKh'jhKh'0JU hKh' hKh.m hKh .*JBJPJJJ,K.KKKKKKLLLLLLLLLMM.NN@NzN|N~NNNNNNOOOP<ʲʥʘ||ъz||s hKh0UU hKh7 hKh hKhjw hKhPjhKhZ?0JUjhKh!70JUhEjhKhN&0JU hKh!7 hKhZ?hewjhKh{"A0JU hKhN& hKh{"A hKhhKh6- treba utvrivati posebno za svaki slu aj. Ipak, u pravnoj teoriji su zastupljena mialjenja da nisu arbitrabilni neimovinski obiteljskopravni predmeti ( 606 dZPO), predmeti o pravima djeteta ( 640 st. 2. dZPO) i predmeti iz odnosa ~ivotne zajednice istospolnih partnera ( 661. dZPO). Tako nisu arbitrabilni sporovi o postojanju braka i ostali sporovi u kojima je strankama isklju ena mogunost disponiranja, odnosno gdje je odlu ivanje zadr~ano u nadle~nosti dr~avnih sudova kao ato su bra ni sporovi, sporovi o pravima djeteta i postupci skrbniatva. Meutim, arbitrabilni su sporovi o pravu na ime i sporovi iz prava osobnosti. Ipak, zbog vrlo airokog tuma enja imovinskopravnog zahtjeva kao kriterija arbitrabilnosti u njema kom pravu, takvim zahtjevima e se smatrati i neki zahtjevi koji proizlaze iz obiteljskopravnih sporova kao ato su: zakonsko uzdr~avanje nastalo srodniatvom, zakonsko uzdr~avanje nastalo brakom, zahtjevi za izjedna avanjem prava bra nih drugova na mirovinsko i socijalno osiguranje, zahtjevi o postupanju sa stanom bra nih drugova i stvarima kuanstva, zahtjevi za podjelom bra ne ste evine i ako u postupku sudjeluju tree osobe, zahtjevi za odgodom potra~ivanja prema 1382. BGB i prijenosom pojedinih predmeta imovinske mase prema 1383. BGB te zahtjevi za uzdr~avanjem majke i oca koji proizlaze iz poroda djeteta prema 1615.l BGB i zahtjevi za isplatom troakova pokopa majke prema 1615.m BGB ( 621. st. 1. t. 4., 5., 6-9., 11. dZPO). 5. ARBITRABILNOST IZVANPARNI NIH PREDMETA U AUSTRIJSKOM PRAVU Polazei od nejedinstvenih stavova koji su u austrijskoj i njema koj pravnoj teoriji postojali o arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta Fasching je najprije pokuaao odgovoriti na pitanje je li arbitrabilnost izvanparni nih predmeta u austrijskom pravu uope mogua te potom odrediti osnove u odreivanju granica njihove arbitrabilnosti. Nakon ato je potvrdio mogunost arbitriranja u izvanparni nim stvarima, na izvanparni ni postupak je primijenio tadaanji kriterij arbitrabilnosti ( 577. st. 1. ZPO), pa je slijedom toga izveo zaklju ak kako je arbitra~a mogua u svim onim spornim izvanparni nim stvarima u kojima su stranke ovlaatene zaklju iti nagodbu. Istovremeno je primjenom negativnih kriterija isklju io sve izvanparni ne stvari koje ne mogu biti predmetom arbitra~nog postupka. Osnovno pravilo bilo je da arbitriranje nije dopuateno ako su javni interes tako zna ajni da se izvanparni ni postupak mora ili mo~e pokrenuti po slu~benoj du~nosti ili ako je potrebno slu~beno sudjelovanje zastupnika javnih interesa (npr. ostavinski postupak, postupak skrbniatva). Nadalje, arbitra~no sudovanje je nemogue u svim slu ajevima u kojima bi arbitra~ni sudac trebao donijeti odluku, koju bi zbog njene specifi nosti mogao donijeti samo dr~avni sud (npr. odluke donesene u zemljianoknji~nom postupku, postupku posvojenja, registarskom postupku). Tree pravilo isklju uje arbitra~u kada je to potrebno radi zaatite maloljetnika, odsutnih osoba i drugih osoba o kojima treba skrbiti (npr. zahtjevi za uzdr~avanje maloljetne bra ne ili izvanbra ne djece, miraz i opremanje maloljetnih sinova i keri). Kona no, arbitra~a je isklju ena onda kada je zakonodavac upuivanjem u izvanparni ni postupak htio izbjei iskoriatavanje premoi jedne stranke (npr. stvari iz ugovora o najmu stanu, ugovora o zakupu). Nakon Faschinga, pozitivan odgovor na ovo teako pitanje dali su i neki drugi autori pri emu je opeprihvaeno bilo da je vrsta izvanparni nog predmeta kriterij razgrani enja arbitrabilnosti u izvanparni nim stvarima. Naime, dok u spornim izvanparni nim stvarima arbitrabilnost nije bila upitna, u izvanparni nim predmetima usmjerenim na ostvarivanje zadaa pravne skrbi ona je bila isklju ena. Polaziate za ovakve stavove austrijske pravne teorije predstavljala je sudska praksa, koja je u iznoaenju stavova ato se ima smatrati arbitrabilnim izvanparni nim predmetima esto pokazivala odstupanja u odnosu na prethodno prihvaene stavove. Osobito esti slu ajevi poteakoa u razgrani enju predstavljali su odnosi iz ugovora o najmu stana. Tako je sueno da utvrenje primjerenosti zahtjeva za isplatu kamata po osnovi ugovora o najmu prema 12.a MRG nije arbitrabilno, ali da su arbitra~ne klauzule u ugovorima o najmu stana dopuatene izuzev prestanka ugovora otkazom. Suprotno tome, kontradiktorni postupci prema 37. st. 1. MRG nisu arbitrabilni. Velika raznolikost i nedosljednost sudskih odluka o arbitrabilnosti predmeta iz ugovora o najmu stana bile su neposredan poticaj za kriti ke osvrte u novijoj pravnoj teoriji. SchiedsRG 2006 predstavlja novu etapu u razvoju austrijskog arbitra~nog prava, kojom su u potpunosti izmijenjeni kriteriji arbitrabilnosti. Osim preuzimanja imovinskopravnog zahtjeva kao potpuno novog kriterija arbitrabilnosti (582. st. 1. re . 1. ZPO) i sposobnosti za zaklju enje nagodbe kao dopunskog kriterija arbitrabilnosti za sve neimovinske zahtjeve ( 582. st. 1. re . 2. ZPO), potpuno je isklju ena arbitrabilnost u obiteljskopravnim zahtjevima i stvarima iz odnosa stambenog vlasniatva i ugovora o najmu stana ( 582. st. 2. re . 1. ZPO). Kako velik dio stvari iz navedenog podru ja pripada u nadle~nost izvanparni nih sudova ovakav potez zakonodavca zna io je zna ajno ograni enje arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta. Potpuno isklju enje arbitrabilnosti obiteljskopravnih stvari obuhvaalo je sve obiteljskopravne imovinske i neimovinske zahtjeve. Tako viae nisu arbitrabilni svi zahtjevi za uzdr~avanje, ali ni sporne izvanparni ne stvari poput diobe bra ne ste evine. Osim toga, u potpunosti je isklju ena arbitrabilnost u stvarima iz domene stambenog vlasniatva i ugovora o najmu stana, ime je u sudskoj praksi i pravnoj teoriji okon an spor o tome koje stvari iz ovog pravnog podru ja mogu biti arbitrabilne, a isklju enje se odnosi na sve predmete neovisno o tome pripadaju li oni u nadle~nost parni nih ili izvanparni nih sudova. Objaanjenje za ovakav potez zakonodavca je da se radi o stvarima o kojima su u Austriji ovlaatena odlu ivati upravna tijela (tijela za posredovanje prema 39. MRG), pa time otpada potreba da se o tim stvarima raspravlja u arbitra~nom postupku. Neovisno o prakti nom zna aju arbitra~e u izvanparni nim predmetima i pravnopoliti kim razlozima kojima se zakonodavac u isklju enju arbitrabilnosti rukovodio, izmjene austrijskog arbitra~nog prava predstavljaju korak unazad u odreivanju izvanparni nih stvari kao predmeta arbitra~e. Za razliku od njema ke pravne teorije i prakse osnivanja posebnih, stalnih arbitra~nih sudova iz domene stambenog vlasniatva, austrijska izvanparni na arbitrabilnost se svela na vrlo uske okvire. Dapa e, isklju enjem arbitrabilnosti spornih izvanparni nih stvari koje su u austrijskoj arbitra~noj praksi neovisno o izabranim kriterijima arbitrabilnosti bile uvijek arbitrabilne, ona je postala znatno u~a nego ato je to ikada bila. 6.ARBITRABILNOST IZVANPARNI NIH PREDMETA U HRVATSKOM PRAVU Hrvatska pravna teorija i sudska praksa nisu se gotovo uope bavile problemom arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta. Razlozi tome su brojni  od nepostojanja takvih predmeta u praksi arbitra~nih sudova do problema koji se ti u pravne neureenosti izvanparni ne materije u RH. Naime, Hrvatska je u sklopu bivae Jugoslavije bila jedina republika koja nije donijela Zakon o izvanparni nom postupku, pa su postojei pravni izvori izvanparni nog prava pojedine odredbe Pravnih pravila ZVP iz 1934. i pravni propisi primarno materijalnopravnog karaktera koji sadr~avaju tek neke postupovne odredbe. Ovo pravno podru je bremenito je problemima nedostatne pravne ureenosti, raznovrsnosti i neusklaenosti pravnih izvora te ope pravne nesigurnosti. Raspravljajui o arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta u Hrvatskoj bit e potrebno dati odgovore na dva pitanja. Najprije e biti nu~no odgovoriti na pitanje je li arbitrabilnost izvanparni nih predmeta u Hrvatskoj uope mogua, a tek potom, pod pretpostavkom da je ona mogua, koji bi izvanparni ni predmeti mogli biti predmet arbitra~nog postupka. Osnovu za odgovor na prvo pitanje o mogunosti arbitriranja izvanparni nih predmeta u Hrvatskoj uope, potra~it emo u okviru postojeih pravnih izvora ZA i ZVP, odnosno drugih pravnih izvora kojima se izvanparni na materija ureuje. ZA kao jedini kriterij za dopustivost ugovaranja arbitra~e u Hrvatskoj propisuje da se mora raditi o sporu o pravima o kojima su stranke ovlaatene slobodno raspolagati ( l. 3. st. 1.). Pokuaamo li taj kriterij raa laniti nu~no je: da izmeu stranaka postoji spor da su stranke u tom sporu ovlaatene slobodno raspolagati svojim pravima. `to se ti e postojanja spora izmeu stranaka, prva dogmatska zapreka u shvaanju arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta je predod~ba o izvanparni nim postupcima kao postupcima u kojima izmeu stranaka ne postoji spor, ime otpada i potreba za intervencijom arbitara. Meutim, polazei od definicije spora kao stanja odnosa meu strankama u kojem one o postojanju nekog prava ili pravnog odnosa zauzimaju nepodudarne stavove ili se sla~u o postojanju nekoga prava ili pravnog odnosa, ali jedna od njih odbija uskladiti svoje ponaaanje sa sadr~ajem tog prava ili pravnog odnosa, moramo konstatirati da se u izvanparni nom postupku rjeaavaju i predmeti u kojima izmeu stranaka postoji spor (sporni izvanparni ni predmeti), o kojima je ve bilo rije i. Osim toga, dopustivost arbitra~e u nekoj stvari ovisi i o tome imaju li stranke mogunost da slobodno raspola~u pravima, ato se esto poistovjeuje s mogunoau stranaka da zaklju e nagodbu. Primijenivai ovo pravilo na konkretan sporni izvanparni ni predmet, arbitra~a e u tom predmetu bit e dopuatena, ako stranke imaju mogunost slobodno raspolagati pravima. Ispunjenje navedenih zakonskih kriterija nala~e zaklju ak da bi arbitra~a u rjeaavanju spornih izvanparni nih predmeta u Hrvatskoj bila mogua ako se radi o spornim izvanparni nim postupcima u kojima stranke slobodno raspola~u svojim pravima. Nakon pozitivnog odgovora o mogunostima arbitriranja u spornim stvarima izvanparni ne jurisdikcije, trebalo bi dati odgovor koje su izvanparni ne stvari u Hrvatskoj sporne i jesu li stranke u svim tim sporovima ovlaatene na raspolaganje svojim pravima, kako bi se kona no izveo zaklju ak o tome u kojim bi izvanparni nim predmetima arbitra~a bila mogua. Arbitrabilne bi mogle biti u na elu sve izvanparni ne imovinske stvari i neke statusne trgova ke stvari o kojima se prema l. 40. st. 2. ZTD rjeaava u izvanparni nom postupku. Tako bi primjerice arbitrabilni bili postupci ureenja mea ( l. 103. ZV) ako izmeu stranaka postoji spor o mei, odnosno ako je mea sporna. Kako su u tom postupku stranke ovlaatene raspolagati svojim pravima tj. mogle bi o tome zaklju iti sporazum, radi se o spornom izvanparni nom postupku u kojem stranke imaju mogunost slobodno raspolagati svojim pravima. Isto tako, sve pretpostavke za provedbu arbitra~nog postupka bile bi ispunjene i ako stranke ne postignu sporazum o razvrgnuu suvlasniatva sa svim suvlasnicima s kojima se suvlasniatvo razvrgava (dobrovoljno razvrgnue), jer se u tom slu aju razvrgnue provodi sudskom odlukom u izvanparni nom postupku ( l. 48. st. 2. i 3. ZV). Arbitrabilan izvanparni ni predmet je i spor o imenovanju i djelokrugu upravitelja kao opunomoenika suvlasnika ( l. 44. st. 4. ZV). Mogui predmet arbitra~e bio bi i spor koji bi mogao nastati izmeu druatva i dioni ara koji je pismeno glasovao protiv preoblikovanja dioni kog druatva u druatvo s ograni enom odgovornoau ili je takav njegov glas na glavnoj skupatini upisan u zapisnik te ako je pravodobno zatra~io da druatvo otkupi njegov udio. Ako izmeu druatva i dioni ara nije postignut sporazum u roku od 30 dana od dana kada je dioni ar postavio zahtjev za otkupom, druatvo je dioni aru du~no platiti primjerenu naknadu koju na prijedlog dioni ara ili druatva odredi sud ( l. 562. st. 1. i 2. ZTD). I ovaj izvanparni ni predmet u statusnim trgova kim stvarima ispunjavao bi sve pretpostavke koje trebaju biti ispunjene za njegovu arbitrabilnost: postupak je sporni, jer izmeu druatva i dioni ara postoji spor radi se o stvari koja spada u izvanparni nu jurisdikciju jer ako stranke ne postignu sporazum o sporu, sud e u izvanparni nom postupku odrediti primjerenu naknadu koju je druatvo du~no platiti stranke su ovlaatene raspolagati svojim pravima jer svoj odnos mogu urediti i sporazumom. Lista stvari o kojima trgova ki sudovi odlu uju u izvanparni nom postupku ne obuhvaa samo one postupke koji su propisani l. 40. st. 2. ZTD, nego i niz drugih stvari o kojima trgova ki sudovi odlu uju u izvanparni nom postupku prema l. 20. novog ZS. U odnosu na Zakon o sudovima iz 1994. (u nastavku: ZS 94) zakonodavac je u novom ZS listu izvanparni nih stvari o kojima odlu uju trgova ki sudovi vrlo detaljno propisao. Osim ato sadr~i odredbu kojom se opetovano propisuje izvanparni na jurisdikcija trgova kih sudova prema l. 40. st. 2. ( l. 20. st. 4. ZS), ZS odreuje da trgova ki sudovi odlu uju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgova kog druatva ( l. 20. st. 3. ZS), ato je okvir za mnogo aire odreenje izvanparni ne jurisdikcije od one koju propisuje sam ZTD. Probijanje taksativnosti u odreenju liste izvanparni nih trgova kih statusnih pravnih stvari moglo bi imati za posljedicu poveanje broja izvanparni nih trgova kih stvari, odnosno poveanje ukupnog broja izvanparni nih predmeta u kojima se mo~e provesti arbitra~ni postupak. Iako je u tim stvarima arbitra~a bila dopuatena i prije njihovog prijenosa u izvanparni nu jurisdikciju, dopuatenost arbitra~e u tim postupcima ostaje i nakon njihovog prijenosa, pod uvjetom da su ispunjene ope pretpostavke arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta. `utnja hrvatske pravne teorije i zakonodavca o dopustivosti arbitra~e u izvanparni nim predmetima ne zna i da u Hrvatskoj izvanparni ni predmeti nisu arbitrabilni. Pravila ZVP ne sadr~e nikakvu odredbu kojom bi se to pitanje uredilo, a ZA sadr~i odredbu kojom propisuje opi kriterij arbitrabilnosti u domaoj arbitra~i. Ako je jedini kriterij za ugovaranje domae arbitra~e mogunost stranaka da slobodno raspola~u svojim pravima, nema razloga ne potvrditi arbitrabilnost izvanparni nih predmeta u Hrvatskoj, pod uvjetom da se radi o izvanparni nim postupcima u kojima izmeu stranaka postoji spor. Osim toga, posebni zakoni kojima se ureuje izvanparni na materija nemaju nikakvih odredbi kojima se arbitra~a izri ito ograni ava ili isklju uje. 7. ZAKLJU AK Usporedna analiza njema kog, austrijskog i hrvatskog arbitra~nopravnog sustava ne daje nam jednozna an odgovor o arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta. Izrazita slo~enost ovoga problema uzrokovana je ne samo razli itim polazianim osnovama, odnosno razli itim odreenjem izvanparni nih predmeta, nego i razli itoau u odabiru kriterija arbitrabilnosti i propisivanju posebnih ograni enja kojima se arbitra~a mo~e ograni iti ili isklju iti. Ipak, unato  razli itostima, sva tri sustava pokazuju i neke sli nosti, temeljem kojih bi se mogla izvesti i neka opa pravila za arbitra~no postupanje u izvanparni nim predmetima. Arbitra~a u izvanparni nim predmetima je u na elu mogua. Polazianu osnovu za odreenje arbitrabilnosti nekog izvanparni nog predmeta predstavljaju vrsta izvanparni nog predmeta (arbitrabilnost je rezervirana samo za privatnopravne sporne stvari) i kriterij arbitrabilnosti. Arbitrabilnost u pojedinim izvanparni nim predmetima mo~e se ograni iti ili isklju iti. Fluidnost granica parni ne i izvanparni ne jurisdikcije mo~e biti od utjecaja i na dopustivost ugovaranja arbitra~e. Stvar koja je u parni noj jurisdikciji u pravilu mo~e biti predmet arbitra~e. Ograni enja arbitrabilnosti graanskopravnih stvari u parni noj jurisdikciji odnose se na statusne, kartelne, patentne, ste ajne i radnopravne stvari, premda se i u tim stvarima granice arbitrabilnosti zakonodavnim intervencijama neprestano aire. S druge strane, sporna stvar koja je u izvanparni noj jurisdikciji je ve samim time ato je napustila parni nu jurisdikciju, u pogledu arbitrabilnosti suspektna, te vrlo esto i znatno ograni ena. Ograni enja ili isklju enja arbitrabilnosti u ovoj domeni su esta i nepredvidiva te argumentirana slabaanim razlozima koji u usporednoj praksi pokazuju velika odstupanja. Posebna izvanparni na podru ja koja trpe znatna ograni enja jesu obiteljskopravne stvari i stambenopravne stvari. Doista, na prvi pogled je isklju enje arbitra~e u obiteljskopravnim stvarima zbog sna~no izra~enog javnog interesa opravdano. To nije domena u kojoj strankama treba dopustiti da slobodno raspola~u svojim pravima, ali postoji niz obiteljskopravnih stvari u kojima bi arbitra~a bila opravdana, kao ato su to postupci uzdr~avanja, ureenja imovinskopravnih odnosa bra nih drugova i dr. postupci u kojima bi rjeaavanje sporova pred arbitra~nim sucima, kao osobama od povjerenja strankama bio omoguen kvalitetniji i br~i put pravne zaatite. Kona no, to se ne bi protivilo niti opim kriterijima arbitrabilnosti neovisno o tome radi li se o imovinskopravnom zahtjevu, ovlasti stranaka da zaklju e nagodbu ili mogunosti stranaka da slobodno raspola~u svojim pravima. Slo~enost i osjetljivost ove problematike osobito je izra~ena u komparativnoj usporedbi zahtjeva za uzdr~avanje, s obzirom na odabir vrste postupka u kojem e se on realizirati (parni ni ili izvanparni ni) ali i njegovu arbitrabilnost. Jedan od osnovnih problema u odreenju zahtjeva za uzdr~avanje je dati odgovor na pitanje je li zahtjev za uzdr~avanje primarno imovinskopravni zahtjev, osobnopravni zahtjev ili u odreenim slu ajevima i zahtjev kojim se ostvaruju i javni interesi? Iako je nedvojbeno da je zahtjev za uzdr~avanje imovinskopravni i privatnopravni zahtjev, u postupku za uzdr~avanje djeteta sna~no je izra~en i interes dr~ave koji se o ituje u pravnoj skrbi dr~ave o dobrobiti djeteta. Tome u prilog je i injenica da se parnica o uzdr~avanju u Hrvatskoj mo~e pokrenuti ne samo zahtjevom stranaka, odnosno tu~bom za uzdr~avanje i zahtjevom Centra za socijalnu skrb ( l. 234. st. 1. ObZ), nego je i sud u zakonom propisanim slu ajevima du~an donijeti odluku o uzdr~avanju ex officio ( l. 300. st. 1. i l. 301. st. 1. ObZ). U parnicama o uzdr~avanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud nije vezan zahtjevima stranaka ( l. 305. st. 1. ObZ) i ovlaaten je utvrivati injenice koje stranke nisu iznijele ( l. 270. st. 2. ObZ). S obzirom na na in pokretanja postupka i na in odlu ivanja parni nog suda, odredbe ObZ o uzdr~avanju djeteta pokazuju znatna odstupanja od parni nog postupka. Postojanje javnopravnog interesa, oficioznost i istra~na maksima tipi ni su elementi koji govore u prilog izvanparni ne jurisdikcije, pa bi se postupak uzdr~avanja, pod uvjetom da je prenesen u izvanparni nu nadle~nost mogao okvalificirati kao sporni, mjeaoviti izvanparni ni predmet. Dvojba o parni noj i izvanparni noj jurisdikciji neposredno utje e i na dvojbu o arbitrabilnosti navedenog predmeta, odnosno njeno isklju enje ili ograni enje. Naime, ako je zahtjev za uzdr~avanje imovinskopravni zahtjev, on bi ispunjavao zahtjeve arbitrabilnosti prema 1030. st. 1. re . 1. dZPO i 582. st. 1. re . 1. ZPO. Ako nije imovinskopravni zahtjev, odnosno ako ga se ~eli okvalificirati kao primarno osobnopravni zahtjev, on bi bio arbitrabilan i ako su stranke o tome zahtjevu ovlaatene zaklju iti nagodbu, pa bi ispunjavao uvjete propisane 1030. st. 1. re . 2. dZPO i 582. st. 1. re . 2. ZPO. Sve ove pretpostavke vrijedile bi pod uvjetom da ne postoje nikakva ograni enja ili isklju enja propisana samim izvorom arbitra~nog prava ili nekim drugim posebnim zakonom. Ako bi to bio zahtjev o kojem su stranke ovlaatene slobodno raspolagati ispunjavao bi i pretpostavke propisane l. 3. st. 1. ZA. S tim u vezi treba istai da se mogunost stranaka da slobodno raspola~u svojim pravima esto poistovjeuje s pravom stranaka da zaklju e nagodbu, pa bi zahtjev arbitrabilnosti bio ispunjen kada bi stranke bile ovlaatene o toj stvari zaklju iti nagodbu. Meutim, iz odredbi ObZ proizlazi da stranke u postupku uzdr~avanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nisu ovlaatene slobodno raspolagati svojim pravima jer se u postupku pred sudom ne mogu odrei svojeg zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke niti se nagoditi ( l. 270. st. 1.) S druge strane, ObZ propisuje da sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranaka uva~it e ako je u skladu s dobrobiti djeteta ( l. 305. st. 1.) ato zna i da bi sporazum stranaka pod odreenim pretpostavkama bio mogu, pa bi stranke ipak imale pravo raspolagati svojim pravima. Osim toga stranke bi imale mogunost da u Centru za socijalnu skrb zaklju e i izvansudsku nagodbu o visini, odnosno poveanju doprinosa za uzdr~avanje djeteta te bi ta nagodba imala snagu ovrane isprave. U vezi s tim trebalo bi se upitati zaato je nagodba o visini uzdr~avanja pred Centrom za socijalnu skrb mogua, a takva ista nagodba pred sudom nije mogua i zna i li to da bi u slu aju kada bi nagodba pred sudom mogua, postupak uzdr~avanja u Hrvatskoj bio arbitrabilan? Odgovor na ova pitanja trebala bi nam dati komparativna rjeaenja Austrije i Njema ke. U Njema koj se postupci uzdr~avanja nalaze u parni noj jurisdikciji ( 621. st. 1. t. 4. i 5., 642.-660. dZPO), pa e odgovor o arbitrabilnosti postupaka uzdr~avanja prelaziti granice ovoga rada u smislu njegova ograni enja na arbitrabilnost izvanparni nih predmeta. Ipak, radi produbljenja komparativnog prikaza prikazat emo i njema ko rjeaenje. Svaki imovinskopravni zahtjev mo~e biti predmet ugovora o arbitra~i neovisno o tome radi li se o privatnopravnom ili javnopravnom zahtjevu. Zbog toga su i imovinskopravni zahtjevi koji proizlaze iz 621. st. 1. t. 4. i 5. dZPO arbitrabilni. Osim toga ni dZPO ni posebni zakonski propisi kojima se ova materija ureuje ne sadr~e ograni enja ili isklju enja ovog pravila. U Austriji se od stupanja na snagu AuStrG svi zahtjevi za uzdr~avanje, osim zahtjeva za uzdr~avanje bra nih drugova i rastavljenih bra nih drugova, ostvaruju u izvanparni nom postupku. Austrijski zakonodavac je gotovo potpuno prebacivanje ovih zahtjeva u izvanparni nu jurisdikciju opravdao potrebom olakaanja pravnog polo~aja maloljetne djece, koja su u izvanparni nom postupku zbog primarnog va~enja istra~nog na ela osloboena du~nosti prikupljanja procesnog materijala. Naime, nesposobnost djece da se samostalno uzdr~avaju i obveza na prikupljanje procesnog materijala koju je parnica nametala ote~avali su njihov procesnopravni polo~aj. Iz istih razloga se zakonodavac opredijelio i za prijenos drugih vrsta uzdr~avanja u izvanparni ni postupak. Nasuprot tome, odluka o zahtjevu za uzdr~avanje bra nih drugova i nadalje e se donositi u parni nom postupku, jer je polo~aj bra nih drugova razli it od polo~aja maloljetne djece ili roditelja koji se nisu sposobni uzdr~avati i jer je donoaenje te odluke vezano uz postupak razvoda, ime bi se zbog nu~nosti primjene dvaju razli itih vrsta postupka u donoaenju odluke stvorile dodatne poteakoe. Premda i austrijski pravni sustav sadr~i pravilo prema kojem svaki imovinskopravni zahtjev mo~e biti predmet arbitra~e ( 582. st. 1. re . 1. ZPO) austrijski zakonodavac je SchiedsRG 2006 unio odredbu kojem je propisao da svi obiteljskopravni zahtjevi ne mogu biti predmet arbitra~e ( 582. st. 2. ZPO), pa se slijedom toga smatra da su svi zahtjev za uzdr~avanje, neovisno o svom imovinskopravnom karakteru, kao obiteljskopravni zahtjevi isklju eni od arbitriranja. Jesu li zahtjevi za uzdr~avanje u Hrvatskoj arbitrabilni ovisilo bi od primjene osnovnog kriterija arbitrabilnosti, tj. o mogunosti stranaka da slobodno raspola~u svojim pravima. Iako se o ovim zahtjevima u Hrvatskoj raspravlja u okviru parni nog postupka, s obzirom na zna ajna ograni enja koja ObZ u pogledu strana kih raspolaganja sadr~i, odgovor bi trebao biti negativan. Meutim, ako se mogunost stranaka da raspola~u svojim pravima poistovjeuje s mogunoau stranaka da zaklju e nagodbu (pa makar ona bila i upravna, a ne sudska) te bi stvari bile arbitrabilne. Odgovor na pitanje arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta nije lak. Tanka i ponekad nejasna crta razgrani enja parni ne i izvanparni ne jurisdikcije i na in tuma enja arbitrabilnih kriterija mogu nas u istim okvirima navesti na razli ite odgovore. Kona no, hoe li se i kako e se o arbitrabilnosti izvanparni nih predmeta u Hrvatskoj prosuivati pokazat e arbitra~na praksa.  Bundesgesetz, mit dem in der Zivilprozessordnung das Schiedsverfahren neu geregelt wird sowie das Einfhrungsgesetz zur Jurisdiktionsnorm, das Einfhrungsgesetz zur Zivilprozessordnung, das Arbeits- und Sozialgerichtsgesetz, das Gerichtsorganisationsgesetz und das Richterdienstgesetz gendert werden (Schiedsrechts-nderungsgesetz 2006  SchiedsRG 2006), BGBl I 2006/7.  582. st. 2. austrijskog Zakonika o graanskom procesu (u nastavku: ZPO), v 1. 8. 1895. (RGBl I 1895/113 idF BGBl I 2003/12).  ulinovi-Herc, Edita, Arbitrabilnost sporova iz nelojalne utakmice, Pravo u gospodarstvu, 35/3-4, 1995., str. 382-395., Dika, Mihajlo; Poto njak, }eljko, Arbitra~no rjeaavanje radnih sporova, Pravo u gospodarstvu, 36/1, 1996., str. 282-303., Dika, Mihajlo, Arbitra~no rjeaavanje ste ajnih sporova u hrvatskom pravu, Pravo u gospodarstvu, 36/1, 1997., str. 50-62., ulinovi-Herc, Edita, Arbitra~no rjeaavanje sporova unutar trgova kog druatva, Pravo u gospodarstvu, 1/1999., str. 43-72., Bou ek, Vilim, Arbitrabilnost kartelnih sporova, Zagreb, 1996., doktorska disertacija.  Gesetz ber das gerichtliche Verfahren in Rechtsangelegenheiten auer Streitsachen, v. 12. 12. 2003. (BGBl I 112), u nastavku: AuStrG 2003.  Spor o nasljednom pravu.  Ergnzter Referentenentwurf  Gesetz zur Reform des Verfahrens in Familiensachen und in den Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarkeit (14. velja e 2006.),  HYPERLINK "http://www.notarkammer-sachsen.de/docs/gesetzgebung/RefE_FGG-Reform_2pdf" www.notarkammer-sachsen.de/docs/gesetzgebung/RefE_FGG-Reform_2pdf (stanje od 12.listopada 2006.), u nastavku: E-FamFG.  Sajko, Kreaimir, Das kroatische Recht der internationalen Schiedsgerichtsbarkeit  Miscelanea, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55 (6)/2005., str. 1411.  Bcker, Christian, Das neue Recht der objektiven Schiedsfhigkeit, Shaker Verlag, Aachen, 1998., Univ. diss, str. 14.  UNCITRAL Model Law on International Commercial Arbitration 11. 12. 1985.  von Saucken, Alexander, Die Reform des sterreichischen Schiedsverfahrensrechts auf der Basis des UNCITRAL-Modellgesetzes ber die internationale Handelsschiedsgerichtsbarkeit, Peter Lang, Frankfurt am Main, 2004., str. 53- 54.  Cf. ibid., str. 53.  Fasching, Hans W., Schiedsgericht und Schiedsverfahren im sterreichischen und im internationalen Recht, Manz, Wien, 1973., str. 15.  Bcker, op. cit. (bilj. 8), str. 13.  Bork u: Bcker, op. cit (bilj. 8), str. 13.  Barber, Horst, Objektive Schiedsfhigkeit und ordre public in der internationalen Schiedsgerichtsbarkeit, Peter Lang, Frankfurt am Main, 1994.  l. 3. st. 1. Zakona o arbitra~i (u nastavku: ZA), Narodne novine, br. 88 /01.  577. st. 1. ZPO prije stupanja na snagu SchiedsRG, 1025. njema kog Zakonika o graanskom procesu (u nastavku: dZPO) v 1. 10. 1879 (RGBl 83) do reforme njema kog arbitra~nog prava 1.1.1998.  l. 177. st. 1. avicarskog Zakona o meunarodnom privatnom pravu (Bundesgesetz ber das internationale Privatrecht v 18. 12. 1987.  u nastavku: IPRG), 582. st. 1. re . 1. ZPO, 1030 st. 1. re . 1. dZPO.  Interkantonales Konkordat ber die Schiedsgerichtsbarkeit v 27. 3. 1969. (u nastavku: SchK).  Gegenstand eines Schiedsverfahrens kann jeder vermgensrechtliche Anspruch sein ( l. 177. st. 1. IPRG).  Barber, op. cit. (bilj. 15), str. 127.  Gegenstand eines Schiedsverfahrens kann jeder Anspruch sein, welcher der freien Verfgung der Parteien unterliegt, sofern nicht ein staatliches Gericht nach einer zwigenden Gesetzesbestimmung in der Sache ausschlielich zustndig ist ( l. 5. SchK).  Barber, op. cit. (bilj. 15), str. 128.  von Saucken, op. cit. (bilj. 10), str. 55.  Blessing u: von Saucken, op cit. (bilj. 10), str. 56.  Vischer, Walter u: von Saucken, Ibid.  Schiedsverfahrens  Neuregelungsgesetz v 22. 12. 1997. (BGBl I 3224).  Die Vereinbarung, da die Entscheidung einer Rechtsstreitigkeit durch einen oder mehrere Schiedsrichter erfolgen solle, hat insoweit rechtliche Wirkung, als die Parteien berechtigt sind, ber den Gegenstand des Streites einen Vergleich zu schlieen. ( 1025. st. 1. dZPO).  Barber, op. cit. (bilj. 15), str. 140.  Kornmeier, Udo, Vergleichbefugnis und Schiedsfhigkeit  dargestelt am Beispiel GmbH-rechtlicher Nichtigkeits- und Anfechtungsklagen, WiRe, Gttingen, 1982., str. 40.  Bork, Schwab u: Barber, op. cit. (bilj. 15), str. 142.  Barber, op. cit. (bilj. 15)., str. 146.  Kornmeier, op cit. (bilj. 30), str. 51.  Jeder vermgensrechtliche Anspruch kann Gegenstand einer Schiedsvereinbarung sein ( 1030 st. 1. re . 1. dZPO).  Eine Schiedsvereinbarung ber nichtvermgensrechtliche Anspruche hat insoweit rechtliche Wirkung, als die Parteien berechtigt sind, ber den Gegenstand des Streites einen Vergleich zu schlieen (1030. st. 1. re . 2. dZPO).  von Saucken, op. cit. (bilj. 10), str. 57.  Bcker, op. cit. (bilj. 8), str. 61-62.  Cf. ibid., str. 66.  Brgerliches Gesetzbuch idF d. Bek. v 2. 1. 2002.  Bcker, op. cit. (bilj. 8), str. 67.  Gesetz ber den Wertpapierhandel  Wertpapierhandelsgesetz  idF d. Bek. v 9. 9. 1998.  Rosenberg, Leo; Schwab, Karl-Heinz; Gottwald, Peter, Zivilprozessrecht, C. H. Beck, Mnchen, str. 1257.  Die Vereinbarung, da die Entscheidung einer Rechtsstreitigkeit durch einen oder mehrere Schiedsrichter erfolgen solle (Shiedsvertrag), hat insowiet rechtliche Wirkung, als die Parteien ber den Gegenstand des Streites einen Vergleich abzuschlieen fhig sind ( 577. st. 1. ZPO).  Bcker, op. cit (bilj. 8), str. 120.  von Saucken, op. cit (bilj. 10), str. 59.  Allgemeines brgerliches Gesetzbuch v 1. 6. 1811.(JGS 946).  Fasching, op. cit. (bilj. 12), str. 17.  Stagel u: Fasching, op. cit. (bilj. 12), str. 18-19.  von Saucken, op. cit. (bilj. 10), str. 58.  Oberhammer, Paul, Erluterungen, 40-42, u : Kloiber, Barbara; Rechberger, Walter H.; Haller, Hartmut, Das neue Schiedsrecht, Manz, Wien, 2006., str. 177. Jeder vermgensrechtliche Anspruch, ber den von der ordentlichen Gerichten zu entscheiden ist, kann Gegenstand einer Schiedsvereinbarung sein ( 582. st. 1. re . 1. ZPO).  Objaanjenje prijedloga SchiedsRG 2006, 1158 BlgNR 22. GP (u nastavku: ErlutRV SchiedsRG).  Reiner, Andreas, Das neue sterreichische Schiedsrecht, LexisNexis ARD Orac, Wien, 2006., str. 8.  Eine Schiedsvereinbarung ber nicht vermgensrechtliche Ansprche hat insofern rechtliche Wirkung, als die Parteien ber Gegenstand des Streites einen Vergleich abzuschlieen fhig sind ( 582. st. 1. re . 2. ZPO).  Oberhammer, Paul, Rechtpolitische Schwerpunkte der Schiedsrechtsreform u: Kloiber/ Rechberger/Haller, Das neue Schiedsrecht, Manz, Wien, 2006., str. 118.  Oberhammer, Reiner, Chiwitt  Oberhammer.  Cf. infra, Ad. 5.  Reiner, op. cit. (bilj. 53), str. 9.  Oberhammer, op. cit. (bilj. 55), str. 120.  Arbeits- und Sozialgerichtsgesetz (BGBl 1985/104).  Reiner, op. cit. (bilj. 53), str. 9.  Triva, Siniaa; Dika, Mihajlo, Graansko parni no procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 867.  Dika, Mihajlo, Disponibilnost predmeta spora kao pretpostavka arbitrabilnosti u hrvatskom pravu  neki problemi, Pravo u gospodarstvu 2/ 2005, str. 114.  Domaa arbitra~a je arbitra~a ije je mjesto na podru ju Republike Hrvatske ( l. 2. st. 1. t. 2. ZA). Spor bez meunarodnog obilje~ja je spor u kome su stranke fizi ke osobe s prebivaliatem ili uobi ajenim boraviatem u tuzemstvu, odnosno pravne osobe koje su osnovane po pravu Republike Hrvatske ( l. 2. st. 1. t. 6. ZA).  Spor s meunarodnim obilje~jem je spor u kojem je barem jedna od stranaka fizi ka osoba s prebivaliatem ili uobi ajenim boraviatem u inozemstvu odnosno pravna osoba koja je osnovana po stranom pravu ( l. 2. st. 1. t. 7. ZA).  Strana ili inozemna arbitra~a.  Tako Dika smatra da je u l. 3. st. 2. ZA u injen propust, kojim se kao uvjet arbitrabilnosti nije propisalo, ni u odnosu na l. 3. st. 1. ZA ponovilo, da se mora raditi o sporovima u kojima stranke mogu slobodno raspolagati svojim pravima, te da zbog toga disponibilnost ne bi bila pretpostavka za podvrgavanje spora meunarodnoj arbitra~i., op. cit. (bilj. 63), str. 117.  Zakon o parni nom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03.).  Osim ako prihvatimo stav da inozemna arbitra~a nije odreena kriterijem disponibilnosti.  Uzelac, Alan, Nove granice arbitrabilnosti prema Zakonu o arbitra~i, Pravo u gospodarstvu, 2/2002., str. 71.  Oberhammer, op. cit. (bilj. 55), str. 117-118.  Ibid.  Dika, op. cit. (bilj. 63), str. 117.  Sporne izvanparni ne stvari.  Siegeszug der Freiwilligen Gerichtsbarkeit, Habscheid, Walther J., Freiwillige Gerichtsbarkeit, C. H. Beck, Mnchen, 1983., str. 17.  Bork, Reinhard, Die Erneuerung der Freiwilligen Gerichtsbarkeit aus deutscher Sicht, Zeitschrift fr Zivilprozess, 4/2004., str. 401.  Triva / Dika, op. cit. (bilj. 62), str. 55.-56.  Habscheid, op. cit. (bilj. 76), str. 32.-50., Brehm, Wolfgang, Freiwillige Gerichtsbarkeit, Boorberg, Stuttgart, 2003., str. 52.-58., Knringer, Dieter, Freiwillige Gerichtsbarkeit, C. H. Beck, Mnchen, 2005., str. 1.-5., Kollhosser, Helmut; Bork, Reinhard; Jacoby, Florian, Freiwillige Gerichtsbarkeit, C. H. Beck, Mnchen, 2002., str. 3.-5.  Amtsverfahren und Antragsverfahen, Brehm, op. cit. (bilj. 79), str. 57-58, Habscheid, op. cit. (bilj. 76), str. 33.-35., Knringer, op. cit. (bilj. 79)., str. 2.-5.  Dolinar, Hans, sterreichisches Auerstreitverfahrensrecht, Allgemeiner Teil, Springer, Wien; New York, 1982. str. 14.-17., 108.-109.  Triva / Dika, op. cit. (bilj. 62), str. 53.  Habscheid, op. cit (bilj. 76), str. 32.  Rechtsfrsorge.  Gesetz ber die Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarkeit v 20. 5. 1898. (RGBl I 771).  Brehm, op cit (bilj. 79), str. 53.  Habscheid, op. cit (bilj. 76), str. 35.  Grundbuchordnung idF d. Bek. v 26. 5. 1994. (BGBl I 1114).  Brehm, op. cit. (bilj. 79), str. 55.  WEG-Sachen.  Gesetz ber das Wohnungseigentum und das Dauerwohnrecht (Wohnungseigentumsgesetz) v 15. 3. 1951. (BGBl I 175).  Handelsgesetzbuch v 10. 5. 1897. (RGBl S 219).  Verordnung ber die Behandlung der Ehewohnung und des Hausrats v 21. 10. 1944. (RGBl I 256).  Versorgungsausgleich.  Jelinek, Wolfgang, Zur Reform des Auerstreiverfahrens  Die Regelungs- und Streitentscheidungensverfahren, u : Kralik, Winfried, Rechberger, Walter H., Zur Reform des Auerstreitverfahrens, Dokumentation einer Enquete, Manz, Wien, 1984., str. 59.  Gesetz ber das gerichtliche Verfahren in Rechtsangelegenheiten auer Streitsachen v 9. 8. 1854. (RGBl 208).  Eisenbahnenteignungsgesetz v 1954. (BGBl 71).  Notwegegesetz v 1896. (RGBl 140).  Landpachtgesetz v 1969. (BGBl 451).  Wohnungseigentumsgesetz v 2002. (BGBl 70).  Wohnungsgemeinntzigkeitsgesetz v 1979. (BGBl 139).  Mietrechtsgesetz v 1981. (BGBl 520).  Eherechtsnderungsgesetz v 1978. (BGBl 280).  Ohne strenge Erforschung des Vermgensstandes.  Mayr, Peter G.; Fucik, Robert, Das neue Verfahren auer Streitsachen, Facultas Verlags, Wien, 2004., str. 37.  Zakon o vlasniatvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 73/00., 114/01., 79/06.).  Uvodni zakon za Zakon o sudskom vanparni nom postupku (Sl. novine br. 178/1934.).  Zakon o sudskom vanparni nom postupku (Sl. novine br. 175/1934.).  Zakon o neva~nosti pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list FNRJ 86/1946.).  Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04.).  Zakon o trgova kim druatvima (Narodne novine, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03.)  Zakon o sudovima (Narodne novine, br. 150/05.)  Iznimno, za provedbu postupka izjedna avanja prava bra nih drugova na mirovinsko i socijalno osiguranje prema 1587 b BGB zahtjev nije potreban ( 623. st. 1. t. 3. dZPO).  Schmidt, Karldieter u : Keidel, Theodor; Kuntze, Joachim; Winkler, Karl, Freiwillige Gerichtsbarkeit, C. H. Beck, Mnchen, 2003., str. 424. (u nastavku: K/K/W)  Brehm, op. cit. (bilj. 79), str. 55.  Privatrechtliche Streitsachen liegen immer dann vor, wenn das Gericht der Freiwilligen Gerichtsbarkeit als zur endgltigen, d. h. materiell rechtskrftigen, Entscheidunge berufene Instanz ber behauptete subjektive Rechte zu entscheiden hat, mgen die Beteilligten den Richter im Einverstndnis angerufen haben oder nicht, mag die Entscheidung nach oder ohne streitige Verhandlung gefllt werden. Habscheid, Walther J., Zum Streitverfahren der Freiwilligen Gerichtsbarkeit, Juristenzeitung (JZ), 1954., str. 691.  Gesetzlcken.  Brehm, op. cit. (bilj. 79), str. 56.  Jelinek, op. cit (bilj. 95), str. 70.  Cf. ibid., str. 70-71.  Schmidt u: K/K/W, op cit (bilj. 114), str. 428.  Upravni akti pravosudne uprave su rjeaenja ili druge mjere koje pravosudna tijela donose ili odreuju radi ureivanja pojedinih stvari iz podru ja graanskog prava ili kaznenog pravosuenja i akti koje izvrana tijela donose radi izvraenja kazna i mjera poboljaanja i osiguranja., Alpmann, Brockhaus, Fachlexikon Recht, Alpmann & Schmidt und F. A. Brockhaus, Leipzig, Mannheim, 2003., str. 745. Pravosudna tijela su osim sudova i dr~avna odvjetniatva, savezna i zemaljska ministarstva pravosua, notarijati, tijela za izvraenje kaznenih sankcija, Creifelds, Carl, Rechtswrterbuch, C. H. Beck, Mnchen, 2000., str. 722.  Einfhrungsgesetz zum Gerichtsverfassungsgesetz v 27. 1. 1877. (RGBl S 77)  Grundgesetz fr die Bundesrepublik Deutschland, v 23. 5. 1949. (BGBl I 1).  Habscheid, op. cit. (bilj. 76), str. 44.  Gesetz zur Vereinheitlichung und nderung familienrechtlicher Vorschriften  Familienrechtsnderungsgesetz v 11.8. 1961. (BGBl I 1221).  Gesetz zur nderung und Ergnzung kostenrechtlicher Vorschriften v 26. 7. 1957. (BGBl I 861).  Bundesnotarordnung v 24. 2. 1961. (BGBl I 98).  Bundesrechtanwaltsordnung v 1. 8. 1959. (BGBl I 565).  Schmidt u: K/K/W, op. cit. (bilj. 114), str. 429.  Verwaltungsgerichtsordnung v 21. 1. 1960. (BGBl I 17).  Habscheid, op. cit (bilj. 76), str. 48-49.  Cf. ibid., str. 50.  Habscheid, Walther J., Schiedsverfahren und Freiwillige Gerichtsbarkeit, Zeitschrift fr Zivilproze, 3/1953., str. 188-209.  BGH 6, 248.  Rosenberg, Nikisch, Guldener u : Habscheid, op. cit. (bilj. 134), str. 190.  Cf. ibid., str. 205.  Echte Streitsachen liegen immer dann vor, wenn das Gericht als einzige an und fr sich dazu berufene Instanz ber subjektive Rechte mit endgltiger Wirkung zu entscheiden hat, mgen die Beteiligte den Richter in Einverstndnis angerufen haben oder nicht; gleichgltig mu auch sein, ob die Entscheidung auf Grund einer streitigen Verhandlung gefllt wird., Cf. ibid., str. 193.  Was fr den ordentlichen Proze gilt, mu auch fr das Streitverfahren der Freiwilligen Gerichtsbarkeit gelten., Cf. ibid., str. 196.  Schmidt u: K/K/W, op cit. (bilj. 114), str. 72-73., Brehm, op. cit. (bilj. 79), str. 56., Brmann, Johannes, Freiwillige Gerichtsbarkeit und Notarrecht, Springer Verlag, Berlin  Heidelberg-New York, 1968., str. 135.  Bumiller, Ursula; Winkler, Karl, Freiwillige Gerichtsbarkeit, C. H. Beck, Mnchen, 2006., str. 42.  Stndige Schiedsgericht fr Wohnungseigentumsachen in Leipzig.  Schmidt u: K/K/W, op. cit. (bilj. 114), str. 73.  Zller, Richard; Geimer, Reinhold, Zivilprozessordnung, Otto Schmidt, Kln, 2005., str. 2425.  Baumbach, Adolf; Lauterbach, Wofgang; Albers, Jan; Hartmann Peter, Zivilprozessordnung, C. H. Beck, Mnchen, 2004., str. 2546.  Ibid.  Fasching, op. cit. (bilj. 12), str. 20-22.  Cf. ibid., str. 22.  Mayr / Fucik, op. cit. (bilj. 105), str. 42.  Vidi: Klicka, Thomas; Oberhammer, Paul, Auerstreitverfahren, Manz, Wien, 2000. str. 28., Rechberger, Walter H.; Simotta, Daphne-Arriane, Grundriss des sterreichichischen Zivilprozessrechts, Manz, Wien, 2003., str. 529.  Rechberger / Simotta, op. cit. (bilj. 150), str. 529.  Mayr / Fucik, op. cit. (bilj. 105.), str. 42.  Reiner, Andreas, Zur objektiven Schiedsfhigkeit von Streitigkeiten aus dem MRG unterliegenden Mietvertrgen, wohnrechtliche bltter. wobl 6/2001., str. 161-164., Oberhammer, Paul, wobl 6/2001., str. 185-186., Tatjana,Chiwitt-Oberhammer; Paul, Oberhammer, (Nicht-)Schiedssprche in auerstreitigen Mitrechtsangelegenheiten, wobl., 6/2005., str. 181-185.  Reiner, op. cit. (bilj. 53), str. 9.  ErlutRV SchiedsRG.  Ibid.  Ibid.  Izuzev Dika, vidi bilj. 65.  Npr. OZ, ZV, Zakon o nasljeivanju (Narodne novine, br. 48/03., 163/03.).  Vidi Magani, Aleksandra, Nu~nost reforme hrvatskog izvanparni nog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveu iliata u Rijeci, 1/2006., 465-497.  Dika, op. cit (bilj. 63), str. 116.  Cf. supra, Ad. 3.2.  Dika, op. cit. (bilj. 63), str. 124.  Dika, Mihajlo, Trgova ki statusni izvanparni ni postupci, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse 2/1995., str. 76.  Baumbach / Lauterbach / Albers / Hartmann, op. cit. (bilj. 145), str. 2546.  Fucik, Robert; Kloiber, Barbara, Auerstreitgesetz, Manz, Wien, 2005., str. 333.  Objaanjenje prijedloga AuStrG (u nastavku: ErlutRV AuStrG).  Reiner, op. cit. (bilj. 53), str. 9. PAGE  PAGE 11 <>~02:<>@Z\BD8t 0־־ž hKh5 hKh0U hKhON hKhxZ hKh hKhk*jhKh>5[0JU hKh>5[ hKhhewjhKhjw0JU hKh6 hKh7 hKh{"A hKh- hKhP hKh1 .0~46@6:D (,<>BŽũũũŢ{whE hKh hKhT2l hKh5-hew hKh' hKhq) hKh} hKhtfjhKhq)0JUhKhMW6 hKhwhKh`v5hKh|L35hKh_7 5 hKhP hKh>5[jhKh50JU.*.02>Rfhjz~ &68xz46prty hKhcZ hKh=jhKh%n%0JU hKh%n%jhKh0JUhew hKh3 hKh hKhgb hKh^+8 hKht^ hKh FphKhx%6 hKh5-jhKhx%0JU hKhx% hKhT2l-28`rL b Jb""f$%/n5 & Fgd!`gd\`gd + & FgdP`gdewgdgb`gdew`gdgb>prJ""$:<Ffz|,  >@BžžžžžžžžžžžźjhKhp@0JUjhKh80JU hKhp@ hKh8hew hKhfw hKhX 1 hKh= hKh hwjhKhcZ0JU hKh= hKh hKh.A6  prl\^:<$Z\>Lr*,\^`}vijhKht^0JU hKh{% hKht^ hKh6 hKh`v5hKh|L35hKh=5 hKh hKh=hew hKhYi hKh|Q hKhgjhKh6=0JU hKh6=jhKhp@0JU hKh hKhp@ hKh~&`z"&8FHJLV  Tl. 2 뾱򣜣yyy hKh + hKhvf hKhP hKh1c hKh- hKh hKh@j hKhqjhKh(30JU hKhaJB hKh6 hewjhKhC.0JU hKhC. hKh{% hKh(3 hKhS hKhr/2          D F    8 :     " $ ( * 8 \ ^ ` x <@BD`,68R^ɼ hKh  hKhrIhew hKhtB hKh6kR hKhU hKhuo hKhnjhKh^0JU hKhgjhKhAO0JU hKhg hKhAO hKh^ hKh + hKhvf24`v*hvDFHJ>@2rz,.2Jrt hKh hKh2hew hKhiJ hKh\ hKh_ hKhUjhKh_&0JU hKh _: hKhU7 hKh hKh'! hKhuo hKh hKhU hKh  hKh-ri3!8! "b"r"x""""Z######$d$$$%%%&&':(F(f(j()l**+T+V+,,^,`,|,,,P.R.X.j.깲 hKh hKhq hKheYmjhKhgJ0JU hKhgJ hKhR hKhS= hKh4 hKh hKh! hKhys hKh$h? hKh hKhX hKh2hewhE6j.z.../0///\0v0000l1p1v111233F4H4^4$585F5L5Z5\5l5n5p5v5556~66>7@7H7T7V7d7f7h7j7|788888˽˽ٶٟĽhV hKhIE9 hKh@j hKh\ hKhMhKh|L35hKh_7 5 hKh~ hKh hKhn8j hKhzw hKhk hKhf hKh|Qhew hKh hKhq hKheYm4n5p55f::<<=CvJTlYP^j&p&y|J>@BDF06`gd%V`gdu; & Fgd`gdewgd_7 gdew88:9<9:::;;;;;P<R<<<<<<:=>>>>>\?^?t????&@V@@@@@@@ZAAZCCCDDLFvFxF|FFFGXHzH|HHHHHHHIҽྲྀĽ˲ī hKh- hKh Tu hKhQhew hKh<5$ hKh0 hKh\ hKhlU hKh hKhu; hKhQ hKh hKh } hKh@jhV>ItJvJXKLL|M~MMm^n`n o"o$p&p>p@pppppLqNqqqqqssss4ttt.u0uvwwwx y"y$yzպճճ㥞άjhKhBru0JU hKh hKhBru hKh%V hKh* hKh3 hKhJ hKhgjhKhJ0JU hKhO hKhz hKhahH hKhSLI hKh-/ hKh;m=hE2zzzz {{{||dp<>DFH.024468:d,l :> &Ό؍ڍ܍}}}rhz`hI.mHsHhphI.6hc<hI.6h /hI.mHsHhYhI.mHsHhI.mHsHhI.jhI.0JUhgYhSUhS( hKh(# hKhO hKhvp@ hKhC"jhKh.n0JU hKh.n hKhBruhw,ڍ:*“ʖv>̚p0ZTp¡R|Τ XZ :<>`(*,“ēƓȖʖ̖Ζږ(*:vxzwhnhI.mHsHhhI.6hz3hI.mHsHhI.mHsHhz3hI.6 hhI.hhI.6 h5hI.hW|hI.6hhI.6jhI.0JUh<hI.mHsHhghI.0JjhI.UjhI.UhI..z֗>@^`̚Κnpr.02  Z\RTVXd2prt¡ġRTz|~ΤФҤh$hI.6 hmhI.h8/hI.6 hsRhI.hhI.6 h3hI.h.hI.mHsH h~8hhI.jhI.0JUhcxhI.mHsHhcxhI.6hI.h.hI.6:Ҥ "$<DP<>V"$&DFHTĪƪȪ*,.0<xz|,ƝƆhtYXhI.mHsHhtYXhI.6mHsHhirhI.mHsHhirhI.6h1hI.6 h}>hI. hxhI.hI.mHsHh: qhI.6h2hI.6jhI.0JUh2hI.mHsHhI.h!hI.62<$DĪ,z.@b$~ִV^"r,.02ܬ>@BDFP`bdfvưΰް"$&(>~ܱLȼױ{{hhI.6hRhI.6 h*hI.h*hI.6h0$hI.6 h>ThI.ho hI.6hghI.mHsHhghI.6mHsHhghI.6 hhhI.hI.mHsHh$ghI.6hI.jhI.0JUh JhI.mHsH0^vдҴԴִشڴxRTVXZz"̸θи ^`bv 箩h_bhI.6hnhI.6 hI.6h#6hI.6hshI.6 hhI.h hI.mHsHh:WhI.6hI.mHsH hbhI.hI.jhI.0JUh0hI.mHsH< "$&2rtvJLNhTV"$08:`bdx "^`prt8~žhI.mHsHht9 hI.6h_hI.6h@hI.6hqhI.6hH7MhI.6 hI.6]h4hI.6]hYuhI.6hkdhI.6hnhI.6hI.jhI.0JUh9hI.mHsH8rJT"` ^pR(Db 0BRTj{sht$hI.6hvhI.6hw4zhI.mHsHhw4zhI.6 h8ZhI.hEhI.6h8ZhI.6 hgL3hI.h8ZhI.6mHsHhI.mHsHhEhI.6mHsHhEhI.6h'uhI.6 hI.6hhhI.6hI.jhI.0JU- (* RTl<@BDf$p2׵ך׏h$DhI.6hhI.6hyIhI.mHsHhNohI.mHsHh#+VhI.6h}yxhI.6hDnhI.mHsHhDnhI.6mHsHh="hI.mHsHhI.mHsHhhI.mHsH hgL3hI.hI.jhI.0JU/R@4r`z6Tvfp.246rt`bxz|68TVvxfhc0/hI.6mHsH hJhI. h q6hI.h q6hI.6 hZhhI.hihI.mHsHhhI.mHsHh FhI.mHsHhI.mHsHhI.jhI.0JU hhI.9&fhRpr.0`bdt *68:׿׆ hhI.h87hI.mHsH hT 4hI.hJhI.6 hzhI.hzhI.6hWhI.6h hI.6hXFhI.mHsH hI.6hil hI.6hI.mHsHhRdhI.6hI.jhI.0JUhc0/hI.mHsH/.`8(<^80.J&(NPbgdew(*,:<>\^`b8:024\.0JLN&$&(* hXhI. h'hI.hSVhI.6h_hI.6h$hI.6h&)hI.6hvhI.mHsH hhI.hE?hI.mHsHhI.mHsHjhI.0JUhI.hhI.69*8&(*,:NPRNPR`bdfv~vq hI.6hx%hI.6hq)hI.6h5hI.mHsHh>5[hI.mHsHh>5[hI.6h6hI.6hZ?hI.6h!7hI.mHsH hN&hI.hN&hI.6jhI.0JUh-hI.mHsHhI.mHsHh-hI.6hI.h{"AhI.6,bHx.>|2~@    $ & ( h]hgd6 &`#$gd6gd(3HJXtv\|   "$&4xz|,"Bܽܽͦ͒͆{hcZhI.mHsHh.AhI.6mHsHhcZhI.6mHsHhcZhI.6ht^hI.mHsHh%n%hI.6mHsHhhI.6h^+8hI.6hI.mHsH h FphI. hI.6h FphI.6jhI.0JUhI.hx%hI.60 .0>@PX|~"(*H246>~,.02>@BDT hJhI.hJhI.6hgJhI.6h_&hI.6hAOhI.6 hI.6haJBhI.6ht^hI.6hp@hI.mHsHhI.mHsHhp@hI.6hI.jhI.0JU9> @ B         " $ ( * 6 8 < > @ F H 󹳹󹳹hgYhI.0JmHnHu hI.0JjhI.0JUh.nhI.6hBruhI.mHsHjhI.0JUhJhI.mHsHhI.mHsHhI.h*hI.6( @ B D F H `gd%Vh]hgd6 &`#$gd6,1h. A!"#$% [$$If!vh55r5, 555#v#vr#v, #v#v#v:V l+6,,,55r5, 55599/ / /  / / ap<o$$If!vh55r5, 555#v#vr#v, #v#v#v:V l+6,,,55r5, 555999/ / /  / / / ap<o$$If!vh55r5, 555#v#vr#v, #v#v#v:V l+6,,,55r5, 555999/ / /  / / / ap<o$$If!vh55r5, 555#v#vr#v, #v#v#v:V l+6,,,55r5, 555999/ / /  / / / ap<i$$If!vh55r5, 555#v#vr#v, #v#v#v:V l+6,,,55r5, 55599/ / /  / / / ap<DyK Bwww.notarkammer-sachsen.de/docs/gesetzgebung/RefE_FGG-Reform_2pdfyK http://www.notarkammer-sachsen.de/docs/gesetzgebung/RefE_FGG-Reform_2pdf@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa@O@ qkarticadhxxCJaJ>@> V Tekst fusnoteCJaJ>&@> VReferenca fusnoteH*6U@!6 E\ Hiperveza >*B*phHV@1H E\SlijeenaHiperveza >*B* ph8 @B8 6Podno~je  p#2)@Q2 6 Broj straniceOn8y L  mIrIfGQO !!"$%%'()+,. 0042Z34D5I77889=W>>x??(A3BJFFXGGGVHJPOP-QSTVm]9^^_$bbeg[hhkknossttuu(vvyxxxyRyzyy|||}}~~(ƁȄ#ȈTyZqԙBA֡Y=xũRo8ȹ8.$"h$G  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~u;[rB j ) | C  u 0]D&Q{)?s_}8o9H%QegLnC !>!F!m!!"""($$X%%%%"&G&q&&&&U''''(f)))) *C*j***=+++>,,-g--G../1%1L1t111,4y444{55 6D6y6666t7777f99:0;q;;<<<<<==>I>?????@g@@A2AZAA*B}BBBB$G Z BCnow   { N  ()S IS!$%&(+.++ 0\38{:=?5BEEJ@LN/QTVVVVVW,W-W.W/W9WWW1X2X3X4X=XXX.Y/Y0Y1Y:YYY4Z5Z6Z7Z@ZJZMZZZZZZZd\^#aeaaa&bbeggg\jkmnp q q>qsvwz|<ʄ%ʈVӋ,)#]֙D?zǩȩ̸09&Ww%_1q33mF;X(@j !"#^ ~      e   Lf8-*S)>gIt"Lb1[\ kHt9@  !o"" $f$$0%a%i%%%8&&&K(({))))E*j****+x++, ,----.0.f....`//0a00*111j2 33385H5o5555n7O888999/:g:::;;;;; <=>>S???'@@@@@$ABDDE?EUE}EEMFFFG GGGG G!G"G%G0000000000000000000000000000000000000000000008000@00000p0p0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00X00X000 0 0 000000000000000000000000000000000 0 0 0 00000000000000000000000000 0 000000 0 0 000000 0 0 0000000000000000@0x@0@0@0p@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0(@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0p@0X@0@0p@0@0@0@0@0h@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0p@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0p@0p@0@0@00D@0My00My00@0@0My000N/QTVVVVW,W-W.W/W9WWW1X2X3X4X=XXX.Y/Y0Y1Y:YYY4Z5Z6Z7Z@ZJZMZZZZV %GO900O900O900Oy00Oy00"My00"My00"My00"My00"My00"My00 My00"My00"My00"My00"My00"My00"My00 My00"My00"My00"My00"My00"My00"My00 My00"My00"My00"My00"My00"My00"My00 My00"My00"My00 My00 My00 My00 My00 ?00D0?00?00O90"0O90"0O90"0w  P&F,/j5=CIP,Y`iXv~f0̞Ԧα.,Hhr!%+1 7X@*J<`2 j.8I0RpfzzҤ, 2*H  *yZtz`j|X.2n5r.b( H F  !!#BX8@0(  B S  ?Rb    "###%%))r99MMTTTUXUJWNW]]aaaaaaaaaabbb"bbbIdWdydddddd!e1eIeSeTe]e(o2ooo>u@uuu v vYwcwhwtwxxxxyy-5?L3>]gkpdx02ΒВzKTěśțɛӛ֛ߛ ,̟՟!( "&#%17:>ABUVYZjknowx|}  %&)*-.ABJKQS`ap & $-`f   % ( . / 2 3 9 : = > H L Z [ ^ b e f u v y z    v {                  % ' 0 2 5 6 : ; @ A D E O P ` b h i o q w                            2 3 6 7 : ; @ A D N \ ] a b e f t u                     * + . 2 A B G K M \ _ g m                    %',-1@D*.:ITXY\]stu 0:;@ARSWX]^fgkmtuxy  "&,2UXY`   ,/0<>ABEFRSXYklqrwx|} $@Firtwy"(KQv-.23KLUVYZbcmnuwz{~$*NP|"$')/156;=EGLN_gkntvy  $%,.1256>?CDGHRSVW_`efop}~ 3;]cgo  &(+,01=?CEI;@KSU]msu|~   !+,3589<  (*.04JTV\^ehrvxz##$$2%<%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&&&:&>&@&H&J&M&N&X&Y&\&]&i&j&y&z&}&~&&&&&&&&&&&&"''')'1'3'>'?'N'P'X'Z'c'|''''''@(C(M(Z([(^(_(n(p(u(((((((())/)c)f))))))))))))*8*<*V*Z*a*d*l*u**********+z++++++++++++ ,,",),+,3,5,8,9,?,@,C,D,X,[,^,_,h,j,m,n,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,----"-#-'-(-+-,-8-9-B-F-[-\-a-b-n-o-p-~----------------....2.Q...........// ///////#/$/)/*/6/8/@/A/H/J/N/222222233363F3G3S3T3Z3[3`3a3e3f3i3k3o3p3s3t3{3|3333333333333324>4444444444444555 5:5F5J5O5q5x555556777777!7#7*7-7475787?7H7J7Q7S7[77788888'8/83858<88888888888888888c999999999999999999i:p:::::::;;;#;%;,;1;A;B;E;F;Q;R;a;c;n;s;~;;;;;;;;;;;<<==t=v================================>>>I>N>o>v>x>>>>>>>>>>>?? ? ?????,?4?8?:?A?U?]?q??????????????@@@ @@@)@1@:@D@F@M@O@U@W@Z@\@d@e@j@l@@@@@@@@@@@@@@@A,A2A4A:Aqssvvwwzz||;<Ʉʄ$%ɈʈUVҋӋ+,()"#\]ՙ֙CD~>?yzƩȩ˸̸/089%&VWvw$%^_01pq2323lmEF:;WX'(?@ij#%]`    }            \ g     KNeh7:,/),RU(+=@fiHKsv!$KNa{03Z][]EmGJsv8;? B   !!n"q"""$ $e$h$$$/%2%`%c%h%k%%%%%7&:&&&&&'M(((c)}))))))).*l*******+z++++ ,,",--------../.2.e...._/b///00`0c000)1,11111i2323533475:5G5J5n5q5555555m7n7N8888999i:::::;;;;;;;;;; < <==>>>>R?U?????&@)@@@@@@@@@#A&AvA{AAB;BnBBCCCDDDDD!D=D@DDDEE>EAETEWE|EEEFLFOFFFFFG G"G%Gx^E   {  )DG!&&'(++.++,9-.r0416z:{:{;1<>?AlBEEEE4GGIGJJ?LLNNV9WWW4XX1YY7ZMZZZ[c\\pp!||;%ʈ։ӋQΑ)#–֙BD~+ +zǩȩY:w˸Nʹڻ/MPppZ_3$~Fa:'FL @# x  L\8"*)&>3:ct "Ht$9N%a%%%&&&&(((())))E*j****+a+++,-.0.f.`//0`011%33385G5H5Z5a5o55588999999/:P:Y:f:::;;;;;;@@@@@@@ AB%B,B;B\BlBCDD9D0EfEmE}EFG G"G%G### G"G%GWin-XPsp !^$^~&+Т2I1 z4>TM;e N]B(^O#VޠrB:t[몰e[`clBb]e^Xm e8z ?k袍WNqR7#x$%&Z}~: &^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.z^`zo(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... 88^8`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ ^`o(.........^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.))^)`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.808^8`0o(..808^8`0o(...^`o(.... ^`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... pp^p`o(........ pp^p`o(.........,,^,`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.,,^,`o()^`o(.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. TT^T`hH. $ L$ ^$ `LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. dd^d`hH. 44^4`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^J. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.@^`@5o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.I1:t[m e~&+7#xe[ ?ksBbTM; !WNq&Z}~e]B#Vz48 ް bJzG8.I-/:i@PY=BF$b5w0~JgP;(2/Ae{7{BLdNewS=EI]+E{Zex%*6XcIi<0U}n t9 5p il t & u o _7 H P!7u!8(h%^q="(HSV2_g$X[zw~'*J .Hiw W5 6 2' qA '!"<"C"C"rf"(#i#$<5$%%n%{%N&Q&S&>F'*%(?)(+( 8(S(|(&)w)^*k*O+4+;,I-qM-~-I.o. /8/c0/~a0k0p0X 1Y11tD1 22HH2:L2(3333gL3|L3444T 4n)4y3566Z`6 q6}|7^+8IE9M9 _:/;6;c<6=;m=sz=8>O>"x>+?E?$h?t?@eZ@vp@{"A.AZABaJB_B/C?iC$DyDxzDELEME FXF3FnG5HJiH#ISLIFfIrI JJq`JgJiJL LH7MNONjN(O/OAOACO9Q8RPFR_R6kRsR.S]SvS(TJT!UU0USUpURV%V#+VFVPMWMWtYXXgYcZ8Z}Z)[>5[=[5Y[s~[E\p\z\^^"^t^-_!:_>H`VK`d`}`a%aGabBb_b1c{c$c>c sckd&etfvfgR5g9vg5ygeh!hrh~8hZhuLini-ri"jn8j>j@j kk8klT2lSNlm.m0;meYmmmDn.n oGo \ouo&pL?p FpSp: qirysOt'u TuBruvuvVwnw\x AxWxcx}yxD|xxMyzw4z{e|4}4V}W~\~]~  p.3SUm! F T9UIY$-3mG~QUo"t$Qk lW|387=W-AM$NRGCaD]Uvfw#6h F0]qq<Yuw(0}>KiN-/<}$!^Rd iB ?BJQ -*Vx%J }z3UQ7Pt-zSgjw5-ocdw 'Z?xZizV\s0$)F@j[0[;ee(hp@JMSnv_&u;[Dg~k&K3Zl4>Teyq)/-QJz`fqu9Ipa 2Y5u`vL~Y:ngbT~V=VzQg No h! =z'sGNt|Q^b -6sPo 3cgql'rTC.5_ nx!ehYi%k; J{HP  >?D h";$56jv+O:WPcn6FRG 0MU07U7EyI= b6gi\a|!\G\ V lElH.==r= VVgGMQagn<~ 7BjwJO,U_ 5t9*Xp/a$g'x7O`n[Jr!cw&tBR6g8~X +nu^+ =S^ c}E ;pbe|!Sfi<lU_ Hc0EVVVVW,W-W.W/W9WWW1X2X3X4X=XXX.Y/Y0Y1Y:YYY4Z5Z6Z7Z@ZJZMZZZZ%G@   !"#$%&',-05:<=ACFKMUV\^_bdfghijkmprtvyz}$G  "&(*,.0248:>BHJLNPRTV`bhr| "$(,.28<@BDLNUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qAtF1F@tF&P&P!r4d3QH)?q'ARBITRABILNOST IZVANPARNI NIH POSTUPAKADarko Win-XPP            Oh+'0 $0 L X d p|(ARBITRABILNOST IZVANPARNINIH POSTUPAKARBIDarko BarkarkNormalBWin-XPB31-Microsoft Word 10.0@~I@"@@>\s &P՜.+,D՜.+,X hp  MaganiA (ARBITRABILNOST IZVANPARNINIH POSTUPAKA Naslov 8@ _PID_HLINKSA"mIhttp://www.notarkammer-sachsen.de/docs/gesetzgebung/RefE_FGG-Reform_2pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&-Root Entry FAה /Data 1TableWordDocument.ZSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q