Naslov
Autohtone sorte strnih žitarica
(Indigenous varieties of small grains)

Autori
Mlinar, Rade

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Plavac, Ivana ; Ćuže, Maja - Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2007, 194-195

Skup
Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine – pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 13.11.2007. - 16.11.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
strne žitarice; autohtone sorte; reprodukcija; populacija; održavanje
(small grains; indigenous varieties; reproduction; population; maintenance)

Sažetak
Rad obuhvaća autohtone sorte koje su se u bližoj prošlosti uzgajale na prostotu koji se u izvorima nazivao Hrvatska. Prema tome analiza uključuje značajno veći teritorij od današnjeg državnog. Hrvatski je prostor stoljećima bio pod utjecajem različitih inozemnih faktora, kako se, ovisno o pokrajini i vremenu, njihov utjecaj mijenjao, tako je u strukturu sjetve strnih žitarica dolazilo do izmjena sortimenta. Pri tome se ne smije zanemariti utjecaj klimatskih, prometni i gospodarskih okolnosti. Događanja u novijoj Hrvatskoj povijesti utječu i na rasprostranjenost pojedinih sorti. Nagle izmjene sortimenta gotovo svih ratarskih kultura koje su bile uzrokovane agresijom na Hrvatsku, okupacijom dijela žitorodnog područja i kasnijim legitimnim akcijama Domovinskog rata ne bi trebale biti predmetom interesa isključivo agronomske struke. Svaka analiza ukazuje da je sortni sastav žitarica kod nas oduvijek bio vrlo raznolik. Strane oplemenjene sorte, koje su povremeno introducirane održavale su se u proizvodnji odstranjivanjem negativnih, a izdvajanjem i zadržavanjem pozitivnih morfoloških i bioloških svojstava. Zbog toga je sorte čija se genetska čistoća reprodukcija održavala na našem području zadržala svoje izvorno ime. Prema dostupnim podacima sorte su često nosile ime stranog najčešće Njemačkog veleposjednika ili izvorne pokrajine gdje je ista stvorena. Zbog gore spomenutih razloga autohtone domaće populacije i oplemenjene sorte osim na Hrvatskom često su imenovane na Njemačkom, Talijanskom, Mađarskom, Francuskom i Ruskom jeziku. Rezultati istraživanja potvrđuju bogatstvo genetske baštine strnih žitarica u Hrvatskoj. Poznavanje strukture najvažnijih agronomskih svojstava autohtonih sorti i populacija unutar područja rasprostiranja od velikog je značaja za rekonstrukciju povijesti uzgoja pšenice, zobi, raži i ječma. Osim toga polimorfnost istraživanih sorti domaćih populacija predstavlja dobru osnovu za intenziviranje domaćih selekcijskih programa. Provedene analize veliki su poticaj za razvoj institucije koja bi čuvala i proučavala biljne genetske izvore jer je najveći dio autohtone germplazme nepovratno izgubljen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA