Naslov
Političke stranke s kršćanskim predznakom u Hrvatskoj: mogućnosti i potrebe?
(Political parties with a Christian symbol in Croatia: Opportunities and Requirements?)

Autori
Grbac, Josip

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 77 (2007), 2; 453-468

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
politika; kršćanska demokracija; demokršćanske stranke; kršćanska antropologija; moralni i etički relativizam; bioetika; obrazovanje i odgoj
(Politics; Christian democracy; Demochristian parties; Christian anthropology; Moral and Ethical relativism; Bioethics; Education)

Sažetak
U mnogim europskim zemljama tijekom 19. i 20. stoljeća stvorene su i djelovale « ; ; katoličke» ; ; ili « ; ; kršćanske» ; ; stranke, no, razlike medu njima, kako u denominacijama tako i u poimanju njihova političkog djelovanja, ali i u njihovim odnosima s hijerarhijom Katoličke crkve, velike su i ovisne su o mnogo čimbenika, ponajprije o konkretnim povijesnim okolnostima. Govor o « ; ; kršćanskim demokratskim strankama» ; ; , s povijesnog i aktualnog stajališta, dotiče se političkih, teoloških i eklezioloških pitanja. Imajuci u vidu mogućnost stvaranja i djelovanja stranaka s kršćanskim predznakom u današnjoj hrvatskoj politici, valja imati na umu nekoliko čimbenika. Ove stranke, jer se pozivaju na Kristovu riječ, za svoju vjerodostojnost moraju postaviti stroža mjerila nego su to učinile ostale stranke. Osim toga, one moraju jasno definirati vrijednosti kršćanske provenijencije koje određuju identitet građana, prije svega vrednotu dostojanstva čovjeka sukladno kršćanskoj antropologiji. Otuda proizlazi sav njihov socijalni program. Ove stranke trebale bi kršćansku sliku čovjeka promovirati danas pogotovo u tri segmenta: na polju rasprava o bioetici i genetskom istraživanju, na polju privredne i socijalne politike, na polju politike obrazovanja i odgoja. Poteškoće oko stvaranja i djelovanja ovakvih stranaka u Hrvatskoj danas jesu mnogostruke. Osnova njihovog nastajanja i efikasnog djelovanja je istinska demokracija koja ce kršćanske vrijednosti objektivno vrjednovati, a ne etiketirati kao oblik vjerskog prozelitizma. Oblikovanje javnog mnijenja koje će uvažavati djelovanje stranaka ne samo ovisno o uspješnosti njihove politike svedene na borbu za vlast, nego će znati cijeniti i njihov rad izvan tako usko shvaćene politike, kao što je djelovanje na planu zaštite i promocije čovjeka, obitelji, na planu socijalne problematike. To se sada čini tesko ostvarivo obzirom na sveopću « ; ; politizaciju» ; ; društva. I stranke s političkim predznakom morati će se suočiti s potrebom stvaranja kompromisa, za što je potreban kvalitetan moralni odgoj kršćanskih političara. Konačno, upravo ove stranke morale bi dati svjedočanstvo o mogućnosti suradnje i na planu politike, što bi se najjasnije ostvarilo objedinjavanjem svih takvih stranaka u jednu cjelinu. Ovo su samo neki od preduvjeta koji bi omogućili djelovanje ovakvih političkih stranaka. Stječe se dojam da se na hrvatskim prostorima zakasnilo oko ostvarenja ovih ciljeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA