ࡱ> q`bjbjqPqP 7::xt%f@ 4 4 4 H ###8($$LH gT%T%"v%^%%% % &7e9e9e9e9e9e9e$ih"lJ]e14 &%%&&]e4 4 %%gYYY&>,4 %4 %7eY&7eYYVa@4 4 Eb%H% @'#FRNa cdg0gaxllYllEbEb&ll4 kb&&Y&&&&&]e]eYj&&&g&&&&H H H  !H H H !H H H 4 4 4 4 4 4  Prof. dr. sc. Edita ulinovi-Herc, izvanredna profesorica Dr. sc. Dionis Juri, viai asistent Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci PREKOGRANI NI ASPEKTI PRAVA GLASA  OTVORENA PITANJA U EUROPSKOM I HRVATSKOM PRAVU Prijedlog Direktive o ostvarenju prava glasa dioni ara u uvratenim dioni kim druatvima koja imaju registrirano sjediate u nekoj od dr~ava- lanica Europske unije iz 2006. godine nastoji rijeaiti probleme prekograni nog ostvarivanja prava glasa. Pritom se osobito bavi glasovanjem preko punomonika, ukidanjem sustava blokiranja dionica i uvoenjem sustava registracije prije odr~avanja glavne skupatine kao pretpostavke za ostvarivanje prava glasa, pristupom podacima koji su relevantni za odr~avanje glavne skupatine i njihovom objavom na internet stranicama uvratenih druatava te primjenom elektronskog glasovanja, koji imaju za cilj olakaati glasovanje dioni ara-nerezidenata. Posebno pitanje kojim se bavi jest polo~aj posrednika, odnosno skrbnika koji dr~e dionice u ime i za ra un ulagatelja i na inom na koji oni vode skrbni ke ra une i ostvaruju pravo glasa iz predmetnih dionica. Sukladno predvienim rjeaenjima javlja se potreba kako usklaivanja hrvatskog prava, tako i nacionalnih prava dr~ava- lanica Europske unije. Klju ne rije i: prekograni no glasovanje, uvratena dioni ka druatva, hrvatsko pravo, europsko pravo 1. Uvod Globalizacija tr~iata kapitala potakla je nacionalna dioni ka druatva na uvratenje svojih vrijednosnih papira u kotacije inozemnih burzi. Time se otvorila mogunost pojave inozemnih dioni ara u nacionalnim dioni kim druatvima te su se otvorila pitanja sudjelovanja tih dioni ara u upravljanju dioni kim druatvima. Pritom dioni ari svoja prava ostvaruju prvenstveno na glavnoj skupatini dioni kog druatva, pri emu nacionalni propisi predviaju rjeaenja koja su predviena u prvom redu za tuzemne dioni are. Stoga se postavlja pitanje reforme postojeih pravnih rjeaenja i osiguranja sudjelovanja inozemnih dioni ara na glavnim skupatinama dioni kih druatava primjenom suvremenih informati kih tehnologija (digitalizacije) te ureivanja prava dioni ara kako u razdoblju prije odr~avanja, tako i tijekom odr~avanja glavne skupatine. U nacionalnim pravnim sustavima se glavna skupatina tretira kao tijelo u kojem dioni ari moraju biti osobno zastupljeni ili zastupljeni preko punomonika. Pritom se u odreenim pravnim poredcima glavna skupatina pojavljuje kao tijelo koje nadzire rad lanova upravnih i nadzornih tijela dioni kog druatva (npr. Francuska, Njema ka), dok se u drugima glavna skupatina pojavljuje kao tijelo koje ima presudnu ulogu u postupcima preuzimanja i promjene kontrole nad dioni kim druatvom (Kanada, SAD). Takav polo~aj glavne skupatine je uvjetovan strukturom dioni ara, pri emu na europskom kontinentu prevladavaju veinski dioni ari ato uvjetuje uvoenje odreenih pravnih instrumenata kojima manjinski dioni ari mogu izravno utjecati na veinske dioni are i lanove upravnih i nadzornih tijela. U angloameri kom pravu se kao temeljni regulator uspostave nadzora i raspodjele moi unutar dioni kog druatva pojavljuje tr~iate kapitala. Na taj na in glavna skupatina postaje zna ajan imbenik u ureenju korporacijskog upravljanja unutar dioni kog druatva i ostvarivanja interesa dioni ara u dioni kom druatvu. Kada se radi o Europskoj uniji, uspostava unutarnjeg tr~iata pa tako i jedinstvenog tr~iata kapitala uvjetuje potrebu ureenja prekograni nog ostvarivanja prava glasa dioni ara koji dolaze iz razli itih dr~ava- lanica. Tako se udio dioni ara-nerezidenata kree u dr~avama- lanicama Europske unije u rasponu od 30 % do 80 % u uvratenim dioni kim druatvima. U tom cilju Europska Komisija je izradila Prijedlog Direktive o ostvarenju prava glasa dioni ara u uvratenim dioni kim druatvima koja imaju registrirano sjediate u nekoj od dr~ava- lanica Europske unije 5. sije nja 2006. godine. 2. Problemi koji se javljaju u svezi s prekograni nim ostvarivanjem prava glasa Pri prekograni nom ostvarivanju prava glasa dioni ara pojavljuju se 4 osnovna problema koje je potrebno rijeaiti: 1) glasovanje preko punomonika (engl. proxy voting); 2) obveza blokiranja dionica prije odr~avanja glavne skupatine kao pretpostavka za ostvarivanje prava glasa (engl. share blocking); 3) pristup podacima koji su relevantni za odr~avanje glavne skupatine te 4) primjena elektronskog glasovanja. Kada se radi o glasovanju preko punomonika javlja se potreba uklanjanja ograni enja koja postoje u nacionalnim pravnim poredcima u pogledu uvjeta koje moraju ispuniti osobe koje se imenuju za punomonike, na ina imenovanja punomonika, broja dioni ara koji mogu biti zastupani od jednog punomonika te ovlasti koje punomonici imaju na glavnoj skupatini druatva. Vrlo esto se ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupatini uvjetuje prethodnom pohranom, odnosno blokiranjem dionica odreeno vrijeme prije odr~avanja glavne skupatine radi identifikacije osoba koje imaju svojstvo dioni ara na dan odr~avanja glavne skupatine. Na taj na in se smanjuje likvidnost portfelja dioni ara kroz razdoblje pohrane, budui da tijekom tog razdoblja ne mogu trgovati svojim dionicama. Institucionalni ulagatelji se takoer protive blokiranju dionica pa se vrlo esto ustru avaju od ostvarivanja prava glasa ako je ono uvjetovano pohranom dionica. Pritom se pojavljuje i neizvjesnost u pogledu trajanja blokiranja dionica, koje se produ~uje u slu aju ako se glavna skupatina ne odr~i po prvom pozivu. Vei broj posrednika izmeu ulagatelja i dioni kog druatva skrauje vrijeme za primanje uputa o glasovanju te produ~uje vrijeme blokiranja dionica. To su sve razlozi zaato se predla~e napuatanje sustava blokiranja dionica i uvoenje sustava registracije. Njega odlikuje to da se svojstvo dioni ara utvruje na odreeni datum prije odr~avanja glavne skupatine na koji odreeni ulagatelj mora biti dioni ar druatva da bi mogao glasovati i biti registriran kao dioni ar. Na taj na in se od dioni ara tra~i da se identificira samo jednom te se transakcije s dionicama mogu nastaviti nakon datuma registracije (engl. record date), pri emu datum registracije treba biti ato viae bli~i datumu odr~avanja glavne skupatine. Posebni problem koji se javlja pri odr~avanju glavne skupatine jest nepravodobna objava podataka ili nepotpunost podataka, objava skraenih odluka i kratki rokovi za odaailjanje obavijesti o odr~avanju glavne skupatine druatva. Time se dioni arima ote~ava priprema za donoaenje kvalitetnih odluka na glavnoj skupatini druatva na temelju pravodobno pribavljenih i potpunih podataka. Stoga se javlja potreba da se na jedinstveni na in uredi to pitanje i osigura odgovarajua obavijeatenost dioni ara o dnevnom redu glavne skupatine. Kona no, primjenom suvremene komunikacijske tehnologije, osobito primjenom videokonferencije i interneta mogue je olakaati ostvarivanje prava glasa za inozemne dioni are. Primjena elektronskog glasovanja je u praksi povezana i s odreenim poteakoama, u prvom redu kada se radi o identifikaciji dioni ara i na inu obavljanja glasovanja pa se stoga predla~e da nacionalna zakonodavstva uklone sve zapreke za takav na in glasovanja, ali se ono ne odreuje obvezatnim za uvratena dioni ka druatva. Posebni problem koji se javlja u svezi s prekograni nim dioni arstvom jest dr~anje dionica u dioni kim druatvima preko posrednika (intermedijara). Na taj na in nastaje lanac razli itih sudionika koji odjeljuju primarnog ulagatelja od druatva izdavatelja pa posrednici koji su bli~i druatvu vrlo esto ostvaruju pravo glasa na temelju dionica koje pripadaju ulagatelju. Stoga se javlja potreba odreenja, tzv.  primarnog ulagatelja (engl. ultimate investor) koji e imati ovlast odreivanja na ina na koji e se ostvarivati pravo glasa iz njegovih dionica koje ostvaruje i dr~i posrednik. S druge strane, javlja se potreba definiranja pojma posrednika (intermedijara), objavljivanja injenice da on dr~i dionice za neku treu osobu te ureenja na ina na koji posrednik ostvaruje pravo glasa za primarnog ulagatelja. Tom problematikom se u odreenoj mjeri bavila Direktiva o transparentnosti iz 2004. godine ureujui obvezu stjecatelja dionica uvratenih dioni kih druatava da obavijeste druatvo-izdavatelja o stjecanju kvalificiranih udjela u njegovom temeljnom kapitalu, a potom i javnost te obvezu druatva-izdavatelja da na svojim internet stranicama objavi odreene podatke i isprave koje su od zna aja za glavnu skupatinu. 3. Rjeaenja problema prekograni nog ostvarivanja prava glasa u europskom pravu i rjeaenja u nacionalnim pravima Problematikom ostvarivanja prava dioni ara bavila se Visoka skupina stru njaka za pravo druatava 2002. godine u svojem izvjeau pod nazivom  Suvremeni regulatorni okvir za pravo druatava u Europi . Ovaj dokument je poslu~io Europskoj Komisiji za izradu priopenja pod nazivom  Osuvremenjivanje prava druatava i unapreenje korporacijskog upravljanja u Europskoj uniji  plan za napredak 2003. godine, koje je predvidjelo usvajanje prijedloga direktive koja bi uredila pitanje prekograni nog ostvarivanja prava glasa dioni ara. Kona no, 5. sije nja 2006. godine izraen je prijedlog Direktive o ostvarenju prava glasa dioni ara u uvratenim dioni kim druatvima koja imaju registrirano sjediate u nekoj od dr~ava- lanica Europske unije. Direktiva predvia rjeaenje prethodno spomenutih problema koji se javljaju pri prekograni nom ostvarivanju prava glasa. Njezine odredbe e se primjenjivati samo na druatva-izdavatelje koja imaju sjediate na podru ju dr~ave- lanice Europske unije i koje su uvrstile svoje dionice na ureena tr~iata kapitala ( l. 1. Prijedloga Direktive). Odredbe Direktive e se primjenjivati i na Europska dioni ka druatva (Societas Europae). Dr~ave- lanice mogu isklju iti iz primjene odredbi Direktive zatvorene investicijske fondove (engl. undertaking for collective investment in transferable securities (UCITS)) iji je pravni polo~aj ureen drugom direktivom. Mogunost ostvarivanja prava sukladno Prijedlogu Direktive imaju dioni ari (fizi ke i pravne osobe) koji dr~e dionice u svoje ime i za svoj ra un ili dr~e dionice u svoje ime, ali za ra un tree osobe ( l. 2. t. c. Prijedloga Direktive). Na taj na in se iz primjene Prijedloga direktive isklju uju imatelji depozitarnih potvrda (engl. depositary receipts holders) te se predla~e da se njihov polo~aj uredi posebnim pravnim aktom. Prijedlog Direktive predstavlja direktivu minimalne harmonizacije, ato zna i da se odreuju minimalni standardi koji osiguravaju dioni arima pravodobni pristup cjelovitim podacima koji se odnose na glavnu skupatinu i olakaavanje ostvarivanja prava glasa bez nazo nosti na glavnoj skupatini. Dr~ave- lanice mogu zadr~ati ili usvojiti i odredbe koje su povoljnije za dioni are. 3.1. Obavijest o odr~avanju glavne skupatine Nacionalni propisi redovito ureuju postupak sazivanja glavne skupatine na kojoj dioni ari ostvaruju svoja prava. Cilj tog postupka je pravodobno obavjeatavanje dioni ara o namjeri odr~avanja glavne skupatine, dnevnom redu o kojem e se raspravljati te mogunosti da dioni ari sami uvrste odreena pitanja na dnevni red glavne skupatine. U tom smislu l. 5. Prijedloga Direktive obvezuje druatvo-izdavatelja da poaalje prvu obavijest o odr~avanju glavne skupatine najmanje 30 kalendarskih dana prije dana odr~avanja glavne skupatine. Pritom Prijedlog Direktive odreuje obvezatni sadr~aj takve obavijesti te propisuje obvezu druatva-izdavatelja da na svojim internet stranicama u navedenom roku objavi podatke o obavijesti o odr~avanju glavne skupatine, ukupnom broju dionica ili glasova iz dionica, tekstove odluka i isprava o kojima e se odlu ivati na glavnoj skupatini te obrasce za glasovanje poatom ili preko punomonika. Pritom se kao adresat takve obavijesti u slu aju imatelja dionica koje glase na donositelja pojavljuje sredianja depozitarna institucija, a kada se radi o imateljima dionica koje glase na ime, dioni ari koji su upisani u registar dionica. U hrvatskom pravu su odredbe o upuivanju poziva za sudjelovanje u glavnoj skupatini usklaene u znatnoj mjeri s Prijedlogom Direktive. Tako naa zakonodavac odreuje da se poziv mora uputiti najmanje mjesec dana prije odr~avanja glavne skupatine ( l. 279. st. 1. ZTD). Sli na rjeaenja su predviena i u usporednom pravu. Ako je sudjelovanje u glavnoj skupatini uvjetovano deponiranjem, odnosno prijavom, onda taj rok po inje tei od dana do kojeg se moraju pohraniti dionice, odnosno prijaviti sudjelovanje. Poziv za sudjelovanje u glavnoj skupatini objavljuje se u glasilu druatva, a kako se sva priopenja druatva objavljuju u  Narodnim novinama , to treba u initi i s pozivom za odr~avanje glavne skupatine. Statutom druatva mogue je odrediti da se priopenja objavljuju i u drugim javnim glasilima, kao i internet stranicama dioni kog druatva ( l. 174. i 277. st. 3. ZTD). U hrvatskom pravu bi trebalo predvidjeti odaailjanje obavijesti Sredianjom depozitarnom agencijom u slu ajevima kada se radi o imateljima dematerijaliziranih dionica. U usporednom pravu se takoer promi e upotreba internet stranica dioni kog druatva kao pogodan medij za objavu svih obavijesti vezanih uz odr~avanje glavne skupatine. Na taj na in se osigurava brzo i jeftino priopavanje potrebnih podataka svim zainteresiranim ulagateljima koji nisu u neposrednoj vezi s druatvom-izdavateljem te se nalaze ni~e u dioni arskom lancu. Ako se radi o dioni arima koji su poznati druatvu, oni se mogu obavijestiti upuivanjem preporu enog pisma ( l. 277. st. 5. ZTD). Posebno pitanje koje se javlja kako na odgovarajui na in obavijestiti strane dioni are o odr~avanju glavne skupatine. Pravni propisi u pravilu ne predviaju obvezu prijevoda poziva, dnevnog reda, prijedloga odluka i isprava na strani jezik, budui da time nastaju zna ajni troakovi za dioni ko druatvo. Stoga treba prepustiti glavnoj skupatini odluku hoe li se prevoditi spomenute isprave na strani jezik. Europska Komisija predla~e da sva dioni ka druatva ije su dionice uvratene na tr~iata vrijednosnih papira poziv za sudjelovanje i druge isprave koje su od zna aja za odr~avanje glavne skupatine objavi na stranom jeziku koji je uobi ajen u podru ju meunarodnih financija, osim u slu aju ako se glavna skupatina tome usprotivi. Poziv za odr~avanje glavne skupatine mora sadr~avati tvrtku i sjediate druatva, vrijeme i mjesto odr~avanja glavne skupatine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupatini te za koriatenje pravom glasa. U pozivu se mora navesti sadr~aj odluke o sazivanju glavne skupatine. Uz poziv se objavljuje i dnevni red glavne skupatine o kojem e se odlu ivati ( l. 280. st. 1. ZTD). Na taj na in se dioni ari mogu pripremiti za raspravljanje i glasovanje na glavnoj skupatini te ostvaruju svoje pravo na obavijeatenost. U slu aju ako glavna skupatina odlu uje o izmjeni statuta druatva ili daje suglasnost za sklapanje ugovora, kojim se zadire u samostalnost i strukturu druatva (npr. poduzetni ki ugovori, ugovori o pripajanju i spajanju druatava, plan podjele druatava, ugovori o prijenosu imovine druatva), potrebno je objaviti i prijedlog izmjene statuta, odnosno bitni sadr~aj ugovora ( l. 280. st. 2. ZTD). Valja naglasiti da obvezu izrade prijedloga odluka koje donosi glavna skupatina imaju uprava i nadzorni odbor pa se ti prijedlozi odluka moraju i objaviti zajedno s dnevnim redom ( l. 280. st. 3. ZTD). U slu aju nepoativanja odredbe o objavi prijedloga odluka koje donosi glavna skupatina, to mo~e biti osnova za pobijanje njezinih odluka, a zakon propisuje nemogunost odlu ivanja o onim to kama dnevnog reda koje nisu bile objavljene ( l. 280. st. 4. ZTD). Ono tijelo koje je sazvalo glavnu skupatinu, mo~e svoj poziv i opozvati do dana odr~avanja glavne skupatine na na in kako je i sazvalo glavnu skupatinu. 3.2. Pravo manjinskih dioni ara na dopunu dnevnog reda glavne skupatine i predlaganje nacrta odluka glavne skupatine Posebno pravo koje nacionalni propisi daju manjinskim dioni arima jest pravo dopune dnevnog reda glavne skupatine te predlaganja nacrta odluka koje treba donijeti glavna skupatina. Na taj na in se otvara mogunost da i sami dioni ari, pored uprave, utje u na tijek budue glavne skupatine na kojoj e upravo manjinski dioni ari sa svojim prijedlozima zaatititi svoje interese, osobito u slu aju postojanja veinskog dioni ara koji je u ja em i povoljnijem polo~aju na glavnoj skupatini te mo~e neposrednije utjecati na upravu druatva koja odreuje dnevni red glavne skupatine. Odredbe Prijedloga Direktive imaju za cilj sniziti postojee minimalne pragove za podnoaenje takvih prijedloga manjinskih dioni ara te osigurati njihovu pravodobnu objavu. U tu svrhu l. 6. Prijedloga Direktive utvruje pravo manjinskih dioni ara koji dr~e minimalni udio u temeljnom kapitalu druatva-izdavatelja od najmanje 5 % ili nominalni iznos od 10.000.000,00 eura da imaju pravo dopune dnevnog reda glavne skupatine, odnosno na glavnoj skupatini predlagati nacrte odluka koje je potrebno donijeti. Pritom Prijedlog Direktive odreuje da se ta prava moraju ostvariti u dovoljnom vremenskom razdoblju prije odr~avanja glavne skupatine, kako bi se ostali dioni ari mogli upoznati s dopunama dnevnog reda, odnosno predlo~enim nacrtima odluka glavne skupatine. Svakoj dr~avi- lanici se prepuata da sama odredi primjereni rok za objavu dopuna dnevnog reda, odnosno nacrta odluka glavne skupatine. U hrvatskom pravu se manjinskim dioni arima daje mogunost uvratavanja odreenog pitanja na dnevni red glavne skupatine, kako prije objave poziva za sudjelovanje i dnevnog reda glavne skupatine ( l. 278. st. 2. ZTD), tako i nakon objave poziva i dnevnog reda (dopuna dnevnog reda) ( l. 280. st. 1. ZTD). l. 278. st 2. ZTD-a odreuje da dioni ari druatva koji zajedno imaju dionice koji ine viae od 5 % temeljnog kapitala druatva mogu tra~iti uvratenje odreenog pitanja na dnevni red glavne skupatine prije objave poziva za sudjelovanje i dnevnog reda glavne skupatine. Dioni arima se pru~a mogunost dopune dnevnog reda u slu aju ako je ve sazvana glavna skupatina. Dioni ari koji zajedno imaju dionice koje ine 5 % temeljnog kapitala mogu nakon sazivanja glavne skupatine zahtijevati od uprave objavljivanje predmeta odlu ivanja koji oni predla~u, ato se mora i u initi u roku od 10 dana od dana objave poziva za odr~avanje glavne skupatine. Ako se to ne u ini i u ovom naknadnom roku, smatrat e se da predlo~ena to ka dnevnog reda nije valjano objavljena te se o njoj nee moi donijeti valjana odluka ( l. 280. st. 1. i 4. ZTD). Na taj na in se odstupa od pravila da se s pozivom istodobno objavljuje i dnevni red glavne skupatine. S druge strane, tako kratak rok za objavu dopunjenog dnevnog reda propisan je kako bi se ostali dioni ari mogli pravodobno obavijestiti o dopunama. U slu aju ako uprava odbije uvrstiti prijedlog dioni ara u dnevni red prije njegove objave, dioni ari se mogu obratiti sudu, koji e ovlastiti manjinske dioni are da sami objave dnevni red sa svojim prijedlogom te sazovu glavnu skupatinu. U slu aju da uprava odbije dopunu dnevnog reda ili ne uspije objaviti dopunu u roku od 10 dana od objave poziva za glavnu skupatinu, glavna skupatina e se odr~ati s dnevnim redom kojeg je predlo~ila i objavila uprava. Tada manjinski dioni ari mogu zahtijevati sazivanje nove glavne skupatine, odnosno ostvariti svoje pravo da sami sazovu glavnu skupatinu na kojoj e se raspravljati o njihovom prijedlogu. U ovim slu ajevima trebalo bi na odgovarajui na in primjenjivati i odredbe iz l. 282. st. 1. ZTD-a, ato zna i da bi prijedloge dioni ara trebalo poslati upravi druatva najkasnije 2 tjedna prije odr~avanja glavne skupatine te da bi se oni trebali uvrstiti u dnevni red glavne skupatine i objaviti. Mogunost da manjinski dioni ari upotpune dnevni red, odnosno stave vlastite prijedloge na dnevni red glavne skupatine poznaje i usporedno pravo. U njema kom pravu to pitanje je ureeno sli no kao i u hrvatskom pravu, pri emu se u njema kom pravu odreuje i prag izra~en u nominalnom iznosu dionica, a primjenjuje se onaj koji je ni~i. U francuskom pravu prag za podnoaenje prijedloga za dopunu dnevnog reda iznosi najmanje 4 % glasova koje kontrolira dioni ar uz uvjet da je temeljni kapital druatva do 750.000,00 eura. `to je temeljni kapital druatva vei, to je i potrebni broj glasova za podnoaenje prijedloga dopune dnevnog reda ni~i, kako bi se olakaala realizacija tog prava dioni ara. U engleskom pravu prag iznosi 5 % od ukupnog broja glasova ili taj prijedlog mo~e podnijeti najmanje 100 dioni ara koji su svoje dionice uplatili u odreenom iznosu. 3.3. Uvjetovanje sudjelovanja u glavnoj skupatini druatva-izdavatelja prethodnom prijavom Nacionalni propisi dr~ava- lanica Europske unije uvjetuju dioni arima ostvarenje prava na sudjelovanje u glavnoj skupatini prethodnom pohranom dionica, odnosno prethodnom prijavom sudjelovanja u glavnoj skupatini dioni kog druatva. Na taj na in se ~eli osigurati identifikacija dioni ara koji imaju pravo glasa na glavnoj skupatini. Sustav pohrane dionica (engl. share blocking) dovodi do ustru avanja ulagatelja od ostvarivanja prava glasa, budui da oni tijekom razdoblja pohrane dionica prije odr~avanja glavne skupatine nisu u mogunosti obavljati transakcije s predmetnim dionicama. Time se smanjuje likvidnost njihovog portfelja, ato osobito pogaa institucionalne ulagatelje. Takoer se javljaju i neizvjesnosti u pogledu vremena tijekom kojeg je potrebno pohraniti dionice, tako da one ostaju blokirane i du~e nego ato je potrebno. Ako se glavna skupatina ne odr~i na prvi poziv, vrijeme blokiranja dionica se produ~uje. `to je vei broj posrednika izmeu ulagatelja i dioni kog druatva, krae je vrijeme za primanje uputa o glasovanju, a produ~uje se vrijeme blokiranja dionica. Stoga Prijedlog Direktive u l. 7. ukida uvjetovanje sudjelovanja u glavnoj skupatini i ostvarivanja prava glasa prethodnom pohranom dionica ili stavljanjem transakcija dionica u mirovanje (engl. reconciliation) te odreuje da se ostvarivanje tih prava na glavnoj skupatini mo~e uvjetovati samo prethodnom prijavom i identifikacijom dioni ara na odreeni dan prije odr~avanja glavne skupatine druatva-izdavatelja. Na taj se na in uvodi u airoku primjenu sustav registracije (engl. record date) koji uklanja navedene nedostatke. Dr~avama- lanicama se prepuata da same odrede datum registracije dioni ara za druatva-izdavatelje koja imaju registrirano sjediate na njihovom teritoriju. Pritom rok ne smije biti du~i od 30 kalendarskih dana prije dana odr~avanja glavne skupatine. Hrvatsko pravo predvia da se statutom druatva koriatenje prava glasa mo~e uvjetovati da se dionice odreeno vrijeme prije odr~avanja glavne skupatine moraju pohraniti i da dioni ari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupatini ( l. 279. st. 2. ZTD). Tom uvjetu e biti udovoljeno ako se deponiranje, odnosno prijava obavi najkasnije 7 dana prije odr~avanja glavne skupatine. Statutom se odreuje gdje se dionice deponiraju, a ako to nije odreeno valjana je i pohrana dionica kod javnog bilje~nika ili kod financijske institucije koja se bavi uvanjem vrijednosnih papira ( l. 279. st. 3. i 4. ZTD). Stoga bi u hrvatskom pravu trebalo napustiti sustav pohrane dionica te uvesti sustav registracije kao pretpostavke za ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupatini. U njema kom je pravu 2005. godine izmjenama i dopunama Zakona o dionicama ukinuta mogunost da se statutom propiae obveza pohrane dionica kao pretpostavka za sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupatini. Sukladno meunarodnim standardima, statutom se mo~e propisati da e dioni ar imati pravo sudjelovati i glasovati na glavnoj skupatini ako se prijavi druatvu najmanje 7 dana prije odr~avanja glavne skupatine i podnese potvrdu depozitarne banke da je imatelj dionica u razdoblju od najmanje 14 dana prije odr~avanja glavne skupatine.  3.4. Sudjelovanje u glavnoj skupatini uz primjenu elektronskih sredstava injenica da se u praksi sve viae pojavljuju ulagatelji-nerezidenti uvjetuje potrebu pronala~enja novih na ina sudjelovanja tih dioni ara u glavnoj skupatini, a da pritom oni nisu fizi ki nazo ni na glavnoj skupatini. U tu svrhu javlja se potreba aire primjene suvremenih komunikacijskih sredstava (video-konferencije, internet) koja e omoguiti sudjelovanje i valjano glasovanje odreenih dioni ara koji nisu u mogunosti fizi ki nazo iti glavnoj skupatini. Ipak, ovaj na in sudjelovanja i glasovanja na glavnoj skupatini nailazi na itav niz problema u primjeni. Glavna skupatina se u pravnoj doktrini promatra kao ono tijelo u kojem dioni ari neposredno ostvaruju svoja prava i atite svoje interese pa se stoga zahtijeva fizi ka prisutnost dioni ara na glavnoj skupatini druatva. S druge strane, javlja se problem identifikacije dioni ara koji imaju pravo glasa i utvrivanja broja glasova koji su dani elektronskim sredstvima. Stoga Prijedlog Direktive u l. 8. odreuje da dr~ave- lanice nee ograni avati mogunost sudjelovanja dioni ara u glavnoj skupatini elektronskim sredstvima, ali se primjena tih sredstava uvjetuje ostvarenjem pravilne identifikacije dioni ara te sigurnosti elektronske komunikacije izmeu dioni ara i druatva-izdavatelja. Glasovanje poatom, odnosno elektroni kim sredstvima (internet) nije dopuateno u hrvatskom pravu, iako je zakonodavac predvidio mogunost praenja tijeka glavne skupatine prijenosom slika i zvuka. Na taj na in se omoguava obavijeatenost dioni ara o tijeku glavne skupatine, no on ne mo~e valjano ostvariti ni svoje pravo sudjelovanja u glavnoj skupatini, kao ni pravo glasa. U usporednom pravu se takoer izri ito ne predvia mogunost glasovanja poatom ili elektroni kim sredstvima komunikacije. Takav na in glasovanja postavlja itav niz pitanja oko prakti ne realizacije prava glasa: nedvojbeno utvrivanje identiteta dioni ara, utvrivanje broja dionica na temelju kojih se ostvaruje pravo glasa i isklju enje mogunosti da se istodobno pravo glasa ostvaruje razli itim oblicima glasovanja (glasovanje poatom, preko punomonika i sl.). Iznimku ini francusko pravo koje omoguava glasovanje poatom i elektroni kim sredstvima komunikacije. Trgova ki zakonik u l. L225-107. dopuata glasovanje poatom na propisanom obrascu, odnosno primjenom elektronskih komunikacijskih sredstava koja omoguavaju identifikaciju dioni ara. Ipak, i u francuskoj praksi ovakav na in glasovanja se ograni ava na dionice na ime kod kojih je dovoljno samo jednom utvrditi identitet dioni ara te postojanje kvoruma za donoaenje valjanih odluka na glavnoj skupatini druatva. Pritom se preporu a da se elektroni ko glasovanje obavi prije glasovanja na glavnoj skupatini uz nadzor tree neovisne osobe. 3.5. Pravo dioni ara na postavljanje pitanja na glavnoj skupatini druatva-izdavatelja Jedno od zna ajnih prava koje se priznaje dioni arima jest postavljanje pitanja upravi druatva tijekom odr~avanja glavne skupatine, kao i prije njezinog odr~avanja. Na taj na in se osigurava potrebna obavijeatenost dioni ara o tijeku poslovanja druatva koja je nu~na za donoaenje odgovarajuih odluka na glavnoj skupatini. S druge strane, potrebno je utvrditi obvezu uprave davanja odgovora na postavljena pitanja, uz postojanje odreenih iznimki kojima je svrha odr~avanje reda na glavnoj skupatini, povjerljivost i zaatita poslovnih interesa druatva-izdavatelja. U tu svrhu Prijedlog Direktive u l. 9. se odreuje pravo dioni ara da usmeno postavljaju pitanja na glavnoj skupatini, odnosno u pisanom ili elektronskom obliku prije odr~avanja glavne skupatine. Druatvo-izdavatelj, odnosno njegova uprava imaju obvezu odgovoriti na pitanja, uz postojanje odreenih iznimki koje su u interesu druatva-izdavatelja. Smatrat e se da je druatvo-izdavatelj dalo odgovor na pitanje u slu aju ako je odgovarajui podatak dostupan na internet stranici druatva u obliku  u estalo postavljenih pitanja (engl.  frequently asked questions ). Odgovori na postavljena pitanja se moraju u initi dostupnima svim dioni arima na internet stranicama druatva-izdavatelja. U hrvatskom pravu se predvia pravo dioni ara da upravi dioni kog druatva postavljaju pitanja o poslovanju druatva, ali se posebno ne predvia primjena internet stranica za davanje odgovora te elektronskog oblika postavljanja pitanja. lanak 287. ZTD-a odreuje pravo svakog dioni ara da postavlja pitanja i tra~i obavijesti o poslovima druatva i njegovom financijskom stanju, ako je to potrebno za raspravljanje o pitanjima koja se nalaze na dnevnom redu glavne skupatine. Davanjem mogunosti da se postavljaju pitanja i tra~e potrebne obavijesti tijekom glavne skupatine osigurava se aktivno sudjelovanje dioni ara u radu glavne skupatine koje se nadovezuje na obvezu objave dnevnog reda te nacrta odluka koje e donijeti glavna skupatina. Pravo na obavijeatenost ima svaki dioni ar neovisno ima li ili nema pravo glasa, kao i u slu aju kada ga joa nije stekao ili mu je isklju eno pravo glasa iz dionica koje dr~i. On mora prethodno dokazati da ima svojstvo dioni ara. To pravo treba priznati i punomoniku, financijskoj instituciji i udruzi dioni ara ako oni u ime i za ra un odreenog dioni ara ostvaruju pravo sudjelovanja, odnosno pravo glasa na glavnoj skupatini. Obavijesti dioni arima daju lanovi uprave druatva koji tu funkciju obnaaaju u trenutku davanja obavijesti, bez obzira radi li se o poslovima koje su oni poduzimali ili o poslovima koje su poduzimali raniji lanovi uprave. Postavljanje pitanja se ograni ava samim objavljenim sadr~ajem dnevnog reda glavne skupatine o kojima e se odlu ivati. Pritom se od slu aja do slu aja odlu uje je li potrebno dioni aru dati odreene obavijesti, a uprava se mora voditi na elom savjesnog i istinitog polaganja ra una pri davanju takvih obavijesti. U slu aju spora, dioni ar se mo~e obratiti sudu koji e mu pru~iti potrebnu pravnu zaatitu. Uprava je du~na dati takvu obavijest samo u slu aju ako zaprimi bilo pisani, bilo usmeni zahtjev dioni ara i ako on stigne prije zaklju enja one to ke dnevnog reda u odnosu na koju se postavljaju pitanja. Uprava daje obavijesti usmeno na glavnoj skupatini. Ona je to du~na u initi, a ako ne odgovori u cijelosti na postavljeno pitanje dioni ar mo~e podnijeti tu~bu sudu kojom pobija spornu odluku glavne skupatine. Ako uprava dade nekom dioni aru obavijesti izvan glavne skupatine zbog njegovog svojstva dioni ara, du~na ju je dati i na glavnoj skupatini svakom dioni aru druatva na njegov zahtjev, pa ak i onda kada se obavijest ne odnosi na pitanja koja su na dnevnom redu ( l. 287. st. 3. ZTD). U izmjenama i dopunama njema kog AktG-a iz 2005. godine izmijenjen je 131 st. 3. AktG-a te su uvedene to ke 8. i 9. kojima se predvia mogunost uskrate odgovora uprave na pitanje dioni ara ako uprava objavi zatra~ene podatke na svojim internet stranicama najmanje tjedan dana prije po etka glavne skupatine sve do njezinog okon anja, odnosno dade odgovor na postavljeno pitanje na svojim internet stranicama. Novi st. 6. odreuje da se statutom, odnosno poslovnikom glavne skupatine mo~e ovlastiti uprava da dopusti postavljanje pitanja u pisanom obliku o pojedinim to kama dnevnog reda glavne skupatine. U pozivu za glavnu skupatinu mora se nazna iti rok i adresa za postavljanje takvih pitanja. Pitanja se moraju objaviti na internet stranicama druatva najmanje 3 dana prije odr~avanja glavne skupatine i tijekom njezinog trajanja. Ako uprava ne pru~i potrebne obavijesti na glavnoj skupatini, objavit e ih na svojim internet stranicama. U Njema koj su dioni ari vrlo esto zloupotrebljavali svoje pravo na obavijeatenost kao temelj za podnoaenje tu~bi za pobijanje odluka glavne skupatine u slu aju uskrate davanja obavijesti te blokirali donoaenje zna ajnih odluka za druatvo. Stoga je izmijenjen 243 st. 4. AktG-a i odreeno je da propust uprave da dostavi potrebnu obavijest ne mo~e biti osnova za pobijanje odluke glavne skupatine, ako razumni dioni ar smatra kako ta obavijest nije relevantna za njegovo glasovanje na glavnoj skupatini druatva. Na taj na in su se u njema kom pravu usvojila rjeaenja koja su predviena Prijedlogom Direktive. Obveza uprave da daje odgovore na pitanja dioni ara nije apsolutna, ve zakonodavac odreuje i odreene slu ajeve kada je mogue uskratiti davanje obavijesti dioni arima ( l. 287. st. 2. ZTD). Uprava mo~e uskratiti davanje obavijesti i u slu aju ako dioni ar zloupotrebljava svoje pravo ili je davanje obavijesti nemogue. Teret dokaza opravdanosti uskrate obavijesti le~i na upravi druatva, koja mora postupati s pozornoau savjesnog gospodarstvenika. U slu aju spora kona nu odluku donosi nadle~ni sud. Sli ne razloge za uskratu davanja obavijesti predvia i njema ko pravo. U njema kom je pravu 131 AktG-a predvidio mogunost uskrate odgovora uprave na pitanje dioni ara ako dioni ar prekora i vrijeme odreeno za govor i postavljanje pitanja koje je prethodno odredio predsjednik glavne skupatine i ako uprava objavi zatra~ene podatke na svojim internet stranicama prije po etka glavne skupatine, odnosno dade odgovor na postavljeno pitanje na svojim internet stranicama. Na taj na in se pojednostavljuje i ubrzava postupak obavjeatavanja dioni ara o podacima koji su relevantni za donoaenje odluka na glavnoj skupatini. U slu aju ako je dioni aru uskraen odgovor na postavljeno pitanje, on mo~e tra~iti da se njegovo pitanje i razlog uskrate odgovora unesu u zapisnik o radu glavne skupatine ( l. 287. st. 4. ZTD). Svaki dioni ar kojem je uprava uskratila dati obavijest u povodu postavljenog pitanja, kao i svaki dioni ar koji je nazo io glavnoj skupatini na kojoj je donesena odluka o to ki dnevnoga reda na koju se obavjeatenje odnosi i u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci mogu podnijeti nadle~nom trgova kom sudu zahtjev za ocjenom opravdanosti uskrate davanja obavijesti ( l. 288. st. 1. i 2. ZTD). Na taj na in se osigurava sudska kontrola nad ispunjenjem obveze uprave da obavjeatava dioni are druatva o pitanjima o kojima se raspravlja na glavnoj skupatini, ako oni postave takav zahtjev. U slu aju ako sud udovolji zahtjevu, obavijest se daje i izvan glavne skupatine ( l. 288. st. 3. ZTD). U francuskom pravu se pravi razlika izmeu obveze druatva u izvjeatavanju dioni ara o svim podacima koji su relevantni za donoaenje odluka na glavnoj skupatini i upoznavanje sa stanjem i poslovanjem druatva, uz mogunost uvida u poslovnu dokumentaciju druatva koja je nastala u posljednje 3 godine i prava manjinskih dioni ara da postavljaju pisana pitanja dvaput godianje upravi druatva o dogaajima koji mogu ugro~avati poslovanje druatva. U engleskom pravu svaki dioni ar mo~e postavljati pitanja o temama koje su uvratene na dnevni red glavne skupatine, a manjinski dioni ari mogu od nadle~nog ministarstva zahtijevati imenovanje posebnog istra~itelja koji e ispitati poslovanje druatva. Posljedica neopravdane uskrate obavijesti odreenom dioni aru ili davanja neto nih obavijesti je odgovornost uprave za nastalu atetu, kako prema druatvu, tako i prema dioni aru koji je zatra~io obavijest. Dioni ar mo~e podnijeti i tu~bu za pobijanje odluke glavne skupatine, u slu aju ako mu je neopravdano uskraeno pravo na obavijest. Izjava glavne skupatine ili dioni ara da odbijanje davanja obavijesti nije utjecalo na donoaenje odluke na glavnoj skupatini nema pravnog u inka na pravo za podnoaenje tu~be za pobijanje ( l. 360. st. 4. ZTD). 3.6. Glasovanje preko punomonika i imenovanje punomonika Efikasno sredstvo za ostvarivanje prava glasa dioni ara-nerezidenata predstavlja i imenovanje punomonika koji u ime i za ra un dioni ara ostvaruju pravo glasa na glavnoj skupatini druatva-izdavatelja. U tu svrhu Prijedlog Direktive u l. 10. odreuje da svaki dioni ar mora imati pravo imenovati punomonika koji e biti nazo an i glasovati na glavnoj skupatini u ime i za ra un dioni ara, bilo da se radi o fizi koj ili pravnoj osobi. Jedini uvjet za imenovanje punomonika mo~e biti njegova potpuna poslovna sposobnost. Dr~ave- lanice mogu ograni iti ovlasti punomonika pri glasovanju u slu aju pojave sukoba interesa. Tada mogu glasovanje punomonika uvjetovati prethodnim davanjem formalnih uputa za glasovanje od strane dioni ara. Dioni ar mo~e imenovati samo jednog punomonika koji e u njegovo ime i za njegov ra un ostvarivati pravo glasa na odreenoj glavnoj skupatini. Pritom jedan punomonik mo~e imati viae punomoi koje su pribavljene od razli itih dioni ara. Njemu se mora omoguiti da na temelju takvih punomoi glasuje zasebno za odluke na glavnoj skupatini i sukladno razli itim uputama koje je primio od razli itih dioni ara. Punomonici u na elu imaju ista prava u raspravljanju i postavljanju pitanja na glavnoj skupatini druatva-izdavatelja kao i dioni ari koje zastupaju. To treba ograni iti na one punomonike koji djeluju u ime samo jednog dioni ara ili viae dioni ara koji su dali jednake upute za glasovanje. Punomonik koji zastupa viae dioni ara s razli itim uputama za glasovanje ograni ava svoju ulogu samo na ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupatini. l. 11. Prijedloga Direktive ukida sve nepotrebne formalnosti za imenovanje punomonika i davanje uputa za glasovanje, osim onih koje su potrebne za identifikaciju punomonika i dioni ara. U tu svrhu punomonik mo~e biti imenovan i u elektronskom obliku, uz poativanje uvjeta koji su postavljeni radi identifikacije dioni ara i punomonika. U hrvatskom pravu dopuateno je da dioni ari ostvaruju svoje pravo glasa osobno ili posredstvom punomonika. Ako dioni ar ostvaruje pravo glasa u glavnoj skupatini preko punomonika, mora mu dati punomo u pisanom obliku. Statutom je mogue odrediti i druga iji oblik davanja punomoi. Na taj na in ~eljelo se omoguiti primjenu elektroni kog oblika punomoi. Punomo treba predati druatvu i ono je zadr~ava na uvanju ( l. 291. st. 6. ZTD). Svakako statutom nije mogue ote~ati mogunost glasovanja preko punomonika ispunjenjem posebnih uvjeta. S obzirom na to da se punomo predaje druatvu te ga ono uva, punomo mora biti dana u pisanom obliku, a usmeni oblik se isklju uje. Punomo se odnosi samo na pojedinu glavnu skupatinu, u pravilu na prvu koja slijedi nakon izdavanja punomoi. Naravno, u punomoi je to izri ito mogue i druga ije urediti. U usporednom pravu je pitanje glasovanja preko punomonika ureeno na razli ite na ine. Njema ko i englesko pravo dopuataju mogunost davanja punomoi u elektronskom obliku te tako olakaavaju postupak glasovanja preko punomonika. Francusko pravo, s druge strane ne predvia posebne olakaice pri davanju punomoi za glasovanje na glavnoj skupatini. U njemu se mogunost davanja punomoi ograni ava na drugog dioni ara ili na bra nog druga dioni ara. Stoga se javlja potreba budueg usklaivanja nacionalnih propisa o imenovanju punomonika u pogledu uvjeta za imenovanje i oblika odluke o imenovanju punomonika. 3.7. Glasovanje odsutnih dioni ara Prijedlog Direktive u l. 12. daje svakom dioni aru uvratenog druatva mogunost glasovanja poatom prije odr~avanja glavne skupatine uz propisivanje odreenih uvjeta kojima je svrha identifikacija dioni ara. Tako se ~eli olakaati ostvarivanje prava glasa dioni arima koji ne mogu nazo iti glavnoj skupatini, a imatelji su dionica koje glase na ime. Njihov identitet je mogue lako utvrditi uvidom u podatke iz registra dionica ili u podatke sredianjih depozitarnih tijela. S druge strane, dr~ave- lanice moraju ukinuti sva ograni enja koja postoje u pogledu primjene elektronskih sredstava pri ostvarivanju prava glasa dioni ara koji nisu fizi ki prisutni na glavnoj skupatini, uz propisivanje odreenih uvjeta kojima je svrha ostvarenje sigurnosti elektronske komunikacije i utvrivanje identiteta dioni ara. U usporednom pravu jedino Francuska predvia primjenu glasovanja poatom te mogunost da se statutom druatva propiae primjena elektronskih sredstava za ostvarivanje prava glasa. Stoga se javlja potreba usklaivanja nacionalnih zakonodavstava dr~ava- lanica Europske unije, kao i hrvatskog prava s navedenim rjeaenjima. 3.8. Glasovanje na temelju uputa U poslovnoj praksi se redovito pojavljuju odreene fizi ke ili pravne osobe (skrbnici) koje u okviru svoje gospodarske djelatnosti dr~e dionice u ime ulagatelja na pojedina nim ili zbirnim ra unima. Pojedina ni ra uni jam e veu preglednost i mogunost utvrivanja na ina glasovanja svakog ulagatelja, ali su istodobno i skuplji za voenje, u odnosu na zbirne ra une koji se vode za viae razli itih ulagatelja. Pritom je nu~no osigurati mogunost izbora izmeu pojedina nih ili zbirnih ra una, s obzirom na to da su zbirni ra uni povoljniji za pojedina ne ulagatelje radi manjih troakova voenja. Zbog toga Prijedlog Direktive u l. 13. predvia mogunost izbora izmeu tih dviju vrsta ra una. U slu aju voenja zbirnih ra una zabranjeno je propisati privremeno registriranje dionica na pojedina ne ra une prije odr~avanja glavne skupatine, a radi ostvarivanja prava glasa. Takav postupak uvjetuje nastanak nepotrebnih troakova te odugovla i glasovanje, ato se nepovoljno odra~ava na ostvarivanje prava glasa preko skrbnika koji vode zbirne ra une. Skrbnici mogu ostvarivati pravo glasa iz povjerenih dionica samo na temelju uputa koje im dostave ulagatelji o na inu glasovanja te su du~ni voditi zapisnik o takvim uputama u razdoblju od najmanje 1 godine radi otklanjanja moguih sporova o na inu glasovanja. U slu aju voenja zbirnog ra una, skrbnici su ovlaateni razdijeliti glasove sukladno razli itim uputama o glasovanju koje su im dostavili razli iti ulagatelji. U slu aju ako skrbnik vodi zbirni ra un za razli ite ulagatelje, mora mu se omoguiti da svakom od tih ulagatelja ili osobama koje odrede ulagatelji izda punomo za glasovanjetv   , R 0 4 B F 6LPH ˼ƼƷ}h_h% hV5hVhV56 h.hVh.h:6 hKYa6hKYah.6 h:56 h.6 h_6 h:6 h!'6h!'h!'6 h!'56 hV56jh+10J56UhZV}hV56hThV0v  !\&^&' 'B*-`8<p@ J$a$gdV$p`^p``a$gdKYa $^a$gd:$a$gdV@ B4<z~JP|!!!$$$$V&X&Z&^&`&f&h&&&&&' '((>(V(B)^)>*@*z**-/0144j6X7Z77ǽǨꨠꨒh{hMh|jhf0JUhm:hm:6hm:htNhm:56 hm:56htNhtN56 htN56jh|k0JUh|kjhtN0JUh7kh_jha90JUh%htN6778889"9,9<9B9L9T9X9f9t9x99999;;<l@n@p@VA^ACCCCCCCDDD2DHDTDVDE0GBGGNIPI^IJ JJJJJJõhG{hQp56 hG{56hG{hG{56hG{jhQp0JUh!'hQphcfh}Dh}Dh}D6h}Dhk6h5hkhm:hfh h{h{h{67 JJJJJ"\$\\\,_ewT $`a$gdY#$a$gdY#$a$gd:$^`a$gdh $`a$gd:$^`a$gdG{$0^`0a$gdG{$a$gdVJJJJJJNNNPPQQSS TTXUZUhUUUWWWnXXX(Y*Y,Y.YY2[F[v[[[\ \$\&\4\\\h\j\|\~\ּښ hT&56hh56 h56hjh`0JUhBeh`h`6h`h ,jh/0JUh/h/6hch/6h/h hcfhhG{htNhm:hfhG{hk56/~\\\___BaDaaadcrcccccchejeeeeef ffXffJgTgg.h0h4hiillRlllm"m8mB r!!#8&N&P&f&h&&&x)z)+ ,",,,n-x---../000ĽhrjhCdu0JUhCduhUh.jh/0JUh/ hg56h5jhg56 hD=56h5jh5j56 h5j56h5jjhg0JUhR=hghD=:$,7777J>@@AAtznRTv $`a$gdg+> $`a$gd|C+$a$gdy#z$a$gd K)$a$gdCdu$a$gdR=0n0p0000022,343333384@44444444455557777778899&:6:;;;;d<H>J>>>>>@@AAAAĽhg h5jh5jhUh6h656 h656h6hz/JhG& hG&56 hCdu56h?ehCdu56h?eh?e56 h?e56h[1h?ehrjhCdu0JUhCdu9AAAAACdDnD EEEFHIJIJJLLMttttttttuuDuLulunuvvvwxxzz {({>{B{X{Z{^{{{|,|8:FR|~RTrЏҏ(*h= jh|C+0JUh5hy#zh K)hIHUh|C+hz/Jh*h(hh6hjM, ime se odstupa od odredbi o davanju punomoi za glasovanje iz l. 10. st. 1. Prijedloga Direktive. U hrvatskom pravu je ostvarivanje prava glasa ulagatelja preko skrbnika ureeno Zakonom o trgova kim druatvima i Zakonom o tr~iatu vrijednosnih papira. Zakon o trgova kim druatvima sadr~i posebne odredbe o ostvarivanju prava glasa preko financijskih institucija ili udru~enja dioni ara. Dioni ari mogu ovlastiti financijske institucije da u njihovo ime ostvaruju pravo glasa iz dionica koje glase na donositelja. Punomo se mo~e dati u pisanom obliku ili standardnim elektronskim na inom kojim je osigurana autenti nost izjave dioni ara koji daje punomo ( l. 292. st. 1. ZTD). Punomo se mora dati to no odreenoj financijskoj instituciji, a mo~e se opozvati u svako doba. Rok trajanja punomoi, ako je u njoj naveden te e od dana kada je izdana ( l. 292. st. 2. ZTD). U slu aju ostvarivanja prava glasa preko financijskih institucija  skrbnika uvode se posebna ograni enja. Prvo ograni enje prava glasa financijske institucije - skrbnika se o ituje da na vlastitoj glavnoj skupatini financijska institucija mo~e ostvarivati pravo glasa samo na temelju punomoi kojom joj dioni ar daje izri itu uputu kako e glasovati pri odlu ivanju o pojedinim to kama koje su na dnevnom redu. Tako opunomoenik ne mo~e diskrecijski odrediti kako e glasovati, ve on postaje osoba preko koje svoju volju o ituje dioni ar. Na taj na in se sprje ava mogua zloupotreba prava glasa dioni ara od strane financijske institucije na vlastitoj glavnoj skupatini, budui da joj prava iz vlastitih dionica miruju. Daleko zna ajnije ograni enje prava glasa je kada financijska institucija ne mo~e ostvarivati pravo glasa za dioni ara na temelju punomoi koja vrijedi za zastupanje dioni ara na neko odreeno vrijeme, ako i financijska institucija istodobno ima u temeljnom kapitalu istog druatva udio vei od 5 %, osim ako ne koristi pravo glasa iz dionica koje joj pripadaju. Na taj na in se ~eli sprije iti koncentracija prava glasa u rukama financijskih institucija iz njihovih dionica i dionica koje su im na skrbniatvo povjerili drugi dioni ari. Financijska institucija mo~e ostvarivati pravo glasa na temelju punomoi samo ako imenuje dioni ara u ije ime djeluje. Tu pretpostavku e financijska institucija ispuniti predajom punomoi druatvu prije odr~avanja glavne skupatine, koje ju uva. U punomoi se mo~e odrediti da e financijska institucija ostvarivati pravo glasa u ime onoga koga se to ti e. Ostvaruje li pravo glasa u ime onoga koga se to ti e, za glasovanje na temelju punomoi dovoljno je da financijska institucija ispuni pretpostavke koje se za to tra~e statutom druatva. Ako statut o tome nema odredaba, dovoljno je da druatvu predo i ispravu o dionici ili potvrdu da je ona pohranjena kod javnog bilje~nika ili kod financijske institucije koja se bavi uvanjem vrijednosnih papira ili u ijem je kompjutorskom sustavu zabilje~ena na ra unu dioni ara ( l. 292. st. 4. ZTD). Na taj na in punomo se zamjenjuje spomenutim potvrdama ukoliko se pravo glasa ostvaruje za odreenu osobu iz dionica koje glase na donositelja ili dionica koje su izdane u nematerijaliziranom obliku. Financijska institucija mora zatra~iti i potrebne upute o na inu glasovanja od dioni ara, a ako ih ne dade, mora glasovati sukladno prijedlozima koje je uputio dioni aru na temelju l. 284. st. 2. i 3. ZTD-a, osim u slu aju ako bi financijska institucija mogla zaklju iti da bi dioni ar odobrio i druga ije glasovanje kada bi znao okolnosti slu aja ( l. 292. st. 5. ZTD). Ostvarivanje prava glasa preko financijske institucije nije ograni eno samo na dionice koje glase na donositelja, ve je to mogue i u pogledu dionica koje glase na ime. Dionice se upisuju u registar dionica koje vodi druatvo. Ako je financijska institucija upisana u registar dionica kao dioni ar, a zapravo ima svojstvo punomonika, mo~e glasovati samo na temelju pisane punomoi. U slu aju ako financijska institucija nije upisana u registar dionica kao dioni ar, mo~e glasovati samo ako imenuje dioni ara u ije ime djeluje na temelju pisane punomoi koja joj je dana. Na taj na in nastoji se osigurati upoznavanje dioni kog druatva s identitetom pravog dioni ara za ije ime nastupa financijska institucija. Ako je tako odreeno u punomoi, financijska institucija mo~e ostvarivati pravo glasa i u ime onoga koga se to ti e. Ostvaruje li se pravo glasa u ime onoga koga se to ti e, za dokaz o postojanju ovlasti moraju se ispuniti i pretpostavke odreene statutom druatva, a ako u njemu nema takvih odredbi, dovoljno je predo enje isprava o dionicama, potvrda da su pohranjene kod ovlaatene pravne osobe koja se time bavi ili kod javnog bilje~nika, odnosno potvrda Sredianje depozitarne agencije za dionice u nematerijaliziranom obliku ( l. 292. st. 6. ZTD). Financijska institucija ima obvezu prihvatiti nalog dioni ara da u njegovo ime glasuje na glavnoj skupatini, ako skrbi o njegovim dionicama druatva ili je umjesto njega upisana u registar dionica i ponudila se dioni arima da e to initi za njih ( l. 292. st. 8. ZTD). Financijska institucija ne mo~e unaprijed isklju iti ni ograni iti odgovornost za atetu koja bi nastala povredom svojih obveza kada nastupa kao punomonik u ime odreenog dioni ara ( l. 292. st. 10. ZTD). Zakon o tr~iatu vrijednosnih papira ureuje poslove skrbniatva nad vrijednosnim papirima ( l. 68-73.). Jedan od poslova skrbniatva predstavlja i pru~anje usluga glasovanja na glavnoj skupatini dioni kog druatva ( l. 68. st. 1. ZTVP). Odnos izmeu skrbnika i ulagatelja se zasniva ugovorom o skrbniatvu nad vrijednosnim papirima. Kao skrbnici se mogu pojaviti banke koje su dobile odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), koja donosi i poseban pravilnik za obavljanje poslova skrbniatva ( l. 69. ZTVP). Skrbnik ima obvezu kod Sredianje depozitarne agencije otvoriti skrbni ki ra un nematerijaliziranih vrijednosnih papira na kojima se vode vrijednosni papiri ulagatelja registrirani sa skrbni kom bankom. Samo skrbnik mo~e kod Sredianje depozitarne agencije otvoriti skrbni ki ra un koji mo~e biti na ime, pod zaporkom i zbirni ra un. Vrijednosnim papirima na skrbni kom ra unu skrbnik mo~e raspolagati samo po nalogu ulagatelja ( l. 70. ZTVP). Nadzor nad radom skrbnika obavlja HANFA ( l. 71. ZTVP). Skrbnik je obvezan za svakog ulagatelja voditi posebnu evidenciju o vrijednosnim papirima koji su mu povjereni, kao i voditi skrbni ku knjigu u koju se upisuju podaci o svim nalozima za kupnju i prodaju vrijednosnih papira ( l. 72. ZTVP). 3.9. Utvrivanje rezultata glasovanja i obavjeatavanje o rezultatima glasovanja Prijedlog Direktive u l. 14. odreuje da se pri utvrivanju rezultata glasovanja imaju u obzir uzeti svi glasovi koji su dani pri donoaenju odreene odluke. Tako se osigurava preglednost postupka glasovanja i utvrivanja ~elja samih dioni ara pri donoaenju odluka na glavnoj skupatini. To je potrebno ostvariti i u pogledu onih dioni ara koji moraju pribaviti uvjerenje da je druatvo-izdavatelj uzelo u obzir njihove glasove pri donoaenju odluka. Rezultati glasovanja se objavljuju na samoj glavnoj skupatini. To otvara problem obavjeatavanja onih dioni ara koji nisu nazo ili glavnoj skupatini ili se radi o dioni arima-nerezidentima. U tu svrhu, Prijedlog Direktive u l. 15. obvezuje druatvo-izdavatelja da u roku od najmanje 15 dana od okon anja glavne skupatine na svojim internet stranicama objavi rezultate glasovanja o svakoj odluci koja se nalazila na dnevnom redu glavne skupatine. Minimalni podaci koji se moraju objaviti jesu broj dionica na temelju kojih je ostvareno pravo glasa te postotak glasova u korist i protiv odreene odluke. U hrvatskom pravu se o tijeku glavne skupatine vodi zapisnik kojeg sastavlja i potpisuje javni bilje~nik ( l. 286. st. 1. i 4. ZTD). U zapisnik se unosi svaka odluka koju donese glavna skupatina, a rezultate glasovanja utvruje predsjednik glavne skupatine. U njega se unose i zahtjevi i protivljenja pojedinih dioni ara. Zapisniku se prila~e popis sudionika na glavnoj skupatini i dokaz o sazivanju glavne skupatine, osim ako je dokaz o sazivanju glavne skupatine naveden u zapisniku ( l. 286. st. 3. ZTD). Uprava je du~na bez odgode po zaklju enju glavne skupatine dostaviti nadle~nom trgova kom sudu zapisnik ovjeren kod javnog bilje~nika zajedno s prilozima radi upisa u sudski registar ( l. 286. st. 5. ZTD). U slu aju ako odreena odluka glavne skupatine nije uvedena u zapisnik, ili zapisnik ne sadr~i obvezatne podatke iz st. 2. l. 286. ZTD-a, ili zapisnik nije potpisao javni bilje~nik, odluka glavne skupatine je niatava ( l. 355. t. 2. ZTD). U tom slu aju nastaje odgovornost javnog bilje~nika za atetu pri injenu druatvu. Neunoaenje ili neto no unoaenje zahtjeva i protivljenja dioni ara ili podataka koji nisu obvezatni, kao i neprilaganje priloga ne utje u na valjanost odluka glavne skupatine i zapisnika. Svrha zapisnika je da poslu~i kao dokaz o pravilnom odr~avanju i odlu ivanju glavne skupatine, a njegovim upisom u sudski registar osigurava se njegova javnost i mogunost svakog dioni ara da ima uvid u tijek okon ane glavne skupatine. U usporednom pravu se sli no ureuje obveza voenja zapisnika o tijeku glavne skupatine. Stoga se javlja potreba uvoenja primjene internet stranica druatva-izdavatelja radi objave rezultata glasovanja u glavnoj skupatini. 4. Zaklju ak Hrvatsko pravo je u zna ajnoj mjeri usklaeno s odredbama Prijedloga Direktive o ostvarenju prava glasa dioni ara u uvratenim dioni kim druatvima iz 2006. godine. S druge strane, u hrvatskom pravu potrebno je ukinuti odredbe o obvezi pohrane dionica kao pretpostavke za ostvarivanje prava glasa te uvesti sustav registracije ime se olakaava ostvarivanje prava glasa, osobito kada se radi o institucionalnim ulagateljima. Nadalje je potrebno proairiti primjenu internet stranica druatva-izdavatelja u postupku sazivanja glavne skupatine, davanju odgovora na pitanja koje su postavili dioni ari tijekom glavne skupatine i obavjeatavanju dioni ara o rezultatima glasovanja nakon okon anja glavne skupatine. Kada se radi o dioni arima koji su imatelji dionica koje glase na ime ili su oni registrirani pri Sredianjoj depozitarnoj agenciji, nu~no je uvesti mogunost glasovanja poatom na propisanim obrascima. Prijedlog Direktive ne obvezuje dr~ave- lanice Europske unije na primjenu elektronskog glasovanja u uvratenim druatvima, ve prepuata da one same odlu e o njezinoj primjeni. Summary CROSSBORDER ASPECTS OF VOTING RIGHTS OF SHAREHOLDERS OPEN QUESTIONS IN EUROPEAN AND CROATIAN LAW Proposal for a Directive on the exercise of voting rights by shareholders of listed companies having their registered office in a Member State of European Union 2006 endeavours to solve problems of crossborder realization of voting rights of shareholders. It gives proposals for regulation of proxy voting, abolition of share blocking system and introduction of record date system as precondition for voting on the general meeting, access to relevant informations for performance of general meeting and their publication on company's web sites and electronic voting. Such mechanisms facilitate voting of non-resident shareholders on the general meeting. Special attention is given to the intermediaries which maintains securities accounts for the account of other legal or natural persons and which perform voting rights from these shares. Croatian law and national laws of member states of the European Union must be harmonized in relation to proposed solutions. Key words: crossborder voting, listed public companies, Croatian Law, European Law  Izlaganje na skupu  Prekograni na i regionalna suradnja , Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka, 6.-7. listopada 2006., objavljeno u Zborniku radova, str. 219-248.  Zetzsche, Dirk, Shareholder Collaboration Preceding Shareholder Meetings of Public Corporations  A Six Country Comparison,  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=624241" http://ssrn.com/abstract=624241, 21. studeni 2004., 15. svibnja 2006., str. 6-7.  Ibid., str. 5-6.  European Commission, Fostering an appropriate regime for shareholders' rights, Second consultation by the Services of the internal Market Directorate General, MARKT/13.05.2005, str. 4.  Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council on the exercise of voting rights by shareholders of companies having their registered office in a Member State and whose shares are admitted to trading on a regulated market and amending Directive 2004/109/EC, Bruxelless, 05.01.2006, COM(2005) 685 final, 2005/0265 (COD).  Commission Staff Working Document, Annex to the Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council on the exercise of voting rights by shareholders of companies having their registered office in a Member State and whose shares are admitted to trading on a regulated market and amending Directive 2004/109/EC, Impact Assessment, COM(2005) 685 final, str. 9-13.  European Commission, Fostering an appropriate regime for shareholders' rights, str. 5-7. i 16-18., Clausen, Nils J., Srensen, Karsten E., Disclosure of Major Shareholdings: A Comparative Analysis of Regulation in Europe, International And Comparative Corporate Law Journal, Vol. 4, Issue 3, 2002., str. 202-203., ulinovi-Herc, Edita, Juri, Dionis, Disclosure Of Beneficial Ownership  From EU Major Shareholdings Directive To EU New Transparency Directive  What Needs To Be Changed In Croatian Securities Markets Act?, 5th International Conference  Economic integrations, competition and cooperation , Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Lovran, 22.-23. travnja 2005., str. 12-18.  Direktiva o koordinaciji zakona, pravilnika i upravnih odredbi koje se odnose na poduzea za kolektivna ulaganja u prenosive vrijednosne papire iz 1985. godine (Council Directive 85/611/EEC of 20.12.1985 on the co-ordination of laws, regulations and administrative provisions relating to the undertaking for collective investment in transferable securities (UCITS), as last amended by Directives 2001/107/EC and 2001/108/EEC of the European Parliament and of the Council of 21 January 2002 (OJ L 41, 13.2.2002, p. 20 and 34 respectively).  Depozitarna potvrda je vrsta prenosivog financijskog vrijednosnog papira kojim se trguje na domaem tr~iatu kapitala, ali predstavljaju vrijednosne papire, naj eae dionice, koje izdaju strana uvratena dioni ka druatva. Na taj na in se ulagateljima omoguava dr~anje dionica u trgova kim druatvima iz razli itih dr~ava. Depozitarne potvrde se izdaju kada strano dioni ko druatvo ~eli svoje ve uvratene vrijednosne papire uvrstiti i na strano tr~iate kapitala. Prije uvratenja svojih vrijednosnih papira druatvo-izdavatelj mora ispuniti odreene uvjete koje propisuje strano tr~iate kapitala za uvratenje. Vidi web stranicu:  HYPERLINK "http://www.investopedia.com/articles/03/091003.asp" http://www.investopedia.com/articles/03/091003.asp, 31. listopada 2006.  To na naznaka mjesta, vremena i nacrta dnevnog reda glavne skupatine; jasan i to an opis postupaka koje moraju obaviti dioni ari kako bi mogli sudjelovati na glavnoj skupatini i glasovati, uklju ujui i razdoblje za prijavu sudjelovanja (engl. record date); jasan i to an opis dostupnih sredstava za sudjelovanje na glavnoj skupatini i glasovanje dioni ara ili naznaka mjesta gdje se mogu pribaviti takvi podaci; naznaka mjesta i na ina pribavljanja potpunog teksta odluka i isprava koji se namjeravaju podastrijeti glavnoj skupatini za usvajanje; naznaka internet stranice na kojoj je mogue pribaviti propisane podatke potrebnih za odr~avanje glavne skupatine.  Tako i u njema kom pravu ( 123 st. 1. AktG). U francuskom pravu predvieno je da se prethodni poziv za sazivanje glavne skupatine upuuje 1 mjesec prije odr~avanja, a kona ni poziv 15 dana prije odr~avanja glavne skupatine. Pozivi se objavljuju u posebnom glasilu (BALO), slu~benom listu, web stranici druatva, odnosno aalju se poatom ( l. L225-105. Trgova kog zakonika). U engleskom pravu najkrai rok za upuivanje poziva za odr~avanje redovite glavne skupatine iznosi 21 dan te ga statutom nije mogue skratiti ( l. 369. CA 1985). Ako se radi o izvanrednoj skupatini poziv za sazivanje se mora uputiti najmanje 14 dana prije njezinog odr~avanja, a ako se na toj skupatini donosi posebna odluka tada je poziv potrebno uputiti najmanje 21 dan prije njezinog odr~avanja ( l. 369. i 378. CA 1985). Vidi u: Farrar, John H., Hannigan, Brenda., Farrar's Company Law, London, Dublin, Edinburgh, Butterworths, 1998., str. 310-311., APCIMS-EASD Corporate Governance Committee, Shareholders Rights  A Legal Comparison, Telfa/APCIMS-EASD, October 2002, str. 24.  Ovom uvjetu za sudjelovanje na glavnoj skupatini udovoljeno je ako se dionice pohrane najkasnije sedam dana prije odr~avanja glavne skupatine. To se ini pohranom dionica u dioni kom druatvu, kod javnog bilje~nika ili financijske institucije koja se bavi uvanjem dionica. Ako je uvjet za sudjelovanje na glavnoj skupatini prijava dioni ara prije odr~avanja glavne skupatine, tom je udovoljeno ako se to u ini najkasnije sedam dana prije odr~avanja glavne skupatine ( l. 279. st. 2-4. ZTD). Tako i 123 st. 2-4. njema kog AktG-a. U francuskom pravu l. L225-104. Trgova kog zakonika odreuje da se na in i rokovi za sazivanje glavne skupatine odreuju dekretom Dr~avnog savjeta. Statutom druatva je mogue predvidjeti obvezu pohrane dionica najmanje 5 dana prije odr~avanja glavne skupatine. lanovi upravnog odbora, uprave i nadzornog odbora, stalni zastupnici moraju sukladno dekretu Dr~avnog savjeta, prijaviti, odnosno pohraniti dionice koje pripadaju njima, njihovim bra nim drugovima i maloljetnoj djeci, a koje je izdalo druatvo, ovisna druatva, odnosno vladajua druatva, ako su spomenute dionice uvratene na ureena tr~iata vrijednosnih papira ( l. L225-109. Trgova kog zakonika). U engleskom pravu se ovakvo uvjetovanje ostvarivanja prava sudjelovanja u glavnoj skupatini mo~e predvidjeti statutom druatva.  Ovdje se mora raditi o javnim glasilima koja izlaze dnevno, tjedno ili mjese no na podru ju cijele dr~ave. Tako i u njema kom pravu ( 123 st. 3. AktG). U francuskom pravu poziv se objavljuje u posebnom glasilu (Bulletin des Annonces Lgales Obligatoires  BALO).  Tako i u njema kom pravu. U francuskom pravu se poznatim dioni arima upuuje pisana obavijest, bilo poatom, bilo e-mailom, dok se u engleskom pravu svim dioni arima upuuje poatom ili e-mailom pisana obavijest.  European Commission, Second consultation document fostering an appropriate regime for shareholders rights, 2005., str. 11.  Tako i 121 st. 3. njema kog AktG-a. U francuskom i engleskom pravu u pozivu se mora nazna iti vrijeme i mjesto odr~avanja glavne skupatine.  Od dana objave poziva za glavnu skupatinu u poslovnim prostorijama u sjediatu druatva moraju se izlo~iti za razgledanje dioni arima sva izvjeaa i druge isprave koja su predmet razmatranja i/ili odlu ivanja na glavnoj skupatini. Na zahtjev svakog dioni ara mora mu se staviti na raspolaganje preslika tih isprava.  Tako i 124 st. 1. njema kog AktG. U francuskom pravu svi dioni ari mogu zahtijevati da im se uz poziv dostavi i dnevni red, kao i druga izvjeaa i isprave koje su potrebne za odlu ivanje na glavnoj skupatini. U engleskom pravu u pozivu je dovoljno da se openito nazna i o emu e se raspravljati na glavnoj skupatini. U slu aju ako se donosi posebna odluka na izvanrednoj skupatini ili se donosi odreena odluka na zahtjev pojedinih dioni ara na redovitoj skupatini, tada je potrebno u pozivu objaviti i detaljan sadr~aj tih prijedloga odluka. Kona no, u pozivu je potrebno nazna iti i kakvu e korist ostvariti lan upravnog odbora ako se donese odreena odluka ( l. 376., 378. i 378.A CA 1985). l. 376. CA 1985 odreuje da dioni ari koji zajedno dr~e dionice koje daju 5 % glasova od ukupnog broja glasova ili najmanje 100 dioni ara koji dr~e dionice za koje je u prosjeku uplaeno najmanje 100 funti, mogu zatra~iti od druatva davanje izjave u kojoj e nazna iti o emu e se raspravljati na glavnoj skupatini.  Tako i 124 st. 2. njema kog AktG-a.  Prijedlog odluke nije potrebno objaviti ako je predmet odlu ivanja uvraten u dnevni red na zahtjev manjinskih dioni ara te je doalo do dopune dnevnog reda. ZTD na nekoliko mjesta odreuje ato se sve mora objaviti, odnosno predvia objavu prijedloga odluke, a osobito u slu aju izmjena statuta druatva, sklapanja poduzetni kih ugovora, fuzijama (pripajanju i spajanju) i podjeli druatava, prijenosu imovine druatva, izbora lanova nadzornog odbora i revizora te poveanja i smanjenja temeljnog kapitala druatva. Ako se donosi odluka o izboru lanova nadzornog odbora, odnosno imenovanju revizora, prijedlog odluke objavljuje samo nadzorni odbor. U izradi prijedloga za imenovanje lana nadzornog odbora ne mo~e sudjelovati predstavnik zaposlenika. Tako i 124. st. 3. njema kog AktG-a.  Tako i 124 st. 4. njema kog AktG-a.  Statutom je mogue propisati i ni~i udio.  U njema kom pravu taj zahtjev mogu podnijeti dioni ari koji zajedno dr~e dionice koje ine viae od 5 % temeljnog kapitala druatva ili iznos od 500.000,00 eura ( 122. st. 2. AktG).  Tako i 124 st. 1. i 4. njema kog AktG-a.  122 st. 2. i 124 st. 1. njema kog AktG-a.  U francuskom pravu l. L225-105. Trgova kog zakonika odreuje da dnevni red utvruje uprava, odnosno onaj subjekt koji je sazvao glavnu skupatinu. Manjinski dioni ari takoer mogu zahtijevati uvratenje svojih prijedloga, kao i prijedloga odluka koje treba donijeti glavna skupatina u dnevni red. Takav zahtjev mo~e postaviti jedan ili viae dioni ara, odnosno udruga dioni ara, koji zajedno dr~e dionice koje daju najmanje 5 % prava glasova, a temeljni kapital druatva nije viai od 750.000,00 eura. `to je temeljni kapital druatva vei, to je i potrebni udio u pravu glasa manji za uvratenje prijedloga manjinskih dioni ara u dnevni red (4 % u slu aju ako temeljni kapital nije vei od 4.500.000,00 eura, 3 % u slu aju ako temeljni kapital nije vei od 7.500.000,00 eura, 2 % u slu aju ako temeljni kapital nije vei od 15.000.000,00 eura, 1 % u slu aju ako je temeljni kapital vei od 15.000.000,00 eura ( l. L225-120. Trgova kog zakonika)). Dekretom Dr~avnog savjeta ti postoci su sni~eni (4 % u slu aju ako temeljni kapital nije vei od 750.000,00 eura, 2,5% u slu aju ako temeljni kapital nije vei od 7.500.000,00 eura, 1 % u slu aju ako temeljni kapital nije vei od 15.000.000,00 eura, 0,5 % u slu aju ako je temeljni kapital vei od 15.000.000,00 eura). Manjinski dioni ari mogu svoje obrazlo~ene prijedloge u pisanom obliku uputiti upravnom odboru nakon prve objave poziva i dnevnog reda za glavnu skupatinu u roku od 10 dana. Upravni odbor mora uvrstiti te prijedloge u dnevni red te po drugi put objaviti poziv i dnevni red najkasnije 15 dana prije odr~avanja glavne skupatine. Nakon toga viae nije mogue stavljati nove prijedloge, osim kada se radi o opozivu, odnosno imenovanju lanova upravnog odbora. U engleskom pravu dioni ari mogu stavljati svoje prijedloge na dnevni red ako su zatra~ili sazivanje glavne skupatine ( l. 368., 370. i 376. CA 1985). To su manjinski dioni ari koji zajedno dr~e dionice koje daju najmanje 5 % glasova na glavnoj skupatini ili 100 ili viae dioni ara koji su za svoje dionice uplatili najmanje 100 funti (dionice koje zajedno daju najmanje 10.000,00 funti).Vidi u: APCIMS-EASD, Shareholders Rights  A Legal Comparison, str. 30-31., Tedesco, Elena, Shareholders Right To File Items On The Agenda Of A General Meeting  Comparative Study Of The Procedures Of Western European Countries, Hermes, October 2002, str. 7. i 10., Zetzsche, D., op. cit., str. 15-21.  U francuskom pravu l. L225-104. Trgova kog zakonika odreuje da se na in i rokovi za sazivanje glavne skupatine odreuju dekretom Dr~avnog savjeta. Statutom druatva je mogue predvidjeti obvezu pohrane dionica najmanje 5 dana prije odr~avanja glavne skupatine. lanovi upravnog odbora, uprave i nadzornog odbora, stalni zastupnici moraju sukladno dekretu Dr~avnog savjeta, prijaviti, odnosno pohraniti dionice koje pripadaju njima, njihovim bra nim drugovima i maloljetnoj djeci, a koje je izdalo druatvo, ovisna druatva, odnosno vladajua druatva, ako su spomenute dionice uvratene na ureena tr~iata vrijednosnih papira ( l. L225-109. Trgova kog zakonika). U engleskom pravu se ovakvo uvjetovanje ostvarivanja prava sudjelovanja u glavnoj skupatini mo~e predvidjeti statutom druatva.  U Njema koj je izraen Zakon o integritetu trgova kih druatava i modernizaciji prava na obranu (Gesetz zur Unternehmensintegritt und Modernisierung des Anfechtungsrechts (UMAG)) koji je stupio na snagu 1. studenog 2005. godine i izmijenio brojne odredbe Zakona o dionicama (AktG). Vidi u: Riehme, Klaus, Wand, Pete, Tillmann, Tobias, Taming the predators: limiting abusive shareholder action in Germany, PLC Cross-border Quarterly, Vol. I, April-June 2005,  HYPERLINK "http://www.practicallaw.com/2-200-3425" www.practicallaw.com/2-200-3425, 25. lipnja 2005.  Tako i 118 st. 3. njema kog AktG-a. U engleskom pravu takoer nije mogue glasovati poatom ili elektronskim sredstvima. Vidi podrobnije u: ulinovi-Herc, Edita, Mogunost aire primjene informati ke tehnologije u (javnim) dioni kim druatvima  trendovi u europskom pravu druatava i hrvatsko pravo, Zbornik Pravnog fakulteta Sveu iliata u Rijeci, str. 350-364.  ulinovi-Herc, E., op. cit., str. 355.  l. L225-107. Trgova kog zakonika u st. 1. odreuje da svaki dioni ar mo~e glasovati poatom na obrascu kojeg e odrediti Dr~avni savjet svojim dekretom. Ako bi statut druatva odredio druga ije, takva odredba bi bila niatava. Pri utvrivanju potrebnog kvoruma za donoaenje odluka, uzimaju se u obzir samo oni obrasci pristigli druatvu prije odr~avanja glavne skupatine pod uvjetima koje odredi dekretom Dr~avni savjet. Obrasci koji ne sadr~e nikakvo o itovanje ili izra~avaju suzdr~anost, smatrat e se glasovima koji su protiv donoaenja odluke. Stavak 2. istog lanka odreuje da se statutom mo~e odrediti sudjelovanje dioni ara u glavnoj skupatini video konferencijom ili drugim telekomunikacijskim sredstvima koja omoguavaju identifikaciju dioni ara, pri emu se priroda i uvjeti za takvo sudjelovanje odreuju dekretom Dr~avnog savjeta, a tada e se smatrati da je dioni ar bio osobno nazo an glavnoj skupatini te e se on uzimati pri izra unavanju kvoruma i veine koja je potrebna za donoaenje odreene odluke. Vidi u: ulinovi-Herc, E., op. cit., str. 356.  Tako bi bilo dovoljno i da dioni ar ima samo jednu dionicu druatva za ostvarenje prava na obavijeatenost. Vidi u: Gorenc, Vilim, Slakoper, Zvonimir, Filipovi, Vladimir, Brkani, Vlado (redakcija Gorenc, Vilim), Komentar Zakona o trgova kim druatvima, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, RRIF, 2004., str. 409., Barbi, Jakaa, Pravo druatava, Knjiga druga: Druatva kapitala, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, Organizator, 2005., str. 364-365., Ivanjko, `ime, Kocbek, Marijan, Korporacijsko pravo  Pravni polo~aj gospodarskih subjektov, GV Zalo~ba, Ljubljana, 2003., str. 576-577.  Svakako je tu i obveza uprave da dioni arima omogui uvid u potrebne isprave kao i mogunost uzimanja preslika potrebnih isprava. Vidi u: Gorenc, V. et al., op. cit., str. 410., Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, 3. izdanje, str. 365-367.  l. 1. st. 8. UMAG. Vidi u: Noack, Ulrich, Zetzsche, Dirk, Corporate Governance Reform in Germany: The Second Decade, Arbeitspapiere des Instituts fr Unternehmensrecht (IUR), No. 0010, Heinrich Heine Universitt, Juristische Fakultt, Dsseldorf,  HYPERLINK "http://ssrn.com/abstract=646761" http://ssrn.com/abstract=646761, 30. lipnja 2005., str. 18-19.  l. 1. st. 18. UMAG. To je potvrdio i njema ki Savezni sud u presudi od 29. studenog 1982. godine u predmetu br. II ZR 88/81 i presudi od 19. lipnja 1995. godine u predmetu br. II ZR 58/94-2. Loc. cit.  131. st. 3. AktG.  Dioni ar osim zapisnikom mo~e dokazivati uskratu davanja obavijesti i drugim dokaznim sredstvima, primjerice svjedocima (presuda Visokog trgova kog suda od 20. sije nja 2004. godine u predmetu br. P~-7230/2003.).  Tako i 131 i 132 njema kog AktG-a.  U francuskom pravu l. L225-108. Trgova kog zakonika propisuje obvezu upravnog odbora, odnosno uprave druatva da dade ili u ini dostupnim sve potrebne isprave koje su potrebne dioni arima za donoaenje odluka na glavnoj skupatini te njihovu obavijeatenost o stanju i poslovanju druatva. Vrste i na in davanja tih isprava odreuje se dekretom Dr~avnog savjeta. Od dana dostave spomenutih isprava svaki dioni ar je ovlaaten postavljati pisana pitanja na koja e upravni odbor, odnosno uprava biti du~ni odgovoriti tijekom glavne skupatine. Pitanja se mogu postavljati u pogledu pojedinih to aka dnevnog reda glavne skupatine. l. L225-115. Trgova kog zakonika odreuje pravo tra~enja svakog dioni ara da mu se dostave godianja financijska izvjeaa i konsolidirana financijska izvjeaa, popis lanova upravnih i nadzornih tijela druatva, inventar, izvjeaa upravnog odbora, odnosno uprave i nadzornog odbora, obrazlo~enja predlo~enih odluka glavne skupatine te podatke o kandidatima za lanove upravnih i nadzornih tijela druatva, izvjeae revizora o najveim naknadama plaenim osobama u druatvu kao i iznosima na koje se ostvaruju porezne olakaice te popis sklopljenih ugovora druatva. Svaki je dioni ar ovlaaten u svako doba zatra~iti uvid u spomenute isprave nastale tijekom posljednje 3 poslovne godine ( l. L225-117. Trgova kog zakonika). l. L225-232. Trgova kog zakonika ovlaauje jednog ili viae dioni ara koji zajedno dr~e dionice koje ine najmanje 5 % temeljnog kapitala druatva, odnosno udrugu dioni ara koja zadovoljava uvjete iz l. L225-120. Trgova kog zakonika da podnesu pisano pitanje predsjedniku upravnog odbora ili uprave druatva dvaput godianje o stvarima koje bi mogle ugro~avati kontinuirano poslovanje druatva. Odgovor upravnog odbora, odnosno uprave mora se dostaviti i revizorima druatva.  U engleskom pravu svakom dioni aru se daje pravo obraanja glavnoj skupatini i postavljanja pitanja. Pritom predsjednik glavne skupatine ima diskreciju ograni iti trajanje takvog obraanja. Kona no, l. 241. CA 1985 obvezuje lanove upravnog odbora da podnesu na glavnoj skupatini godianja financijska izvjeaa, svoje izvjeae o stanju druatva te izvjeaa o reviziji. l. 431. st. 2. CA 1985 ovlaauje manjinske dioni are kojih mora biti najmanje 200 od ukupnog broja dioni ara ili koji zajedno dr~e dionice koje daju najmanje 10 % temeljnog kapitala druatva na podnoaenje zahtjeva Ministarstvu trgovine i industrije (Department of Trade and Industry) za imenovanje istra~itelja (engl. inspector) koji e ispitati poslovanje druatva i o tome sastaviti izvjeae koje e poslu~iti kao dokaz o stanju druatva u odreenom sudskom postupku. Vidi u: Birds, John, Ferran, Eilis, Villiers, Charlotte, Boyle, A.J., Boyle & Birds' Company Law, Jordans, Bristol, 1995., str. 361-362. i 524-527.  U njema koj pravnoj teoriji postoje sporenja o postojanju te odgovornosti uprave za atetu prema dioni arima. Vidi u: Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, 3. izdanje, str. 370., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 412.  Punomonik se nalazi u poslovnom, obiteljskom ili nekom drugom odnosu s druatvom-izdavateljem, punomonik je veinski dioni ar druatva-izdavatelja, punomonik je lan uprave druatva-izdavatelja ili je lan uprave jednog od njegovih veinskih dioni ara.  Kao punomonik se pojavljuje fizi ka osoba, bilo da se radi o nekoj treoj osobi izvan druatva ili se radi o nekom drugom dioni aru iz samog druatva, odnosno pojedinom lanu uprave ili nadzornog odbora druatva. Dioni ar ne bi mogao ovlastiti i samo druatvo, odnosno upravu na zastupanje dioni ara na glavnoj skupatini (presuda OLG Stuttgart, 1991, 69). Upravni odbor u ulozi punomonika dioni ara je osobito u estala pojava u SAD. Vidi u: Khoudja, Sonia, Corporate Governance in Germany  The recent changes, Centro di ricerca per il diritto d impresa, Libera Universit Internazionale degli Studi Sociali Guido Carli, April 2003, str. 7., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 420.  U punomoi moraju biti dane i upute dioni ara o na inu glasovanja punomonika. U protivnom smatrat e se da se punomonik suzdr~ao od glasovanja. Upute moraju biti dane u istom obliku kao i punomo. Vidi u: Zetzsche, Dirk, Shareholder Interaction Preceding Shareholder Meetings of Public Corporations  A Six Country Comparison, Arbeitspapiere zum Deutschen und Internationalen Zivil- und Wirtschaftsrecht (AZW Reihe), No. 2005_02_02,  HYPERLINK "http://www.jura.uni-duesseldorf.de/dozenten/noack/azw/texte/azw_2005_02_02.pdf" http://www.jura.uni-duesseldorf.de/dozenten/noack/azw/texte/azw_2005_02_02.pdf, 27. lipnja 2005., str. 23.  Do izmjena i dopuna ZTD-a iz 2003. godine punomo je mogla biti dana samo u pisanom obliku, bez mogunosti da se statutom odredi druga iji manje formalan oblik.  Tako treba smatrati da nije mogue statutom odrediti da se pri davanju punomoi tra~i ovjera potpisa kod javnog bilje~nika. Trebalo bi dopustiti davanje punomoi i elektroni kim na inom. Prijedlog izmjena i dopuna ZTD-a iz 2003. godine predviao je mogunost odreenja manje formalnih oblika punomoi statutom druatva, ali te sugestije zakonodavac nije prihvatio.  Npr. odrediti trajanje punomoi u odreenom vremenskom razdoblju u kojem e se odr~avati glavne skupatine ili je dana na neodreeno vrijeme do njezinog opoziva i sl.  Tako 134. st. 3. njema kog AktG-a, s tim da se statutom mogu propisati i olakaice pri davanju punomoi. Na taj na in se pri davanju punomoi fizi koj osobi omoguava primjena novih tehnologija (e-mail, internet). Primjena novih tehnologija predviena je Zakonom o dionicama na ime i olakaanju ostvarenja prava glasa (Gesetz zur Namensaktie und zur Erleichterung der Stimmrechtsausbung (NaStraG)) 2001. godine. U tom smislu je trebalo oblikovati i odredbu hrvatskog ZTD-a. U engleskom pravu svaki dioni ar druatva mo~e imenovati punomonika koji ne mora biti dioni ar druatva, a svaki poziv za glavnu skupatinu mora sadr~avati uputu o tom pravu dioni ara. Dioni ar mora u pisanom obliku (to mo~e biti i elektroni ki oblik ako se druatvo i dioni ar tako dogovore) dati punomo i o tome izvijestiti druatvo najmanje 48 sati prije odr~avanja glavne skupatine ( l. 372. CA 1985).  U francuskom pravu l. L225-106. Trgova kog zakonika odreuje da dioni ar mo~e dati punomo drugom dioni aru ili svojem bra nom drugu. Svaki dioni ar mo~e ostvarivati pravo glasa za drugog dioni ara na temelju punomoi s tim da se zakonom, odnosno statutom mo~e odrediti najvei broj glasova koje jedan osoba mo~e imati bilo da nastupa osobno ili kao punomonik. Svoje punomonike mogu imenovati i zaposlenici druatva koji imaju dionice u druatvu. Pritom dioni ar mo~e dati punomo bez davanja uputa o na inu glasovanja (franc. pouvoir en blanc) te e se tada glasovanje punomonika tretirati kao glas koji ide u prilog prijedloga odluke uprave. U slu aju ako se radi o dionicama koje su uvratene na burzu, a imatelj tih dionica je strani pravni subjekt, prava iz takvih dionica mo~e ostvarivati skrbnik (posrednik) u ime dioni ara ( l. L228-1. Trgova kog zakonika). Skrbnik je du~an izvijestiti druatvo o identitetu dioni ara za ije ime dr~i dionice i sve dok to ne u ini iz tih dionica ne mo~e ostvarivati lanska prava ( l. L225-3. Trgova kog zakonika).  To je situacija kada dioni ar ima dionice same financijske institucije kojoj je dao punomo za ostvarivanje prava glasa iz njegovih dionica.  To je situacija kada financijska institucija istodobno ima svoje dionice u odreenom druatvu koje dr~i za svoj ra un, ali i kao punomonik odreenog dioni ara ostvaruje pravo glasa iz dionica koje ima dioni ar koji joj je dao punomo. Ovo ograni enje nee vrijediti u slu aju ako je punomo dana samo za jednu odreenu glavnu skupatinu, ako ukupni iznos dionica koje dr~i financijska institucija ne premaauje 5 % temeljnog kapitala druatva, odnosno ako se financijska institucija suzdr~i od ostvarivanja prava glasa iz svojih dionica koje premaauju 5 % temeljnog kapitala druatva. Tu je i obveza skrbnika-financijske institucije da priopi dioni aru ako je neki lan njegove uprave ili zaposlenik lan nadzornog odbora druatva ili ako je neki lan uprave ili zaposlenik druatva lan njegovog nadzornog odbora (radi se o uzajamnim lanstvima u tijelima druatva i financijske institucije). Financijska institucija mora priopiti i ako ima udio u druatvu za koji bi po zakonu morala objaviti da ga dr~i (vidi l. 115. Zakona o tr~iatu vrijednosnih papira) ili je lanica konzorcija koji je u posljednjih 5 godina preuzeo dionice druatva ( l. 284. st. 3. ZTD). Ta priopenja se daju onda kada financijska institucija prosljeuje poziv i dnevni red glavne skupatine koji je dobila od uprave druatva sukladno l. 281. ZTD-a.  U njema kom pravu financijska institucija ne mo~e ostvarivati pravo glasa na temelju punomoi dioni ara-klijenata, ako istodobno dr~i dionice za svoj ra un koje premaauju iznos od 5 % temeljnog kapitala druatva, osim ako dobije podrobne upute o na inu glasovanja od dioni ara po kojima mora postupiti ili se suzdr~i od ostvarenja prava glasa iz dionica koje dr~i za svoj ra un ( 135. st. 1. AktG). I u njema kom pravu postoji obveza financijske institucije da izvijesti dioni are-klijente o uzajamnim lanstvima u tijelima druatva i financijske institucije i udjelima koje financijska institucija stje e u druatvu u iznosu veem od 5 % temeljnog kapitala sukladno 21 Zakona o trgovini vrijednosnim papirima (Wertpapierhandelsgesetz) ( 128 st. 2. AktG).  Sli no i u francuskom pravu u slu aju kada je dioni ar strani pravni subjekt, a radi se o dionicama koje su uvratene na burzu. U tom slu aju imenovat e se skrbnik (posrednik) koji e ostvarivati prava iz takvih dionica u ime stranog dioni ara ( l. L228-1. Trgova kog zakonika). Skrbnik je du~an izvijestiti druatvo o identitetu dioni ara za ije ime dr~i dionice i sve dok to ne u ini iz tih dionica ne mo~e ostvarivati lanska prava ( l. L225-3. Trgova kog zakonika). Samo druatvo mo~e statutom predvidjeti pravo tra~enja podataka o dioni arima koji su pohranjeni pri sredianjoj depozitarnoj instituciji. Ona mora izvijestiti druatvo u roku od 5 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako druatvo sumnja da je neki od tako utvrenih dioni ara punomonik, od njega e zatra~iti da priopi ime osobe u ije ime nastupa ( l. L228-2. Trgova kog zakonika).  Ovdje financijska institucija nee izvijestiti druatvo o imenu svog klijenta-dioni ara, ve e samo upoznati druatvo s injenicom da nastupa kao punomonik. Statutom e se naj eae tra~iti predaja punomoi druatvu.  Ako financijska institucija pri glasovanju odstupi od uputa dioni ara ili ako dioni ar nije dao naputak od svog vlastitog prijedloga kojeg je priopila dioni aru, ona mora dioni aru priopiti i navesti razloge za to ( l. 292. st. 7. ZTD).  Na isti se na in ureuje glasovanje preko financijskih institucija i udruga dioni ara u njema kom pravu ( 135 AktG).  U zapisniku se navodi mjesto i vrijeme odr~avanja glavne skupatine, ime i prezime javnog bilje~nika te na in i rezultat glasovanja i utvrenje predsjednika o donesenim odlukama ( l. 286. st. 2. ZTD).  Posredno se dioni ari upoznaju i s popisom sudionika na glavnoj skupatini budui da je to prilog uz zapisnik. Zna aj zapisnika je naglaaen i propisivanjem njegovog obvezatnog javnobilje~ni kog oblika. U njema kom pravu 130 AktG-a propisuje obvezu sastavljanja zapisnika u javnobilje~ni kom obliku te unoaenja odluka glavne skupatine, kao i zahtjeva manjinskih dioni ara kada se odlu uje o davanju razrjeanice lanovima uprave i nadzornog odbora ( 120 st. 1.) i prijedlozima dioni ara za izbor lanova nadzornog odbora ( 137). Javnobilje~ni ki oblik zapisnika se ne tra~i kada se radi o odlukama glavne skupatine dioni kog druatva koje nije uvrstilo dionice na burzu te ako se za donoaenje tih odluka ne tra~i kvalificirana veina. Ako se ne tra~i javnobilje~ni ki oblik zapisnika, njega na upis podnosi predsjednik nadzornog odbora.  U francuskom pravu svaki dioni ar mo~e zahtijevati u svako doba stavljanje na uvid zapisnika s glavnih skupatina druatva koje su odr~ane u protekle 3 poslovne godine, uz uvjet da podatke koje su saznali ne priope treim osobama ( l. L225-117. Trgova kog zakonika). U slu aju ako predsjednik upravnog odbora, odnosno lanovi uprave ne vode uredno zapisnik, kaznit e se nov anom kaznom ( l. 242-15. st. 3. Trgova kog zakonika). U engleskom pravu svako dioni ko druatvo vodi zapisnik o tijeku glavne skupatine, kao i sjednicama upravnog odbora te se oni unose u posebne knjige ( l. 382. CA 1985). Zapisnik potpisuje predsjednik okon ane glavne skupatine ili predsjednik sljedee glavne skupatine te tada zapisnik postaje dokaz o poduzetim pravnim radnjama i ako je zapisnik pravilno voen, nastaje oboriva presumpcija da je glavna skupatina pravilno voena, da su donesene valjane odluke te da su valjana imenovanja lanova upravnog odbora. Knjige koje sadr~e zapisnike o glavnim skupatinama druatvo mora staviti na uvid dioni arima u svom sjediatu, dok se zapisnici sjednica upravnog odbora smiju dati na uvid samo lanovima upravnog odbora, tajniku i revizorima druatva za potrebe revizije ( l. 383. CA 1985).     PAGE  PAGE 2 *~x~ʔ̔bfԘ֘dh~ΛЛhjn< ƢڢNP$&ʤr&<Nl.LRT2:hx  &(*,ܲjŻųųh2] mH sH jh2] 0JUh2] hq$h}-h5h556h5 hh5\hg+>jh|C+0JUh= hhh|C+Fv(PRlnDF $7$8$H$a$gdVo$a$gd1$a$gd1$a$gdVo$a$gd4$$a$gd2] $`a$gd2] $`a$gd|C+j "0BPV^t<T@BtRjlpҾԾ־ "$  LP2>\ź޲޲޲ުުh15mH sH h1h15mH sH h1mH sH h!'mH sH hL(mH sH h4$mH sH h4$56mH sH h2] 56mH sH h2] h2] 56mH sH hq$mH sH jh2] 0JUmH sH h2] mH sH h2] 4\FnpBDFZ󍉂{oeXQMQh+1 h+1h+1jh+1h+10JUhjh]656hjh]60J56 hjh|C+ h|C+h|C+h|C+h2] hVoh15mH sH hVohVo5\] h >\\] hVo\]hVohVo\]hVoh >\\] hVoh >\ hVoh- hVoh1h1h1mH sH h15mH sH h1h15mH sH ZZPNH$a$gd:$a$gdcWD$a$gdBe$a$gd/ $`a$gd/$a$gd4 $7$8$H$a$gd4$a$gd+1$a$gd|C+$a$gd2] VXZ\VXZ\  (*>@DFtv|~DF^`$&㿰h CJ\]aJh4h CJ\]aJ#hfh CJOJQJ\^JaJh CJOJQJ\^JaJh CJaJhh 0Jjh Ujh Uh jh 0JUh+1 h+1h+1hw4&:N`d .0LPR24Ƶ}n}aZVLVHhdmjh 0JUh h/h jh/h 0JUh/h CJEHPJaJh/h CJPJaJh/h CJH*aJh/h CJ\aJh CJaJh/h CJaJ!jh/h 0JCJUaJ hfh hfh CJOJQJ^JaJh CJOJQJ\^JaJ#hfh CJOJQJ\^JaJ468P "LNP:P"@F "$HJ4^ϏhFh 0Jh aJ mH sH h aJmH sH h mH sH hRh 6 hFh hdmhT&h 6jh 0JUhnPh 0Jjh U hBeh jh Uh 6     \^"$~`+b+--333444D5R5X5b5d55"6$6n6p6v7x77h'h 0J>*jh'h 0J>*U hy0Jh)}h 0J6h'h 0J h'h jh'h 0JUh3hdmh{ch 0Jh jh 0JU hFh h 0J7  \"~-3L8&;z;CHJnM O:OPJ`JbJdJzJJJJJJ̼ƸhD= hH+ h hH h h jh h 0JUhhyh jh 0JU h 0Jh'h 0Jh'h 0J>*jh'h 0J>*U"j6h'h 0J>*U7JLLLLL,M.MRMnMpMrMMMMNNNN O O:OQVVl_n___ `&```ccccccfff g"g h hǺdzdzǚǚǚǖlj~~~~ǚ~hr hR=h jhR=h 0JUhD=jh 0JU h ^Jh#wh ^J h#wh jh#wh 0JUh hIQh 0Jj9hIQh >*UhIQh >*jhIQh >*U hIQh 1@DF$a$gd2] $a$gd|C+$a$gdCdu$a$gdr$a$gdg hh^hhhhhiijFjkkZklllll(mVmmpnrnpTpXpZpqqsssbtdtftjtntptxt|t~ttuuZu\uvvxx|y~yyyyyyyyyyyyzzz*|j|˰hz/Jh+_h 0Jj.h U hah jh U hl6nh jhl6nh 0JUhrjh 0JU hH+ h h Dj|N}P}}}} ~ ~`jԅ *:<pr0`bl~ȣʣ8B^`njhMh 0JUhq$ heih jheih 0JUh= h)}h 6hz/Jjh 0JU h 0J h 0J5h)}h 0J56h)}h 6B*phh\h 0J5h 7ʦ,24Ȩ®DZx|>@BFHLNRTXZfhjnp|~hjh]656hw0JmHnHu h 0Jjh 0JUjhHUhHjh 0JUh hMh hq$%FJLPRVXjln$a$gd|C+h]hgdQp &`#$gd<5 01h:pQp. A!"#$% DyK  http://ssrn.com/abstract=624241yK @http://ssrn.com/abstract=624241ADyK 3http://www.investopedia.com/articles/03/091003.aspyK fhttp://www.investopedia.com/articles/03/091003.aspDyK  www.practicallaw.com/2-200-3425yK Nhttp://www.practicallaw.com/2-200-3425DyK  http://ssrn.com/abstract=646761yK @http://ssrn.com/abstract=646761DyK Ohttp://www.jura.uni-duesseldorf.de/dozenten/noack/azw/texte/azw_2005_02_02.pdfyK http://www.jura.uni-duesseldorf.de/dozenten/noack/azw/texte/azw_2005_02_02.pdf@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List>@> |k Footnote TextCJaJ@&@@ |kFootnote ReferenceH*6U@6 tN Hyperlink >*B*phHC@"H QpBody Text Indent `tH 4 @24 QpFooter  p#.)@A. Qp Page NumberLOQL :Footnote Text Char_HmHsHtHN^@bN ,w[ Normal (Web)dd[$\$ mH sH tH ROqR ,w[Normal (Web) CharCJ_HaJmH sH tH 2B@2 g Body Textx*W@* CduStrong5\bOb hT-9/8-2"$ iV+1$H$`Va$CJOJQJaJmH sH \O\ hClanak$V+1$H$a$ CJOJQJ_HaJmH sH tHXOX ha4$U+1$H$a$#;CJOJQJ_HaJmH sH tH\O\ ha5a$U+1$H$a$&6CJOJQJ]_HaJmH sH tH E+!&(,00\44788P9c;.<0=EDF{HzNPZV]}def-qu{}f!~{7jRɖ8RKt@E  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;}U * )  &~LJ!r!$$$%%%[/q246?6l:<=9?@@@ A8HLMNP/SS@UUZY]^:c2fifjWkklott@E;_EFNO ./!0D8!!W!z!}!**B*C*+.7==A>B>D*MPPPP/XX]Y]]]bXhYhhhm`wx} EFӗԗ%deaeTԵVWXpqrstuvx'':N:\u(T 9j  = Fo{{&!#J$%`&)-.36::;H<=Z@EEEEE E"E#E%E&E/E0E1EEAE0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000st@0I00@0I00@0I00@0I00@0I0 0I0 0@0@0I0 0p<I00_E7A>ԵXprstvx'AEK00XK00K00@0@0@0@0@0@0@0@0K00K00K00K00 䜦K00@0@0@0@00K00 00>u $$$' 7J~\>?cRRStXXXXX sect1title05:AE~AE ?AJOs %+7A~^h%%%%%&f&j&l&w&x&{&|&&&&&&&&''1(5(7(A(B(J(K(R(++//*2,2223344;9=9{:~:N;P;<<==ADD"E$E8E:EaHcHMLOLKRORQRVRWR_RxRRSSTTBUDUUUUUWWW W"Y$Y{Z}Z]]]]U_]_eagaeeRfTfk klll m mmmmHwJw$~&~"$&QS/1Ɋpr#-&Þ?Iբߢ;=NP$&Ͱϰ ̶ζ ]g`jlnлڻ .6cpxzhkluvxy "&(5:<DFOjr !$%-.0178ABIJLMOTVdghpquv~$%()019:BCDEQR[\_`himnrs|~ !"()26>?EHNOWXaelmtuvw !%+,34<=EOWXklpqwx #&/09:CDFMSW\]cgpqvw ")*.269IJVX_`bckluv~ -.7:EFPQVW`aghqsw{"#%&01:<EFOPRS[\jkstyz|}X`adgptwx )*59?@FJVXZ[`ajknoy'(+,7CJOTU`dkrw|&'12:;>?BCJNSTY]delqvw~ !&(34:<BCIJSU]^acklox#)1379DERS\]hiqu{|)-<DEOQZ^ijpqtu *256=ADEMQWX^_abnr{|6;PZ[`ahiqsx| )/05:?@FKSW^dmnty29;?DLNUZdn{  %/9=GHQTXbopy +'./8UXY[\fjnp{256>?IQTU\cj@B@Bbhjns{}$%/16DK13[cdghpqxyZ`wbd  $'(.FQRW[^_imtu}~EGKQRUVlq  (028:@ADENPXY`almsw~      X ^ ` e g o       & , . 3                 HJdikqs{}  )*25? "`bsvx{Z\^`  y{"$&*/4<Z^`i  "$-/4<ADIKRSVX_ahSYfhjm4 ; = B D M N X \ c f i j p q x z                           !!!!!!!"""""""(")"4"5"="A"G"H"T"Y"\"]"d"e"o"q""""""""""""""%%\&^&''''''''''''''))))++++++----w2y22233{6677`8b899;;<<BADAAABBEEEEEEEEE E"E#E%E&E>EAE:;^_DFMP -4 "/1CE79!!V!X!y!~!**A*D*++..77==@>D>DD)M*MPPPP.X0XV]Z]]]bbWhZhhhmmLwXw_waww}y}(4Uagh!DGҗ՗$&cf`bdfSU(4ѰݰµεӵԵ  !$TVdg%(LMSz|Xoxz&)&)9<MP9<[^tw'*SV 8;il "  < ? EH~nqz}z}%!(!##I$L$%%_&b&))--..3366::::;;G<J<==Y@\@EEEEEEEE E"E#E%E&E;EEAE33333333333333333x#EEEEEEE E"E#E%E&E>EAEy1b#$2nh^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h ^`hH.h pp^p`hH.h @ L@ ^@ `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h PP^P`hH.h  L ^ `LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHy12n#$         dGh 3 R,xwZq w ^ /7kk5jj2] i!K "Y#4$q$T&G&o& K)|C+ ,}-1x.1:<D=R=g+>Kj>3?cWD}DHIHz/JFMtN4P,w[ >\KYacBecf$f|k9nQpAqrCdu zy#zG{|BN|ZV}Udm a9_g?eTL(`6:. y]6= wf !'+Z(%4Vc 5yA (vKg96{|HMM3/Vo+1Z--.5[1hm:h*PfD88A>/XZU]W]vx(  FHdq-H<EAEY0Y0<<<<<<<<<<<<<<<<<@+:,  !#&/023:>DEFGMOPW[fjmopsyz{|}@E@@ @@@@(@*@8@D@H@J@N@T@f@h@l@n@|@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@@0@:@tUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialmTimesNewRoman,BoldTimes New RomanETimes-NewRoman?5 z Courier New;Wingdings"12f㹦c1[jz[jz!4d2QHX ?V2ProfDionisDionis   Oh+'0  4 @ L Xdlt|ProfDionis Normal.dotDionis27Microsoft Office Word@fx@E6@|(@6[՜.+,D՜.+,0 hp|  PFRzj Prof Title( 8@ _PID_HLINKSA y Ohttp://www.jura.uni-duesseldorf.de/dozenten/noack/azw/texte/azw_2005_02_02.pdfd'q  http://ssrn.com/abstract=646761dm'http://www.practicallaw.com/2-200-3425d7z3http://www.investopedia.com/articles/03/091003.aspd$q http://ssrn.com/abstract=624241d  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnpqrstuvxyz{|}~Root Entry F0Data o1TablewlWordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q