Naslov
Visina i varijabilnost uroda secerne repe u zavisnosti od ploidnosti genotipa
(Height and variability of sugar beet yield depending on genotype ploidity)

Autori
Rastija, Manda ; Kristek, Andrija ; Bukvić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sazetaka XXXIV. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s medunarodnim sudjelovanjem / Varga, Boris ; Hitrec, Igor - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 364-365

Skup
XXXIV. znanstveni skup hrvatskih agronoma s medunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
secerna repa; prinos; varijabilnost; genotip; ploidnost
(sugar beet; yield; variability; genotype; ploidity)

Sažetak
Prinos i kvaliteta korijena secerne repe ovise o genotipu i njegovoj reakciji na uvjete proizvodnje. Tijekom 1994. i 1996. godine kroz poljske pokuse na dva lokaliteta (Osijek i akovo) istrazivana je varijabilnost u prinosu i kvaliteti korijena secerne repe, te koncentraciji elemenata u listu, kod razlicitih formi sjemena secerne repe (5 multigermnih linija, 5 hibrida i 5 monogermnih linija). Prinos korijena najvise je varirao kod multigermnih linija (Kv = 26.87%), a najmanje kod monogermnih linija (Kv = 24.63%), kao i prinos bioloskog i tehnoloskog secera. Najvisi prinos korijena na svim lokalitetima postignut je s hibridima, koji je bio za oko 15.9% visi od prinosa multigermnih linija i za oko 34.8% visi od prinosa monogermnih linija. Multigermne linije su imale najvisi sadrzaj secera (13.77%), nizi hibridi (13.28%), a najnizi monogermne linije (12.96%). Vrijednosti digestije su znatno manje varirale od prinosa, pri cemu nije bilo bitne razlike izme|u istrazivanih formi sjemenai i Kv se je kretao od 12.60% kod hibrida do 12.99% kod multigermnih linija. Najvise secera u melasi imale su monogermne linije (2.02%), manje hibridi (1.96%), a najmanje multigermne linije (1.86%), dok su multigermne linije imale najvece iskoristenje secere iz repe (11.43%), a monogermne linije najmanje (10.48%). Kod istrazivanih melasotvornih elemenata najvise je varirao natrij i to od Kv = 40.76% (hibridi) do Kv = 47.69% (multigermne linije). Najmanje variranje pokazao je kalij. Sadrzaj kalija u korijenu bio je najvisi kod monogermnih linija (4.24 mmol/100 g repe), nizi kod hibrida (4.06 mmol/100 g repe), a najnizi kod multigermnih linija (3.78 mmol/100 g repe). Razlike u sadrzaju natrija u korijenu repe nisu bile statisticki znacajne izmedju istrazivanih formi sjemena, dok su razlike u sadrzaju amino-N u korijenu bile znacajne samo u 1994. godini, pri cemu su multigermne linije imale najvisi sadrzaj amino-N u korijenu prilikom vadjenja. Pri istrazivanju koncentracije sljedecih elemenata: N, P, K, Ca, Mg, Na, Fe, Mn i Zn u listu secerne repe pocetkom srpnja, opcenito se moze zakljuciti da su kod istrazivanih formi sjemena mikroelementi vise varirali nego makroelementi. Od mikroelemenata najvise je varirao Mn (Kv=60.22%), a najmanje Zn (Kv=18.79%), dok je kod makroelemenata najvise varirao Na (Kv=35.40%) i K (Kv=32.79%), a najmanje P (Kv=12.8%) i Mg (Kv=14.33%).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA