Naslov
Vrijednosti ispitivanih hibrida šecerne repe u 1996. i 1997. godini
(Value of sugarbeet hybrids in 1996 and 1997 year)

Autori
Kristek, Andrija ; Liović, Ivica ; Magud, Zvjezdana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sazetaka XXXIV znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s medunarodnim sudjelovanjem / Varga, Boris ; Hitrec, Igor - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 96-97

Skup
XXXIV znanstveni skup hrvatskih agronoma s medunarodnim sudjelovanjem, Opatija - Hrvatska

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
šecerna repa; hibrid; prinos; kvalitet
(sugar beet; hybrid; yield; quality)

Sažetak
Biološke i proizvodne vrijednosti hibrida šecerne repe te njihovu reakciju na agroekološke uvjete istrazivali smo u dvije godine (1996. i 1997.) na tri lokaliteta (Osijek, Đakovo i Magadenovac). U pokuse su bili uvršteni hibridi koji zauzimaju u proizvodnji, na našem podrucju, znacajnije površine ili se nude kao nove kreacije. Od ispitivanih 17 genotipova, 3 su hibrida Instituta za šecernu repu Osijek i to: Os Nada (5), Os Sana (13) i Os Ana (11); dva: Stela (8) i Jela (17) zajednicki su hibridi Instituta i KWS-a iz Einbecka; 7 hibrida: Kawemaja (10), Dunja (9), Zita (1), Barbara (3), Rita (2), Marika (14) i Perla (16) selekcije su KWS-a; te dva: Kristal (4) i Maraton (15) hibridi su firme Maribo iz Danske; te po jedan Monofort (12) firme Van der Have iz Nizozemske, Janus (6) firme KHBC iz Poljske, te Sirius (7) firme Strube iz Sölingena. Dobiveni rezultati istrazivanja pokazuju da uvjeti proizvodnje (godina, lokalitet) imaju znacajan utjecaj na proizvodnju šecerne repe. Od ispitivanih godina, rodnija je bila 1997. godina u kojoj je prosjecni prinos korijena iznosio 53,86 t/ha, digestija 15,29%, a prinos tehnološkog šecera 6,99 t/ha. S obzirom na ispitivani lokalitet, u Osijeku i Magadenovcu ostvarene su slicne vrijednosti, dok je u Đakovu postignut statisticki opravdano lošiji rezultat. Utjecaj hibrida na visinu i kakvocu proizvedenog korijena bio je takoder znacajan. U prosjeku za dvije godine i tri lokaliteta (graf. 1), najveci prinos korijena (PK) od 55,51 t/ha postigla je domaca sorta Os Sana (13). Statisticki isti prinos na razini P=5% postignut je još sa 10 sorata i to pod brojem: 14, 1, 16, 5, 15, 2, 17, 4, 7 i 3. Po sadrzaju šecera sorte su se medusobno više razlikovale. Najveca digestija (Dig.) od 15,81% postignuta je sa sortom pod brojem 11 Os Ana. U istom rangu nalaze se još sorte Marika (14), Barbara (3) i Os Sana (13). Najbolje sorte po izracunatom šeceru u melasi koji zavisi od sadrzaja K, Na i AmN bile su sa 1,57 i 1,63% Barbara i Os Sana, a najlošije Janus i Sirius sa 1,93%. Najveci prinos tehnološkog šecera (PTŠ) od 7,54 t/ha postignut je sa sortom Os Sana no razlika izmedu ove i slijedecih 6 sorata (Marika, Os Nada, Zita, Barbara, Perla, Maraton) je mala i na razini P=5% statisticki neopravdana. Na osnovu dvogodišnjih istrazivanja na tri lokaliteta mogu se izdvojiti po prinosu cistog šecera najrodnije sorte: Os Sana, Marika, Os Nada, Zita, Barbara, Perla i Maraton, a po digestiji kao najkvalitetnije: Os Ana, Marika, Barbara i Os Sana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA