Naslov
Epidemiološke i kliničke karaktersitike kožne i visceralne lišmenijaze u Hrvatskoj
(Epidemiological characteristics and clinical feature of cutaneous and visceral leishmaniasis in Croatia)

Autori
Funes, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
10.09

Godina
2007

Stranica
34

Mentor
Mulić, Rosanda

Ključne riječi
epidemiološke karakteristike; klinička slika; leishmanijaza
(epidemiological characteristics; clinical feature; leishmaniasis)

Sažetak
Lišmenijaza je parazitarna infekcija koja se prenosi ugrizom zaražene ženke komarca čiji su domaćini životinje poput pasa ili glodavaca kao i ljudi. Parazit može preživjeti desetljećima u asimptomatski zaraženim ljudima, koji su veoma bitni jer mogu biti izvor zaraze. Paraziti se mogu i direktno interhumano prenositi prilikom dijeljenja inficiranih igala što je čest slučaj kod lišmenijaze i HIV koinfekcije. Bolest ima četiri glavna oblika, ovisno o vrstama parazita te imunološkom sustavu domaćina. U posljednjih jedanaest godina u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 33 slučajeva lišmanijaze od čega 22 oboljelih od kala-azara i 11 oboljelih od kožne lišmenijaze. Prethodna istraživanja naših autora pokazala su da se ova infekcija stječe boravkom u južnom dijelu priobalja i otoka Hrvatske, a je potvrđena kod oboljelih od obje forme lišmanijaze u posljednjih 10 godina. Vektori visceralne forme lišmanijaze (kala-azar) su Phlebotomus major, P. tobbi, P. perfiliewi i P. simici, komarci relativno brojni na cijelom priobalju Hrvatske. Dokazani rezervoari visceralnog oblika bolesti su psi, a mogući štakori i čagljevi. Primarni vektor kožne lišmanijaze je P. papatasii, a sekundarni P. perfiliewi. Hrvatska je turistička i mediteranska zemlja i prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije spada u zemlje bez posebnog zdravstvenog rizika. Iako kala-azar i kožna lišmanijaza nisu česte i nisu javno-zdravstveni problem u Hrvatskoj, želim upozoriti na mogućnost, iako vrlo malu, stjecanja ove infekcije u Hrvatskoj kod osoba koje su boravile u južnom dijelu otoka i priobalja Hrvatske. Obzirom da je inkubacija kod kala-azara duga, a klinička slika u početku nespecifična to bi moglo stvarati dijagnostičke poteškoće u zemljama u kojima nema autohtone lišmanijaze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA